a: o ovaj xxxx? b: on ti je sirotinja. · procesima - matematika osnovna razina ispita 2010. 2011....
TRANSCRIPT
A: O ovaj xxxx?
B: On ti je sirotinja.
A: Ma j…. sirotinju. Tko ima love moze! Tko nema…
B: Tko nema nek uci.
A: E odlicno si to rekao. Tko nema love nek uci! Ha, ha, ha…
(Afera Index 2009., Ekonomski fakultet, Sveuciliste u Zagrebu)
STRUKTURA IZLAGANJA
• O OBRAZOVNOM SUSTAVU RH I PROJEKTIMA
• ANALIZA SADRŽAJA I REZULTATA ISPITA DRŽAVNE MATURE U
REPUBLICI HRVATSKOJ – OBVEZNI I IZBORNI DIO
• ANALIZA UPISA U VISOKO OBRAZOVANJE POMOĆU ISPITA
DRŽAVNE MATURE
O OBRAZOVNOM SUSTAVU RH I PROJEKTIMA
OSNOVNA ŠKOLA
GIMNAZIJA
UČ
ENIK
STU
DEN
T
ČETVEROGODIŠNJI PROGRAMI TROGODIŠNJI PROGRAMI
STRUKOVNO OBRAZOVANJE
ISPITI DRŽAVNE MATURE
SVEUČILIŠNI STUDIJ
STRUČNI STUDIJ
VISOKOŠKOLSKO OBRAZOVANJE
50089
51581
40036
25,29% 44,55% 30,16%
OBRAZOVNI SUSTAV RH
SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE
VISOKO OBRAZOVANJE
ISPITI DRŽAVNE MATURE
UČENIK STUDENT
NISPVU
AZVO
NCVVO
MODEL PRIJELAZA IZ SREDNJOŠKOLSKOG U VISOKO OBRAZOVANJE
O NAŠIM PROJEKTIMA
Rezultat višegodišnjeg rada:
• „Analiza sadržaja i rezultata ispita državne mature iz Biologije, Fizike i Kemije” – naručitelj NCVVO
• „Analiza sadržaja i rezultata ispita državne mature iz Matematike 2010-2013” – naručitelj NCVVO
• „Analiza upisa na studijske programe visokih učilišta u Republici Hrvatskoj na osnovu rezultata ispita državne mature u razdoblju od akademske godine 2010./2011. do 2013./2014.“ – naručitelj AZVO
O NAŠIM PROJEKTIMA • Sintetizirati dosadašnje i osigurati nove spoznaje vezane uz
kvalitetu i konstrukciju ispitnih materijala
• Analizirati sadržaj ispita državne mature
• Dubinski analizirati rezultate pristupnika na ispitima
• Osnovni je cilj projekta bio dubinski analizirati proces upisa na studijske programe visokih učilišta u Republici Hrvatskoj i prijelaz iz srednjoškolskog u visoko obrazovanje
• Analizama populacijskih podataka ukazati na određene obrazovno i društveno važne teme vezane uz ulaz u visoko obrazovanje
• Utjecati na obrazovnu politiku da donosi odluke na osnovu znanstvenih spoznaja
ANALIZA ISPITA DRŽAVNE MATURE – NEKE
SPOZNAJE I SAVJETI
Osnovna postavka konstrukcije ispita je da mora postojati
jednoznačno određenje cilja i funkcije. Teško je napraviti
ispite koji zadovoljavaju višestruke funkcije.
ODREĐENJE CILJA I FUNKCIJE ISPITA
OBVEZNOG DIJELA DRŽAVNE MATURE
Ispiti obveznog dijela DM se polažu na višoj (A) ili osnovnoj (B) razini
Viša razina usklađena je s nastavnim planom i programom za gimnazije (ovaj program se realizira i u većini strukovnih škola s 3 sata matematike tjedno)
Osnovna razina odgovara nastavnom planu i programu s najmanjom satnicom u četverogodišnjim srednjim školama
O DRŽAVNOJ MATURI
Učenici iz gimnazija obvezno polažu ispite iz obveznog dijela DM. Za njih rezultati na ispitima obveznog dijela DM utječu na završnost srednjoškolskog obrazovanja
Učenici strukovnih škola - polaganje ovih ispita nije obvezno i rezultat ne utječe na završnost srednjoškolskog obrazovanja.
Učenici sami biraju razinu ispita.
Za dio učenika funkcija ovih ispita je i izlazna i ulazna, za ostale funkcija je isključivo ulazna
O DRŽAVNOJ MATURI
PRISTUPNICI ISPITIMA DM IZ MATEMATIKE
Ispiti bi trebali biti prilagođeni pristupnicima. Moguće je postaviti pitanje pravednosti i jednakih mogućnosti
ako to nije slučaj.
PRISTUPNICI VIŠOJ
RAZINI ISPITA (%) N (2012.) 2010. 2011. 2012.
GIMNAZIJSKI PROGRAMI 12175 46,52 51,85 56,32
STRUKOVNI PROGRAMI 16627 15,53 14,48 16,46
OSTALI PRISTUPNICI 3380 29,08 28,99 39,50
UKUPNO 32182 28,68 29,93 33,96
O DRŽAVNOJ MATURI – pristupnici
PRISTUPNICI VIŠOJ RAZINI N 2010. 2011. 2012. EKONOMIJA I TRGOVINA 5322 11,74 7,10 6,39 ELEKTROTEHNIKA 2684 39,19 41,04 39,61 ZDRAVSTVO 1964 8,06 7,68 11,61 UGOSTITELJSTVO I TURIZAM 1491 3,29 2,52 4,96
GRADITELJSTVO, GEODEZIJA… 908 29,58 38,42 48,46 STROJARSTVO 708 25,38 23,92 24,72 POLJOPRIVREDA 555 2,55 2,58 1,80 LIKOVNA UMJETNOST 511 3,8 3,52 13,11 GRAFIKA 389 16,27 11,8 18,77 POMORSKI, RIJEČNI I LUČKI PROMET 302 3,91 2,63 6,62 CESTOVNI PROMET 265 7,25 2,89 16,23 VETERINA 224 3,46 6,6 5,36 POŠTANSKO-TELEGRAFSKI PROMET 193 4,88 4,38 10,36 PREHRANA 177 14,95 10,00 15,25 OSOBNE USLUGE 146 1,33 0,00 2,74 ŠUMARSTVO 130 0,69 2,13 1,54 MEĐUSTRUKOVNI PROGRAMI 124 12,5 10,92 16,94 KEMIJSKA TEHNOLOGIJA 115 35,58 34,74 37,39 UKUPNO 16627 15,53 14,47 83,54
O DRŽAVNOJ MATURI – pristupnici
U tri godine došlo je do značajnog povećanja pristupanja višoj razini ispita kod učenika iz gimnazija
Udio učenika iz strukovnih škola je stabilan
Samo nekoliko strukovnih područja je značajnije zastupljeno na višoj razini ispita
Postojeće temeljenje ispita osnovne i više razine većinom odgovara strukturi pristupnika.
ŠTO S GIMNAZIJALCIMA KOJI ODABIRU OSNOVNU RAZINU?
O DRŽAVNOJ MATURI – pristupnici
KAKVI SU TI NAŠI ISPITI?
STRUKTURA ISPITA PO KOGNITIVNIM PROCESIMA
OSNOVNA RAZINA ISPITA 2010. 2011. 2012.
Poznavanje 51,5 60,6 51,5
Povezivanje 45,5 39,4 48,5
Viši kognitivni procesi 3,0 0,0 0,0
VIŠA RAZINA ISPITA 2010. 2011. 2012.
Poznavanje 22,2 26,7 26,7
Povezivanje 73,3 71,1 68,9
Viši kognitivni procesi 4,4 2,2 4,4
STRUKTURA ISPITA PO KOGNITIVNIM PROCESIMA - MATEMATIKA
OSNOVNA RAZINA ISPITA 2010. 2011. 2012.
Poznavanje 51,5 60,6 51,5
Povezivanje 45,5 39,4 48,5
Viši kognitivni procesi 3,0 0,0 0,0
VIŠA RAZINA ISPITA 2010. 2011. 2012.
Poznavanje 22,2 26,7 26,7
Povezivanje 73,3 71,1 68,9
Viši kognitivni procesi 4,4 2,2 4,4
STRUKTURA ISPITA PO KOGNITIVNIM PROCESIMA - MATEMATIKA
aritmetička sredina (M)
stand. devijacija
()
medijan
(C) min.– maks.
standardna pogreška M
zakrivljenost
spljoštenost
2010. 50,81 21,96 48,33 0 - 100 0,22 0,198 -0,745
2011. 55,16 20,17 55 0 - 100 0,21 -0,070 -0,605
2012. 40,69 19,01 38,33 0 - 100 0,18 0,433 -0,279
REZULTATI – MATEMATIKA – VIŠA RAZINA
2010. 2011. 2012. N (2012.)
Prirodoslovno-matematička gimnazije 70,43 73,17 60,04 1653
Opće gimnazije 55,75 58,58 44,04 4125
Klasična gimnazija 54,85 56,44 42,55 337
Prirodoslovna gimnazija 52,69 64,3 41,96 95
Elektrotehnika 45,58 50,17 37,42 1063
Jezične gimnazije 47,49 53,22 36,01 612
Graditeljstvo, geodezija i građ. mat 46,65 48,57 32,73 440
Zdravstvo 37,48 36,96 32,22 228
Ekonomija i trgovina 34,15 38,82 28,14 340
Strojarstvo 33,06 38,1 27,07 175
Kemijska tehnologija 31,98 33,59 25,35 43
Geologija, rudarstvo i nafta 22,63 26,11 23,45 29
Likovna umjetnost 29,72 29,27 21,87 67
Grafika 19,35 36,27 20,48 73
Ugostiteljstvo i turizam 27,99 30,98 20,47 74
Cestovni promet 23,25 35 17,09 43
UPISI NA STUDIJSKE PROGRAME
VISOKOŠKOLSKIH USTANOVA POMOĆU ISPITA
DRŽAVNE MATURE
1. Kako se u zadnja dva desetljeća mijenjala struktura i broj upisnih mjesta u visokom obrazovanju RH?
2. Kako se mijenjao broj pristupnika i kandidata za upis u visoko obrazovanje od uvođenja ispita DM i centraliziranog upisnog postupka (od ak. god. 2010./11. do 2013/14.)?
3. Kakvi su obrazovni putevi hrvatskih srednjoškolaca prema visokom obrazovanju?
4. Što mlade osobe žele studirati?
5. Koja je razina namjere geografske mobilnosti pri prijelazu iz srednjoškolskog u visoko obrazovanje?
PITANJA
KAKO SE U ZADNJA DVA DESETLJEĆA MIJENJAO BROJ I STRUKTURA UPISNIH MJESTA U
VISOKOM OBRAZOVANJU RH?
KAKO SE MIJENJAO BROJ UPISNIH MJESTA? Sveučilišni studijski programi na javnim visokim učilištima
14803 15360 15655 15517
18361 20522 20674 20575 20729 21173 21236 20702 20419 20067
1623 1860 2090 2615
2980
3019 3300 3460 3438 2728 2472 2733 2846 2636
0
5000
10000
15000
20000
25000
Broj redovnih upisnih mjesta Broj izvanrednih upisnih mjesta
//
STRUKTURA UPISNIH MJESTA (SVI NOSITELJI)
• 79,4% svih upisnih mjesta na redovnim, a 20,6% na izvanrednim studijima (ak.god. 2013./2014)
• 63,1% upisnih mjesta na sveučilišnim, a 36,9% na stručnim.
• Na privatnim visokim učilištima ima 12,3% upisnih mjesta.
• Javna sveučilišta izvode oko 30% svih stručnih studija. 15% ukupnog broja mjesta na javnim sveučilištima je na stručnim studijima.
• Broj mjesta na izvanrednim studijima javnih visokih učilišta je 20% ukupnog broja upisnih mjesta na njima.
STRUKTURA UPISNIH MJESTA PO PODRUČJIMA: REDOVNI SVEUČILIŠNI STUDIJI
AK. GOD.
2010./2011.
AK. GOD.
2011./2012.
AK. GOD.
2012./2013.
AK. GOD.
2013./2014.
N % N % N % N %
Biomedicina i zdravstvo 1118 5,1 1322 6,1 1308 6,1 1290 6,1
Biotehničke znanosti 1458 6,6 1438 6,7 1463 6,8 1435 6,8
Društvene znanosti 7974 36,1 7302 33,9 7187 33,6 6943 33,0
Humanističke znanosti 3796 17,2 3862 17,9 3792 17,7 3788 18,0
Interdisc. pod. znanosti 139 0,6 135 0,6 135 0,6 122 0,6
Prirodne znanosti 1524 6,9 1496 6,9 1490 7,0 1486 7,1
Tehničke znanosti 5435 24,6 5391 25,0 5422 25,4 5372 25,5
Umjetničko područje 617 2,8 611 2,8 587 2,7 597 2,8
2010./2011. 2011./2012. 2012./2013. 2013./2014.
N % N % N % N %
Ekonomija 3533 16,0 2937 13,6 2617 12,2 2374 11,3
Filologija 2279 10,3 2287 10,6 2257 10,6 2307 11,0
Pravo 1297 5,9 1302 6,0 1279 6,0 1279 6,1
Tehnologija prometa i transp. 976 4,4 985 4,6 990 4,6 989 4,7
Informacijske i kom. znanosti 924 4,2 882 4,1 917 4,3 952 4,5
Pedagogija 919 4,2 907 4,2 1006 4,7 1002 4,8
Strojarstvo 854 3,9 875 4,1 869 4,1 884 4,2
Poljoprivreda (agronomija) 793 3,6 803 3,7 803 3,8 775 3,7
Elektrotehnika; Računarstvo 650 2,9 650 3,0 650 3,0 650 3,1
Matematika 606 2,7 574 2,7 545 2,5 545 2,6
Temeljne medicinske znanosti 575 2,6 575 2,7 600 2,8 590 2,8
Elektrotehnika 548 2,5 544 2,5 543 2,5 526 2,5
Građevinarstvo 505 2,3 485 2,2 495 2,3 495 2,4
Povijest 368 1,7 368 1,7 375 1,8 348 1,7
Kineziologija 330 1,5 330 1,5 330 1,5 310 1,5
Teologija 330 1,5 367 1,7 313 1,5 311 1,5
Ostala polja 6574 29,8 6686 31,0 6795 31,8 6696 31,8
KAKO SE MIJENJAO BROJ UPITNIH MJESTA PO ZNANSTVENIM I UMJETNIČKIM POLJIMA: REDOVNI SVEUČILIŠNI STUDIJI
• Širenje ponude studijskih programa i povećanje broja upisnih mjesta. Izraziti rast do 2008./09., a onda smanjenje.
• U skladu s globalnim trendovima i sa strateškim određenjem RH: cilj je povećanje pristupa visokom obrazovanju te posljedično dizanje obrazovne razine stanovništva.
• Širenje ponude visokog obrazovanja nije bilo sustavno niti ravnomjerno.
• Nije jasno kakva se struktura visokoobrazovane radne snage željela postići.
• Povećanje broja upisnih mjesta posebno vezano uz određena znanstvena polja. U ekonomiji u 2008./09. 5525 upisnih mjesta u odnosu na 2752 u ak. god. 1997./98. ili 3468 u ak. god. 2013./14.
ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
• Visok udio ponuđenih upisnih mjesta u studijskim programima u području društvenih znanostima, ali i u području tehničkih znanosti.
• Promjena strukture upisnih mjesta je u tijeku, ali trenutno uglavnom usmjerena na znanstveno polje ekonomija.
• Ne može biti radikalna, već treba biti postepena i usklađena sa strateškim planiranjem i razvojem zemlje.
• Upitno je trebaju li sveučilišta izvoditi stručne studije i kakav je utjecaj navedenoga na ostale dijelove sustava visokog obrazovanja?
ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
KAKO SE MIJENJAO BROJ PRISTUPNIKA I KANDIDATA ZA UPIS U VISOKO OBRAZOVANJE
OD UVOĐENJA ISPITA DM I CENTRALIZIRANOG UPISNOG POSTUPKA OD AK. GOD. 2010./11. DO
2013./14.?
BROJ PRISTUPNIKA NIJE ISPUNILO UVJETE BROJ KANDIDATA
Akademska godina 10/11 11/12 12/13 13/14 10/11 11/12 12/13 13/14 10/11 11/12 12/13 13/14
UKUPAN BROJ (1. + 2. + 3. + 4.)
39504 42190 45008 46623 6328 5928 6355 7833 33176 36262 38653 38790
1. Redovni učenici 32192 31115 31507 32855 5511 5397 6282 7558 26681 25718 25225 25297
Gimnazijski 12665 11983 12340 13057 436 543 602 714 12229 11440 11738 12343
Strukovni 19527 19132 19167 19798 5075 4854 5680 6844 14452 14278 13487 12954
2. Pristupnici koji su u prethodnim godinama položili ispite DM
- 5159 7422 9044 - - - - - 5159 7422 9044
3. Državljani RH koji su završili prije uvođenja DM ili izvan redovnog sustava RH
7185 5765 5941 4634 761 457 48 256 6424 5308 5893 4378
4. Strani državljani koji su obrazovanje završili izvan redovnog sustava RH
127 151 138 90 56 74 25 19 71 77 113 71
PROMJENE BROJA PRISTUPNIKA I KANDIDATA
KAKO SE MIJENJAO BROJ PRISTUPNIKA I KANDIDATA?
41034
29310
33176
26681
40435
28315
36262
25718
39233
27418
38653
25225
37572
26742
38790
25297
0 5000 10000 15000 20000 25000 30000 35000 40000 45000
Upisna mjesta - svi studijski programi u RH
Upisna mjesta - redovni studijski programi na javnim ustanovama
Svi kandidati
Redovni učenici
2013./14. 2012./13. 2011./12. 2010./11.
• Povećanje broja pristupnika i kandidata usprkos relativno stabilnom broju pristupnika iz kategorije redovnih učenika.
• Izrazito povećanje broja pristupnika i kandidata koji su položili ispite DM u prethodnim godinama od kojih značajan broj već studira.
• Izrazito mali broj stranih državljana želi studirati u RH.
• U ak. god. 2013./2014. po prvi puta je broj kandidata veći od broja upisnih mjesta.
• U ak. god. 2013./2014. broj kandidata – redovnih učenika je po prvi puta veći, nego što je broj upisnih mjesta na redovnim studijskim programima javnih visokih učilišta u RH.
ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
KAKVI SU OBRAZOVNI PUTEVI HRVATSKIH SREDNJOŠKOLACA PREMA VISOKOM
OBRAZOVANJU?
USPJEŠNOST UČENIKA U UPISIMA U VISOKO OBRAZOVANJE
OSNOVNO-
ŠKOLSKO
OBRAZOVANJE
SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE PRIJAVA UPIS NA STUDIJSKE PROGRAME
UPIS U 1.
RAZRED OŠ U
ŠK. GOD.
1998./1999.
UPIS U 1.
RAZRED U ŠK.
GOD.
2006./2007.
UPIS U 4.
RAZRED U ŠK.
GOD.
2009./2010.
USPJEŠNO
ZAVRŠILI U
ŠK. GOD.
2009./2010.
PRIJAVE U
NISPVU U AK.
GOD.
2010./2011.
UPIS U
LJETNOM ROKU
U AK. GOD.
2010./2011.
UPIS U
JESENSKOM
ROKU U AK. GOD.
2010./2011.
Svi učenici
50089
51181 33924 33099 32156 22246 2646
Gimnazijski
programi 13250 12686 12593 12629 11409 592
Strukovni
programi 23518 21238 20506 19527 10837 2054
99,55%
91,94%
73,38%
94,60%
60,70%
USPJEŠNOST UČENIKA U UPISIMA U VISOKO OBRAZOVANJE
U odnosu na broj učenika koji su u školskoj godini 1998./1999.
upisali prvi razred osnovne škole, 49,70% te generacije ulazi u
visoko obrazovanje u godini završetka srednjoškolskog
obrazovanja. Radi se o konzervativnom izračunu jer je broj učenika
određene generacije koji ulazi u visoko obrazovanje još veći.
U odnosu na broj učenika koji su u školskoj godini 2006./2007.
upisali prvi razred četverogodišnjih srednjoškolskih programa,
67,77% upisuje studijske programe.
USPJEŠNOST UČENIKA U UPISIMA U VISOKO OBRAZOVANJE
Gotovo svi učenici 4-godišnjih programa žele studirati
98,73% učenika gimnazijskih i 78,08% učenika četverogodišnjih
strukovnih programa uspješno polaže DM. Među učenicima
četverogodišnjih strukovnih područja, po uspješnosti se ističu
učenici u područjima ekonomija (90,04%), graditeljstvo, geodezija i
građevinski materijali (85,65%), elektrotehnika (85,43%) te
ugostiteljstvo i turizam (84,82%).
94,60% učenika gimnazijskih i 60,70% učenika četverogodišnjih
strukovnih programa upisuje se u visoko obrazovanje. Najuspješniji
su učenici iz prirodoslovno-matematičkih gimnazijskih programa
(96,44%). Među strukovnim područjima, najuspješniji su učenici iz
područja ekonomija (73,52%), graditeljstvo, geodezija i građevinski
materijali (70,79%) te elektrotehnika (67,71%).
• Gotovo svi iskazuju želju za studiranjem – utjecaj na srednjoškolsko obrazovanje – naročito strukovno.
• Postojeći model upisa pomoću ispita državne mature ne predstavlja prepreku niti pred jednu skupinu pristupnika – uključujući i učenike strukovnih škola.
• Visoko obrazovanje u RH je postalo masovno obrazovanje – jasan odraz na očekivanja koja se postavljaju pred studente.
• Može li RH s ovakvom razinom ulaza dostići cilj od 40% visokoobrazovanih osoba prema EU referentnim vrijednostima?
ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
ŠTO MLADE OSOBE ŽELE STUDIRATI?
ŠTO MLADE OSOBE ŽELE STUDIRATI?
• Visoka razina poželjnosti redovnih studijskih programa i, posebice, sveučilišnih studijskih programa
• Porast poželjnosti redovnih stručnih studijskih programa od ak. god. 2010./2011. do ak. god. 2013./2014.
• Izrazito niska poželjnost studijskih programa koje organiziraju i izvode privatna visoka učilišta
POŽELJNOST REDOVNIH SVEUČILIŠNIH STUDIJA: PODRUČJA
Broj
upisnih mjesta
Indeks 1 Indeks 3 N10
AKADEMSKA GODINA 2013./2014.
Biomedicina i zdravstvo 1257 1,93 2,53 3986
Biotehničke znanosti 1385 1,13 1,82 3758
Društvene znanosti 6735 1,35 1,73 13992
Humanističke znanosti 3575 0,82 1,22 5577
Interdisciplinarna područja znanosti 121 1,29 2,97 626
Prirodne znanosti 1431 1,08 1,92 4098
Tehničke znanosti 5202 1,12 1,45 9373
Umjetničko područje 556 1,78 2,01 1319
POŽELJNOST REDOVNIH SVEUČILIŠNIH STUDIJSKIH PROGRAMA: 15 NAJPOŽELJNIH POLJA
AK.GOD. 2010./2011. AK.GOD. 2011./2012. AK.GOD. 2012./2013. AK.GOD. 2013./2014.
Broj
upisnih
mjesta
Indeks 1 Rang
Broj
upisnih
mjesta
Indeks 1 Rang
Broj
upisnih
mjesta
Indeks 1 Rang
Broj
upisnih
mjesta
Indeks 1 Rang
Logopedija 35 5,57 1 35 3,74 2 50 3,10 2 50 3,22 2
Filmska umjetnost 25 5,04 2 26 4,12 1 38 3,58 1 38 2,87 3
Psihologija 225 3,72 3 214 3,06 3 256 2,31 6 260 2,32 6
Edukacijsko-
rehabilitacijske znanosti 85 3,49 4 85 2,84 4 90 2,70 4 90 2,82 4
Arhitektura i urbanizam 155 2,85 5 155 2,06 8 160 2,03 9 160 1,85 9
Dentalna medicina 145 2,68 6 135 2,67 5 140 2,15 7 140 2,23 7
Javno zdravstvo i
zdravstvena zaštita 30 2,50 7 55 1,07 35 43 1,02 43 43 1,47 21
Temeljne medicinske
znanosti 570 2,27 8 570 1,74 11 585 1,91 10 585 1,84 10
Farmacija 175 2,27 9 175 2,09 7 175 2,40 5 178 2,22 8
Kazališna umjetnost 39 2,00 10 45 2,44 6 27 2,07 8 33 3,94 1
Geodezija 125 1,98 11 110 1,95 9 115 1,83 12 115 1,50 19
Građevinarstvo 495 1,81 12 475 1,59 15 482 1,19 31 482 1,18 34
Primijenjena umjetnost 163 1,76 13 164 1,52 21 184 1,76 16 174 1,52 18
Biologija 165 1,64 14 163 1,66 12 165 1,61 18 170 1,81 11
Politologija 190 1,57 15 170 1,65 13 150 1,71 17 150 1,43 22
POŽELJNOST REDOVNIH SVEUČILIŠNIH STUDIJSKIH PROGRAMA: 15 NAJMANJE POŽELJNIH POLJA
AK. GOD 2010./2011. AK.GOD. 2011./2012. AK.GOD. 2012./2013. AK.GOD. 2013./2014.
Broj
upisnih
mjesta
Indeks 1 Rang
Broj
upisnih
mjesta
Indeks 1 Rang
Broj
upisnih
mjesta
Indeks 1 Rang
Broj
upisnih
mjesta
Indeks 1 Rang
Fizika 227 0,65 46 230 0,75 53 236 0,86 50 230 0,89 48
Rudarstvo, nafta i geološko
inženjerstvo 165 0,64 47 165 1,01 37 155 1,28 24 155 1,38 25
Prehrambena tehnologija 270 0,58 48 250 0,99 40 275 1,03 42 275 1,13 39
Grafička tehnologija 150 0,55 49 150 0,99 39 150 0,75 55 140 0,66 59
Filozofija 305 0,52 50 305 0,63 57 310 0,55 62 290 0,61 61
Teologija 321 0,49 51 354 0,46 60 300 0,64 59 298 0,56 62
Kroatologija 65 0,48 52 63 0,67 55 64 0,97 46 51 0,88 49
Kemija 215 0,47 53 210 0,77 52 217 0,88 49 210 0,93 47
Temeljne tehničke znanosti 55 0,42 54 55 1,31 27 65 1,45 20 65 1,49 20
Interdisciplinarne
prirodne znanosti 160 0,38 55 160 0,66 56 166 0,55 61 160 0,69 56
Drvna tehnologija 120 0,37 56 120 0,48 59 120 0,77 54 120 0,87 50
Interdisciplinarne tehničke
znanosti 220 0,33 57 210 0,78 50 210 1,09 39 190 0,94 46
Brodogradnja 150 0,30 58 145 0,57 58 145 0,63 60 130 0,72 53
Kemijsko inženjerstvo 215 0,28 59 200 0,78 51 200 0,82 52 200 1,16 37
Tekstilna tehnologija 220 0,17 60 220 0,37 61 220 0,68 57 220 0,68 57
Metalurgija 55 0,04 61 55 0,35 62 55 0,89 48 55 0,69 55
ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
• Visoka razina poželjnosti studijskih programa u području
biomedicina i zdravstvo
• Među poljima s većim brojem upisnih mjesta, izrazito su poželjni redovni sveučilišni studijski programi u poljima psihologija, arhitektura i dizajn, dentalna medicina, farmacija i temeljne medicinske znanosti.
• Izrazito niske razine poželjnosti postižu redovni sveučilišni studijski programi u poljima metalurgija, drvna tehnologija, brodogradnja i tekstilna tehnologija.
• Redovni stručni programi u polju kliničke medicinske znanosti postižu najviše razine poželjnosti kroz sve četiri analizirane godine.
KOJA JE RAZINA NAMJERE GEOGRAFSKE MOBILNOSTI PRI PRIJELAZU IZ
SREDNJOŠKOLSKOG U VISOKO OBRAZOVANJE?
NAMJERA GEOGRAFSKE MOBILNOST
REPUBLIKA HRVATSKA MJESTO IZVOĐENJA
STUDIJSKOG
PROGRAMA
1.
Najmanje uspješni
2. 3. 4. 5.
Najuspješniji
SVI UČENICI
Zagreb 31,8% 38,9% 45,8% 54,1% 65,7% 47,6%
Split 18,6% 16,1% 13,5% 12,0% 10,9% 14,1%
Rijeka 11,6% 10,5% 11,0% 9,7% 7,9% 10,1%
Osijek 8,7% 10,2% 10,2% 9,4% 8,1% 9,3%
Zadar 3,5% 3,6% 3,8% 3,3% 1,9% 3,2%
Varaždin 2,5% 3,2% 3,4% 3,2% 2,0% 2,9%
Pula 2,5% 2,1% 1,8% 1,0% 0,4% 1,5%
Čakovec 1,8% 1,6% 1,5% 1,2% 0,7% 1,4%
Slavonski Brod 2,1% 1,6% 1,4% 0,8% 0,6% 1,3%
Karlovac 2,9% 1,5% 0,8% 0,7% 0,1% 1,2%
Dubrovnik 2,0% 1,0% 0,8% 0,6% 0,2% 0,9%
Ostali gradovi 12,0% 9,7% 6,0% 4,0% 1,5% 6,5%
ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
• Studijski programi koji se izvode u Zagrebu nisu najpoželjniji jedino za učenike iz županija u kojima djeluju veliki sveučilišni centri ili u znatno manjoj mjeri iz županija koje se naslanjaju na te sveučilišne centre (Istarska i Vukovarsko-srijemska županija)
• Samo veliki sveučilišni centri (RI, ST, OS) uspijevaju zadržati značajan broj svih najuspješnijih učenika ili privući neke iz drugih mjesta
• Podaci upućuju na kvalitetu ulaza na zagrebačkim visokim učilištima, ali govore i o centraliziranosti visokog obrazovanja
• Privlačnost studiranja u Zagrebu rezultat obrazovnih, ali još više i širih mogućnosti koje pruža grad
ZAKLJUČAK I POZIV NA RASPRAVU
ZELITE LI?
MOZETE LI?
IMATE LI NOVACA?
IMATE LI ZNANJA?
KOME SLUZI OBRAZOVANJE?
DRZAVI?
FAKULTETIMA?
SKOLAMA?
NASTAVNICIMA?
ILI MOZDA MLADOM COVJEKU?
OSTAJE SAMO...
U SKLADU S AKTIVNOSTIMA POZITIVNIH SNAGA U DRUŠTVU I OBRAZOVANJU
NA OVIM PROSTORIMA NIJE POPULARAN, ALI DA IPAK MOŽDA PROBAMO I MALO...
USPRKOS SVEMU, DRZAVNA MATURA VELIKI JE USPJEH REPUBLIKE HRVATSKE
JEDAN OD RIJETKIH PROJEKATA OBRAZOVANJU KOJI JE USPIO
JEDAN OD RIJETKIH KOJI MISLI NA COVJEKA
