Ša bosna gouda, 01.04. 2019. naŠa bosnaplatformbih.nl/onewebmedia/nasa bosna 57.pdfprvih minuta...

wwwplatformbihnl NAŠA BOSNA GOUDA 0104 2019

1 Naša Bosna ndash List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji

NAŠA BOSNA List građana Bosne i Hercegovine u Nizozemskoj broj 57

NAMA VALJA IĆI DALJE PREKO BRDA I DOLINA I PO SUNCU I PO KIŠI PREKO VODE DO SLOBODE

Almir Dervišević

RADOVAN KARADŽIĆ OSUETHEN NA DOŽIVOTNI ZATVOR

Den Haag 20 mart 2019

Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (MRMKS) u Den Hagu potvrdio je osuđujuću presudu za genocid ratne zločine i zločine protiv čovječnosti ratnom političkom lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću povećavši mu kaznu na doživotni zatvor

Suđenje u Hagu i izricanje presude su pratile ldquoMajke enklave Srebrenica i Žepardquo Udruženje preživjelih Srebreničkog genocida lsquo95 ldquoUdruženje žrtava i svjedoka genocidardquo mnoga druga bh udruženja i pojedinci žrtve rata iz Krajine i cijele BiH kao i ambasadorica BiH u Holandiji NjE Mirsada Čolaković

Radovan Karadžić u sudnici

Žalbeno vijeće MRMKS osudilo je bivšeg predsednika Republike Srpske Radovana Karadžića za neke od najgorih ratnih zločina u Evropi nakon Drugog svetskog rata

Vijeće je potvrdilo prvostepenu presudu i povećalo mu je kaznu od 40 godina zatvora na kaznu doživotnog zatvora navodeći kao osnov težinu zločina za koje je sudija Van Pruse Jonsen rekao da su ldquobili neviđenih razmjera i okrutnostirdquo

bdquoVijeće smatra da je kazna od 40 godina neadekvatna kada se njegova kazna poredi sа osuđenicima koji su već dobili doživotne kazne zatvorardquo kazao je Jonsen

Karadžić je bio osuđen i prvostepenom presudom koju mu je Haški tribunal izrekao u martu 2016 godine ali su na nju žalbu uložili i odbrana i tužilaštvo

Sud je potvrdio njegovu osuđujuću presudu za genocid nad Bošnjacima iz Srebrenice 1995 godine terorisanje civilnog stanovništva u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperskom vatrom progon i



istrijebljenje Bošnjaka i Hrvata u 20 opština širom zemlje i uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce

Takođe potvrđena je i oslobađajuća presuda po optužbama za genocid u sedam drugih opština u BiH 1992 godine (Prijedor Sanski Most Ključ Foča Vlasenica Bratunac Zvornik)

Sudija Jonsen je rekao da bdquotužioci nisu pokazali da je napravljena greška pri donošenju zaključka da Karadžić nije kriv za genocid 1992rdquo

Govoreći o Karadžićevom učešću u udruženom zločinačkom poduhvatu u vezi sa genocidom u Srebrenici u julu 1995 godine kada je ubijeno više od 7000 bošnjačkih muškaraca i dečaka iz ovog istočnog bosanskog grada Jonsen je istakao da s obzirom da je vođa bosanskih Srba bio u stalnom kontaktu sa snagama na terenu u to vreme nije učinjena greška kada je za ovo proglašen krivim

On je dodao da je ključni dokaz bdquoDirektiva 7rdquo zvanična odluka bosanskih Srba iz marta 1995 godine koju je Karadžić potpisao a kojom se nalaže da se stvore bdquonepodnošljivirdquo uslovi za stanovništvo koje živi u srebreničkoj enklavi

Po optužbi da je bio dio udruženog zločinačkog poduhvata sа ciljem terorisanja civilnog stanovništva Sarajeva tokom opsade grada od strane snaga bosanskih Srba Jonsen je naglasio da su naređenja Karadžića da se civili ne napadaju bila davana zbog političkog benefita odnosno kada su u toku bili neki pregovori ili kada je bio pod pritiskom međunarodne zajednice

On je takođe dodao da Karadžić u svojoj žalbi nije dokazao da je prvostepena presuda pogrešna u dijelu u kom je proglašen krivim za masakr na pijaci Markale u Sarajevu ndash jednom od najgorih zločina u glavnom gradu BiH tokom opsade

Sudije Žalbenog vijeća su odbacile Karadžićevu tvrdnju da je njegovo suđenje nepravično

Jonsen je rekao da je sud prekršio Karadžićeva prava kada su bez njega posjećena mesta zločina dodajući da to ipak nije značajno naškodilo njegovoj odbrani

Presuda je konačna i na nju se ne može uložiti žalba

Podsjetimo Karadžić je uhapšen 2008 godine u Beogradu gde se skrivao prerušen u duhovnog iscjelitelja Proveo je 12 godina u bjegstvu

Kada je presuda izrečena bosanske žrtve rata koje su bile u Hagu da bi prisustvovali izricanju presude počele su da aplaudiraju

Nakon napetog slušanja presude i neizvjesnosti o visini odmjerene kazne Radovanu Karadžiću do samoga kraja Munira Subašić predsjednica Udruženja Pokret ldquoMajke enklava Srebrenica i Žepardquo izašla je pred MKSJMRMKS i izrazila zadovoljstvo izricanjem najstrože kazne doživotnog zatvora Karadžiću za počinjeni genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti kršenja zakona i običaja ratovanja



Foto Naša Bosna Munira Subašić predsjednica Udruženja

Pokret ldquoMajke enklava Srebrenica i Žepardquo

Predsjednica Udruženja Pokret Majke Srebrenice i Žepe je nakon izricanja presude Radovanu

Karadžiću rekla da je danas pravda zadovoljena za majke Srebrenice ali ne i za majke ostalih

opština gdje se dogodio genocid

- Danas je zločinac terorista dobio doživotnu kaznu Nadam se da će greška koju je sud

napravio za druge opštine poput Prijedora Vlasnice Višegrada i drugih mjesta biti ispravljena

u slučaju Mladića Simatovića i Stanišića Presuda je važna ne samo zbog majki koje su izgubile

svoju djecu braću muževe rodbinu i prijatelje već i zbog novih naraštaja

- Ovo je poruka da se ne isplati biti zločinac - poručila je Subašić



Foto Naša Bosna mr Satko Mujagić

Satko Mujagić bivši logoraš Omarske misli da bi presuda kao takva trebala biti zadovoljavajuća za sve žrtve ali mu je i žao što genocidna namjera opet nije dokazana

--Ostavit ću to sudijama Tako je kako je Mi treba da prihvatimo to što je sud danas izrekao presuda je ipak na kraju pozdravljena aplauzom naglasio je Mujagić

Satko Mujagić je logoraš koncentracionih logora Omarska i Manjača Član je rukovodstva Udruženja žrtava i svjedoka genocida BiH



Foto Naša Bosna Najpoznatiji logoraši Omarske i Trnopolja Satko Mujagić i Fikret Alić sa Muratom Tahirovićem predsjednikom Udruženja žrtava i svjedoka genocida

Fikret Alić poznatiji kao ldquočovjek iza žicerdquo logora Trnopolje sa naslovnice časopisa ldquoTimerdquo i knjige ldquoČovjek i fotografijardquo autorice Admire Fazlić zadovoljan je presudom

- Osudili su zločinca Radovana Karadžića doživotnom robijom Slični zločini se nebi smjeli nikad više nikome u svijetu nanijetirdquo rekao je Alić Ipak nije zadovoljan što nije donesena presuda o počinjenom genocidu i u drugim opštinama

Fotografije Fikreta Alića obišle su svijet u ljeto 1992 godine i podsjetile na žrtve Holokausta iz Drugog svjetskog rata kao i činjenicu da se slična strahote dešavaju u Evropi u Bosni i Hercegovini na pragu 21 stoljeća Preživio je zloglasne logore Keraterm i Trnopolje na području prijedorske opštine kroz koje su u periodu od maja do novembra 1992 godine prošle na hiljade logoraša



Foto Naša Bosna Ambasadorica BiH u Holandiji NjE Mirsada Čolaković

i novinar Naše Bosne Mujo Midžić uoči izricanja presude Karadžiću

Ambasadorica Čolaković očekuje da Žalbeno vijeće MRMKS pravilno ocijeni sve relevantne

činjenice iznesene u prvostepenoj presudi Radovanu Karadžiću i da na bazi istih i žalbenih

argumenata izvede relevantne zaključke i donese pravednu presudu

Jehanne van Woerkom na Het Pleinu Den Haag 11jula 2018



Poznata aktivistkinja u Komitetu za obilježavanje Dana sjećanja na genocid Srebrenice u Den

Hagu pisac i slikar Jehanne van Woerkom kaže

- 20 mart je bio dan pun emocija Bila sam jako uzbuđena Karadžić više nikad neće biti

slobodan Pravda je zadovoljena Kod Majki sam vidjela dvostruku reakciju sretne zbog presude ali i

suzne jer se njihovi muževi sinovi očevi dajđe nikada vratiti neće Majke su moji prijatelji viđamo se

redovno u Potočarima ili u Hagu na suđenjima Dobro je podijeliti emocije

Foto Naša Bosna Murat Tahirović predsjednik Udruženja žrtava

i svjedoka genocida

Predsjednik Udruženja žrtava i svedoka genocida Murat Tahirović pozdravio je presudu

- Potpuna pravda nije moguća ali je ova presuda donijela određenu satisfakciju žrtvama rekao je Tahirović

Ne bez razloga najzapaženija i najaktivnija je bila grupa mladih Pokreta AntiDayton koju je predvodio

Nihad Aličković Grupa je postavila veliki broj postera sa zastavama Republike BiH i nazivima poznatih

mjesta gdje su izvršeni masovni zločini agresora Efikasno je intervenisala prilikom pokušaja jednog lica

sa provokativnim insignijama da omete dostojanstvene demonstracije preživjelih u genocidu Srebrenice i

drugih mjesta u BiH Lik je čak prijetio pištoljem pa je udaljen a o incidentu je obaviještena holandska

policija



Foto copy Naša Bosna Plakati ANTIDAYTON POKRETA

Prvih minuta prijenosa suđenja koje je počelo tačno u 14 sati a koje je praćeno i u jednoj sali Tribunala

na trećem spratu preko ogromnog monitora nije bilo tona pa je nakon više neuspješnih pokušaja da se

ton reguliše od strane prisutnih službenika Tribunala mladi Aličković je pitao da priđe instalaciji i veoma

brzo je riješio problem ozvučenja i regulacije tona dobivši aplauz i riječi zahvalnosti prisutnih

Pored jednog transparenta AntiDayton pokreta na kojem je bilo ispisano ime Radovan Karadžić i

imanentna vezivna riječi Genocid bio je i drugi plakat sa imernom Adolf Hitler i Holokaust



copy Foto Naša Bosna Plakati ANTIDAYTON POKRETA


bez dijela transparenta sa natpisom Hitler - Holokaust

Međutim taj se transparent na kome je pisalo Hitler i Holokaust iz nepoznatog razloga nije uklopio u

kriterije revnosnih holandskih policajca i njihovog šefa te su plakat skinuli (vidjeti prazno mjesto na

fotografiji) i odnijeli Taj je potez izazvao veliko negodovanje raspravu i nezadovoljstvo prisutnih među

kojima je bio i jedan broj Holanđana koji su došli da prate suđenje Jehanne van Woerkom

internacionalni borac za pravdu i ljudska prava je ogorčena reakcijom policije i odlukom da se plakat



ukloni - Sram me je do smrti to je tako pogrešno Lično sam protestvovala Glupost je da oni samo

izvršavaju naredbu odozgo (Befehl ist Befehl) Sramota

Prvobitna optužnica protiv Karadžića potvrđena je 25 jula 1995 Uhapšen je u Srbiji 21 jula 2008 i prebačen na MKSJ 30 jula 2008 Suđenje je počelo 26 oktobra 2009 i tokom njega je Pretresno vijeće

saslušalo svjedočenje 586 svjedoka u sudnici

Antrefile

Prema pisanju Depo portala Srpski četnički pokret je objavio potjernicu i ucijenio glavu Nihada Aličkovića na 60000 eura te zatražio njegovo privođenje pred rdquoPrijeki četnički sudrdquo Kao razloge navode pomenuti incident u Haagu a Aličkovića optužuju i za napad na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića tokom posjete Potočarima 2015 što Aličković negira i ističe kako ni na koji način nije umiješan u ovaj slučaj Do nedležnih vlasti BiH i vlasti odakle dolaze terorističke prijetnje je da na vrijeme i efikasno reaguju u ovom slučaju

Ispred Tribunala Mujo Midžić Bišćanin Admira Fazlić Prijedorčanka Dževad Kurić Bugojanac

sa Admirinom knjigom ldquoČovjek i Fotografijardquo o Fikretu Aliću ndash Čovjeku iza žice logora Trnopolje



20032019 2031 BiH - Reakcije na presudu

Francis Boyle Pravda nalaže da se Republika Srpska ukine

Foto Vijestiba

I ponovo su Haški Tribunal a sada i njegovo lsquoRezidualni Mehanizamrsquo prikrili ulogu Srbije u

organiziranju orkestriranju izdavanju naredbi i činjenju genocide nad Bošnjacima i Republikom

Bosnom i Hercegovinom



Stoji ovo u reakciji prof Francis Boylea na presudu Radovanu Karadžiću prenose Vijestiba

- To je zbog toga što bi SAD članice NATO-a i EU željele uključiti Srbiju u NATO i EU kao što su to učinile nedavno sa Crnom Gorom koju su uključili u NATO uprkos činjenici da sam dobio dva velika sudska naloga od Svjetskog suda pravde protiv Srbije i Crne Gore kojima im se nalaže da prestanu i uzdrže se od činjenja djela genocide protiv RBiH i Bošnjaka navodi Boyle i dodaje

- Takođe je zaprepašćujuće da je lsquoMehanizamrsquo podržao dio presudeHaškog tribunal kojom se Karadžića oslobađa od genocida za njegovo etničko čišćenje muslimana i Hrvata iz onog što je danas poznato kao genocidna tvorevina RS Pravda zahtjeva da se Republika Srpska ukine

(Vijestiba)

MUSTAFA HADŽIIBRAHIMOVIĆ U VRHU HOLANDSKE PRESTIŽNE LISTE lsquoTHE COLORFUL 100rsquo U KATEFORIJI MEDIJA

100

copy Foto Mehmed Pargan

Mustafa Hadžiibrahimović se nalazi na desetom mjestu lsquogamechangerarsquo na Listi lsquoThe colorful 100rsquo u kategoriji Medija u Holandiji za 2018 godinu onih koji su napravili razliku kao rolmodeli menadžeri ličnosti sa uvidom u promjene i liderstvo

Ovo su 10 lsquogamechangerardquo u Medijima u Holandiji za 2018 U Holandiji



De Kleurrijke Top 100 is feeling optimistic February 22 at 1118 AM

MEDIA 127909128250128251128240128187

1 De absolute nummer 1 van De Kleurrijke Top 100 wordt op 28 februari bekendgemaakt 2 Martijn Kamphorst - Winqnl 3 Sharid Alles-Uppelschoten - 3FM 4 Anwar Manla Sadoon 5 Rowan Blijd 6 Chris Klomp 7 Nisrine Sahla 8 Lotfi el Hamidi 9 Frederike Geerdink 10 Mustafa Hadziibrahimovic

Apsolutni prvak - broj 1 The Colorful Top 100 koji je ozvaničen 28 februara u Teatru Rotterdamje je Nadia Moussaid i ona je novi kapiten prestižne liste Kleurrijke Top 100 u kategoriji media

Mustafa Hadžiibrahimović novinar i dokumentarista Radio je kao urednik i reporter za De Halve

Maan preteča je sadašnjegTV programa De Nieuwe Maan Autor je knjige lsquoRat u menirsquo (lsquoDe

oorlog in mijrsquo) httpplatformbihnlonewebmediaNB2056pdf U njoj Hadžiibrahimović govori

o svom bijegu iz Brčkog kad je bio petnaestogodišnjak Nakon studija žurnalistike uradio je

nekoliko dokumentarnih filmova najčešće o Bosni i Hercegovini kao što je lsquoRanjeno zlatorsquo

(2016) o reprezentativnom bosanskom timu u sjedećoj odbojci

_____

Motivacija Skreće pažnju na pronicljive i bolne priče Njegov dokumentarci Nazad u Brčko Zemlja nestalih Ranjeno zlato i Jedan drugi svijet prikazani su na međunarodnim filmskim festivalima i nominovani za različite nagrade u više zemalja svijeta Tihi heroj I po našem mišljenju ne bi trebao nikako nedostajati u ovih 10 najboljih u medijima

Povodom visokog priznanja Hadziibrahimovic je oduševljeno reagovao ldquoKakva čast Nisam čak ni znao da sam nominovan Zaista sam ponosan i srećan zbog ovog priznanja Hvala The Colorful Top 100rdquo

Dž Kurić



Definicija ldquogame changerrdquo Događaj ideja ili procedura koja djeluje u pravcu značajnog pomjeranja tekućeg načina rada ili razmišljanja o nečemu

DANAS JE PRVI MART

Autor Darko Vidović 132019 u 1053

Danas je prvi mart

U zemlji u kojoj sam prije pedeset godina rođen to je bio sasvim običan dan možda baš ovako kišan kao i ovo jutro

Jugoslavija Bosna i Hercegovina Livno

Sa sjevera pamtim onu zimsku britkost bure iz bosanskih planina koja se miješala sa proljetnim mirisom jabukovog cvijeta i pogled u daljinu juga na kojem su se dinarski vrhovi ljubili sa nebom dalmatinskog plavetnila i mora

Danas je prvi mart

U zemlji u kojoj sam prije pedeset godina rođen sve je uništeno opljačkano prevareno i pobijeno

U mojoj zemlji u kojoj sam rođen nema razloga za slavlje

Teško mi je i patim kao čovjek

Na toj žili volim tako to reći koja spaja Bizant i Zapad uvijek su se lomila istorijska koplja a različite civilizacije darivajući nas ostavljale svoje tragove kulture



Mozaik je to koji ne poznaje granice i koji nam je ostavljen u amanet kao jedinstveno kulturno nasljeđe ovih prostora

Zašto smo izabrali zlo pored svog tog bogatstva kad nam je ta žila kucala slobodom zajedništvom i prosperitetom u jednoj viziji zajedništva i razvoja koju je samo trebalo malo nadograditi ndash a zaista je malo falilo

Jugoslavija je kao životni ambijent zapamtite to dobro neuništiva Neuništiva je zbog stotina godina građenog mozaika koji sam već spominjao zbog zajedničkog jezika i zajedničke kulture ali i zbog istorijskog bremena koji će ovi narodi podnositi i ubuduće upravo zbog tog bogatstva i geopolitičkog značaja ndash da ponovim ndash te žile koja spaja Bizant i Zapad

Zakucajte ekser na današnji datum na ovaj prvi mart koji se u kalendaru dvije hiljade i devetnaeste obilježava ndash dajte molim vas nezavisnišću nezavisnošću od čega ndash i povucite ga hiljadu godina unazad kad god je na ovoj žili ndash a zapamtite i to dobro ndash među našim narodima bila fizička granica ljudi su sa ovih prostora odlazili i bježali u daleke Amerike

Ovo stanje zla nas je zaista i konačno ndash i to je tako ndash odvelo u ropstvo zatucanost i propast

Krivi smo da krivi smo

Krivi smo jer i danas pristajemo i slavimo namete i forme nacionalizama pristajući na dresove i ponižavajuće relikte iz strašnih devedesetih ndash a za svakog razumnog čovjeka to je jedna ponižavajuće pozicija izvrnuta ruglu i obezvrijeđena otimanjem iskonskog ljudskog dostojanstva

Zašto priznajemo nametnute zastave i relikte zašto priznajemo granice među našom braćom ndash ma neka ide sve sa svojim reliktima iz devedesetih u vražji mater

Živjeti nam je zajedno mi smo ljudi koji moraju porušiti te luđačje granice iz devedesetih ndash to je naša obaveza

Hoću kući

Hoću kući u Livno Split Mostar Sarajevo Niš Beograd Novi Sad Banja Luku Zagreb i Nikšić

I u Kruševo i Skoplje i u Ljubljanu i Maribor kući hoću

Hoću Jugoslaviju kao ambijent pod istim ovim nebom i bez zidova

Sve je to moja kućahellip i tvojahellip i ona ista našahellip samo bez bitangi prevaranata hulja i slobodno ću reći ndash primitivnih nacionalizama i domaćih izdajnika koji su nas doveli u ovaj dan

Danas je prvi mart sasvim običan dan u kratkom životu jednog običnog čovjeka

Tamo hoću u te dane koji negdje žive među namahellip Tamo negdje kućihellip gdje nikad nije bilo devedesetih



Fašisti ne poštuju ništa osim sile pa tako ni odluke evropskih niti ustavnih sudova

Alfa TV 13012019 httpsyoutubeTLvI-Z8Z-NI Fašizam u našoj zemlji jači je nego ikada U prilog tome govori insistiranje na daljnjoj etničkoj podjeli i grupisanju naroda na teritoriji Bosne i Hercegovine

Osporavanje multikulturalnosti te negiranje genocida i udruženog zločinačkog poduhvata dokazi su da je fašistička pošast dobila veću snagu na ovim prostorima

Ove ocjene iznesene su na današnjoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca bdquoKrug 99ldquo



NISU PORAŽENI TREBA IH PORAZITI

Autor Gradimir Gojer 2032019

Vrijeme je da zadamo smrtni udarac u dvadesetprvom stoljeću fašističkoj nemani jer iako su u dvadesetom stoljeću fašisti vojnički poraženi njihove ideje postale su idealna podloga za metastaziranje divljeg kapitalizma usmjerenog na uništenje najpotentnijeg i najplodotvornijeg sloja građanstva koji smo uvijek zvali srednjom klasom

Foto Spencer PlattGetty Images Povjesni zadatak naše generacije je poraziti i definitivno zatrti fašističke ideje na našim prostorima Sve priče o definitivnom porazu fašizma i u svijetu i kod nas ne uspjevaju otkloniti više nego sve jasnije artikulirane oblike fašizacije koji se na očigled međunarodne zajednice ma šta to značilo sve više šire Svaki dan metastaziraju novi oblici fašizacije koje građani već svikli na različite oblike terora nacionalističkih stranaka trpe postavši gotovo ravnodušni na neki način sedirani i nadasve neosjetljivi na taj nalet novoga fašizma

A nimalo naivno vrhovi vladajućih stranaka u ovoj državi doziraju fašizaciju koristeći već oprobanu formulu nacionalizma kao humusa odnosno svojevrsnog prologa za fašizam

Treba jasno kazati da fašizam kao ni u drugim krajevima Europe i svijeta ni u BiH Hrvatskoj i Srbiji nije poražen i da njegovi protagonisti poput jahača apokalipse jašu ponovo uspravljajući se u sedlima crne konjice

Činjenica da mnogi među nama nisu svjesni da se neman fašizacije nadvila nad naše i inače divljim kapitalizmom uništene živote ne amnestira nikoga a posebno ne intelektualce i umjetnike u Bosni i Hercegovini koji bi morali stati u prve redove borbe protiv nadirućeg fašizma


Povjesni zadatak naše generacije je poraziti i definitivno zatrti fašističke ideje na našim prostorima



INTERVJU Filip David književnik i intelektualac iz Beograda

Osporavanje genocida u Srebrenici je saučesništvo i ruganje pravdi

E SKOKIĆ

David Nedostaju zakoni da je negiranje zločina također zločin

Filip David književnik i intelektualac iz Beograda u intervjuu za ldquoAvazrdquo ističe da je formiranje komisija RS za istraživanje zločina u Srebrenici i Sarajevu pokazatelj da se malo toga promijenilo

- Osporavajući Srebrenicu neki političari na vlasti nastavljaju nacionalističku i populističku politiku koja nam je od početka devedesetih donijela toliko nesreća i tragedija i iznova podstrekavaju nove razmirice sukobe i nove tragedije ndash kaže David

Jedina istina

Vlada RS već je jednom usvojila izvještaj o Srebrenici Petnaest godina kasnije formirali su komisiju i dali zadatak za utvrđivanje ldquonove istinerdquo

- To je za duboko žaljenje svjedočanstvo da vlasti u Republici Srpskoj tjeraju inat i vode politiku novog zaoštravanja koje nikome dobro donijeti neće Nedostaju zakoni kao u Njemačkoj i nekim drugim zemljama da je negiranje ratnih zločina kažnjivo djelo i samo po sebi takođe zločin

Je li krajnja namjera vlasti u RS relativizacija genocida i zločina

- Naravno izvan svake sumnje jeste Međunarodni sud u Hagu zločin u Srebrenici proglasio je za genocid i to je jedina važeća istina koja se mora prihvatiti i poštovati koja je obavezujuća a svako sadašnje i buduće osporavanje presude predstavlja saučesništvo i ruganje pravdi

Svi na gubitku

Ko će biti uvjetno govoreći dobitnik kada formirana komisija završi posao Narodi u BiH i regionu ili članovi komisije koji će svoj rad masno naplatiti



- Svi su na gubitku osim onih koji u tom problematičnom poslu učestvuju Na savjesti je članova komisija što svjesno prihvataju da učestvuju u takvoj manipulaciji Danas se to je očevidno sve može kupiti samo treba odrediti cijenu

Sramotan čin

Može li se ljudima koji su imenovani u komisije vjerovati

- Ne znam prave motive članova komisija niti njihove biografije Neka od tih imena poput Gideona Grajfa sve se češće pojavljuje u srpskoj štampi Njegove izjave o broju stradalih u ustaškom logoru smrti u Jasenovcu osporili su ozbiljni istraživači To dovodi u pitanje Grajfovu obaviještenost i pouzdanost Žalosno je da su stratišta kao što su Jasenovac Staro sajmište u Beogradu ili sada Srebrenica postala predmet političkih zloupotreba To je uvreda za sve žrtve Osporavanje genocida u Srebrenici sramotan je čin koji nimalo ne doprinosi pomirenju nego jedino raspirivanju najgorih strasti nad grobovima žrtava

Piše Edin Osmančević

VACLAV HAVEL

Vaclav Havel jedan od duhovnih arhitekata tzv pluralističke revolucije 1989 godine je rezignirano sumirao društva u istočnoj i centralnoj Evropi u tekstu pod naslovom bdquoIzgubljeni rajldquo objavljenom u The New York Review of Books bdquokao društva u kojima vladaju međunacionalne mržnje podozrivost rasizam čak i znaci fašizma podmukla demagogija intrige i smišljeno laganje političarenje neobuzdana i bezobzirna borba za isključive partikularne interese glad za vlašću nezrele ambicije fanatizam svake moguće vrste uspon različitih mafija nove i besprimjerne varijante pljačkanja nedostatak tolerancije razumjevanja ukusa odmjerenosti razumaldquo

Česi Slovaci Poljaci i drugi su shvatili suštinu njegove poruke Fundamentalna transformacija mentalnog kulturnog i civilizacijskog tkiva društva počinje transformacijom njenog čovjeka

Očekivati transformaciju društva u kome nacionalfašizam buja širi se strah od drugog i dugačijeg i nema spremnosti na promjene je Iluzija

Probudimo se



U Memorijalnom centru Kovači u Sarajevu

Održana premijera filma Nana Fata-bosanska heroina

Fata Orlović dočekana dugim aplauzom

A S 232019

+6Dokumentarni film Nana Fata ndash bosanska heroina premijerno je prikazan u sali Memorijalnog centra Kovači

Fata Orlović u prepunoj sali Centra dočekana je dugim aplauzom a mnogi su iskoristili priliku da joj priđu i pozdrave se

Enes Hotić autor filma zahvalio se prisutnima na dolasku posebno jer film govori o borbi jedne hrabre žene

- Film oslikava svu bol i nedaće sa kojima se susreću povratnici u manji bh entitet Nana Fata je reprezentativan primjer te manjinske grupe - kazao je Hotić



Mirza Spahić predsjednik Udruženja SBNO zahvalio se Fati Orlović što nije nikad posustala

- Snimili smo ovaj film kako bismo budućim generacijama prebijeli uspomenu na život i djelo nane Fate Ali istovremeno smo htjeli da skrenemo pažnju međunarodne zajednice na nepravdu koja se i dalje dešava - kazao je Spahić

Poseban gost premijere bio je i crnogorski mitropolit Mihajlo te Mustafa ef Cerić

Dokumentarni film rdquoNana Fata ndash bosanska heroinardquo govori o sizifovskoj borbi utjelovljenoj u slučaju starice Fate Orlović iz sela Konjević Polje nadomak Bratunca Potpuno bespravno Pravoslavna crkva je u njenom dvorištu 1996 godine izgradila objekat koji i danas netaknut stoji na istom mjestu

Ovo je reprezentativan primjer koji oslikava svu gorčinu života povratnika Bošnjaka u manji bosansko-hercegovački entitet

Autor filma je Enes Hotić za produkciju je zaslužna ExitMedi a a film je snimljen u organizaciji Saveza bošnjačkih nevladinih organizacija



PREMINUO GENERAL HANS COUZY BIVŠI KOMANDANT HOLANDSKE VOJSKE

11 mart 2019

Bivši komandant kopnene vojske u Holandiji Hans Couzy koji se suočio sa tragedijom Srebreničkog genocida umro je u 78 godini života Couzy je bio kritičan prema izvodivosti holandske misije u UN zaštićenoj zoni Srebrenice 1995godine u Bosni i Hercegovini

Henri Andre Couzy general-potpukovnik

Genera-lpotpukovnik Couzy je postao komandant vojske 1992 nakon duge vojne karijere koja je

započela davne 1957 godine Bio je poznat kao general koji je davao svoje mišljenje slobodno bilo to

traženo ili nepoželjno

U svom životu Couzy je imao nezahvalan zadatak da kao vrhovni komandant otkrije da su tokom pada

Srebrenice 1995 godine holandski vojnici dozvolili Srbima slobodan prolaz i tako izvrše masovno

ubistvo naroda i genocid prvi u Evropi nakon Drugog svjetskog rata

Ta tragedija je postala jedna od najvećih trauma u holandskoj vojnoj i političkoj istoriji i dovela je do

pada drugog kabineta premijera Wim Koka 2002 godine

Tokom parlamentarne istrage o padu Srebreničke enklave tadašnji ministar Odbrane Joris Voorhoeve

je 2002 godine izjavio da je nekoliko puta razmatrao otpuštanje Couzyja jer ga nije u potpunosti

obavijestio o ratnim zločinima koje su vojnici Holandskog bataljona vidjeli u Srebrenici

Kada je Hans Couzy 1996 godine promovisao potpukovnika Thom Karremansa komandanta

Holandskog bataljona u Srebrenici u pukovnika bio je ukoren od ministra Voorhoevea Pred

predstavnicima svjetske štampe Karremans je nazdravio i popio čašu sa srpskim generalom Mladićem

što je za mnoge političare u Holandiji bila nepopravljiva blamaža



Karemans i Mladić nakon pada Srebrenice

Iz istrage o padu Srebrenice je poznata afera sa foto rolnama koje su sadržavale snimke koji su bili

neosporan dokaz ratnih zločina nad Bošnjacima Te činjenice su Holanđani bili svjesni Prilikom

razvijanja filma navodno je nastala greška (ldquopripitirdquo fotolaborant Sudske laboratorije greškom koristio

povećanu dozu razvijača) i fotografije - dokazi su postali mutni i neupotrebljivi Neki izvori tvrde da to

nije tačno i da su dokazi sačuvani u arhivi Ministarstva odbrane i Vojne obavještajne službe u

Zoetermeeru kod Den Haaga

Dž Kurić

DEMONSTRACIJE VETERANA DUTCHBATA I PODNOŠENJE PETICIJE

Dutchbat I II i III veterani su demonstrirali 8 marta og na Hofplein-u u Den Hagu protiv nebezbjednih okolnosti boravka i rada u staroj fabrici akumulatora u Potočarima i staroj petrohemijskoj fabrici u Lukavcu Riječ je naime o radu sa štetnim materijalima i spavanju bez ikakve zaštite u prostorijama sa otvorenim azbestom kemikalijama i nuklearnim zračenjem Među pripadnicima Duchbata javljaju se različite bolesti sa raznovrsnim simptomima vjerovatno izazvanim navedenim materijama i uslovima rada i smještaja Lokalno osoblje koje je u ovim objektima radilo bilo je također izloženo opasnim materijama Tako je jedna od Majki Srebrenice Šehida Abdurahmanović duže vrijeme radila kao čistačica u bazi Duchbata u Potočarima ali nikad nije nešto od Ministarstva odbrane Holandije saznala



Oko dva sata su portparoli Remko de Bruijne Olaf Nijjeboer i Ronald Wentink predali peticiju najvišem vojnom predstavniku Ministarstva odbrane generalpotpukovniku Martnu Wijnen-u Ministrica Bijleveld nažalost nije bila prisutna jer je bila u Ukrajini Peticija sadrži između ostalog obavezu naknadne njege za sve veterane Duchbata bili oni bolesni ili ne Svi veterani se mogu preventivno pregledati za bolesti uzrokovane štetnim materijama kojima su oni bili izlagani i da pri tome budu oslobođeni plaćanja Ovo vrijedi i za lokalno bh osoblje Remko de Bruijne želi da za njih otvori jedan informacioni šalter De Bruijne je podnio i jednu žalbu kod Ministarstva unutrašnjih poslova (OM) On je naglasio da on u ovom zahtjevu želi da zajedno nastupi sa Bosancima koji su radili u bazi Generalpotpukovnik Wijnen je dao obećanje veteranima da će od Ministarstva odbrane dobiti odgovor na peticiju najdalje do 8 aprila Jolies Heij

HOLANDSKI IZBORI MINERVINA SOVA I

DEČKO IZ GLOSSYJA

Autor Goran Sarić 2532019

Wendy je u pravu Kad pokušam da ga zraknem ženskim očima dečko je stvarno komad Kao sad sišao s naslovnice kakvog glossyja Ako ne čitate novine i ne pratite politiku a svi vas drugi razočarali ndash i to je nešto zar ne ldquoZa koga ćeš glasatirdquo dan prije izbora pitam Wendy taksisticu koja me dvaput sedmično odvozi na posao Iako znam da je to u suštini nepristojno pitanje zbog nečeg mi je veoma važan njen odgovor

ldquoNemam pojmardquo sliježe cura ramenima ldquoSve je to isto Svi oni obećavaju brda i doline a kad dobiju izbore gledaju samo svoj interesrdquo

ldquoIma li iko od njih da ti se malo izdvajardquo

ldquoPa znaterdquo oklijeva Wendy ldquoOnaj Thierry Baudet nije loš Nov je dobro ih provocira a iskrenordquo iskosa me pogleda ne smanjujući brzinu ldquohellipi vrlo je zgodanrdquo

Znao sam Zato sam je i pitao Wendy je obična cura iz prosječne holandske četvrti od roditelja iz niže srednje klase koji jedva krpe kraj s krajem Ona i njen partner rade po desetak sati dnevno da bi platili dažbine ponekad izašli u restoran jednom godišnje par sedmica na odmorhellip Ne prati politiku ne čita novine ne ide u kino nikad čula za Floyde i Strejsehellip Plaši se stranaca (posebno muslimana) i nelojalne konkurencije na poslu Za nju je zgođušni Baudet (1983) s pričom o ldquokartelimardquo (bogatašima) ldquozaštiti naše kulturerdquo i ldquotisućljetnoj civilizacijirdquo (kršćanstvo) ndash dar s neba I zaista dva dana kasnije ldquonašrdquo Thierry je proglašen apsolutnim pobjednikom izbora sa 0 (nula) na trinaest (13) mjesta u Eerste kamer nekoj vrsti holandskog ldquoGornjeg domardquo Neviđen skok Dva mjesta više od činilo se neprikosnovenih liberala skoro duplo od socijaldemokrata i (opet) do nogu potučenih socijalista Izgleda da je hrpu glasova ldquoukraordquo od do juče veoma popularnog islamofoba Geerta



Wildersa i ne baš uvjerljivih demokrišćana Čast ljevice spasili su ldquozelenirdquo (GroenLinks) ldquoskočivširdquo sa četiri na devet mjesta u holandskom ldquodomu lordovardquo

I tu dolazimo do prividnog paradoksa koji govori o popriličnoj podjeli birača u Holandiji Naime i Baudetov Forum za demokraciju (FvD) ndash koji je tek prije dvije godine ušao u Parlament ndash i ldquozelenirdquo su tokom predizborne kampanje puno pažnje posvetili klimatskim promjenama I dok su se ldquozelenirdquo logično zalagali za oštrije mjere protiv velikih zagađivača Thierry Baudet je tvrdio sasvim suprotno ma kakve klimatske promjene To je samo ujdurma ljevice i ekologa udar na džep malog čovjeka Mnogim siromašnijim slojevima u Zemlji Lala i Kanala se očito dopao upravo taj aspekt njegove priče To mi je uostalom u razgovoru potvrdila i gore spomenuta Wendy ldquoZnate ja Vam ne vjerujem u te takozvane klimatske promjene Samo hoće da nas male ljude opale po novčaniku Pogledajte samo koliko su u posljednje vrijeme narasle cijene električne energijerdquo

Tako Wendy vox populi Cunami je cunami orkan ndash orkan ali mi lovu ne diraj Osim negiranja klimatskih promjena Baudet je kampanju bazirao na bajkama o ldquoodbrani (kršćanske) civilizacijerdquo i (slabo) uvijeno) superiornosti rase te borbi protiv ldquokartelardquo direktora menadžera banaka univerziteta i koga sve ne Stoga su mnogi Holanđani prvi dio njegove priče dočekali sa iskrenim gađenjem Iako se u njegovim idejama našao i jedan broj bolje obrazovanih autohtonaca većina birača koji su svoj glas dali Baudetu dolazi iz nižeg srednjeg sloja stanovništva razočaranog mlakošću ljevice Ti ljudi se mahom boje stranaca ali su i kivni na sve veći jaz između bogatih (ldquokartelrdquo) i siromašni(ji)h slojeva stanovništva Za te birače je čak i doskora najradikalniji holandski desničar Wilders izgleda postao ldquopremekanrdquo On je na izborima sa devet spao na pet mjesta Osim toga Baudetu se mora priznati da je vodio dobru beskompromisnu predizbornu kampanju Navešću samo jedan primjer nakon zločinačkog napada ldquoturskogrdquo Holanđanina Goumlkmena T na putnike u tramvaju u Utrechtu u prošli ponedjeljak kojom prilikom je ubijeno troje a ranjeno više ljudi svi političari ovdje su se složili da iz poštovanja prema žrtvama prekinu predizbornu kampanju Jedino je Baudet bio ldquonedostupanrdquo On je naprosto nastavio s agitiranjem No to nije previše zabrinulo njegove konkurente Oni mu kao ldquobrbljivom novajlijirdquo ionako nisu poklanjali puno pažnje

I to im se i osvetilo Tako je svojevremeno bilo i sa Baudetovim ldquoduhovnim ocemrdquo Pim Fotuynom pa i nešto docnije sa Geert Wildersom čedom ldquoravničarskerdquo islamofobije

Kad sve sagledamo moramo zaključiti da ovdašnji (uspavani) politički guliveri nikako nisu u stanju da skontaju moć prepredenih liliputanaca Čiji simpatizeri u pravilu ne čitaju novine nego fejsbuk ne gledaju političke emisije nego ldquosurvivalerdquo ne udubljuju se u partijske programehellipKako reče jedna biračica ldquoGlasala sam za jednog s lijepim prezimenomrdquo Ali i ti birači imaju oči Ne znaju oni ko je Minerva i njena sova na koje se u pobjedničkom govoru pun sebe pozvao učeni (pravnik) Baudet ali zato vide ko ih pravi budalama Ko obećava kule i gradove a poslije sve trpa u vlastite džepove Dok oni u najboljem slučaju stagniraju

Uostalom Wendy je u pravu Kad pokušam da ga zraknem ženskim očima dečko je stvarno komad Kao sad sišao s naslovnice kakvog glossyja Ako ne čitate novine i ne pratite politiku a svi vas drugi razočarali ndash i to je nešto zar ne



PONOS BOSNE I HERCEGOVINE U LONDONU PONOS HARLESDEN-a

Bosanskohercegovačkoj Britanskoj zajednici u Londonu dodijeljena nagrada i priznanje ldquoPride of Harlesden Award 2019rdquo (Ponos Harlesden-a 2019) za izvanredan doprinos i dobrobit zajednice u Harlesden-u Važe za glavnog partnera u inovativnom modelu zajedničkog rada državnog i sektora civilnog društva U prostorijama Salvation Army na Harlesden-uOpština Brentsjeverno-zapadni London Bosanskohercegovačkom savjetodavnom centru kao jedinoj organizaciji iz sektora civilnog društva u UK je dodijeljeno priznanje Ponos Harlesden-a 2019

Pitali smo predsjednika ove Organizacije gospodina Zaima Pašića od kud i kako ovo priznanje Bosanskohercegovačkom savjetodavnom centru Za sigurno zasluženo a proizišlo je iz dva opravdana razloga Prvi u znak trajne zahvalnosti zemlji prijema Početkom devedesetih Bosanskohercegovačke izbjeglice je velikodušno prihvatilo Britansko društvo i pružilo im utočiste onda kad im je bilo najpotrebnije Pored toga su dali svoju punu podršku uključujući i financijsku kako bi se Bosanskohercegovačka zajednica ovdje samo organizirala s ciljem pružanja dugotrajne podrške najugroženijim BiH zajednice u Londonu To je uglavnom starija populacija kojima su najveće prepreke za društvene integracije Engleski jezik i invaliditeti što rezultira nemogućnosti da se upoznaju sa sistemom i poteškoćama da pristupe uslugama državnih institucija Oni su i razlog zbog kojeg smo 1997 osnovali Centar kako bi im pružili savjetodavne i usluge profesionalnog zastupanja na maternjem jeziku po pitanju prava na socijalne dodatke stambene probleme socijalnu njegu i zdravstvene usluge Tokom protekle 22 godine Bosanskohercegovački savjetodavni centar je rastao i izrastao u jedan vrlo priznat poznat i kredibilan savjetodavni Centar koji pruža usluge visokih kvaliteta Zbog naše unikatnosti koja proizilazi prvenstveno iz toga što pružamo savjetodavne usluge na jezicima (Engleski-Bosanski-Srbski-Hrvatski) ali i zbog nedostatka praktične pomoći u Londonu 2008 godine smo



zvanično proširili isporuku naših usluga za ugrožene i marginalizirane Londonce iz još 5 država zapadnog Balkana (Hrvatske Kosova Makedonije Crne Gore i Srbije) Osigurali smo neophodne resurse za realizaciju usluga i aktivnosti koje su bile neophodne kako bi adekvatno odgovorili na potrebe najugroženijih pojedinaca iz ovih zajednica S ponosom i za sigurno mogu reći da je ovaj Bosanskohercegovački Centar u protekle dvije decenije pomogao hiljade Londonaca s prostora zapadnog Balkana i poboljšao kvalitetu njihovog života i oni su najbolji sudionici utjecaja našeg rada Nažalost oni još uvijek trebaju našu pomoć jer su i dalje pod utjecajem prošlih trauma i osjećaju se isključenim iz društva Naš trenutni rad s njima je fokusiran na smanjenju izoliranosti i društvene isključenosti promociji dalje neovisnosti i integracija Ono što nas čini posebno sretnima kad su u pitanju naši korisnici s prostora zapadnog Balkana je činjenica da smo okupili i približili ljude koji su došli s različitih strana konflikta u bivšoj Jugoslaviji Drugi jer smo odgovorna zajednica i hoćemo da odigramo svoju ulogu u društvu Britanija prolazi kroz implementaciju veoma širokog raspona reforme socijalnog sistema kao rezultat Zakona donesenog 2012 godine a koje su najveće reforme od drugog svjetskog rata Utjecaj ovih reformi u znatnoj mjeri pogađaju siromašne u Britanskom društvu Globalna recesija 2008 je uzrokovala da oni koji manje imaju jedva sastavljaju kraj s krajem a London je postao grad kojeg više radnička klasa ne može priuštiti Banke hrane su postale mjesto gdje se i medicinske sestre obraćaju za pomoć Svi zajedno prolazimo kroz jedan veoma težak period u našoj historiji Nažalost Brexit čini situaciju u zemlji vrlo neizvjesnom i njegov impact ni stručnjaci ne mogu procijeniti Londonska Opština Brent iz koje djelujemo je jedna od najsiromašnijih u zemlji Očekuje se da će uvođenje Universal Credit-a što je u stvari i najveći izazov ovih reformi utjecati na između 40000 i 55000 građana Opštine Brenta Proces podnošenja zahtjeva u potpunosti je online a pojedinci koji su manje digitalno sposobni ili nikako suočavaju se s preprekom za pravovremeno i učinkovito prijavljivanje i podnošenje zahtjeva Opština Brent je u konsultaciji sa sektorom civilnog društva kojem naša organizacija pripada razvila inovativan model pod nazivom Brent Community Hubs kao bi odgovorila na potrebe svojih građana u procesu reformi Ideja se zasniva na tome da se građanima pruži široka lepeza usluga koje su pristupačne besplatne efikasne i skrojene po potrebi pojedinca Model je osmišljen tako da se lansira 5 Community Hubs uglavnom na javnim mjestima poput biblioteka u najsiromašnijim dijelovima Opštine Svaki Hub bi imao stručno osoblje iz dva sektora državnog i civilnog društva koji će zajednički odgovoriti na potrebe zajednice i djelovati kao jedan tim koji nudi različite expertise Uvjerenja sam da će ako se uspješno implementira ovaj model usvojiti i ostale Opštine u zemlji Prvi Hub je lansiran u mjestu koje se zove Harlesden po kojem je i dobio naziv pošto je u našoj neposrednoj blizini odmah smo se prijavili da budemo partneri u ovom projektu Tako da od februara 2018 pružamo redovitu podršku široj lokalnoj zajednici kroz isporuku savjetodavnih usluga dva dana sedmično u Harlesden Community Hub-u Koncem januara 2019 smo sabrali rezultate našeg rada i zaključili da smo u protekloj godini pomogli 358 ljudi u Harlesden-u U toku naše intervencije šira lokalna zajednica se bolje upoznala s našom organizacijom stručnim timom i bosanskohercegovačkom kulturom Rezultati analize povratnih informacija i uputnika koje smo sakupili od korisnika pokazuju da je kvaliteta našeg rada ocijenjena s najvećom mogućom ocjenom i da je satisfakcija korisnika usluga bila 100 Pored toga i Opština Brent nas je izvijestila da smo im po učinkovitosti i kvalitetu jedan od najvažnijih partnera te da smo mnogo zaslužni za uspješnost i popularnost Harlesden Community Hub-a



Ovu zaslugu mi prepisujemo članu našeg stručnog tima Emini Trožić koja je na terenu i koja je svojim vrijednim radom znanjem sposobnošću predstavila kvalitete kulturu i vrijednosti Bosanskohercegovačkog savjetodavnog centra Emina Trožić je inače iz Sanskog Mosta koji se nalazi u sjeverno-zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine U London je došla kao 11-godišnja djevojčica diplomirala i magistrirala pravo na prestižnim fakultetima u UK a od septembra 2019 godine počinje raditi za globalnu advokatsku firmu koja je dobila priznanje kao najbolja advokatska firma u UK u 2018 Posebno nam je drago što će Emina u privatni sektor i korporativni svijet odnijeti poznavanje problema ugrožene i marginalizirane grupacije našeg društva i mi smo uvjereni znajući je da će kroz svoj budući rad utjecati na veću društvenu odgovornost korporacija Na kraju da zaključim i odgovor na Vaše pitanje ldquootkud ovo priznanjerdquo na našu adresu je stigla poziv lokalne zajednice za svečani dogadjaj 23 februara 2019 u prostorijama Salvation Army u Harlesden-u kako bi svi zajedno proslavili uspješnost prvog Community Hub-a u Opštini a na koji smo se i odazvali U toku manifestacije smo se prijatno iznenadili kad su nas prozvali da primimo priznanje Ponos Harlesden-a 2019 Bosanskohercegovačkom savjetodavnom centru za izvanredan doprinos i dobrobit šire lokalne zajednice Biti raspoznat za doprinos u rješavanju problema van vlastite zajednice demonstrira dobru integraciju jedne etničke zajednice i daje dobar primjer socijalne kohezije društva što je po nama veoma važno naročito sad u vremenu Brexit-a ono prevenira potencijalne tenzije u našem multietničkom društvu Ponosni smo bili dok su čitali o našoj Emini kojoj su lider Opštine Brent Councillor Muhammed Butt i gradonačelnik Cllr Arshad Mahmood dodjeljivali priznanje uz prigodnu nagradu za njen lični doprinos i Service Excellence Sa suzama u očima sam gledao našu Eminu ponos naš ponos Bosne i Hercegovine u Londonu Naša Emina ide dalje svojim putem i na svoj način ona će i dalje raditi ono što sad radi ali utjecajnije i moćnije bez sumnje Mi ostajemo ovdje gdje jesmo i nastavljamo s isporukom savjetodavnih usluga i podrškom za ugrožene i marginalizirane Londonce s prostora zapadnog Balkana i širu lokalnu zajednicu Naš put do društva u kojem pojedinci i zajednice kojima služimo mogu napredovati je poprilično dug i nimalo lak ali realan Bosanskohercegovački savjetodavni centar je od svog osnivanja član Zajednice BH udruženja u Velikoj Britaniji (BH UK Network) Zahvaljujemo se našim dragim prijateljima na dugogodišnjoj saradnji a svim našim građanima u domovini i izvan nje čestitamo Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine BH UK Network



Bosnia and Herzegovina UK Network Bosnia House 36 Medley Road Birmingham B11 2NE T 0044 121 772 3052 httpswwwfacebookcomBosnia-UK-Network-1769679606676180 wwwbosniauknetworkorg

SRBIN IZ SRBIJE POSLAO PORUKU SRBIMA KOJI ŽIVE U BIH

DrErvin Sendijarević

Srbijanski portal Pešćaniknet donosi fantastičan tekst koji vam prenosimo u cijelosti i bez ikakvih korekcija

-Bosnu volim prvenstveno zbog uporedog postojanja njenih različitih tradicija Decenijama uoči poslednjeg krvavog rata ljudi u Bosni i Hercegovini su najnormalnije živeli zajedno Trenutno stanje u Bosni i Hercegovini gde je celokupna ljudska situacija uslovljena etno-religijskom pripadnošću je bolesno stanje

Prošao sam Bosnu uzduž i popreko i uverio se da Bosna nije višejezična sredina U gradovima i selima ljudi govore istim jezikom iako nas velikaši proklete im duše uporno ubeđuju da govorimo različitim jezicima i da su razlike među nama nepomirljive Pritom veoma je diskutabilno da li je Bosna i Hercegovina višenacionalna sredina Odrednice Srbin Hrvat i Bošnjak se mogu sa gotovo stoprocentnom izvesnošću koristiti kao sinonimi za versku pripadnost umesto reči pravoslavac katolik i musliman našeg jezika ISTORIJSKI OSVRT

Tokom istorije u Bosni je uporno opstajao višereligijski suživot dok je u Srbiji preovladala jednoobraznost U srednjevekovnoj Srbiji je zakon nalagao versku isključivost i netrpeljivost jer vladajuća pravoslavna religija nije tolerisala postojanje drugih vera U srednjevekovnoj Bosni su zajedno živeli katolici pravoslavci i bogumili Dok su u Raškoj besneli verski progoni Bosna je prihvatala ljude različitih vera Dok je Stefan Nemanja proganjao naše pretke dobri Ban Kulin im je pružao utočište Ko je od našeg naroda tražio slobodu taj je išao u Bosnu U Raškoj su vladali samodržavlje i verski progoni

Tokom svoje vladavine muslimani su se ipak pokazali tolerantnijima od pravoslavaca Iako su krajem srednjeg veka muslimani na ove prostore došli kao zavojevači jedna je činjenica neosporna ndash dozvolili su da druge vere postoje i da pravoslavne bogomolje vekovima ostanu čitave Otomanski sistem religijskog pluralizma definitivno predstavlja civilizacijski iskorak u odnosu na versku isključivost nemanjićke Srbije Uprkos tome Srbi su u XIX veku od svog ustanka do sticanja državnosti uništili gotovo sve džamije na području tadašnje kneževine Srbije Tako su u Užicu porušene 34 džamije u Smederevu 24 a u Beogradu na desetine njih Slično se ponovilo i tokom rata u Bosni

Bosna i Hercegovina je kolevka našeg zajedničkog jezika Jezik srednjevekovne srpske države koji poznajemo uglavnom preko vladarskih povelja i crkvenih spisa prilično se razlikuje od današnjeg



srpskog jezika Jezik srednjevekovne Bosne i Huma koji poznajemo preko natpisa sa stećaka je prilično sličan jeziku kojim danas govorimo i uglavnom razumljiv bez prevođenja Ovo nimalo ne iznenađuje uzme li se u obzir da je upravo hercegovački govor bečkim književnim dogovorom 1850 godine određen za zajednički književni jezik Srba i Hrvata (i drugih južnih Slovena) poznat kao srpsko-hrvatski jezik Na hercegovskom govoru počiva čitava jezička reforma Vuka Karadžića na temelju koje su nastali savremeni srpski hrvatski bosanski i crnogorski jezički standard

Bosna i Hercegovina je kolevka partizanskog otpora Tokom drugog svetskog rata Bosna i Hercegovina je predstavljala središte otpora nacionalističkom ludilu i međuetničkom istrebljenju Dok su u Srbiji i Hrvatskoj preovladale ekstremno nacionalističke snage u Bosni su partizani uspešno vodili borbu protiv fašista i kvislinga za ponovno ujedinjenje raskomadane domovine Igman Kozara Neretva Sutjeska Jajce Drvar samo su neki od toponima koji podsećaju na upornu borbu naših naroda u Bosni i Hercegovini Možda je kobna greška partizana bila što su nakon oslobođenja uzeli Beograd a ne višenacionalno Sarajevo za glavni grad SFR Jugoslavije

RAT U BOSNI I HERCEGOVINI

Nije tajna da je Srbija stvorila Republiku Srpsku kada je 1992 godine poslala vojsku specijalce i dobrovoljce te nahuškala naoružala i organizovala Srbe u Bosni i Hercegovini Čitave oblasti jedne multikulturne države su vojskom zaposednute etnički očišćene i proglašene srpskom teritorijom Tzv Republika Srpska ta žalosna tvorevina koja pokušava da bude srpskija od same Srbije pokazatelj je naše nezrelosti za zajednički život poštovanje bližnjega i prihvatanje različitosti Ovo patološko stanje je urodilo stravičnim progonima i pokoljima naše inoverne braće koje istorija pamti kao bosanski genocid

Tokom rata su na teritorijama pod srpskom kontrolom džamije sistematski uništavane Frapantan primer je Banja Luka u kojoj su sve gradske džamije (njih šesnaest) uništene uz sadejstvo gradskih vlasti iako u gradu nije bilo izravnih ratnih dejstava S druge strane u Sarajevu koje je godinama bilo pod srpskom opsadom iako neke srpske crkve jesu uništene (neke usled samog srpskog granatiranja) one nisu sistematski uništavane

U Bosni nije okončan rat u Bosni je zamrznut sukob Dovoljan je letimičan pogled na međuentitetske granice Bosne i Hercegovine da bismo videli da je to samo zaleđena linija fronta u bratoubilačkom građanskom ratu Rat u Bosni i Hercegovini nikada nije završen Danas se vodi putem politike da bi sutra ponovo mogao oružano eskalirati Bosni je potreban trajan pravedan i održiv mir Tzv Dejtonski mir je suštinski nepravedan jer je zacementirao rezultate etničkog čišćenja nesrpskog stanovništva Višegrada Zvornika Bijeljine Prijedora Foče Srebrenice i mnogih drugih gradova Bosne i Hercegovine Tragičnim spletom događaja Srebrenica danas pripada Republici Srpskoj Srbija mora jasno osuditi zaposedanje teritorije istrebljenjem da bi pokazala da je raskrstila sa ideologijom širenja teritorije koja je predugo usmeravala njenu unutrašnju i vanjsku politiku Srbija zaista nema razloga da podržava Republiku Srpsku taj ostatak njene nesrećne politike 1990-ih

Srbija je pokušala da ubije Bosnu i Hercegovinu Ubijajući Bosnu Srbija je ubijala i sebe jer se ekstremizam iz Republike Srpske vraćao kao bumerang ubijajući građansku Srbiju Nadam se da će Bosanci oprostiti našim potomcima Takođe se nadam da naši potomci nikada neće oprostiti svojim precima Neka nam drugi oproste naše ludilo Mi sami sebi nikada ne smemo oprostiti Ubili smo deo svog naroda u Bosni

CIVILIZACIJSKE PERSPEKTIVE

Bosna i Hercegovina je otvorena mogućnost našeg zajedničkog života pravoslavaca katolika i muslimana istog jezika Politička ideja Bosne i Hercegovine je načelo suživota naspram plemenske podeljenosti verska trpeljivost naspram verske isključivosti



Mnogi građani Bosne i Hercegovine su dospeli u tužnu situaciju da pod uticajem huškačke propagande prezru svoju domovinu Poznajem mnoge bosanske Srbe koji preziru Bosnu a obožavaju Srbiju Oni grdno greše Kao pripadnik srpskog naroda kao Srbin iz Srbije poručujem mojim sunarodnicima Srbima iz Bosne ndash Srbija nije vaša majka vaša majka je Bosna Nemojte prezirati zemlju naših otaca U Bosni naš narod živi već vekovima U srednjem veku kada Srbija nije ni postojala već samo vazalna kneževina Raška naši preci su u Kraljevini Bosni odolevali raznim moćnicima sa istoka i zapada

Bosna nikada nije bila u sastavu Srbije i ukoliko ima pravde nikada neće ni biti Najmoćniji srpski srednjevekovni vladari kao što su Stefan Nemanja i Dušan Silnik nisu uspeli da uključe Bosnu u svoju državu Vekovima kasnije to nije pošlo za rukom ni Slobodanu Miloševiću Srbija ni ne treba da teži da osvaja i pripaja Bosnu već treba da bude sa njom u zajednici na ravnopravnim osnovama

Srbija od Bosne treba da nauči različitost Za razliku od Srbije Bosna ima dugu tradiciju multikulturalnosti Koncept bosanstva počiva na suživotu različitih verskih tradicija i ima kapaciteta da integriše ljude različitih etno-religijskih tradicija koji dele isti geografski prostor Koncept srpstva nažalost nema taj kapacitet jer počiva na principu verske isključivosti On je isključiv u svojoj biti ne samo prema drugim narodima već i prema sunarodnicima koji ne pripadaju pravoslavlju Logičan ishod politike isključivosti je istrebljenje Nije slučajno što je srpstvo definisao upravo episkop Njegoš u kontekstu istrebljenja domaćih muslimana (tzv bdquoistraga poturicaldquo) Ovaj koncept deluje dezintegrativno čak i po samu Srbiju onemogućujući joj da postane država svih svojih građana odnosno moderna politička nacija Stoga neki kritičari predlažu redefinisanje koncepta srpstva na principu integracije

Sarajevo često nazivaju balkanskim Jerusalimom jer se u njegovom centru jedna do druge nalaze islamska pravoslavna katolička i jevrejska bogomolja Beograd se nažalost ne može pohvaliti takvim poštovanjem svojih različitih nasleđa ndash beogradska sinagoga i džamija su skrivene i getoizirane beogradski budistički hram jedan od prvih u Evropi odavno je zapušten i srušen Pejzažom Beograda suvereno dominiraju isključivo pravoslavni hramovi Beograd se uporno odriče sopstvene prošlosti ndash od nekadašnjih dvestotinjak džamija u Beogradu opstala je samo jedna a i ona je spaljivana Izgleda da naš grad još uvek nije dovoljno zreo da vidno istakne svoje različite tradicije Da bi izrastao u istinsku metropolu Beograd mora prihvatiti svoju različitost

Bosna je srce Balkana Bosna i Hercegovina je geografsko jezičko i etničko središte našeg naroda podeljenog religijom dok su Hrvatska i Srbija zapadna i istočna periferija Ukoliko se muslimani katolici i pravoslavci našeg jezika odluče na suživot u Bosni i Hercegovini to će se blagotvorno odraziti na sve susedne države

Zajednička Bosna i Hercegovina trenutno ne postoji Varvari još od rata pokušavaju da raskomadaju Bosnu i Hercegovinu na zavađene etno-religijske entitete predstavljajući politiku aparthejda i segregacije kao nešto poželjno Od polovine višereligijske države je napravljena verski isključiva paradržava Republika Srpska U ostalim delovima je uspostavljena prevlast Bošnjaka ili Hrvata Stvarnost je premašila najluđa predviđanja sarajevskih nadrealista uključujući izmišljanje novih jezika i podelu dece po nacionalnoj osnovi u vrtićima i školama Izlaz iz ovakvog stanja treba tražiti u ukidanju ratnih entiteta i okretanju oblasnim autonomijama nevezanim za nacionalnu pripadnost Živela zajednička Bosna i Hercegovina u čijim će se školama učiti jedan jezik jer se jedan jezik govori u narodu

Velika je stvar što Bosna i Hercegovina još uvek postoji Kao jedina višenacionalna država na Balkanu ona je trn u oku svim nacionalistima posebno nakon raspada naše zajedničke države SFRJ Neuspehom Jugoslavije pali smo jedan veliki ispit iz suživota Za zajednički život nam je preostala još samo Bosna i Hercegovina



K U L T U R A

POEZIJA POKRENUTA I NOSTALGIJOM

Piše Mujo Midžić

Krajem prošle godine iz štampe se pojavila knjiga izabranih pjesama svestrane stvaralačke licnosti

Vesne Blažić Spring u izdanju Enkidu Pers iz grada Philippine na jugu Holandije

U korice knjige uvršteno je pedeset pjesama stvaranih na Holandskom jeziku ali među njima je i jedna

prevedena na Hrvatski jezik To djeluje kao biser među drugim draguljima-pjesmama i govori na neki

način o dalekom zavičaju autorke

Naslovnica knjige ldquoDraai omrdquo (ldquoOsvrni serdquo)

Knjiga je objavljena pod naslovom ldquoDraai omrdquo (ldquoOsvrni serdquo) Pjesnikinja je neke pjesme iz knjige

promovisala u Javnoj biblioteci Amsterdama (OBA) na poetskoj večeri sa više stvaralaca posvećenoj

1oo-godišnjici bibioteke dok je krajem prošle godine nastupala i u jednoj kulturoj ustanovi u Harlemu

Promocija knjige bila je krajem marta u Amsteramu u kafe-teatru Kriterion Uz muzičku pratnju brojnih

prijatelja i najbliže familije sve je proteklo lijepo S pažnjom su su se slušali stihovi iz knjige ldquoDraai omrdquo

Vesna Blažic Spring rođena je u Sarajevu gdje je zavrsila filozofiju i sociologiju na Filozofskom

fakultetu Početkom osamdesetih prošlog vijeka došla je u Holandiju vođena ljubavlju prema jednom

ovdašnjem momku Tu je završila i dvogodišnji studij na Akademiji za film i medije Ovim je krenula

u teatarske vode što je i željela



Sa grupom prijatelja polovinom osamdesetih pokreće teatar inspirisan modernim plesom Režirala je

i učestvovala u oblikovanju scenskog pokreta kostima i scenografije u više predstava Bilo je i više

predstava za djecu No ples i ljudsko tjelo bili su osnovna izražajna sredstva skoro svih komada i

igrokaza Vesnine predstave igrane su na više festivala u Holandiji Krajem prošlog vijeka gostovali

su i u ex Yugoslaviji

Svi projekti imali su podršku kulturnih institucija i gradskih vlasti širom Holandije

U prvoj koreo-drami sjeca se Vesna učestvuje plesač i koreograf Kristof Pastor On je danas svjetki

poznato ime Predstava se zvala ldquoPraskozorjerdquo

Dio umjetničke karijere posvetila je izučavanju i tradicionalnog japanskog butoh plesa Bila je i u SAD u

Njujorku kod tadašnjeg najvećeg znalca ove igre Kazvo Ohno-a koji je držao kurseve i u Amsterdamu

Vesna je to i ovdje pažljivo pratila i kasnije nešto i ugrađivala u svoje predstave shodno idejama za

koreo-drame

Vrsni pratilac u skoro dvoipodecenijskoj plesno-teatarskom djelovanju bio je muzičar i kompozitor

Andre Kroese U posebnom sjećanju ostala je predstava ldquoOknordquo u kojoj se bavila stvaralaštvom i

životom čuvene ruske pjesnikinje iz prve polovine dvadesetog stoljeća Marine Cvetajeve O njenom

stvaralaštvu i životu napisala je i scenario za dokumentarno-igrani film ali uslijed niza nepovoljnih

okolnosti isti nije realizovala što i danas žali

Radila je Vesna i kao novinar u holandskim radio i TV programima u Hilversumu Snimala je reportaže i

o izbjeglicama i obrađivala niz tema u vezi života ovih ljudi U toku rata u Bosni i Hercegovini napisala

je skoro stotinu pjesama pod zajedničkim nazivom ldquoRekvijem za Sarajevordquo

Njena majka i porodica od brata došli su kod Vesne u toku rata i danas su u Holandiji

-Pišem pjesme svaki dan To mi je u krvotoku Gledam i osluškujem okolinu ljude i prirodu Volim da

odem na obalu mora i na ovdašnja ostrva Dolaskom u Amsterdam ranih sedamdesetih godina prošlog

vijeka napisala sam tada skoro 100 pjesama posvećenih ovoj sredini i inspirisana novom sredinom

priča nam Vesna sjećajući se početaka života na Zapadu

U svojoj svestranoj umjetničkoj radoznalosti dosta pažnje je posvetila i izučavanju snova Snimila je i

kratki film inspirisana djelom psihologa Junga i Frojda

Voljela bi da realizuje i jedan igrokaz (kojeg je već i osmislila) u Vijećnici u Sarajevu kao i da počne sa

nekom umjetničkom radionicom u Sarajevu i time se na neki način vrati zavičaju Ali sve to se teško

realizuje znajući naše naravi i stanje u ex Jugoslaviji pa tako i u Bosni No ne gubi nadu i želju da se

sve i realizuje u doglednoj budućnosti

KAMENA NIMFA

Nebesa i More

u mom uhu

Razbijene školjke

Ona i More

Kamena Nimfa

Spava krik

Vesna Blažić Spring



Dedijerov ldquoTitordquo skaska o snađenima i

smunjenima

Autor Goran Sarić 432019 u 1650

Izdvajamo

Znači mrmljam nad starom knjigom u tome je ldquokvakardquo u klasnoj a ne međunacionalnoj ldquoplemenskojrdquo borbi Ovi na vrhu snađeni a kobajagi posvađani se odlično slažu A svi ostali sluđeni i smunjeni međusobno glože krsquoo psi Ko je tu lud a ko zbunjen Ima li u toj krčmi iko normalan Kako li su nam

tako brzo i spretno lokalne kabadahije suncokreti politički patuljci uvalili kukavičje jaje nacionalizma

(Vladimir Dedijer Josip Broz Tito prilozi za biografiju 2 izdanje Prosveta Beograd 1953) Kad ga stisne prezent čovjek se obično okrene prošlosti S pogledom na rikverc traži opravdanje za vlastite neuspjehe ili pak odgovore na rebuse turobne svakidašnjice Kao i mnogi drugi izmješteni i zauvijek unazađeni evo već decenijama lupam glavu je li se baš moralodesiti to što nam se desilo Je li moralo svršiti tako bratoubilački Jer sve do samog rata (i) ja sam bio jedan od ne tako rijetkih koji su doista vjerovali da nas ništa ne može zavaditi a kamoli trajno rastaviti Ne to nije bila (samo) vjera u Partiju i jednog čovjeka To je bio da tako kažem sacircm život Onaj koji smo živjeli između četiri zida ali i na ulici u školi kafani na radnom mjestuhellip Ja recimo za više od pola mojih školskih drugova ni u osnovnoj ni u srenjoj ni na faksu nisam imao pojma koje su vjere i(li) nacije Naprosto me nije bilo briga A drugarice ehhellip Šta da vam pričam Puno toga je bilo beskrajno važno hod stas pamet prilika ali ime i bezime ono famozno ldquoA čija si ti Malardquo ndash to nikako Čak ni na najzadnjijem mjestu O tempora o moreshellip Rečenice koje upravo ispisujem mnogima danas izgledaju kao SF Ili barem skaska

Dobro reći će neki od vas ali zar i ranije u toj tvojoj prošlosti za neke važne funkcije nije trebao corpus delicti partijska knjižica Jeste trebala je I to nije bilo dobro No ipak postoji jedna ldquomalardquo razlika ta knjižica je barem formalno o vama govorila da niste nacionalista Da ne pravite razliku među ljudima na osnovu njihovog porijekla boje kože pola i slično



A članstvo u ldquonarodnimrdquo partijama koje evo već skoro tri desetljeća poput leša razvlače moju bivšu domovinu uglavnom znači upravo suprotno Da ste svoji sa pedigreom i da ćete uvijek i prvo gledati samo svoje Za većinu ljudi to je uslov koji se prihvata bez gunđanja I to me vidite muči Kako je došlo do tog spektakularnog obrata Kako smo se od zemlje uvjerenih komunista i internacionalista preko noći pretvorili u pobornike ili barem ndash podanike šovena

Tragajući za odgovorom na to pitanje nedavno sam zamolio kolegu iz zavičaja da mi iz biblioteke u kojoj sam nekoć radio posudi knjigu čuvenog istoričara Vladimira Dedijera ldquoJosip Broz Tito prilozi za biografijurdquo To je jedna od onih ldquocrvenihrdquo knjiga iz te školske bibioteke koje nikako nisu dolazile u obzir za potpalu to jest da ih za hladnih ratnih zima pod radnom obavezom u nedostatku drva iskoristim kao ldquopogonsko gorivordquo za UNPROFOR-ove peći ldquobubnjarerdquo A mnogi i mnogi referati i ldquovažni dokumentirdquo su tih mjeseci zauvijek skončali u njenom plamenom ldquoždrijelurdquo O svemu tome sam opširno pisao u antiratnom dnevniku ldquoLijepo gore klasici marksizmardquo Dedijerova biografija velim nipošto nije i ne spada(la) u tu dobrogoreću kategoriju Kao da sam znao da ću u njoj skoro tri desetljeća docnije tražiti odgovore na zavičajnu kvadraturu kruga I evo je sada tu na stolu predamnom Hiljadu sedamsto i kusur kilometara uzvodno i dvadeset sedam godina kasnije Stara malo ldquoraštimanardquo ali još uvijek cijela Dobro ukoričena Nije to džaba uz onu čuvenog britanskog istoričara Jaspera Ridlija najpoznatija i vjerovatno najbolja Titova biografija

Proteklih nekoliko sedmica sam je grozničavo čitao I odmah da kažem prijatno iznenadio Jer pod prašinom godinica ipak sam nekako očekivao više dosadnih stvari dokumenata proklamacija i proglasa referatahellip A (skoro) ništa od toga

Dedijerov ldquoTitordquo je prilično obimna knjiga (558 str) koja se najvećim dijelom čita kao napeti ratnošpijunski roman A ono nešto malo ldquopapirologijerdquo samo uokviruje opštu sliku Daje joj tako da kažem solidan fundament Uostalom ako baš insistirate takvi se dijelovi mogu i ubrzano ldquopremotatirdquo zar ne

A što se njenog najgolemijeg dijela tiče uzbudljivo ldquodo daskerdquo Titove sindikalne aktivnosti prije Prvog svjetskog rata ranjavanje u istom pa potom dugo liječenje u ruskoj zabiti i prva ženidba (s Pelagijom) dug i uzbudljiv povratak u zavičaj sindikalna i partijska aktivnost u Kraljevini SHS hapšenja suđenja i robijanja ali i postepeno ldquopenjanjerdquo u partijskoj nomenklaturi Drugi svjetski rat osnivanje prvih partizanskih odreda neprijateljske ofanzive ldquokao iz čitankerdquo i pobjedonosni izlazak iz rata odmah po njegovom završetku ndash grčevita borba protiv odbjeglog kralja i njegovih saveznika koji su ga pošto-poto zapeli vrnuti na vlast na kraju (prvo izdanje knjige objavljeno je 1952 godine) odsijecanje ldquošaperdquo kojom je Staljin htio zanavijek ldquopoklopitirdquo FNR Jugoslaviju ldquoUbilo serdquo za film Olivera Stonea

Dobro reći ćete sve smo to znali Barem mi sa ldquostarim pečatomrdquo No meni je naprosto fascinantan stil kojim je Dedijer sve to opisao tečno i tačno plastično i dobro potkrijepljeno a rekoh na mnogo mjesta vrlo napeto

Za potrebe ovog prikaza izdvojio bih samo nekoliko (meni) najupečatljivijih momenata koje čak neću ni ređati hronološki pogibija Ivana Lole Ribara na Glamočkom polju u momentu kad se s nekolicinom drugova ukrcavao u mali vojni avion koji ga je trebao odvesti za Kairo na sastanak sa saveznicima izvlačenje Tita iz desantom ldquopreoranogrdquo Drvara oslobađanje do smrti pretučenog Svetozara Vukmanovića Tempa iz beogradske bolnice u kojoj je boravio pod stražom Gestapoa Titovi i Đilasovi moskovski susreti sa Josifom Visarionovičem pred kraj i odmah iza rata napete noćne pijanke u kojima Džugašvili ndash za koga su jugoslovenski komunisti bili tek ldquopoštene budalerdquo ndash kuje plan kako da Tita sruši kao šahovsku figuricuhellip Ima toga bukadar

Možda je čudno ali meni je ipak najupečatljiviji trenutak kad se Tito nakon dugog izbivanja u inostranstvu vraća u Zagorje i gleda svoje siromašne umorne i izraubovane zemljake

ldquoOstao sam u voćnjaku dok mrak nije pokrio čitavu okolinu Psi su besomučno lajali s jednog kraja sela na drugi a ja sam razmišljao o svemu što sam vidio o toj našoj pustoši i zaostalosti koja nas već



vijekovima pritišće i mislio sam na dan kada će se Kumrovec i hiljade sličnih gradova i sela u Jugoslaviji trgnuti iz te zaostalosti kada će mladi ljudi u njima konačno imati sve jednako otvorene mogućnosti za život kada će moći da žive sretno i u miru i da podižu svoje porodice Tada 1937 nisam znao kad će nam se ukazati prilika da se to ostvari Ali bio sam čvrsto uvjeren da za ostvarenje toga cilja treba uprijeti sve snage i podnijeti sve žrtverdquo Znači mrmljam nad starom knjigom u tome je ldquokvakardquo u klasnoj a ne međunacionalnoj ldquoplemenskojrdquo borbi Ovi na vrhu snađeni a kobajagi posvađani se odlično slažu A svi ostali sluđeni i smunjeni međusobno glože krsquoo psi Ko je tu lud a ko zbunjen Ima li u toj krčmi iko normalan Kako li su nam tako brzo i spretno lokalne kabadahije suncokreti politički patuljci uvalili kukavičje jaje nacionalizma

Piše Marjan Hajnal

REHABILITACIJA MONSTRUMA JE PAKT SA SOTONOM

Slobodan Milošević sa Šešeljom i patrijarhom Pavlom Franjo Tuđman sa Puljićem Alija Izetbegović sa Cerićem nisu oni rušili i komadali samo Bosnu Njihov je zločin višestruk Svojim nacionalističkim programima uz pomoć nosilaca klera napali su Ustav SFRJ u kojem piše da niko nema pravo na kapitulaciju i podjelu zemlje Onima koji su mrtvi ako im se ikad bude posthumno sudilo biće osuđeni za veleizdaju Da su živi bili bi osuđeni na smrtnu kaznu i obješeni Drugi njihov zločin je neviđena pljačka društvenog bogatstva koje su proleteri stekli svojim radom nakon Drugog svjetskog rata Treći njihov zločin je podjela Bosne sa svim što su učinili Bosancima podijelivši ih i bacivši ih u oganj agresorskog vanjskog rata Srbije Hrvatske i Crne Gore protiv Bosne i u unutarnji rat među pripadnicima narodnosti koje su ratom proizveli u narode Četvrti njihov zločin je rehabilitacija četništva ustaštva i handžardivizijskog nacizma Peto doveli su strane vojne sile da uspostave svoje baze i da od nesvrstane vanblokovske države naprave vazalske kolonije sa svojim vojnim huntama Kleronacistički režimi veleizdajnika bacili su narode i narodnosti u bijedu i većinu prognali da budu sluge demokratskih pljačkaša i uništitelja nezavisne zemlje podignute iz pepela Bilo ko da paktira sa veleizdajnicima i njihovim izdancima bira ih za predstavnike vlasti i uopće o bilo čemu pregovara sa njima ili im ustupa prostor u medijima paktira sa samim Sotonom

Milovan Đilas je opisao dio zločina četnika i tako bi morali pisati svi o izdajnicima u svojoj kući umjesto da ih tetoše opravdavaju amnestiraju rehabilituju i reciklirajju njihove antihumane i anticivilizacijske doktrine i metode Nažalost prevladava jatački mentalitet kojim se štite najveći zločinci u povijesti i dalje se nastavlja svakovrsni atak na ostatak miroljubivih ljudi koji u siromaštvu i nametnutoj besposlici pate pod terorom kleronacista (Marjan Hajnal 2112 2018)

------------------------

Milovan Đilas o četnicima ndash iz teksta ldquoPlemenita mržnjardquo

Borba 8101942

Đilas je još 1942 zapisao Četnici su na mostovima na Drini klali jednog po jednog po stotine i hiljade žicom povezanih Muslimana ndash ljudi žena i djece Pod vođstvom londonske izbjegličke vlade i Draže Mihailovića u zemlji oni su se u zločinima takmičili sa ustašama a u izdaji su ih prevazišli Oni su u Srbiji pošli na partizane kao u lov na divljač oni su klali ubijali najmilije sinove srpskog naroda i predavali ih u ruke Nijemaca Oni su Bati Jankoviću u Čačku kidali živo meso i trpali mu u usta Oni su u Crnoj Gori i Hercegovini pobili stotine hiljade boraca za slobodu Oni su prešli na posao da unište čitave mlade borbene generacije srpskog naroda i najbolje narodne borce srčiku narodne borbe

Djecu boraca za slobodu iz Crne Gore predavali su u ruke italijanskim fašistima da skrnave i unakazuju njihove mlade duše Oni po Hercegovini siluju partizanke lome staračke kosti partizanskih očeva i majki sravnjuju sa zemljom čitava sela koja su se digla u borbu za slobodu Nema izdaje nema podlosti nema zločina pred kojim bi prezao četnik nema izdaje i zločina koje četnička izbjeglička ldquovladardquo ne bi nagradila i okovala u zvijezde U njoj se probudila velikosrpska zvijer koja nema mjere ni



kraja u izdaji i zločinu koja u moru krvi guši ndash iz klasnih pobuda ndash borbu vlastitog naroda ne bi li obezbijedila za budućnost svoju krvavu hegemonističku vladavinu

Četnik ndash to je najpodmukliji najprljaviji izdajnik i zločinac to je grobar srpskog naroda i svih naroda Jugoslavije Četnici i ustaše to nijesu ni Srbi ni Hrvati ni ljudi

(Izvor Milovan Đilas i Antun Miletić Genocid nad muslimanima 1941 ndash 1945 - Zbornik dokumenata i svjedočenja Svjetlost Sarajevo 1990) Ovdje dole je cijela knjiga Vladimira Dedijera httpswwwscribdcomdoc141180985Vladimir-Dedijer-Antun-MiletiC487-Genocid-nad-Muslimanimafbclid=IwAR1zXCHmPPx3b6FKsiZgBlM_1BEYkWdpbkif-AUo0uUZ-1ygtm8f6UThlm4

Nova jugoslovenska književnost Balkanalije

Mir gradimo navikama iz rata Zato je naš mir kabadahijski mir

Svedoci smo propasti ne tek jugoslovenske države nego jugoslovenske civilizacije

Piše Zlatko Paković 13 marta 2019 1703 Izmenjeno 1704

Foto Srđan Veljović

Dostići takav prosvetni i politički nivo kakav su Južni Sloveni dostigli u Jugoslaviji a zatim tako strastveno učestvovati u njegovom uništavanju sve do poslednjih akcija razvejavanja i najmanjeg pozitivnog sećanja na tu tvorevinu duha monstruozno je U nekadašnjoj zemlji samoupravnog socijalizma živelo je 23 miliona ljudi Danas na istom tom prostoru dekultiviše se preostalih 15 miliona Samo taj podatak govori dovoljno o smislu balkanalija u kojima učestvujemo



Tragovi jugoslovenske socijalističke civilizacije danas se nalaze isključivo u književnosti Ona naime jedina traži svoju istinsku domovinu po pepelu na zgarištu Ako zanemarimo na trenutak književnost kao simboličku sferu ono jedino realno u čemu se ta domovina i danas stiče jesu još kosti i trupla rasejanih našijenaca koje po njihovoj smrti njihova rodbina i prijatelji šalju ovamo da budu sahranjeni gde i pripadaju ndash u državi mrtvih

Ono što jugoslovensku književnost danas odlikuje tu novu književnost iz mrtve civilizacije pre svega je njena dokumentarnost Dokumentarna je i satirična proza Viktora Ivančića iz bdquoBilježnice Robija Kldquo dokumentaran je i roman Ivice Đikića bdquoBearaldquo kao i roman Damira Ovčine bdquoKad sam bio hodžaldquo kao i svetska knjiga Daše Drndić bdquoSonnenscheinldquo kao i eseji Đorđa Matića bdquoTajne vezeldquo kao i romani bdquoKap veseljaldquo Selvedina Avdićaldquo i bdquoDok dugo gledaš u ponorldquo Enesa Halilovića te druge brojne valjane knjige među kojima je i antiratni dnevnik Gorana Sarića bdquoLijepo gore klasici marksizmaldquo (prvo izdanje Gariwo Sarajevo 2014 drugo izdanje Mostart Zemun 2019)

Ovaj protivratni dnevnik vođen je u Konjicu za vreme rata Konjic je tada pod odbranom oružanih snaga Armije BiH koja je jedno vreme u sadejstvu sa Hrvatskim vijećem obrane protiv Vojske Republike Srpske a ubrzo potom u ratu i protiv Hrvatskog vijeća obrane

Uz onaj već dobro znani tragični popis ubijanja nevinih civila među kojima je puno dece uz onaj već dobro opisivani momenat podlosti kod ljudi koji iz prethodnog uverenja prelaze u sasvim suprotno uverenje i to sa istim žarom kao da ranije i nisu postojali kao da ranije nisu umeli da budu razumni i moralni Goran Sarić otkriva i jedan prečesto zanemarivani detalj u kojem se krije đavo odgovornosti za ove naše balkanalije u kojima je uništena jedna vredna civilizacija

bdquoDuboko u sebi većina ljudi ovdje se najbolje osjeća među pripadnicima svoje nacije Hoće li me iko pravilno razumjeti ako ovdje uz sav respekt prema religijama i nacijama napišem svog čopora Nisu li Meštri zapravo to i željelildquo Ili na drugom mestu bdquoOvdje većina ljudi i pored providnih ograda tipa lsquoSvi su oni istirsquo lsquoOvo nije moj ratrsquo ili lsquoU svakom žitu ima kukoljarsquo potajno navija za lsquosvojersquoldquo

Promenila se dakle civilizacijska matrica i iz političke kategorije nacije jugoslovenstva građani su pali u zamku etničke kategorije nacije iz kosmopolitske civilizacije time nužno završivši u svojim palankama provincijama i kasabama

bdquoUskoro ćemo se čudom čuditi kad neko kraj nas prođe a da nam ne opali zaušakldquo veli jedan od sagovornika ovog dnevnika u koji dakle ulaze i iskazi drugih ljudi i citati iz lektire koju autor čita u podrumu kao skloništu od granatiranja i snovi i pisma prijateljima i članovima porodice kao i njihova pisma Navedena rečenica žigoše stanje koje nas žigoše Mir gradimo navikama iz rata Zato je naš mir kabadahijski mir

Političke elite profilisane tokom ratnih sukoba etničkih čišćenja i masovnih ubijanja civila svoje ophođenje nameću čitavom društvu te se i danas balkanska politika vodi kao politika pregovora u kratkom zatišju kao politika primirja između dva klanja Elita diluje samo nekoliko tema koje građani i građanke konzumiraju od jutra do sutra a mnoge reči do čijih smo značenja nekad držali kao do samog života nestaju u ovom miru kao što su ljudi u najboljim svojim godinama nestajali u ratu Balkanalije nisu završene



Piše Miljenko Jergović

Po kome je Europa dobila ime Zašto se ljutimo na nju

Europa

Europa je bila tuka s istoka misica socijalističke novogradnje iz Ukrajine iz Rusije ili negdje od dalje iz stepa i tajgi onoga dalekog mislima i saznanjima nedohvatnog svijeta Njezina šukunbaba zvala se Ija S njom je Zaus prevario svoju ženu Heru preobrazivši sebe u bijeli oblačić a nju u isto tako bijelu junicu Ija mu je rodila sina Epafa i praoca sve ljubomore koji je kao božanski bik Apis vladao Egiptom i imao kćerku Libiju Ta Libija rodi sina Agenora a Agenor kralj feničkog grada Tira u više brakova narodi Kadma Europu Kilika Fenika i Tasa U Ilijadi se međutim tvrdi drukčije Europa je u Ilijadi kćerka Fenikova

Prema antičk im rodoslovima koje ne bi razmrsile ni najumnije konavoske babe Europa bi prije bila odnekud iz Iraka Ali ipak ostajemo pri tom da je odnekle s gornjih istoka Nije bila velike pameti ali je imala vrlo snažnu erotsku imaginaciju i bila je nepodnošlj ivo lijepa Tako da je Zeus stari vrag odlučio zavesti svoju šukununuku Tom prilikom poslao je Hermesa šefa tajnih službi da Agenorovo stado tamo dolje kod Tira potjera prema moru gdje je na obali Europa brala cvijeće Zeus se uobličio u prelijepog bijelog bika s crnom crtom koja mu preko nosa dijeli glavu na lijevu i desnu polovinu te se dao onako pitom i drag od Europe hraniti cvijećem Ona ga je vragolica zakitila vjenčićem preko rogova a zatim ga uzjahalahellip I tu je sve ovo i počelo Zeus je skočio u more i zaplivao prema Zapadu Prema antičkim izvorima plivao je skoro istim onim pravcem kojim se danas kreću izbjeglice s istoka utapaju se u Sredozemnom moru umiru ne dosegnuvši Europu koja je njima simbol slobode i blagostanjahellip

Kada su dopl ivali do Krete Zeus se pretvorio u orla U tom je obličju obljubio Europu Je li u tom činu bilo njezina pristanka ili ju je naprosto silovao e tu se mišljenja razlikuju Ustvari bilo je i jedno i drugo Europa je zavela Zeusa i iskoristila u njemu i b ika i orla Zeus je brutalno silovao Europu nedužnu i glupavu beračicu cvijeća Oboje je dakle istina Oboje je u duhu i naravi Europe

Velike priče neprestano se obnavljaju i ponavljaju Isus i danas vuče svoj križ na Golgotu Sizif gura svoj kamen nosač Samuel nosi svoj sepet uz Sepetarevac a Europa i danas kiti svog divljeg i opasnog ljubavnika koji će je silovati a zatim odbaciti Iz tog silovanja i odbacivanja kao i iz lukavog ženskog iskorištavanja moćnika nastaju i svakodnevno se transformiraju- Europljani Ona je vrijedna prezira ndash kao sve one plastične ljepotice naših mafijaša ubojica i kriminalaca ndash ali i sažaljenja ndash kao sve nedužne cure s istoka koje su kao prostitutke završile na zapadu Krivo je imati jednoznačno mišljenje o Europi Ona uvijek dolazi s istoka Nekad s donjeg a nekad s gornjeg istoka ali uvijek iz krajeva europskog prijezira i sažaljenja

Europa je zaneseno piše Piotr Kuncewicz kod starih Grka nazivana i ojkumene ekumena od grčkog ojkos što znači dom Europa je oblast sveopćeg pripitomljavanja zajednice jezika i međusobno suprotstavljenih mišljenja Europa je dvojnost Europa je lakomislena tuka koja će nošena svojim fantazijama ponovo uzjahati bika

miljenko jergović 15 02 2017



Hasija Borić Dođi Miljenko mi smo

u Sarajevu

Autor Hasija Borić 2232019

Dragi Miljenko Jergoviću

Odličan si pisac talentiran barem si nekad bio Rado se sjećam tvoje knjige o ocu priče o majci ldquoMoja mama pere bijelordquo i još mnogih drugih

Ali nikako da shvatim šta je taj tvoj duh ldquoSarajeva kojeg više nemardquo Je li to onaj tvoj duh koji si emanirao pljujući po majkama koje su napustile Sarajevo izvodeći svoju dječicu iz sarajevskog ratnog pakla da bi čim si i ti izišao otrčao kod Mate Bobana da tamo promoviraš svoju umjetnost je li to onaj tvoj duh koji je u napuštenom stanu Gorana Bregovića tvrde upućeni a ja bih voljela da ne govore istinu pregledavao njegove intimne video kasete Sve ostalo što pišeš od tad do dana današnjeg zaista je teško shvatiti povezati obuhvatiti i u jednom većem i značajnijem tekstu nego što je ovaj mali osvrt jedne sarajevske glumice Ali šta ću kad neće pisci ja ću

Znam da sam patetična ali za mene je duh Sarajeva onaj čovjek čija je djevojčica ustrijeljena snajperskim metkom a on javno pozvao na kafu zločinca da porazgovaraju pa da ga pita zašto je to učinio I stotine je ovakvih primjera riječi i duha ljudi koji su doživjeli najdublju tragediju a u čijim se riječima ne očituje mržnja Niti želja da na toj tragediji profitiraju i steknu regionalnu ili svjetsku slavu

Između ta dva duha Sarajeva onog koji u vrijeme opsade pregleda nečije porno kasete i duha ovog oca postoji udaljenost milion svjetlosnih godina koje ni ti ni Bregović nikada nećete shvatiti

Imala sam puno puta potrebu da ti se obratim i povodom tvog sramnog odnosa prema Feralu ono u Ninu mi se poprilično gadilo ne znam da li si dobio trofej ldquoNinova nagradardquo za to ko bi sve upratio Sve čekam napisaće neko drugi



Jutros sam imala malo vremena pa sam na FB stavila osvrt na tvoj tekst o ulici Danijela Ozme u Sarajevu koji uglavnom prenosim u cjelosti

ldquoKada se M J upušta u analize današnjeg Sarajeva pretendira da bude kroničar i tada nastaju nevolje jer piše ne poznajući elementarne činjenice subjektivno čitaj proizvoljno Često mu se to oprašta jer se nekim piscima svašta oprašta i aplaudira najčešće od neobavještenih ali i onih obaviještenih koji se slažu s njegovim trenutnim političkim stavovima

Pišući o ulici Danijela Ozme iznosi jedan značajan podatak da se ta ulica ranije zvala ulica fra Ivana Frane Jukića Zato mu zaista hvala jer većina ljudi to nije znala Naravno fra Ivan Frano Jukić je jedna od najvažnijih povjesnih ličnosti Bosne i Hercegovine i svi mi se zgražamo nad činjenicom da je komunistička vlast preimenovala ulicu ovog velikana On je simbol onoga za što se mi koji danas živimo ovdje borimo

Ali Miljenko ne zna ili ne smatra važnim da spomene da je u toj ulici bilo Radio Sarajevo Mi smo svoje prve radioglumačke korake pravili baš u toj zgradi

Zatim ne spominje da je u stanu o kome piše prije Fincija i Vešovića stanovao jedan od najvažnijih jugoslovenskih filozofa dr Kasim Prohić Doktorirao je u 27-oj godini i bio najmlađi doktor filozofije u toj zemlji Ostavio je za sobom djela trajne vrijednosti bio je omiljen kod generacija studenata kojima je predavao Čuveni gordi Konjičanin okupljao je često u tom stanu umjetničku i intelektualnu elitu bivše nam domovine Blizak mi je rod pa bih se tu ponekad iako djevojčurak često zatekla kao i moji otac i majka zajedno sa svom ostalom rodbinom Rahmetli Kasim je sagorio mlad umro je nedugo poslije mračne pozorišne predstave inscenirane u Beogradu koja je blatila njegovo ime i ugled Sada ne bih potezala pitanje sudbine bh intelektualaca i pisaca u bivšoj Jugi dovoljno je da se sjetimo hajki na Maka Dizdara kao i na sve ostale no ovo zaslužuje poseban tekst

Zar nije zaborav Kasima Prohića isto što i brisanje imena ulica

Kad smo već kod ove teme znate li vi koji aplaudirate tezi o ldquoSarajevu kojeg više nemardquo da možda aplaudirate tome što u takvom Sarajevu traže da se ulica kralja Tvrtka (i tako mala u odnosu na značaj ove ličnosti za samobitnost Bosne i Hercegovine) preimenuje u ulicu Izeta Sarajlića Ovome se usprotivio kao još mnogi drugi pjesnik Mile Stojić kratkim tekstom i na njega se kao i svojevremeno na Maka sručila gomila mračnih eseja prepunih pljuvanja mržnje poslije kojih je trebalo da plati glavom ali eto sudbina je htjela da preživi Za sad

Ovo vam je sudbina nas koji se borimo za bosansku samobitnost Naravno zgroženi smo nad činjenicom da se naše porodilište ne zove više dr Zehra Muidović (Mile ima jednu sjajnu pjesmu o tome) da se ulica Ivana Krndelja revolucionara preimenuje u Azize Šaćirbegović o Busuladziću da i ne govorimo Ali hajdemo pitati i to otkud se u srcu Baščaršije nalazila ulica Miloša Obilića ili park Cara Dušana Šta li o tome piše u tekstovima liberalnih intelektualaca Sjećam se da sam kao dijete šetala ulicama Kotora i da sam na ulazu u staru jezgru Kotora spazila grb sa pet ili šest baklji pa sam pitala svog rahmetli Nurudina ldquoŠta je ovo Mislila sam da je srednjovjekovni spomenikrdquo Moji tata i mama su bili komunisti i s nama nisu pričali o ovim stvarima čitaj barbarizmima

Vratimo se na lamentiranje ldquonad svijetom kojeg više nemardquo

Miljenko toliko proizvoljno piše i oprostite lupeta tvrdeći ldquoSmrt građanskog Sarajeva ogleda se u zatvaranju kultne slastičarne ldquoJadrankardquo Slatko sam se nasmijala i razgovarala sa mladim ljudima Pitala sam zašto ne idu tamo Rekli su mi da jednostavno njihov ukus trenutno više zadovoljava slastičarna ldquoTorte i tordquo gdje jedu najbolje na svijetu torte od sira i slične delicije a i ldquoMetropolisrdquo im je odličan i u centru grada Slažem se s njima mada sam naravno nostalgična prema ldquoJadrankirdquo i moram reći da je Saša imao najbolje žito u gradu



Ne lamentirate vi nad ldquoSarajevom kojeg više nemardquo zbog Sarajeva već zbog toga što vas u njemu nema više Iselili ste svojom voljom napustili ste svoj grad niko vas iz njega nije otjerao Znam da vam je lakše zamišljati kako je ovdje sve sami mrak

Ali ima nas koji smo tu

Nema više Brege i Kuste za kojima vi cmuljite ali ima Sarajeva Danisa Tanovića Pjera Žalice Ademira Kenovića i Srđana Vuletića Jasmile Žbanić Elme Tataragić i Aide Begić dobitnika najvećih svjetskih nagrada za film ima i svjetski relevantan Sarajevo film festival kojeg ranije nije bilo ima i Jazz festival ima Sarajeva Harisa Pašovića i Dine Mustafića najznačajnijih teatarskih regionalnih stvaralaca ima Sarajeva velikih predstava ldquoAy Carmelardquo ili ldquoNaš razredrdquo ima Sarajevo Dragana Jovičića Selme Alispahić Ejle Bavčić Izudina Bajrovića Senada Bašića Emira Hadzihafizbegovića Admira Glamočaka Gordane Boban Tanje Šojić pa i malenkosti one koja piše ovaj tekst (oprostite nezahvalno je nabrajati uvijek nekog preskočite) Ima Sarajevo Sanje Burić prorektora za umjetnost pri UNSA Sarajeva Marine Finci dekanese ALU Sarajeva vajara Stijepe Gavrića direktora Galerije Straje Krsmanovića predsjednika PEN-a Gorana Simića ima Sarajeva sjajnih ljekara Srba načelnika svojih odsjeka dr Miloša Pokrajca i dr Dragana Stevanovića dr Srđana Gornjakovića Oprostite što nabrajam uglavnom Srbe ovo je zbog ldquoiseljavanja i ugroženosti srpstva u Sarajevurdquo a toliko drugih sjajnih još ima Ima Zlatka Ugljena mogao bi živjeti bilo gdje u svijetu ali eto on je izabrao Sarajevo i radi i u svojoj 90-oj Ima i Mile Stojića I Marka Vešovića i Abdulaha Sidrana Tvrtka Kulenovića

A tek hrabrih i velikih novinara Dženane Karup Druško Gojka Berića tria legendarnih Senada Hadžifejzovića Avdića Pećanina Ima i Amira Zukića Ozrena Kebe Snježane Mulić-Softić Ermine Gakić-Kulenovićhellip

I vratimo se na početak Ima hvala Bogu nasljednika fra Ivana Frane Jukića Bosanskih franjevaca Provincije Bosne Srebrne još uvijek pjeva zbor rdquo Pontanimardquo fra Ive Markovića pronoseći naše duhovno zajedništvo širom svijeta sa televizije nas neprekidno hrabri fra Mile Babić Ima Franjevačkog centra u Kovačićima koji nam daruje pozorišni prostor da bismo mogli raditi a sami ne znaju kakva će im sudbina sutra biti jer mu taj prostor vlasti svojataju

A ima bogme i Jove Divjaka samo da napomenemo

Trebalo bi mi još desetak stranica da vam napišem koga sve još ovdje ima Oprostite svi vi umjetnici istoričari povjesničari umjetnosti duhovna lica časni političari iz raznih partija svi vi građani ovog grada koji ste ga branili i branite i dalje njegov duh dijelite njegovu sudbinu koji ga volite a čija imena moram izostaviti

Neki dan me prijateljica izdaleka pita ldquoMa nije moguće da u Sarajevu ima ulica Emerika Blumardquo

Ima ima u srcu Kovačića preko puta Franjevačkog Lijepa ulica puna zelenila i ambasada Nekad se zvala Beogradska Važno je da imamo ulicu Emerika Bluma ne samo zato što je bio Jevrej već i da nas opominje da nam je zasukati rukave raditi planirati obnavljati industriju imati viziju

Jure Kaštelan je davno pisao ldquoDođi prijatelju mi smo na Balkanu u Jugostavijirdquo A mi parafraziramo ldquoDođi Miljenko mi smo u Sarajevu u Bosni i Hercegovinirdquo ldquoPodijelićemo hljeb i radost i tugu ako si tužanrdquo



Lijepa Riječ Ešić

February 21 at 713 PM middot Danas je svakome na svijetu Dan maternjeg jezika Čestitam svima taj dan a posebno onima koji razumiju ovaj jezik na kome pišem ovu čestitku Čuvajmo ga I bogatimo Svako svojim cvrkutom



KOMEDIJA BOSANAC NA ODMORU U ROTTERDAM I EINDHOVENU

Urnebesna komedija lsquoBosanac na odMorursquo

Glumac Rijad Gvozden stiže na odMor u Holandiju

Urnebesna hit komedija bdquoBOSANAC NA ODMORUldquo ili Mora od odmora humoristična je ispovijest supruga koji dolazi s godišnjeg odmora triput umorniji nego što je na odmor krenuo U narodu je popularno smijati se muci u inat jer i tako možemo proživljavati teške i katkad nemoguće trenutke Upravo je to bit predstave ldquoBosanac na odmoru - mora od odmorardquo koja je zahvaljujući odličnoj izvedbi mladog glumca Rijada Gvozdena nasmijala publiku do suza Glumac u ovoj monokomediji tumači čak devet likova od uloge muža oca i supruge do prodavača s Jadrana U ldquoBosancu na odmorurdquo nema vulgarnosti Obiluje karakterističnim situacijama za godišnji odmor te duhovitim usporedbama Autor teksta Esmir Salihović htio je na humorističan način u formi ispovijesti supruga dočarati sve muke kroz koje prolazi porodica s troje djece želeći desetak dana planiranih za odmor učiniti što ugodnijima Konačni ishod je ndash potreba za odmorom nakon odmora



Eindhovensubota 30 mart u 2000h Rotterdam nedjelja 31 mart u 1300h

Halil Dzananovic

1922019

P U T O K A Z

Ugarke prošlosti sagorjele Prinesi na rubove provalije Iz koje se uvijek čuju zvuci tugovanke Tebi namijenjene

Otmi se lažima da si najveći Samo je Jedan Put u budućnost Umom osvjetljavaj

Ne daj da te opet prevare I nemoj bezgrešnost priznati Puno si zla vidio Još joj se miris žari



Obuzdaj plamićke mržnje I budan slobodno sanjaj A kad sanjaš budan bdij Da ti san u san ne saspu

Jer tren si samo A tren je ništa U beskonačnom plavetnilu Punom gustog mraka Iz koga ti ponekad Zvijezde namiguju

I čame krsquoo utvare (čini ti se) Na opustošenoj avliji Gdje se koža tvojih predaka U svileni gajtan ispliće E hej trenutku e hej PROLAZNIČE

Mapa pravog puta Nemoj biti zarobljenik prošlosti

httpswwwcazinnetvijestimapa-pravog-puta-nemoj-biti-zarobljenik-proslostisthashJt6bC5lZdpbs

Nemoj da te šejtan navede na pomisao da si najbolji čovjek Oslobodi se omče iluzije



Naša Bosna - list građana BiH u

Nizozemskoj

Izlazi kvartalno

Redakcija

Dževad Kurić Mujo Midžić Naida Ribić

infoplatformbihnl

wwwplatformbihnl

LINKOVI KROVNE I OSTALIH ORGANIZACIJA ZAJEDNICE BiH U HOLANDIJI

wwwplatformbihnl Platforma BiH - Krovna organizacija udruženja i građana BiH u Holandiji

wwwizbnnl Islamska zajednica Bošnjaka u Holandiji

wwwnauknl Naučno akademski umjetnički klub BiH-NL ldquoNAUKrdquo

wwwbihbcnl BH Biznis klub

wwwmladi-bihnl Mladi BiH

wwwsrebrenica-herdenkingnl Srebrenica 1995-Nikada zaboraviti

wwwsrebrenica95nl Udruženje preživjelih Srebreničkog genocida 95

Rektifikacija Na mjesto generalnog konzula BiH u Milanu Italiji postavljen je i

odlazi iz Ambasade BiH u Den Hagu Dragan Mihaljević a u Ambasadi BiH u Den

Hagu ostaje Arjan Pranjić a ne Dragan Pranjić kako je greškom objavljeno u

Našoj Bosni broj 56 Redakcija se izvinjava pomenutim zvaničnicima



istrijebljenje Bošnjaka i Hrvata u 20 opština širom zemlje i uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce

Takođe potvrđena je i oslobađajuća presuda po optužbama za genocid u sedam drugih opština u BiH 1992 godine (Prijedor Sanski Most Ključ Foča Vlasenica Bratunac Zvornik)

Sudija Jonsen je rekao da bdquotužioci nisu pokazali da je napravljena greška pri donošenju zaključka da Karadžić nije kriv za genocid 1992rdquo

Govoreći o Karadžićevom učešću u udruženom zločinačkom poduhvatu u vezi sa genocidom u Srebrenici u julu 1995 godine kada je ubijeno više od 7000 bošnjačkih muškaraca i dečaka iz ovog istočnog bosanskog grada Jonsen je istakao da s obzirom da je vođa bosanskih Srba bio u stalnom kontaktu sa snagama na terenu u to vreme nije učinjena greška kada je za ovo proglašen krivim

On je dodao da je ključni dokaz bdquoDirektiva 7rdquo zvanična odluka bosanskih Srba iz marta 1995 godine koju je Karadžić potpisao a kojom se nalaže da se stvore bdquonepodnošljivirdquo uslovi za stanovništvo koje živi u srebreničkoj enklavi

Po optužbi da je bio dio udruženog zločinačkog poduhvata sа ciljem terorisanja civilnog stanovništva Sarajeva tokom opsade grada od strane snaga bosanskih Srba Jonsen je naglasio da su naređenja Karadžića da se civili ne napadaju bila davana zbog političkog benefita odnosno kada su u toku bili neki pregovori ili kada je bio pod pritiskom međunarodne zajednice

On je takođe dodao da Karadžić u svojoj žalbi nije dokazao da je prvostepena presuda pogrešna u dijelu u kom je proglašen krivim za masakr na pijaci Markale u Sarajevu ndash jednom od najgorih zločina u glavnom gradu BiH tokom opsade

Sudije Žalbenog vijeća su odbacile Karadžićevu tvrdnju da je njegovo suđenje nepravično

Jonsen je rekao da je sud prekršio Karadžićeva prava kada su bez njega posjećena mesta zločina dodajući da to ipak nije značajno naškodilo njegovoj odbrani

Presuda je konačna i na nju se ne može uložiti žalba

Podsjetimo Karadžić je uhapšen 2008 godine u Beogradu gde se skrivao prerušen u duhovnog iscjelitelja Proveo je 12 godina u bjegstvu

Kada je presuda izrečena bosanske žrtve rata koje su bile u Hagu da bi prisustvovali izricanju presude počele su da aplaudiraju

Nakon napetog slušanja presude i neizvjesnosti o visini odmjerene kazne Radovanu Karadžiću do samoga kraja Munira Subašić predsjednica Udruženja Pokret ldquoMajke enklava Srebrenica i Žepardquo izašla je pred MKSJMRMKS i izrazila zadovoljstvo izricanjem najstrože kazne doživotnog zatvora Karadžiću za počinjeni genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti kršenja zakona i običaja ratovanja










































i svjedoka genocida








policija


























Antrefile








Foto Vijestiba









(Vijestiba)


100







MEDIA 127909128250128251128240128187









_____



Dž Kurić




DANAS JE PRVI MART


Danas je prvi mart




Danas je prvi mart
















Hoću kući




























E SKOKIĆ




Jedina istina





Svi na gubitku





Sramotan čin




VACLAV HAVEL




Probudimo se






A S 232019
















11 mart 2019



























Dž Kurić







DEČKO IZ GLOSSYJA



























































K U L T U R A


Piše Mujo Midžić





























koreo-drame




















KAMENA NIMFA

Nebesa i More

u mom uhu

Razbijene školjke

Ona i More

Kamena Nimfa

Spava krik





smunjenima


Izdvajamo



















Piše Marjan Hajnal




------------------------


Borba 8101942




























Europa










u Sarajevu













































Halil Dzananovic

1922019

P U T O K A Z















Nizozemskoj

Izlazi kvartalno

Redakcija


infoplatformbihnl

wwwplatformbihnl






















































i svjedoka genocida








policija


























Antrefile








Foto Vijestiba









(Vijestiba)


100







MEDIA 127909128250128251128240128187









_____



Dž Kurić




DANAS JE PRVI MART


Danas je prvi mart




Danas je prvi mart
















Hoću kući




























E SKOKIĆ




Jedina istina





Svi na gubitku





Sramotan čin




VACLAV HAVEL




Probudimo se






A S 232019
















11 mart 2019



























Dž Kurić







DEČKO IZ GLOSSYJA



























































K U L T U R A


Piše Mujo Midžić





























koreo-drame




















KAMENA NIMFA

Nebesa i More

u mom uhu

Razbijene školjke

Ona i More

Kamena Nimfa

Spava krik





smunjenima


Izdvajamo



















Piše Marjan Hajnal




------------------------


Borba 8101942




























Europa










u Sarajevu













































Halil Dzananovic

1922019

P U T O K A Z















Nizozemskoj

Izlazi kvartalno

Redakcija


infoplatformbihnl

wwwplatformbihnl






































Antrefile








Foto Vijestiba









(Vijestiba)


100







MEDIA 127909128250128251128240128187









_____



Dž Kurić




DANAS JE PRVI MART


Danas je prvi mart




Danas je prvi mart
















Hoću kući




























E SKOKIĆ




Jedina istina





Svi na gubitku





Sramotan čin




VACLAV HAVEL




Probudimo se






A S 232019
















11 mart 2019



























Dž Kurić







DEČKO IZ GLOSSYJA



























































K U L T U R A


Piše Mujo Midžić





























koreo-drame




















KAMENA NIMFA

Nebesa i More

u mom uhu

Razbijene školjke

Ona i More

Kamena Nimfa

Spava krik





smunjenima


Izdvajamo



















Piše Marjan Hajnal




------------------------


Borba 8101942




























Europa










u Sarajevu













































Halil Dzananovic

1922019

P U T O K A Z















Nizozemskoj

Izlazi kvartalno

Redakcija


infoplatformbihnl

wwwplatformbihnl

















Foto Vijestiba









(Vijestiba)


100







MEDIA 127909128250128251128240128187









_____



Dž Kurić




DANAS JE PRVI MART


Danas je prvi mart




Danas je prvi mart
















Hoću kući




























E SKOKIĆ




Jedina istina





Svi na gubitku





Sramotan čin




VACLAV HAVEL




Probudimo se






A S 232019
















11 mart 2019



























Dž Kurić







DEČKO IZ GLOSSYJA



























































K U L T U R A


Piše Mujo Midžić





























koreo-drame




















KAMENA NIMFA

Nebesa i More

u mom uhu

Razbijene školjke

Ona i More

Kamena Nimfa

Spava krik





smunjenima


Izdvajamo



















Piše Marjan Hajnal




------------------------


Borba 8101942




























Europa










u Sarajevu













































Halil Dzananovic

1922019

P U T O K A Z















Nizozemskoj

Izlazi kvartalno

Redakcija


infoplatformbihnl

wwwplatformbihnl


















(Vijestiba)


100







MEDIA 127909128250128251128240128187









_____



Dž Kurić




DANAS JE PRVI MART


Danas je prvi mart




Danas je prvi mart
















Hoću kući




























E SKOKIĆ




Jedina istina





Svi na gubitku





Sramotan čin




VACLAV HAVEL




Probudimo se






A S 232019
















11 mart 2019



























Dž Kurić







DEČKO IZ GLOSSYJA



























































K U L T U R A


Piše Mujo Midžić





























koreo-drame




















KAMENA NIMFA

Nebesa i More

u mom uhu

Razbijene školjke

Ona i More

Kamena Nimfa

Spava krik





smunjenima


Izdvajamo



















Piše Marjan Hajnal




------------------------


Borba 8101942




























Europa










u Sarajevu













































Halil Dzananovic

1922019

P U T O K A Z















Nizozemskoj

Izlazi kvartalno

Redakcija


infoplatformbihnl

wwwplatformbihnl
















MEDIA 127909128250128251128240128187









_____



Dž Kurić




DANAS JE PRVI MART


Danas je prvi mart




Danas je prvi mart
















Hoću kući




























E SKOKIĆ




Jedina istina





Svi na gubitku





Sramotan čin




VACLAV HAVEL




Probudimo se






A S 232019
















11 mart 2019



























Dž Kurić







DEČKO IZ GLOSSYJA



























































K U L T U R A


Piše Mujo Midžić





























koreo-drame




















KAMENA NIMFA

Nebesa i More

u mom uhu

Razbijene školjke

Ona i More

Kamena Nimfa

Spava krik





smunjenima


Izdvajamo



















Piše Marjan Hajnal




------------------------


Borba 8101942




























Europa










u Sarajevu













































Halil Dzananovic

1922019

P U T O K A Z















Nizozemskoj

Izlazi kvartalno

Redakcija


infoplatformbihnl

wwwplatformbihnl
















DANAS JE PRVI MART


Danas je prvi mart




Danas je prvi mart
















Hoću kući




























E SKOKIĆ




Jedina istina





Svi na gubitku





Sramotan čin




VACLAV HAVEL




Probudimo se






A S 232019
















11 mart 2019



























Dž Kurić







DEČKO IZ GLOSSYJA



























































K U L T U R A


Piše Mujo Midžić





























koreo-drame




















KAMENA NIMFA

Nebesa i More

u mom uhu

Razbijene školjke

Ona i More

Kamena Nimfa

Spava krik





smunjenima


Izdvajamo



















Piše Marjan Hajnal




------------------------


Borba 8101942




























Europa










u Sarajevu













































Halil Dzananovic

1922019

P U T O K A Z















Nizozemskoj

Izlazi kvartalno

Redakcija


infoplatformbihnl

wwwplatformbihnl
























Hoću kući




























E SKOKIĆ




Jedina istina





Svi na gubitku





Sramotan čin




VACLAV HAVEL




Probudimo se






A S 232019
















11 mart 2019



























Dž Kurić







DEČKO IZ GLOSSYJA



























































K U L T U R A


Piše Mujo Midžić





























koreo-drame




















KAMENA NIMFA

Nebesa i More

u mom uhu

Razbijene školjke

Ona i More

Kamena Nimfa

Spava krik





smunjenima


Izdvajamo



















Piše Marjan Hajnal




------------------------


Borba 8101942




























Europa










u Sarajevu













































Halil Dzananovic

1922019

P U T O K A Z















Nizozemskoj

Izlazi kvartalno

Redakcija


infoplatformbihnl

wwwplatformbihnl


































E SKOKIĆ




Jedina istina





Svi na gubitku





Sramotan čin




VACLAV HAVEL




Probudimo se






A S 232019
















11 mart 2019



























Dž Kurić







DEČKO IZ GLOSSYJA



























































K U L T U R A


Piše Mujo Midžić





























koreo-drame




















KAMENA NIMFA

Nebesa i More

u mom uhu

Razbijene školjke

Ona i More

Kamena Nimfa

Spava krik





smunjenima


Izdvajamo



















Piše Marjan Hajnal




------------------------


Borba 8101942




























Europa










u Sarajevu













































Halil Dzananovic

1922019

P U T O K A Z















Nizozemskoj

Izlazi kvartalno

Redakcija


infoplatformbihnl

wwwplatformbihnl
















Sramotan čin




VACLAV HAVEL




Probudimo se






A S 232019
















11 mart 2019



























Dž Kurić







DEČKO IZ GLOSSYJA



























































K U L T U R A


Piše Mujo Midžić





























koreo-drame




















KAMENA NIMFA

Nebesa i More

u mom uhu

Razbijene školjke

Ona i More

Kamena Nimfa

Spava krik





smunjenima


Izdvajamo



















Piše Marjan Hajnal




------------------------


Borba 8101942




























Europa










u Sarajevu













































Halil Dzananovic

1922019

P U T O K A Z















Nizozemskoj

Izlazi kvartalno

Redakcija


infoplatformbihnl

wwwplatformbihnl


















A S 232019
















11 mart 2019



























Dž Kurić







DEČKO IZ GLOSSYJA



























































K U L T U R A


Piše Mujo Midžić





























koreo-drame




















KAMENA NIMFA

Nebesa i More

u mom uhu

Razbijene školjke

Ona i More

Kamena Nimfa

Spava krik





smunjenima


Izdvajamo



















Piše Marjan Hajnal




------------------------


Borba 8101942




























Europa










u Sarajevu













































Halil Dzananovic

1922019

P U T O K A Z















Nizozemskoj

Izlazi kvartalno

Redakcija


infoplatformbihnl

wwwplatformbihnl
























11 mart 2019



























Dž Kurić







DEČKO IZ GLOSSYJA



























































K U L T U R A


Piše Mujo Midžić





























koreo-drame




















KAMENA NIMFA

Nebesa i More

u mom uhu

Razbijene školjke

Ona i More

Kamena Nimfa

Spava krik





smunjenima


Izdvajamo



















Piše Marjan Hajnal




------------------------


Borba 8101942




























Europa










u Sarajevu













































Halil Dzananovic

1922019

P U T O K A Z















Nizozemskoj

Izlazi kvartalno

Redakcija


infoplatformbihnl

wwwplatformbihnl






















Dž Kurić







DEČKO IZ GLOSSYJA



























































K U L T U R A


Piše Mujo Midžić





























koreo-drame




















KAMENA NIMFA

Nebesa i More

u mom uhu

Razbijene školjke

Ona i More

Kamena Nimfa

Spava krik





smunjenima


Izdvajamo



















Piše Marjan Hajnal




------------------------


Borba 8101942




























Europa










u Sarajevu













































Halil Dzananovic

1922019

P U T O K A Z















Nizozemskoj

Izlazi kvartalno

Redakcija


infoplatformbihnl

wwwplatformbihnl

















DEČKO IZ GLOSSYJA



























































K U L T U R A


Piše Mujo Midžić





























koreo-drame




















KAMENA NIMFA

Nebesa i More

u mom uhu

Razbijene školjke

Ona i More

Kamena Nimfa

Spava krik





smunjenima


Izdvajamo



















Piše Marjan Hajnal




------------------------


Borba 8101942




























Europa










u Sarajevu













































Halil Dzananovic

1922019

P U T O K A Z















Nizozemskoj

Izlazi kvartalno

Redakcija


infoplatformbihnl

wwwplatformbihnl

































































K U L T U R A


Piše Mujo Midžić





























koreo-drame




















KAMENA NIMFA

Nebesa i More

u mom uhu

Razbijene školjke

Ona i More

Kamena Nimfa

Spava krik





smunjenima


Izdvajamo



















Piše Marjan Hajnal




------------------------


Borba 8101942




























Europa










u Sarajevu













































Halil Dzananovic

1922019

P U T O K A Z















Nizozemskoj

Izlazi kvartalno

Redakcija


infoplatformbihnl

wwwplatformbihnl


























koreo-drame




















KAMENA NIMFA

Nebesa i More

u mom uhu

Razbijene školjke

Ona i More

Kamena Nimfa

Spava krik





smunjenima


Izdvajamo



















Piše Marjan Hajnal




------------------------


Borba 8101942




























Europa










u Sarajevu













































Halil Dzananovic

1922019

P U T O K A Z















Nizozemskoj

Izlazi kvartalno

Redakcija


infoplatformbihnl

wwwplatformbihnl
















smunjenima


Izdvajamo



















Piše Marjan Hajnal




------------------------


Borba 8101942




























Europa










u Sarajevu













































Halil Dzananovic

1922019

P U T O K A Z















Nizozemskoj

Izlazi kvartalno

Redakcija


infoplatformbihnl

wwwplatformbihnl



























Piše Marjan Hajnal




------------------------


Borba 8101942




























Europa










u Sarajevu













































Halil Dzananovic

1922019

P U T O K A Z















Nizozemskoj

Izlazi kvartalno

Redakcija


infoplatformbihnl

wwwplatformbihnl






































Europa










u Sarajevu













































Halil Dzananovic

1922019

P U T O K A Z















Nizozemskoj

Izlazi kvartalno

Redakcija


infoplatformbihnl

wwwplatformbihnl
















u Sarajevu













































Halil Dzananovic

1922019

P U T O K A Z















Nizozemskoj

Izlazi kvartalno

Redakcija


infoplatformbihnl

wwwplatformbihnl


















































Halil Dzananovic

1922019

P U T O K A Z















Nizozemskoj

Izlazi kvartalno

Redakcija


infoplatformbihnl

wwwplatformbihnl
























Nizozemskoj

Izlazi kvartalno

Redakcija


infoplatformbihnl

wwwplatformbihnl













Ša bosna gouda, 01.04. 2019. naŠa bosnaplatformbih.nl/onewebmedia/nasa bosna 57.pdfprvih minuta...

Documents