80 vannastavne

dr. Muriz Hadžikadunić, red.prof.

Fakultet sporta i tjelesnog odgoja, SarajevoPedagoška praksa

VANNASTAVNI I VANŠKOLSKI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA

www.pedagoskapraksa.ucoz.com


Agenda:Programi tjelesne aktivnosti po željama učenika -izborni programi, Izleti,Pohodi i planinarenja,Planinarenje,Škole u prirodi, Zimovanja,Ljetovanja,Takmičenja


Programi tjelesne aktivnosti po željama učenika - izborni programi

Ovakvi programi su zasnovani na principu dobrovoljnosti, i namjenjeni su onim učenicima koji žele svoja znanja i sposobnosti podići na veću razinu u nekoj od kinezioloških aktivnosti.

Sudjelovanje učenika u ovakvim programima nije obaveza, ali ukoliko se odluče učustvovati u nekoj od aktivnosti iz ovog sadržaja postaju sudionici jednog “obaveznog” programa zasnovanog na dobrovoljnoj platformi.



Iako se radi o dobrovoljnoj aktivnosti, to ne znači da se ona odvija proizvoljno, naprotiv - odvija se sistematski i planski prema važećim didaktičko-metodičkim principima.

U izborne programe se uključuju učenici od I – VIII razreda osnovne škole, te srednjoškolci svih uzrasta. Naravno, svaki ovakav program mora biti usklađen sa uzrasnim karakteristikama i osobenostima učenika za koje se organizuje.



Svaki ovakav program mora biti u skladu sa svimosobenostima određene uzrasne dobi, stanjemfizičke pripremljenosti, stupnjem usvojenostimotoričkih znanja i aktualnim motoričkimdostignućima.

Takavi programi moraju sadržavati programske sadržje koji su adekvatni i primjereni odeđenoj uzrasnoj grupi.



Tokom pristupa izradi programa za ovakav vidaktivnosti i njegovoj realizaciji, iznimno je važnobrinuti se o motoričkoj, funkcionalnoj, emocionalnoji intelektualnoj autonomiji svakog pojedinogučenika, a to se može samo na temelju uvida u aktualno stanje njihovih antropoloških obilježja, tekonativnih i kognitivnih dimenzija.

Drugačije rečeno, treba maksimalno uvažavatiindividualne razlike među učenicima, kojeobjektivno postoje. To znači da svakom učenikutreba omogućiti da radi prema programu koji će mupomoći da što brže napreduje u aktivnostu koju jeizabrao.



Posebnu pažnju ovom obliku rada bi trebaloposvetiti kod učeničke populacije mlađeg školskoguzrasta, gdje najnovija istraživanja ukazujupostojanje visokog procenta deformiteta u svimsomatskim regijama.

Stoga, u cilju preventivnog djelovanja u pogledueliminacije velikog broja deformiteta koji sukarakteristični za ovu dob, javlja se neophodnostuvođenja organizovanog preventivnog vježbanja uokviru izbornih programa TiZO.


Radi što uspješnije organizacije i realizacije ovog organizacijskog oblika rada, neophodno je obratiti

pažnju na sljedeće:

Najprije, izvršiti pravovremeno obavještavanje svih učenika o postojanju mogućnosti njihovog uključivanja u ovakve oblike aktivnosti.Pri izradi prijedloga i izboru sadržaja, moramo imati na umu materijalne uslove rada škole, kao i osposobljenost i afinitete nastavnika prema određenoj kineziološkoj aktivnosti.Pri izboru kinezioloških aktivnosti, prednost treba dati onim aktivnostima za koje postoji najveći interes među učenicima.Pri formiranju grupa, treba voditi računa na homogeniziranost po svim osnovama, te materijalne uvjete rada.Nakon formiranja grupa, neophodno je sačiniti plan i program rada za svaku grupu, te o toku rada voditi potrebnu dokumentaciju.Na kraju realiziranih aktivnosti, neophodno je izvršiti završno provjeravanje, u cilju dobijanja povratnih informacija o radu učincima njegove proverealizacije.Preporučivo je i nadasve korisno, na kraju polugodišta ili školske godine, održati javnu prezentaciju rada, u cilju uvjeravanja ostalih učenika na velike mogućnosti i korisnost njihovog uključivanja u ovakav organizacijski oblik rada.


Izleti

Izleti u osnovnoj školi, naročito u nižim razredimatreba da budu jedan od važnijih oblika rada. Oni mogu da budu kraći, u vidu šetnje ili duži -poludnevni i cjelodnevni.Do sada je bila praksa u nekim školama, da se na izlet ide najviše dva puta godišnje. Izleta treba da bude mnogo više, jer ćemo na taj način moći djecu upoznati sa izvjesnim geografskim pojmovima, biljnim i životinjskim svijetom, ljepotama krajolika, a pored toga na izletu se može obraditi veći broj nastavnih jedinica. I na kraju, tjelesno vježbanje na izletu je mnogo korisnije, jer djeca rade na čistom vazduhu.


Izleti

U I i II-om razredu izleti treba da budu poludnevni –pješačenje u vidu šetnje na udaljenosti do 3km. Idealno bi bilo organizovati ih jedanput mjesečno.

U III i IV-om razredu, pored poludnevnih, poželjno je praktikovati i cjelodnevne izlete do 6km.


Izleti

Izleti i boravak u prirodi omogućavaju primjenu osnovnih kretanja, napr. hodanje i trčanje kroz šumu, uzbrdo i nizbrdo sa preskakanjem raznih prirodnih prepreka, penjanje uz drvo, razne igre prilagođene uslovima mjesta gdje je izlet organizovan, štafetne igre sa osnovnim kretnim sadržjima, prilagođene populaciji sa kojom se izvode itd.


Izleti

Izleti u višim razredima osnovne škole pored pješačenja, mogu imati i sljedeće sadržaje: odbojka na travi, mali nogomet na travi, badminton, raznovrsna štafetna takmičenja, povlačenje užeta, različite zabavne i plesne igre, itd.

Budući da se u danšnjoj praksi obavezni cjelodnevni izleti organiziraju izvan mjesta boravka, na obližnjim planinama ili uređenim izletištima, na nastavnicima TiZO leži velika odgovornost u pogledu kvalitetne pripreme i organizacije ovog veoma složenog oblika rada, jer se u većini slučajeva radi o organizaciji izleta za cijelu školu.

više o organizaciji jednodnevnih izleta možete naći na www.sportekspert.ucoz.com

(Organizacija izleta za učenike osnovnih škola)

Izleti

Nastavnik u pripremi i organizaciji ovog oblika rada mora maksimalno angažirati sve svoje organizacijske, stvaralačke i kreatorske potencijale u cilju što uspješnije pripreme i realizacije ovog veoma važnog i kompleksnog zadatka. Kada se radi o izletu izvan mjesta stanovanja, gdje se javlja neophodnost prevoza učenika autobusima do izletišta i natrag, nastavnik TiZO kao ključni čovjek u organizaciji, angažira svo nastavno osoblje, članove saobraćajne sekcije sa njihovim rukovodiocem, članove prve pomoći sa njihovim rukovodiocem, dajući im konkretne i jasne upute o njihovim zadacima, načinu realizacije, kao i tačan vremenski plan djelovanja, i sve u pismenoj formi.


Pohodi i planinarenja

Pohod je višednevni organizirani boravak u prirodikoji se provodi pješačenjem, s unaprijed određenimciljem koji je najčešće vezan uz važne događaje iliistorijska mjesta.S obzirom da se cjelokupna aktivnost temelji na pješačenju, za učešće na pohodu potrebno je raspolagati imformacijama o trasi kretanja do planiranog odredišta. Drugi veoma važan činilac za sudjelovanje u pohodu je opća tjelesna priprema učesnika pohoda.


Za uspješnu realizaciju pohoda neophodna je, najprije valjana organizacija koja podrazumjeva:

Vrijeme (tačan datum) održavanja pohoda sa alternativom termina pohoda ukoliko vremenske prilike ne dozvole realizciju istog,Smjer kretanja i broj dana koji će se provesti na pohodu,Mjesta kroz koja će se prolaziti, Odrediti mjesta i vrijeme za odmor,Odrediti značajnije objekte ili ustanove koje će se posjetiti,Broj učesnika pohoda,Odrediti uslove koje moraju zadovoljavati učesnici pohoda (zdravstveno stanje i tjelesna proprema),Odrediti voditelja pohoda, te podijeliti zaduženja ostalim učesnicima pohoda,


Za uspješnu realizaciju pohoda neophodna je, najprije valjana organizacija koja podrazumjeva:

Utvrditi način prehrane,Odrediti mjesta za noćenje,Utvrditi način svakodnevnog izvještavanja škole o realizciji plana i programa pohoda, Načiniti popis lične i druge neophodne opreme za realizaciju pohoda,Obaviti smotru sudionika i opreme, neposredno prije poloska na pohod.Drugi, veoma bitan činilac uspješnosti pohoda je kvalitetna lična priprema sudionika, koja podrazumjeva:Sticanje neophodnih znanja, kako teorijskih tako i praktičnih koja su u direktnoj vezi sa planom i programom pohoda,Kvalitetnu opću tjelesnu pripremu, koja podrazumjeva podizanje funkcionalnih sposobnosti na višu razinu, koristeći prvenstveno prirodne oblike kretanja.


Planinarenje

Planinarenje se najčešće provodi u obliku planinarskih tura tj. savladavanjem unaprijed zamišljenog puta (etapno ili u cjelini), različitim ili istim načinom kretanja, uvijek osmišljeni sa nekim zadatkom (transformacijski, sakupljački, izletnički i sl.).


Planinarske ture karakterišu sljedeći elementi:

Vrijeme i mjesto polaska i povratka na turu,Pravci kretanja,Etapni i konačni ciljevi ture.


Pri organiziranju planinarskih tura, neophodno je voditi računa o sljedećem:

U ovaj organizacijski oblik rada se mogu uključiti samo stariji učenici osnovnih škola, uz uvjet da imaju pismenu saglasnost roditelja.Neophodno je definirati grupe po sposobnostima, uzrastu i broju (ne više od 15 učesnika),Utvrditi inicijalno stanje grupe po motoričkim i funkcionalnim sposobnostima,Pri izboru smjera kretanja treba birati predjele koji se mogu prepješačiti bez opasnosti i velikih napora, te koji su privlačni zbog svojih prirodnih ljepota.Dolazak do mjesta sa kojeg će započeti pješačenje, može se izvrišiti nekim od prevoznih sredstava –autobus, voz, brod i sl.


Pri organiziranju planinarskih tura, neophodno je voditi računa o sljedećem:

Dužina i trajanje planinarske ture zavisi od njenog cilja i zadataka,Dnevna norma pješačenja zavisi od konfiguracije terena, mikroklimatskih uvjeta, te dobi i pripremljenosti učesnika,Preporučljivo je da se organizatori planinarskih tura povežu sa lokalnim planinarskim društvom u kraju kojeg žele posjetiti, jer će ta saradnja imati izuzetno veliki značaj za uspješnu realizaciju postavljenih zadataka.Ovim organizacijskim oblicima rada – pohodima i planinarskim turama treba posvetiti posebnu pažnju, ponajprije zbog toga što se provode u čistom prirodnom ambijentu, što je izuzetno važno za populaciju koja se nalazi u razvojnoj životnoj fazi.


Škole u prirodi

Organizacija škole u prirodi predstavlja izuzetnokompleksan i visoko odgovoran oblik rada, čijeplaniranje, organiziranje i realiziranje zahtjevasistematičan i hronološki pristup.

Moderana škola ima jedan sasvim novi pristuprješavanja obrazovnih zadataka iz svih nastavnihoblasti, gdje ključno mjesto daje kretnimaktivnostima, igrama, sportskim igrama i drugimsadržajima koje u osnovi imaju lokomociju, a kojesu u neposrednoj funkciji bržeg i kvalitetnijegsticanja novih znanja. Upravo u tom smjeru trebaorganizirati i škole u prirodi – “učiti kroz tjelesnuaktivnost, kretanje sa zadacima, igru sa specijalnimzadacima itd”.


Škole u prirodi

Organizacija škole u prirodi, najprije podrazumjevajasno definiranje svih aktivnosti, sa svimpojedinačnim akcijama. Nakon takve razrade, potrebno je sve pojedinačne akcije smjestiti udnevni raspored sa tačno definisanom vremenskomhronologijom.


Kvalitetna organizacija škole u prirodizahtjeva:

određivanje mjesta (lokaliteta), koje mora ispunjavati sveneophodne uvjete za ugodan i bezbjedan boravak, te uvjeteza realizciju predviđenih aktivnosti (sportske terene, kupalište, itd.). Najčešće su to obale mora, jezera, planinski centri itd.organizaciju putovanja, koja podrazumjeva pripremu ličnedokumentacije učenika, te sklapanje ugovora sa agencijomkoja ugovara smještaj i obezbjeđuje prateće sadržaje iz svogdomena aktivnosti.organizaciju roditeljskih sastanaka u cilju davanja konkretnihuputa za neposrednu pripremu njihove djece u svakompogledu.obezbjediti dovoljan broj pedagoga u odnosu na broj djece koja putuju u školu u prirodi,Obezbjediti sanitetsku ekipu (ljekar i med.sestra), koja će biti pripravna tokom cijelog putovanja i boravka u školi u prirodi.


Kvalitetna organizacija škole u prirodizahtjeva:

Osnovni zadatak ovog kompleksnog oblika rada je korektno planiranje, organiziranje i realiziranje predviđenih aktivnosti, čime ćemo doprinjeti ostarivanju niza neposrednih zadataka:

1. poticanje učenika na učenje,2. uspješnom kreiranju vannastavnih aktivnosti na

višem i sveobuhvatnijem nivou,3. eliminaciji niza stresogenih faktora svakodnevnice,4. jačanju motivacije za rad kod učenika5. korekcije pogrešnih vidova ponašanja,6. aktiviranje učenika u svim sferama vannastavnog

procesa,


Konkretni ciljevi ovog oblika rada, koji se postižu kvalitetnomorganizacijom i realizacijom pojedinačnih

aktivnosti su:

povećanje nivoa usvojenosti znanja iz različitih nastavnih predmeta,povećanje nivoa opće obrazovanosti,razvijanje intelektualnih sposobnosti,razvijanje verbalnih sposobnosti,razvijanje komunikativnih sposobnosti,povećanje kreativnosti učenika,razvijanje internacionalizma,razvijanje pozitivnih osobina volje i karaktera,harmonično razvijanje i funkcionisanje mladog organizma,razvijanje svestranih motoričkih umješnosti, znanja i navika,razvijanje pozitivnih emocija,razvijanje tolerancije i međusobnog uvažavanja,razvijanje smisla za kolektivni rad i život …


Zimovanja

Zimovnja predstavljaju organizirani višednevni boravak u prirodi, najčešće planinama u snježnim uvjetima, mada se mogu provoditi i u primorskim krajevima. Ovaj oblik aktivnosti može biti organiziran naviše načina sa aspekta globalnog ciljazimovanja.Učenici mogu ići na zomovanje radi razonode, zabave i odmora, ali i da se odmore putem aktivnogodmora i da pri tom svoju educiranost skijanja, sankanja, klizanja podignu na veću razinu.


Osnovni zadaci organiziranog zimovanja su:

Poboljšanje psihomotoričkih sposobnosti,Povećanje nivoa usvojenosti znanja elementarnih kretnih navika,Povećanje opće usvojenosti znanja iz različitih oblasti (naučne oblasti, opća kultura),Razvijanje kreativnosti,Razvijanje takmičarskog duha,Razvijanje osjećaja za kolektiv i drugarstvo, itd.


Priprema i organizacija zimovanja mora da bude usmjerena u sljedećim pravcima:

Priprema zimovanja (pravodobna obavještenja, roditeljski sastanci, izbor pedagoga-vođa zimovanja, određivanje lokaliteta i izbor agencija za definiranje konačnog plana, definiranje aktivnosti i pojedinačnih akcija te aktivnosti …),Opća tjelesna priprema učenika, koja je preduvjet uspješne realizacije planiranih aktivnosti,Organizacija života i rada na zimovanju.


Sadržaji zimovanja mogu biti:

Sportsko-rekreativne aktivnosti,Različiti kvizovi naučnog i zabavnog karaktera,Predavanja na aktuelnu tematiku (interaktivni oblik predavanja),Plesne večeri,Večeri filmske umjetnosti,Ostali društveno zabavni sadržaji …


Sportsko-rekreativne aktivnosti za učenike osnovnih i srednjih škola na zimovanju mogu biti:

Igre na snijegu,Skijanje,Sankanje,Hodanje na skijama,Skijaško trčanje,Klizanje na ledu,Šetnje i izleti.


Zimovanja

Po završetku zimovanja, potrebno je održati takmičenje u onim sportsko-rekreativnim aktivnostima kojima su se učenici za vrijeme zimovanja bavili. To je ujedno i prilika da individualnost svakog učesnika zimovanja dođe do izražaja, ali isto tako povratna informacija o stepenu usvojenosti određenih znanja tokom zimovanja.

Naravno, kompletan takmičarski program je neophodno završiti zvaničnim proglašenjem pobjednika u takmičarskim disciplinama sa generalnim zaključkom osvrćući se pri tom na cijeli tok zimovanja.


Ljetovanja

Ljetovanja su takođe, jedan od složenijih oblika rada, koji predstavlja višednevni boravak u prirodi u posebno povoljnim klimatskim uvjetima – na moru, jezerima, rijekama, potocima, planinama i sl.

Uglavnom se organiziraju i provode za vrijeme ljetnog raspusta izvan mjesta boravka.

Bez obzira gdje se provode, ljetovanja su višestruko korisna, ponajprije zato što omogućavaju učenicima da svoje slobodno vrijeme ispune na visoko kreativan i zdrav način, te da na kraće vrijeme napuste svoje mjesto boravka i upoznaju i uživaju u jednom novom prirodnom ambijentu.


Jedan od osnovnih uvjeta uspješne organizacije i realizacije ljetovanja je pravovremeno i temeljito

obavljanje svih potrebnih priprema koje podrazumjevaju:

Pripremu ljetovanja (izbor lokaliteta-mjesta, pravovremena obavještenje učenika, roditeljski sastanci, izrada troškovnika, odabir posredničke agencije, prijava učenika, izbor vođa ljetovanja-pedagoga itd.),

Organizacija života i rada u ljetovalištu.


Pri izboru, organizaciji i realizaciji sadržaja i aktivnosti moramo, između ostalog, imati na umu i

sljedeće:

U izboru sadržaja i aktivnosti moramo voditi računa u uslovima koje pruža ljetovalište, ali i o potrebama, interesima i željama učenika,

u organizaciji i realizaciji planiranih sadržaja i aktivnosti neophodno je omogućiti učešće svim učenicima u izabranim sadržajima i aktivnostima,

sve planirane sadržaje i aktivnosti moramo, prije svega podrediti zabavi i razonodi učenika, ali istovremeno im omogućiti da nešto i nauče.


Sadržaji i aktivnosti koji mogu biti sastavni dio programa ljetovanja su:

Sportsko-rekreativne aktivnosti u vodi, na vodi i uz vodu,Sportsko-rekreativne aktivnosti na otvorenim sportskim površinama (sportske igre, štafetna takmičenja, igre bez granica itd.),Aktivnosti u prirodi (pješačenja, vožnja biciklima itd.),Društveno-zabavne aktivnosti.Na kraju ljetovanj je neophodno organizirati takmičenja u aktivnostima koje su imale vodeđu ulogu tokom ljetovanja (npr.plivanje, ronjenje, skokovi u vodu, štafetne igre u vodi …), i nagraditi najusopješnije takmičare.


Takmičenja

Takmičenje je čovjekova potreba u kojoj teži da nadmaši sebe i druge i tako potvrdi svoje ljudske vrijednosti i doprinese svojoj ličnoj afirmaciji i prestižu u društvu. U silnoj želji da bude što bolji i uspješniji, čovjek se bori da pobjedi svoje slabosti i da pobjedi druge, ulažući pri tom maksimalne voljne i radne napore.


Takmičenja

U nastavnom planu i programu za osnovne škole, sportska takmičenja se smatraju integralnom komponentom procesa tjelesnog i zdravstvenog odgoja i obavezom škole da ih organizira za sve učenike , sprovodeći ih u okviru radnih subota ili neko drugo povoljno vrijeme.


Takmičenja

Sportska takmičenja su jedan od važnijih oblika rada u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja jer suvišeaspektno korisna, a naročito u odgojnom pogledu.

Takmičenja, u prvom redu doprinose realizaciji ukupnihciljeva i zadataka nastave Tjelesnog i zdravstvenogodgoja, ali se ostvaruju i drugi specifični zadaci

kroz takmičenje može utvrditi stepen usvojenostiodređenih motoričkih znanja i dostignuća i ti rezultatidovesti u vezu sa predhodno uloženim radom. Kroztakmičenja se učenici mogu međusobno i porediti.


Sportska takmičenja učenika se mogu odvijati:

Među pojedincima (pojedinačna takmičenja), Između grupa učenika (ekipna takmičenja),Unutar jednog odjeljenja (odjeljenska),Između odjeljenja ili razreda (međuodjeljenska i međurazredna takmičenja),Između škola (međuškolska takmičenja).


Takmičenja

Takmičenja unutar odjeljenja odvijaju se izmeđupojedinaca i grupa približnih sposobnosti i češćeistog spola (u nekim slučajevima poželjne su i mješovite grupe) i u njima učestvuju svi učenici tog odjeljenja.

Za razliku od njih međuodjeljenska i međurazredna takmičenja su po karakteru kvalitetnija (zahtjevaju selekciju učenika). Pravo učešća na njima dobijaju najbolji pojedinci i ekipe pojedinih odjeljenja, koji su se kvalifikovali na predhodnim odjeljenskim takmičenjima.


Takmičenja

Školska takmičenja treba da zadovolje princip postepensti, tj. prvo se moraju održati odjeljenska takmičenja, pa međuodjeljenska i tako redom. Takmičenja višeg ranga su kvalitetnija, ali manje masovna.

80 vannastavne

Documents