8. Turistički forum

„Kulturni turizam i perspektive razvoja religijskog turizma u Hrvatskoj”

Vukovar 03. listopada 2018.

Uloga hodočašća u turističkoj potrošnji Republike Hrvatske

Sveučilište u Rijeci, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija

Prof.dr.sc. Zdenko Cerović

Uvod• Cilj izlaganja i teme je izložiti na temelju vlastitih istraživanja ulogu i

značaj hodočašća kao vjerskog motiva putovanja u sagledavanju strukture turističke potrošnje u Republici Hrvatskoj.

• Kultura i motivi putovanja potaknuti kulturom čvrsto su vezani sa motivima vjere i vjerskih motiva.

• Hodočašća su turistička putovanja motivirana vjerom. Motivi kulture i vjere međusobno su povezani i neraskidive su društvene i gospodarske pojave.

• Očekivana uloga ovog izlaganja je potaknuti na razmišljanje i pokretanje pitanja kako motivi putovanja vezani uz kulturu i vjeru mogu povećati perspektive i mogućnosti povećanja turističkog prometa posebno u kontinentalnim turističkim destinacijama.

Definicija: VJERSKI TURIZAM JE

Vjerski turizam je selektivni oblik turizma, a glavnimotiv vjerskog turizma je posjetiti sveta mjesta(svetišta, samostani, katedrale, crkve, kapelice i sl.) i/ilisudjelovati u vjerskim događajima i tematskim vjerskimputovima uz razmišljanje, meditaciju i sudjelovanje umolitvi i bogoslužju.

HODOČAŠĆA KAO TURISTIČKI MOTIV PUTOVANJA

HODOČAŠĆEtal. Pellegrinaggioengl. Pilgrimage

njem. Wallfahrt , Pilgerreisefranc. Pèlerinage

HODOČAŠĆE – predstavlja jedan dinamičan element, strukturalan, urođen u samoj vjeri i koji se razvijao tisućljećima kako bi odredio jednu vrstu duhovnog pročišćenja, pomoću sakralnog puta da te mjere da povezuje čovjeka s božanstvom, a empirijski i mistički predstavlja metu hodočašća.

Hodočasnik ?

Hodočasnik je putnik koji je motiviran vjerom i očekivanim vjerskim sadržajima i objektima, a želi u suštini: doživljaj i duhovnu obnovu, duhovnu rekreaciju, uvijek je dokoličar – ima vremena, želi nešto istražiti i doznati, uvijek je to oblik egzistencije, primarno duhovne egzistencije.

U konačnosti i ne mora biti vjernik (rjeđe)

Najpoznatija Marijanska svetišta u Republici Hrvatskoj• Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici,

• Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu,

• Svetište Gospe Sinjske u Sinju,

• Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra,

• Svetište Gospe od Zečeva u Ninu,

• Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama,

• Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu

• Svetište Majke Božje u Vepricu, Makarska

• Svetište Majke Božje u Krasnom, Lika

Turistički promet RH u 2017 godini

• Broj registriranih turista (koji su u sustavu E-visitor) plaćena Boravišna pristojba 19.500.000 , procjena je da je još izletnika, jednodnevnih ulazaka i neregistriranih turista 2.500.000.

• Noćenja je bilo registriranih 103.000.000

Motivi dolazaka turista u RH u 2017 godini

Motiv %

1. Odmor, relaksacija na moru 83

2. Zabava, 6

3. Kultura 3

4. Sport 3

5. Gastro ponuda i slično 1

6. Kongres i poslovni motivi 1

7. Ostalo – zdravlje itd. 3

ukupno 100

• Motivi kod ispitanika dobiveni su (zatvorenim) pitanjima: tako da se mora zaključiti - nikada jedan motiv nije sam već je određeni motiv prevladavajući, u sebi sadrži više motiva, ali taj osnovni je prevladavajući.

• Primjer: motiv odmora, u sebi sadrži i ostale motive, ali je on prevladavajući. Iz toga proizlazi : aktivni i pasivni motiv; turista je doputovao u destinaciju X i primarni motiv mu je odmor, to ne znači da neće koristiti i ostale motive i porive. Iz doga se dade zaključiti da od najvećeg broja turista njih 83 % gdje je motiv odmor, sigurno još od 10 % do 5% se motivira i ostalim oblicima ponude pa tako i kulturom, zabavom, sportom , zdravljem, vjerom itd.

Motivi vjere i vjerskih ponuda u svijetu i RH

• Procjena: (izvor ETO) u svijetu godišnje putuje 21% svih putnika motivirano vjerom (mnogoljudne zemlje kao: Indija, Kina, Pakistan, Brazil, itd, kao i religije svijeta: Islam i Judeizam pokreću isto velike brojeve ljudi – turista, ponekad i unutar destinacije ili kontinenta).

• U Europskim turističkim putovanjima, vjerski turizam se povezuje sa citybrack putovanjima i čini 12,5% svih putovanja: (Rim, Assisio, Santiago di Campostela, Lurd, Fatima, Međugorje, Jeruzalem, itd.)

• Republika Hrvatska kao izrazito odmorišna destinacija, ostvarujem godišnje (procjena autora): 1.700.000 hodočasnika, ali to nisu svi registrirani turisti te se to može smatrati oko 0,5% od ukupnog broja turista (noćenja 0,4%). U Strukturi turističke potrošnje to iznosi 805.000.000,00 kuna ili oko 0,8% ukupnog turističke potrošnje (procjena autora).

Dolasci turista i hodočasnika u Republici Hrvatskoj (Ukupno Kršćanske, Islamske i Židovske vjeroispovijesti)

Redni broj Vrsta i oblih dolazaka u Republiku Hrvatsku Broj turista

1. Broj hodočasnika u hrvatskim Marijanskim svetištima (domaći i strani)

1.190.000

2. Broj inozemnih hodočasnika 80.000

3. Transfer hodočasnika kroz hrvatske destinacije –transfer (autobusi, avioni – aerodromi Zadar, Split, Dubrovnik, Zagreb)

280.000

4. Ostali turisti motivirani vjerom u republici Hrvatskoj 150.000

5 Ukupno hodočasnika - turista 1.700.000

Turistički promet motiviran vjerskim događajima -hodočašća u Republici Hrvatskoj (Kršćani, i ostali)

Redni broj Vrsta i oblih dolazaka u Republiku Hrvatsku Iznos u kunama

1. Promet hodočasnika u hrvatskim Marijanskim svetištima

385.000.000,00

2. Procjena potrošnje inozemnih hodočasnika (uključen i dio turista – hodočasnika iz Međugorja)

150.000.000,00

3. Transfer hodočasnika kroz hrvatske destinacije –transfer, najviše za Međugorje

180.000.000,00

4. Promet ostalih turisti motivirani vjerom u republici Hrvatskoj

90.000.000,00

5 Ukupno turistički promet hodočasnika - turista 805.000.000,00

Poznatija Marijanska svetišta u svijetu

• Svetište Majke Božje u Lourdes

• Svetište Majke Božje u Fatimi

• Svetišta Majke Božje u Czestochowi

• Svetišta Majke Božje u Loretu

• Svetišta Majke Božje Guadalupe

• Svetište Majek Božje u Međugorju

Procjena posjetitelja Marijanskih svetišta u poznatijim Marijanskim svetištima u Republici Hrvatskoj

Redni broj Marijansko Svetište Broj posjetitelja godišnje

1. Majka Božja Bistrička Marija Bistrica 800.000

2. Majka Božja na Trsatu, Rijeka 100.000

3. Gospa Sinjska, Sinj 70.000

4. Majka Božja Loretska Arbanasi, Zadar 25.000

5. Gospa od Zečeva u Ninu, Nin 20.000

6. Majka Božja u Remetska, Remete 20.000

7. Majka Božja u Aljmašu, Aljmaš 20.000

8. Majka Božja u Vepricu, Makarska 20.000

9. Majka Božja u Krsnom, Krasno Lika 20.000

10. Ostala Svetišta Majke Božje u RH 95.000

11. Ukupno hodočasnika u Republici Hrvatskoj 1.190.000

Struktura turističke potrošnje unutar Republike Hrvatske• Jadranske turističke destinacije ukupno čine turističkog prometa (sa

pripadajućim većim gradovima (Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik) 88 % turističkog prometa ili oko 8.500.000.000 eura.

• Veliki gradovi na kontinentu: Zagreb, Varaždin Osijek, ostvaruju 6,5% turističkog prometa ili 680.000.000 eura

• Ostale turističke destinacije na kontinentu ostvaruju 5,5 % turističkog prometa (Plitvička jezera, toplice, i ostale destinacije itd.) ili 550.000.000 eura.

Perspektive i mogućnosti razvoja kontinentalne turističke ponude• Nuditi aranžmane u kojima je više motiva,

• Nuditi doživljaj, doživljaj je sinonim za modernu turističku ponudu (doživljaj, događanja, prirode, kulture, ljudi, načina života, „okus destinacije – teist destination”,

• Kultura je dio ukupnosti naslijeđenih običaja koji obilježavaju život određenog kraja, to mora biti osnov turističke ponude,

Kako:• Malo poduzetništvo

• Obiteljski smještaj

• Povezanost OPG i turističke ponude

Modeli i struktura turističke ponude smještaja u RH

Broj smještaja % Promet u 000 eurima %

Hoteli 135.000 12 3.300.000 33

kampovi 390.000 33 3.100.000 31

Obiteljski smještaj 680.000 55 3.900.000 39

ukupno 1.200.000 100 10.000.000 100

Zaključak i porukeVjerski motivi putovanja u Republici Hrvatskoj generiraju godišnje 1.190.000 hodočasnika ili procijenjeni promet od 145.000.000,00 kuna. Ostali motivi putovanja u kojima je polazište neko od Svetišta u Republici Hrvatskoj.

Noćenja ili kraće boravke, povezane sa Međugorjem generiraju dodatnih 280.000 turista koji ostvaruju 180.000.000,00 kuna turističkog prometa.

Ukupno turistički promet motiviran Marijanskim svetištima i događajima 0,3% od ukupnog turističkog prometa. Broj možda nije veliki u kvantitativnim iskazima, ali čini važan element u ukupnoj turističkoj ponudi Republike Hrvatske, posebno za destinacije u kontinentalnom dijelu RH : Aljmaš, Krasno, Marija Bistrica, itd.

Uloga hodočašća u turističkom prometu Republika Hrvatska kao izrazito odmorišna destinacija, nije beznačajan i važan je segment ukupne turističke potrošnje , ali imidža RH. Ostvarujemo godišnje (procjena autora): 1.700.000 hodočasnika, ali to nisu sve registrirani turisti te se to može smatrati oko 0,5% od ukupnog broja turista (noćenja 0,4%). U Strukturi turističke potrošnje to iznosi 805.000.000,00 kuna ili oko 0,9% ukupnog turističke potrošnje (procjena autora).

Perspektive razvoja kontinentalnih turističkih destinacija je u povezivanju malog poduzetništva u sustave proizvodnje autohtonih proizvoda kroz OPG, povezivanje sa Vjerskim lokalitetima, povezivanju na modelu, koji su poznati u svijetu (Toscana, RomaniaEmilia itd.), ne čekati rješenja već ih sam generirati.