7_konstrukcije krovova i pokrovi

1

1

KONSTRUKCIJE KROVOVA I POKROVI

Prof.dr.sc. Adriana Bjelanović

Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Drvene konstrukcije

2

Tradicionalne / klasične i suvremene konstrukcije krovišta

Drvene konstrukcije

Konstrukcije krovova i pokrovi

• KROV• “Peta fasada” objekta – dio građevine čija je funkcija:

• nosiva • statički sustav uvjetovan je tlocrtom i gabaritima objekta,

• zaštitna • zaštite građevine od klimatskih i atmosferskih utjecaja• izbor pokrova – posljedično-uzročna veza s nagibom i

očekivanom trajnošću,• praktična

• namjena i zahtjevi osiguranja iskoristivog prostora,• estetska

• utjecaj na izgled građevine / arhitektonski stil i usklađenost s okolinom

3


Svaki krov sastoji se od vlastite nosive konstrukcije, sekundarne konstrukcije i pokrova.

• Oblik mora odgovarati namjeni, poziciji i zahtijevanoj estetici,

• Nagib krova promišljen je i sa stajališta mogućnosti izbora određenih materijala za pokrov.

• Nosiva konstrukcija krova treba zadovoljii zahtjeve mehaničke otpornosti i stabilnosti

• posljedica učinaka predviđenih stalnih i promjenjivih djelovanja (snijeg, vjetar) i korisnih djelovanja (npr. ljudi)

• Nosiva konstrukcija krova treba bez nepovoljnih posljedica prenositi učinke proračunskih djelovanja na vertikalnu potkonstrukciju (zidovi, stupovi, temelji).

4


POKROV

• tradicionalni i suvremeni

• gornja obloga krovne konstrukcije

• odabir vrste – ovisi o namjeni objekta, lokaciji u određenom geografskom podneblju i nagibu krovne plohe (klimatski uvjeti)

• strmi nagibi

• razne vrste crijepa i žlijebnjaka i manje ploče (za kontinentalna područja s većim snježnim oborinama)

• blagi nagibi (plitki krovovi)

• pokrovi od većih tankih ploča, limovi, ljepenke ili šindre (mediteranski krajevi s malo oborina)

5


SUVREMENE KONSTRUKCIJE KROVOVA

6

2


Obilježja suvremenih krovnih konstrukcija• Promjena statičke sheme –

glavna i sekundarna konstrukcija

• Primjena kratke lamelirane građe, tvorničkog konstrukcijskog drva i suvremenih priključaka

• Povećanje rastera i presjeka rogova / smanjenje broja rogova

• Promjena načina stabilizacije –pokrov sudjeluje u osiguranju prostorne stabilnosti (krovne dijafragme i predgotovljeni sustavi)

• Veća iskoristivost prostora


• Suvremene varijante roženičkih krovišta i posebnih konstrukcija roženičkih krovišta

• Suvremeni priključci (spojni metalni pribor i utisnute ježaste ploče)

• Promjene statičke sheme

• Primjena predgotovljenih krovnih sklopova (obloge visokih izolacijskih svojstava) koji se postavljaju se izravno na glavnu konstrukciju (drvene nosače ili armiranobetonske serklaže)


Stabilizacija krovnim dijafragmama

• Primjena ploča na osnovi drva ili višeslojnih daščanih ploča koje su za rogove pričvršćene vijcima za drvo ili profiliranim čavlima.

• Panelni elementi imaju ne samo ukrućujuću funkciju nego su i ravna osnova za slojeve pokrova.


• Rešetkasti sklopovi

• Prevladavaju lagani daščani sklopovi s utisnutim metalnim ježastim spojnim pločama

• Gornji pojas određuje oblik / nagib krova.

• Donji pojas može se prilagoditi

arhitektonskim zahtjevima (namjena) i konstrukcijskim zahtjevima (proračun, potkonstrukcija).

3


Osnovni tipovi / varijante rešetkastih sustava






Primjena rešetkastih nosača za krovove složenog tlocrta


Posebnosti rešetki s utisnutim metalnim ježastim spojnim pločama

Ekonomični sklopovi

• Daščani elementi jednake širine u koje se obostrano utiskuju ježaste metalne spojne ploče debljine 1 do 2 mm (od pocinčanog čeličnog lima, s čavlanim ili šiljastim zupcima).

Djelotvorni presjeci

• veća presjeka omogućava smještanje ploče veće nosivosti (proračunske ploštine)

• male širinapresjeka – jamstvo“laganoće sklopa“.


• Mali rasteri rešetki (do 1,30 m) – posebna stabilizacija (sekundarni i primarni krovni poprečni spreg).

• Osjetljivost na greške rasta (kvrge – razred čvrstoće) i greške nastale nepravilnim rukovanjem građom / vlaga.

4


• Osnove proračuna i pravila proračuna (posebna za ove rešetke) i pravila proračuna priključaka s utisnutim ježastim metalnimspojnim pločama – norma HRN EN 1995-1-1.


• Podizanje i ugradnja rešetkastih sklopova

• Zahtjevi koji se odnose na najveće tlocrtno iskrivljenje i otklon “laganih” rešetki s ježastim spojnim pločama od vertikalne ravnosti (NA / HRN EN 1995-1-1).


TRADICIONALNE KONSTRUKCIJE KROVOVA – klasični krovovi

21


PODJELA KLASIČNIH KROVOVA

• Prema broju streha

• Jednostrani, dvostrani, višestrani – složeni krovovi

• Prema nagibu

• Strmi i plitki nagib

• Prema vrsti potkonstrukcije (oslanjanje – stropna konstrukcija)

• Drvena

• Masivna – armiranobetonski serklaži (zidane konstrukcije)

• Spregnuta konstrukcija drvo – armirani / lagani beton


PODJELA TRADICIONALNIH DVOSTRANIH KROVOVA PREMA STATIČKOM SUSTAVU

23


• Nagibi krovova

• Približne vrijednosti razgraničenja kutova nagiba za krovove s rogovima i krovove s podrožnicama

Strmi krov

Plitki krov

Ravni krov

Strmi krov

Plitki krov

Rož

enič

ki k

rov

Krov

s p

odro

žnic

ama

24

5


•P

odje

la k

rovo

va p

rem

a ob

liku

/ van

jsko

m iz

gled

u

Zabatni “S lastavicom” Četverostrani Šatorasti

Dvostrani

Mansardni

Jednostrani

(okomiti zabati) (kosi zabati)


• Podjela krovova prema obliku / vanjskom izgledu

• Posebne konstrukcije

“Shed-krovovi” Bačvasti krovovi Upušteni krovovi

26


• Krov

1. Glavna zgrada

2. Pomoćna zgrada

3. Ulaz

4. Glavni krov

5. Zabatni krov (s grebenom)

6. Pomoćni krov (s uvalom)

7. Ravni krov

• Krovne linije

• Podjela i nazivi dijelova zgrade i konstrukcije krovišta

• Zgrada

8. Streha

9. Sljeme

10. Atika

11. Greben

12. Uvala

13. “Lastavica”

14. Rogovi

27


• KONSTRUKCIJE ZABATNIH RAVNINA

• Primjer primjene u drvenim zgradama

Dvostruki rogRog s prepustom

Dvostruki kraći rogGreben


• KONSTRUKCIJA RAVNOG KROVA

• Primjer primjene u drvenim zgradama

29


• KONSTRUKCIJE SLOŽENIH KROVOVA Skraćenica

Greben

UvalaSkraćenica

30

6


• KONSTRUKCIJE SLOŽENIH KROVOVA

Četverostrani roženički krov

Trokutaste krovne ravnine mogu biti različitog nagiba u odnosu na uzdužne dvostrane ravnine

31

• Četverostrani roženički krov



• Skraćeni rogovi


34


• Rog u grebenu


35


• Rog u grebenu


36

7


• Četverostrani roženički krov• Veza grebenjača u sljemenu


• Rog u uvali

• Puni presjek

• Zasječeni presjek





JEDNOSTRANI (“JEDNOSTREŠNI”) KROVOVI – VANJSKI IZGLED

Obični jednostrani krov Jednostrani krov Višestrani krov s s lastavicama jednostranom glavnom plohom

• Primjena:• interpolacije i adaptacije (uzdužni zid dijele sa susjednim objektom), • samostalni objekti manjeg raspona

• Tipovi klasičnih krovova za jednostrana krovišta:• KROVOVI S ROGOVIMA – roženički krovovi s nadozidom ili bez njega, • KROVOVI S PODROŽNICAMA – stolice i visulje 40


• DVOSTRANI (“DVOSTREŠNI”) KROVOVI – VANJSKI IZGLED

Simetrični dvostrani krov Nesimetrični dvostrani krov Nesimetrični dvostrani krov(sljeme izvan polovišta širine) (sljeme u polovištu širine)

Nesimetrični dvostrani krov Simetrični dvostrani krov Simetrični dvostrani krovs lastavicama


• Primjena:• samostalni objekti

• Tipovi klasičnih krovova za dvostrana krovišta: • KROVOVI S ROGOVIMA

• Roženička (“prazna”) krovišta / V- krovišta• Pajantna krovišta / A- krovišta

• Pajantna krovišta na jednostrukim ili dvostrukim stolicama

• KROVOVI S PODROŽNICAMA• Stolice – jednostruke, dvostruke (trostruke) i kose stolice

• Stolice bez kosnika• Visulje – jednostruke, dvostruke i kose

42

8


KROVOVI S ROGOVIMA

Roženička i pajantna krovišta

43


KROVOVI S ROGOVIMA• Tipični predstavnici ove grupe krovova:

• Roženička (prazna / V-) krovišta

• Jednostrani i dvostrani krovovi

• Pajantna (A-) krovišta

• Dvostrani krovoviKROVOVI S ROGOVIMA

Roženički krovovi Pajantni krovoviPomični

Nepomični

• Nagibi

• od 30° (40°) do 60°.

• Tlocrti i način oslanjanja rogova

• Rogovi su oslonjeni samo na vanjske zidove (preko nazidnica)

• Nema srednjih nosivih zidova / na njih se ne prenosi opterećenje rogova

44


• Prednosti:

• Koncentrirana opterećenja ne prenose se na strop,

• Rekonstrukciju potkrovlja ne ometaju stupovi i slični elementi.

• Nedostaci:

• Veće horizontalne reakcije i zahtjevna izvedba priključaka na osloncima,

• U sljemenu su rogovi potpora jedan drugom

• izmjene su relativno komplicirane (izvedba krovnih prozora ili otvora na krovu potrebnih za dimnjake i sl. zahtijeva dodatne elemente),

• Izvedba otvora

• uzrok dodatnog lokalnog opterećenja vanjskih rogova

45

• ROŽENIČKI KROV• Dispozicija i klasična

stabilizacija daščanim vjetrokosnicima

• Veza raspona, nagiba i duljine roga

• max. 4,5 – 5,0m

• Oslanjanje na drvenu stropnu gredu

• Tesarske veze zasjekom ili posrednim prijenosom

• Oslanjanje na armiranobetonski serklaž

• Preko nazidnica ili kladica sidrenih u serklaž

Izvedbe s nadozidom ili bez nadozida

ROŽENIČKI KROV- dvostrani- jednostrani

Stropna konstrukcija- drvena- armiranobetonska

46


• Horizontalnu reakciju trozglobnog sustava treba prihvatiti i odgovarajućim spojevima prenijeti na potkonstrukciju:• stropna konstrukcija (masivni strop, strop od drvenih greda ili

drugog materijala) mora funkcionirati kao zatega.


• Stabilnost roženičkih krovova u ravnini

ZategaMasivni strop

Nadozid

Nadozid

Podrožnica

Okvir OkvirNadozid

Stup

Nadozid

9


• Puni vez roženičkog krovišta

• par rogova standardnih dimenzija na pravilnom rasteru 0,7 m – 1,0 m

• trozglobna nosivakonstrukcija (statički određena),

• Naprezanje rogova• kombinirano,

savijanjem i osnim tlakom (u polju)

• osnim tlakom / posmikom (na krajevima)

• Statička shema i naprezanja

49

• Uobičajeni rasponi:• Jednostrešna krovišta

• od 3,5 m do 4,0 m (bez nadozida)

• 4,0 m (s nadozidom)

• Dvostrešna krovišta• od 6,0 m do 7,0 m

(bez nadozida)

• od 7,5 m do 8,0 m (s nadozidom)

Puni vez roženičkog krova

• Minimalni nagib:• 40° - drvena i arm.

betonska stropna konstrukcija

• 30° - arm. betonska stropna konstrukcija s nadozidom

Puni vez roženičkog krova

50

Aksonometrijski prikaz roženičkog krova oslonjenog na drvenu stropnu konstrukciju i karakteristični detalji

51


Stabilizacija roženičkih krovova i detalji oslanjanja na drvenu stropnu konstrukciju


Stabilizacija i aksonometrijski prikaz roženičkih krovova oslonjenih na armiranobetonsku potkonstrukciju

Karakteristični detalji na osloncima

Gredni vez


• Izvedba otvora u krovu:

• krovni prozori i kućice

Skraćeni rogDonja prihvatnicaUvalaMijenaGornja prihvatnica

54

10


• Spajala – profilirani čavli, vijci za drvo, skobe

Stabilizacija roženičkih krovova

• Čelične čavlane trake

• Daščana obloga ili OSB• krovna dijafragma i

oslonac pokrova

Daščane ploče i ploče na osnovi drva

55


• Spajala – čavli, vijci za drvo, skobe

• Drveni vjetrokosnici • karakteristični za

tradicionalna krovišta (daske 48/76 mm preko 4 – 5 polja)

• rjeđe se primjenjuju u suvremenim krovištima

56


POSEBNI TIPOVI ROŽENIČKIH KROVIŠTA• Rogovi poduprtim vertikalnim elementima:

• Vertikalne potpore – pravilno raspoređeni nosivi stupci (zidovi) kojima se smanjuje slobodni raspon rogova.

• Nedostatak: kontinuirano opterećivanje stropa ispod potporne konstrukcije rogova.

• Rogovi poduprtim kosim elementima: • Nosivi zidovi ne mogu prihvatiti horizontalna opterećenja.• Kose potpore prenose horizontalno opterećenje na strop i

istovremeno smanjuju slobodni raspon rogova.

57


Suvremene varijante roženičkih krovova i roženičkih krovova s potporama

58


JE

DN

OS

TRA

NA

RO

ŽEN

IČK

A K

RO

VIŠ

TA


KARAKTERISTIČNI DETALJI KROVOVA S ROGOVIMA• Veza rogova u sljemenu

11


• Veza rogova u sljemenu


• Karakteristični detalji oslanjanja rogova


• Karakteristični detalji oslanjanja rogova na drvenu stropnu konstrukciju

63


• Karakteristični detalji oslanjanja rogova na armiranobetonsku konstrukciju

64


• Karakteristični suvremeni detalji oslanjanja rogova na drvene stropne grede

• Primjena tipskog spojnog pribora

65


• Karakteristični suvremeni detalji oslanjanja drvenih stropnih greda na armiranobetonski serklaž

• Primjena tipskog spojnog pribora

12


PAJANTNI KROVOVI• Rasponi veći od 7,5 m /

rogovi dulji od 6,0 m.

• Poželjan najmanji nagib –30° (40°).

• Najpovoljniji položaj pajante– gornja trećina visine krova(zbog duljine tlačne pajante, max 4,0 – 4,5 m).

• Pajanta – dodatna horizontalna ukruta svakog para rogova (razupora).

• može biti i element horizontalnog sprega / nosač obloge.


A

kson

omet

rijsk

i prik

az –

osla

njan

je n

a dr

venu

/ ar

mira

nobe

tons

ku k

onst

rukc

ijuKonstrukcije krovova i pokrovi

ll

0,1l7,0l

8,0l7,0ll3,0

k

1

1

21k lilill

• Pomični sustav

• Nepomični sustav

Pomičan sustav Nepomičan sustav

• U ravnini pajante postoji dodatni horizontalni stabilizacijski sustav:

• Pajanta je međuoslonac rogova

0,7 ÷ 1,0 m

• Horizontalno pomično pajantno krovište


• Stabilizacija vjetrokosnicima u gornjoj i donjoj zoni

70

• Horizontalno nepomično pajantno krovište

Rešetkasti spreg u ravnini pajanteKruti spreg u ravnini pajante

• Pajanta je međupotpora rogova – zbog dodatne horizontalne stabilizacija u ravnini pajante čije reakcije treba prihvatiti zabat:• Rešetkasti spreg• Kruta dijafragma (daščane ploče ili na

osnovi drva)


• Naprezanja u elementima pajantnog krova


72

13

• KARAKTERISTIČNI DETALJI

• Karakteristični detalji priključka jednodijelne pajante na rogove

• Izravan priključak zasijecanjem roga i konstruktivnim osiguranjem

• Posredan priključak bez zasijecanja roga

• Karakteristični detalji priključka jednodijelne pajante na rogove



• Karakteristični detalji priključka dvodijelne pajante na rogove

• Pajante je dvodijelni razmaknuto sastavljeni element

• Lokalna bočna ukrućenja treba osigurati u trećinama duljine (rogovi su bočna ukrućenja na krajevima)

Spajala imaju nosivu funkciju –prenose tlačnu silu iz pajante na rog

• Karakteristični priključci pajante na rogove


Posebni oblici pajantnih krovišta• Tlačna potpora razupore / pajante dulje od 4,5 m• Ovjes razupore u sljemenu

Starije građevine


POSEBNI TIPOVI PAJANTNIH KROVOVA• Za veće raspone

krovova i duljine rogova / pajanti

• Pajantni krovovi s jednostrukom stolicom• Stolica – tlačna

potpora pajante dulje od 4,5 (5,0) m

• Pajantni krovovi s dvostrukim stolicama• Dvije tlačne potpore

pajante za veće raspone krovova 78

14


•P

oseb

ni o

blic

i paj

antn

ih k

rovi

šta

•P

ajan

tni k

rov

s je

dnom

sto

licom

•V

ertk

alna

pot

pora

ne

preu

zim

a op

tere

ćenj

e od

rogo

va


Posebni oblici pajantnih krovišta• Pajantni krov s dvije

stolice• Duljinu razupore

uvjetuje njena pozicija (smještaj po visini), raspon i nagib krova.

• Kose potpore / stolice (umjesto vertikalnih)pridonose boljoj iskoristivosti prostora.


• Karakteristični detalji

• Uzdužna stabilizacija

81

• Uzdužna stabilizacija

• Podrožnice prihvaćaju reakcije pajante i horizontalno djelovanje vjetra

• Stabiliziraju se “rukama” (kosnici)

• Karakteristični detalji


KROVOVI S PODROŽNICAMA

Krovišta stolica i visulja

84

15


• Elementi jednostranog krova kao ishodište za krovove s podrožnicama

• KROVOVI S PODROŽNICAMA• Ishodišni tip krova je roženički jednostrani krov (dvije podrožnice)

• primjenjuje za nagibe između 10 i 45 stupnjeva.• razvijen je za nadgradnju jednostanih i ravnih krovova u

mediteranskom podneblju.

85


Podrožnice – drveni elementi krova paralelni sa sljemenom, oslonjeni na nosive zidove / stupove:• Podrožnice u sljemenu – sljemenjače• Središnje / unutrašnje podrožnice iznad stupova• Podrožnica na osloncima – nazidnice.

• Jednostruke do trostruke stolice / visulje

• Nisu prikazani unutrašnji nosivi zidovi / kosnici / razupore


Podjela krovova s podrožnicama prema vrsti naprezanja stupova:• STOLICE

• tlačni stupovi su iznad unutrašnjih nosivih zidova ili su od njih udaljeni najviše 60 cm – 100 cm,

• VISULJE• vlačni stupovi (bez nosivih

unutrašnjih zidova)


S potporamaBez potpora

Raster rogova: 0,6 (0,7) m – 1,0 m

Puni vez krovišta:

• Stupovi na rasteru 3,5 (4,0) m – 5,0 m.

• Srednje podrožnice stabilizirane su “rukama” / kosnici u zadnjim poljima krova

• Kliješta – razuporni stabilizirajući elementi

Stabilizirajući elementi u ravnini krovaRogovi Potpore / kosnici

87


• STOLICE

• Jednostrani krovovi

• s nadozidom i bez nadozida

• Dvostrani krovovi

• Jednostruke i dvostruke okomite stolice

• s kosnicima (potporama)

• bez kosnika (potpora)

• Jednostruke i dvostruke kose stolice

• s kosnicima (potporama)

• bez kosnika (potpora)

• VISULJE

• Jednostrani krovovi (s nadozidom i bez nadozida)


S potporamaBez potpora

stolice stolicevisulje

• Dvostrani krovovi

• Jednostruke (trokutaste) i dvostruke (trapezne) okomite visulje s kosnicima


OBILJEŽJA KROVOVA S PODROŽNICAMA• Za veća horizontalna opterećenja kosnici rasterećuju nazidnice.

• Nužna mjera za:• strme nagibe veće od 40°• drvenu zidnu potkonstrukciju• jednostrane krovove s nadozidom.

• Oslonac rogova na nazidnice (podrožnice na osloncima koje prenose opterećenje rogova na vanjske zidove) – horizontalno pomičan ležaj. • Priključak prepuštenog roga:

• nalijeganjem “na zub” uz osiguranje konstruktivnim spajalima (čavli, trnovi, vijci za drvo)

• dodatno osiguranje (po potrebi) – čavlani metalni kutnici. • Središnje podrožnice – koso savijane / prihvaćaju opterećenje

rogova. 89


PREDNOSTI U ODNOSU NA KROVOVE S ROGOVIMA:• nema velikih horizontalnih reakcija od vertikalnog opterećenja

pa time ni kompliciranih priključaka elemenata krova na potkonstrukciju,

• umetanjem sljemenih i/ili središnjih podrožnica rogovi su međusobno neovisni,

• umetanjem nazidnica između rogova i nosive potkonstrukcije, stupovi krova postaju neovisni o dispoziciji krovne konstrukcije

• izmjene oko dimnjaka, svjetlarnika i raznih drugih otvora tada su znatno jednostavnije.

NEDOSTACI U ODNOSU NA KROVOVE S ROGOVIMA:• stropovi su izloženi koncentriranom opterećenju od sila iz stupova• u slučaju rekonstrukcije krovišta, treba biti svjestan povezanosti

organizacija prostora i izmjena konstrukcije krova.90

16


Jednostrana i dvostrana krovišta stolica

91


• KROVOVI S PODROŽNICAMA – KROVIŠTA STOLICA• Ovisno o broju i naprezanju stupova, krovišta stolica su:

• jednostruke do trostruke stolice• Okomiti stupovi

• s kosnicima za osiguranje stabilnosti krova u ravnini• rjeđe se izvode bez kosnika i tada samo za nagibe do 35°.

• kose stolice• kosi tlačni stupovi

• primjenjuju se kad vertikalni stup stolice nije moguće osloniti iznad nosivog unutrašnjeg zida ili na max. 1,0 m udaljenosti od njega.

• Dodatni element krovišta dvostrukih i trostrukih stolica je razupora (stabilizacijska kliješta). • poprečna stabilizacija u ravnini vertikalnih djelovanja.

92


JEDNOSTRANA KROVIŠTA JEDNOSTRUKIH STOLICA

• KROVIŠTA BEZ NADOZIDA

• Manji raspon – do 4,0 (4,5) m

• puni vez krova – trokutasti oblik• Kosnik

• dodatni stabilizacijski element za strme nagibe krovova


JEDNOSTRANA KROVIŠTA DVOSTRUKIH STOLICA

• Kosnik• dodatni element stabilizacije

za strme nagibe krovova

• KROVIŠTA BEZ NADOZIDA• Srednji raspon – do 8,0 m

• Dvije razupore – kliješta


JEDNOSTRANA KROVIŠTA JEDNOSTRUKIH I DVOSTRUKIH STOLICA• KROVIŠTA S NADOZIDOM• Manji rasponi – do 4,0 m

• Kosnik• dodatni element stabilizacije

• Srednji raspon – do 8,0 m



JEDNOSTRANA KROVIŠTA KOSIH STOLICA

• KROVIŠTA BEZ NADOZIDA

• Srednji rasponi – do 8,0 m s unutrašnjim nosivim zidom

• Kosnik• dodatni stabilizacijski

element / obavezan za strme nagibe stolice


96

17


JEDNOSTRANA KROVIŠTA KOSIH STOLICA

• KROVIŠTA S NADOZIDOM

• Srednji rasponi – do 8,0 m bez unutrašnjeg nosivog zida

• opterećenje se prenosi samo na vanjske zidove

• Kosnik• dodatni stabilizacijski element


97


DVOSTRANA KROVIŠTA STOLICA

• Stabilnost krova u ravnini osiguravaju kosnici i razupore – kliješta

SREDNJI RASPONI – do 8,0 m

VEĆI RASPONI – do 12,0 m

Duljina rogova – do 4,5 m

Duljina rogova – do 7,5 m


JEDNOSTRUKA STOLICA BEZ KOSNIKA – POSEBAN SLUČAJ

• Sljemenjača – jedina podrožnica

• nema nazidnica – rogovi se oslanjaju na stropnu gredu


JEDNOSTRUKA STOLICA

• Tesarski priključci kosnika i roga

• Uzdužna stabilizacija stolica


JEDNOSTRUKA STOLICA

• DVOSTRANI KROV S NADOZIDOM

• Tesarski priključci u sljemenu

• Nenosivi nadozid

• Kliješta – obavezna ukruta kosnika

D

VO

STR

UK

E S

TOLI

CE

18

DVOSTRUKA STOLICA

Aksonometrijski prikaz krova s drvenim stropnim gredama

Konstrukcije

krovova i pokrovi

103

DVOSTRUKE STOLICE

• Naprezanja u

elementima krovišta

Konstrukcije

krovova i pokrovi

104

Djelovanje vjetra u ravnini krova i utjecaj na stabilnost:• ukrute su najprije naizmjenično tlačno i vlačno opterećene• priključke treba dimenzionirati na izmjenično opterećenje


DVOSTRUKE STOLICE BEZ KOSNIKA – POSEBAN SLUČAJ

• Srednji do veći rasponi krova

• Dvostruke stolice s nazidnicama za blaže nagibe

• Dvostruke stolice bez nazidnica

• drvena stropna konstrukcija

• izravan priključak rogova zasjekom

• posredan priključak rogova bez zasijecanja

• strmi nagibi krovišta


DVOSTRUKE STOLICE BEZ KOSNIKA –POSEBAN SLUČAJ

• Dvostruke stolice bez nazidnica (donjih podrožnica)

• Armiranobetonska potkonstrukcija

DVOSTRUKA STOLICA BEZ KOSNIKA

19

TR

OS

TRU

KE

STO

LIC

E•

Prim

jena

u s

tarim

zgr

adam

a•

Hor

izon

taln

e “r

uke”

–do

datn

a uk

ruće

nja


TROSTRUKE STOLICE BEZ KOSNIKA

Poseban slučaj

Primjena u starim zgradama



SUVREMENI PRIKLJUČCI U SLJEMENU

111


SUVREMENI PRIKLJUČCI U SLJEMENU


SUVREMENI PRIKLJUČCI ROGOVA NA NAZIDNICE

113


S

UV

RE

ME

NI P

RIK

LJU

ČC

I RO

GO

VA

NA

NA

ZID

NIC

E

20


SUVREMENI PRIKLJUČCI – SREDNJA PODROŽNICA

115


SUVREMENI PRIKLJUČCI –SREDNJA PODROŽNICA

116

SUVREMENI PRIKLJUČCI – SREDNJA PODROŽNICA

SU

VR

EM

EN

I PR

IKLJ

UČ

CI –

SR

ED

NJA

P

OD

RO

ŽNIC

AKonstrukcije krovova i pokrovi

S

UV

RE

ME

NI P

RIK

LJU

ČC

I –S

RE

DN

JA

PO

DR

OŽN

ICA


S

UV

RE

ME

NI P

RIK

LJU

ČC

I –S

RE

DN

JA

PO

DR

OŽN

ICA


21

SUVREMENI PRIKLJUČCI STUPOVA STOLICE


KOSE STOLICE


•K

ose

stol

ice

izna

d va

njsk

ih i/

ili s

redn

jih z

idov

a

KOSE STOLICE IZNAD VANJSKIH ZIDOVA

• BEZ NADOZIDA• bez srednje

podrožnice za manje raspone i duljine rogova

• sa srednjim podrožnicama za srednje raspone

• S NADOZIDOM• za srednje

raspone• sa srednjim

podrožnicama / bez sljemenjača

• s polu-kliještima

D

VO

STR

UK

E K

OS

E S

TOLI

CE

IZN

AD

S

RE

DN

JIH

ZID

OV

A


DVOSTRUKE KOSE STOLICE

• Za srednje i veće raspone

KARAKTERISTIČNI DETALJI KROVOVA KOSIH STOLICA

K

AR

AK

TER

ISTI

ČN

I DE

TALJ

I –K

OS

E S

TOLI

CE

22

KARAKTERISTIČNI DETALJI KROVOVA KOSIH STOLICA Tesarski priključci

drvena potkonstrukcija


127

KARAKTERISTIČNI DETALJI KROVOVA KOSIH STOLICA• Armiranobetonska

potkonstrukcija


128

KARAKTERISTIČNI DETALJI KROVOVA KOSIH STOLICA• Armiranobetonska

potkonstrukcija


129


Jednostrana i dvostrana krovišta visulja

130


KROVOVI S PODROŽNICAMA – VISULJE• Jednostruke do trostruke visulje – krovišta s vlačnim stupovima.

• Idealan raspon podrožnica – od 3,5 m do 4,5 m (za raspone veće od 4,0 m – rastere stupova) obavezna je provjera graničnog stanja uporabljivosti / progiba).

• Razupora• dodatni tlačni element punog veza dvostrukih visulja

• Nema srednjeg nosivog zida• opterećenje se prenosi samo na vanjske nosive zidove

• Rogovi se zglobno oslanjaju na podrožnice.• Nepomični oslonac rogova izvodi se na jednoj, a pomični na

ostalim podrožnicama.

131

KROVOVI S VISULJAMA• Jednostruke

(trokutaste) visulje

• Dvostruke (trapezne) visulje (nema podrožnice u sljemenu)

• Ovjes stropne grede o stupove

Konstrukcije

krovova i pokrovi

132

23


KROVOVI S VISULJAMA• Naprezanja u elementima krovova jednostrukih i dvostrukih visulja

Podrožnica u sljemenu

Kosnik – ukrutaVlačni (nulti) stup

Vlačna vezna greda

Vlačni (0-) stupovi

Kosnik – ukruta

Vlačna vezna greda

Srednja podrožnicaRazupora

Vlačni stup

Tlačna vezna greda

Procjep


KROVOVI S VISULJAMA• Primjena nosivih sustava u konstrukcijama mostova

Vlačni stup

Podrožnica

Vlačni (nulti) stup

Kosnik – ukruta

Vlačna vezna greda

Razupora

Vlačni (0-) stupovi

Kosnik –ukruta

Vlačna vezna greda

Podrožnica

134


JEDNOSTRUKE VISULJE• Krovovi manjih do srednjih

raspona• s nadozidom i bez nadozida

Strmi nagibi krova

135

JEDNOSTRUKE VISULJE

• Dvostrani krovovi manjeg raspona

JEDNOSTRUKE VISULJE JEDNOSTRUKE VISULJE

24

Konstrukcije krovova

i pokrovi

JEDNOSTRUKE VISULJE

140


K

AR

AK

TER

ISTI

ČN

I DE

TALJ

I JE

DN

OS

TRU

KIH

V

ISU

LJA

KARAKTERISTIČNI DETALJI JEDNOSTRUKIH VISULJA Konstrukcije krovova i pokrovi

KARAKTERISTIČNI DETALJI JEDNOSTRUKIH VISULJA

25

DVOSTRUKE VISULJE

• Dvostrani krovovi srednjeg raspona

• Priključci kosnika i razupore na vlačni stup

145

DVOSTRUKE I SLOŽENE VISULJE – krovovi srednjih i većih rapona

DVOSTRUKE VISULJE Konstrukcije krovova i pokrovi

PROSTORNA STABILNOST KROVNIH KONSTRUKCIJA

148


HORIZONTALNA STABILNOST KONSTRUKCIJA KROVOVA Stabilizacija krova u ravnini vertikalnih djelovanja osigurana je

statičkim sustavom glavne nosive konstrukcije.

Dodatna horizontalna stabilizacija – za prijenos horizontalnih djelovanja na zabatne zidove i ravninu krova.

• štapni stabilizacijski sustav

• rešetkasti sustav prilagođen glavnoj nosivoj konstrukciji,

• krovna dijafragma od daščanih ploča ili ploča na osnovi drva.

Za zgrade dulje od 12 m, u pravilu su potrebna barem dva vjetrovna veza (sprega) za svaki smjer djelovanja sila.

149


HORIZONTALNA STABILNOST KONSTRUKCIJA KROVOVA

• “Kruta” stabilizacija suvremenih krovnih konstrukcija

150

26


SPREGOVI S DRVENIM VJETROKOSNICIMA• Drveni vjetrokosnici

• štapovi presjeka 3/10 cm i 4/10 cm (5/8 cm) u pravilu pričvršćeni s donje strane rogova

• fiksiraju se u podnožju prvog roga i na sjecištima sljedećih rogova, preko četiri do pet polja.

• “kruti“ elementi koji prihvaćaju i vlačna i tlačna naprezanja.• Horizonatalne sile prenose se na potkonstrukciju preko nazidnica

i spojeva, proračunatih na izmjenična opterećenja osnim tlakom / vlakom).


• Zbog smještaja ispod rogova vjetrokosnici mogu smetati pri uređenju potkrovlja.

• Stabilizacija drvenim vjetrokosnicima danas je rjeđe primjenjivan način osiguranja horizontalne stabilnostikrovova.

152


SPREGOVI S ČELIČNIM ČAVLANIM TRAKAMA• Čelične trake od tankog lima debljine t = 2mm na gornjem dijelu

rogova čavlane profiliranim čavlima za vezu drvo – lim. • nema problema s oblaganjem kakvi su karakterističnih za

sustave s drvenim vjetrokosnicima. • Čelične trake mogu prihvatiti samo vlačna naprezanja

• ispuna je križne geometrije. • Horizontalne sile prenose se na dijagonalne elemente preko

drvenih tlačno napregnutih pojaseva (drveni elementi paralelni sasljemenom, krovne daske i sl.), a u potkonstrukciju preko priključaka traka na osloncu roga.



156

27


STABILIZACIJA KOSNICIMA I RUKAMA U KLASIČNIM SUSTAVIMA STUP – PODROŽNICA

157


Kosnici i/ili “ruke“ – elementi kojima se osigurava horizontalna stabilizacija sustava stup – podrožica• u pravilu su dimenzija stupa. • kosnici smanjuju slobodan prostor, ali su povoljnija varijanta

dijagonalnih elemenata u zadnjim poljima. • “ruke“ nagiba cca 45° i na max. 1,0 m osne udaljenosti od

stupa priključuju se zasijecanjem ili posredno, kladicom. • posredni priključak ruku ne oslabljuje priključak stupova

(priključak dviju “ruku“ na stup tretira se kao dvostruki zasjek)

Funkcija u osiguranju mehaničke otpornosti i stabilnosti krovišta:• horizontalna stabilizacija krova u uzdužnom smjeru (osi

podrožnica),• smanjenje slobodnog prostora između podrožnica,• mogućnost nastavljanja podrožnica u području između

priključka kosnika / “ruku“ i stupa. 158

7_konstrukcije krovova i pokrovi

Documents