7. programirani performans sol lewitta...i smisao poesisa materijalnosti suhe boje - il modo secco...

I Smisao poesisa materijalnosti

Suhe boje - Il modo secco 7. Programirani murali kredom

1

7. Programirani performans Sol LeWitta

7.1. Uvod 7.2. Bliže određenje programirane umjetnosti Sol Le Witta

7.3 Ključne stečevine, spoznaje i saznanja o muralima kredom; Sol Le Witt: Two centimeteer Wavy bands in color

7.1. Uvod

U svojim CRTEŽIMA – MURALIMA – suprotno apstraktnom ekspresionizmu, koji je u šezdesetim godinama bio na vrhuncu, suprotno psihografskim potezima kistom i spontanoj akciji, kakvu možemo zamijetiti kod Mathieua, Sol LeWitt razmišlja o nečem što je oslobođeno od svega što je lično, pronalazeći jednostavne forme, koristeći repeticiju, varijaciju osnovne forme ili linije, kako bi djela sadržavala zadovoljavajuću kompleksnost. ←7/ 1. SOL LE WITT: Two centimeteer Wavy bands in color Koristio je metodu rada pojednostavljenih pokreta u jednom pravcu, način rada za koji nije neophodno da ga izvodi sam umjetnik. Dokazao je, da je rezultat dobar i kada djelo ne izvodi sam. Važan je koncept !

Umjetnik može preuzeti čak i ulogu „dirigenta” ...To je, kako su mnogi zaključili, programirani performans ! Ako se sjetimo ponovljenih istih jednostavnih otisaka ruku u negativu na stijenama u Gargasu, prije 30.000 godina, onog ritualnog ponavljanja crvenih, žutih i crvenih prskanih površina, obogaćenih samom teksturom grube stijene, ne možemo ne pomisliti na analogiju:

7/ 2. Gargas: negativni otisci ruku → prema različitim stručnim izvorima otisci su nastali između 30.000 i 21.000 ←/; više od 150 otisaka kao negativa; u Gargasu se radi većinom o lijevoj ruci; nasumično komponirani otisci… to je vrijeme prvobitnog stanja savršenstva1 takozvano zlatnog doba; ovo prvobitno stanje predstavlja vrijeme mirnog ljudskog života, kada se lovac morao boriti samo protiv životinje prirodne veličine…

1 Germain Bazin: Vrhunska dela umetnosti , Beograd, 1963 / s. 13



2

7/ 3. SOL LE WITT: Programirani performans Sol le Witt, kao da se vratio na sam izvor umjetničkog htijenja i moči: u svojim crtežima – muralima je još jednom potvrdio kako...

... sveopća uzajamna povezanost2 spaja sve ljudske čine i sve ljudske predodžbe, ne samo u prostoru, nego također, i prije svega, u vremenu.

2 É. Faure:Duh oblika/s.11



3

7.1.1. VAŽNI IZVORI

- Branko Cerovac: katalog: MEĐ. IZLOŽBA CRTEŽA/2002/RIJEKA - É. Faure: Duh oblika, Zagreb, 1955. - Germain Bazin: Vrhunska dela umetnosti , Beograd, 1963 - Gillo Dorfles : Oscilacija ukusa i moderne umjetnosti, Zagreb 1963. - Lazar Trifunović: Slika i smisao , Beograd, 1960 ( citat: Marija Pušić: tekst

u katalogu izložbe Miodraga B. Protića). - Metka Kraigher-Hozo: Metode slikanja i materijali, Sarajevo, 1990, 2007.

Walter Torbrügge: Prazgodovina Evrope, Ljubljana 1969.

7.1.2. IZVORI SLIKA

7/1. ART TODAY, London, 1995, str. 76. 7/2. Walter Torbrügge: Prazgodovina Evrope, Ljubljana 1969 / s. 48. 7/3. www.lost-painters.nl 7/4. www.tategallery.com. 7/5. www.chicagoreader.com. 7/6. Walter Torbrügge: Prazgodovina Evrope, Ljubljana 1969 / s. 48. 7/7. www.chicagoreader.com. 7/8. Međ. izložba crteža/2002/Rijeka/ Branko Cerovac, 002_53 7/9. ART TODAY, London, 1995, str. 76. 7/10. www.lost-painters.nl 7/11. moma new york (u četiri direkcije 7/12. www.lost-painters.nl 7/13. A05 003* 7/14. dounaldyounggallery. com

7.2.



4

Bliže određenje programirane umjetnosti Sol le Witta SOL LE WITT je rođen u Hartfordu, Connenticut, 1928. Završio je fakultet u New Yorku, a zatim je, nakon različitih zanimanja, za njega postao sudbinski boravak kod jednog arhitekte, gdje je iskazao poseban interes za umjetnost. Zapošljava se u Muzeju modernih umjetnosti ( najprije kao računovođa, kasnije kao noćni portir... Tu susreće mlade umjetnike i njihov interes za impersonal forms... Postaje jedan od ključnih umjetnika šezdesetih godina dvadesetog vijeka minimalističke i konceptualne umjetnosti. On razmišlja o nečem što je oslobođeno od svega što je lično, pronalazeći jednostavne forme, pridajući važnost samoj strukturi zidnih površina, sažimanjem pikturalne energije, kako je jednom zapisao Trifunović3...

...redukovane na senzibilnu formulu – na strukturu materijalnih fenomena ...

... liniju, boju, materiju... Svoje crteže – murale izvodi programiranim povlačenjem linija. To su tragovi kreda na zidu. Kako je zapisao Gillo Dorfles4 u katalogu Bienala u Venciji 1988...

...sve je kod njega programirano, disciplinirano, kompleksno orkestrirano... ideja je ono što vodi njegov rad...

u svemu postoji neki unutarnji red suprotan kaosu. ... u pitanju je nova racionalna tehnika.

7/ 4. SOL LE WITT: Wall Draving→

2004.; Tate / National Galleries of Scotland Mogli bismo ova nastojanja uvrstiti i u određeni vid minimalizma... Iako blizak konceptualnoj umjetnosti, vezan je za postojanje konkretnog djela ( slikarskog ili kiparskog)...

3 Lazar Trifunović: Slika i smisao , Beograd, 1960 ( cit. Marija Pušić: tekst u katalogu izložbe Miodraga B. Protića). 4 Gillo Dorfles : Oscilacija ukusa i moderne umjetnosti, Zagreb 1963.



5

U pitanju su, u ovom slučaju, analize geometrijskih likova, koje su osnova estetskog objekta i početak umjetnikovog odnosa da vanjskog prostora... U svojim CRTEŽIMA – MURALIMA – suprotno apstraktnom ekspresionizmu, koji je u šezdesetim godinama bio na vrhuncu, suprotno psihografskim potezima kistom i spontanoj akciji, Sol LeWitt razmišlja o nečem što je oslobođeno od svega što je lično, pronalazeći jednostavne forme, koristeći repeticiju, varijaciju osnovne forme ili linije, kako bi djela sadržavala zadovoljavajuću kompleksnost. Koristio je metodu rada pojednostavljenih pokreta u jednom pravcu, način rada za koji nije neophodno da ga izvodi sam umjetnik. Dokazao je, da je rezultat dobar i kada djelo ne izvodi sam. Važan je koncept ! Umjetnik može preuzeti čak i ulogu „dirigenta” ... To je programirani performans !

7/ 5. SOL LE WITT: Wall Draving →

2004.; Tate / National Galleries of Scotland Ako se sjetimo ponovljenih istih jednostavnih otisaka ruku u negativu na stijenama u Gargasu5, prije 30.000 godina, onog ritualnog ponavljanja crvenih, žutih i crvenih prskanih površina, obogaćenih samom teksturom grube stijene, ne možemo ne pomisliti na analogiju: Sol le Witt, kao da se vratio na sam izvor umjetničkog htijenja i moči: u svojim crtežima – muralima je još jednom potvrdio kako...

...sveopća uzajamna povezanost6 spaja sve ljudske čine i sve ljudske predodžbe, ne samo u prostoru, nego također, i prije svega, u vremenu.

Članovi plemena očito ostavljaju svoje otiske unaprijed preciziranom tehnikom, na stijeni, dovoljno ravnoj, da ne ometa njihove namjere. Svojim ponavljanjem istih jednostavnih otisaka komponiraju na stijeni određeni ritam. Pri tome je rezultat bio dobar ako je stijena bila dovoljno masna i „izvođač” dovoljno spretan u samom puhanju, prskanju kroz tubu, odnosno premazivanju kistom ili tamponom.

7/ 6. GARGAS: NEGATIVNI OTISCI RUKU→

Sama spretnost „izvođača radova” u ovom slučaju nije bila jako bitna.

5 Gargas: Negativni otisci ruku /IL MODO DI COLORIRE SECCO 6 É. Faure:Duh oblika/s.11



6

Važan je koncept ! Možda je starješina plemena preuzeo ulogu „dirigenta” ? Sama spretnost „izvođača radova” u ovom slučaju nije bila jako bitna. Važan je koncept ! Možda je starješina plemena preuzeo ulogu „dirigenta” ? I LeWitt preuzima ulogu „dirigenta” ... To je programirani performans !

7/ 7. SOL LE WITT: Wall Draving → Le Witt nikada nije napustio ideju crteža - murala, iako je kasnije realizirao još niz ambicioznih projekata. ( Crteže – murale radi od 1968. godine dalje). Interesantan je njegov performans koji je izveo

zajedno sa Paladinom ( koji stvara metafizičke reminiscencije na De Chirica, Marinija i Carru) - Gvaš za četiri ruke. I ovom zajedničkom projektu LeWitt daje svoj autentičan pečat: svojim minimalizmom, ponavljanjem iste, jednostavne forme ( u ovom slučaju valovitih linija povučenih kistom i gvaš bojom, koje sugeriraju vodu ), potencira samu teksturu papira... Repeticije grafizama flomasterom izvodi i Hörtner Sabina u svom konceptualnom crtačkom projektu: ←7/ 8. Hörtner Sabina: Bez naziva, detalj

MEĐ. IZLOŽBA CRTEŽA/2002/RIJEKA/ BRANKO CEROVAC; 2002; 50 x 65 cm; dio postave od 135 dijelova ukupnih dimenzija 450 x 975 cm; flomaster na papiru; Kako je zapisao Branko Cerovac7- projekt…

protiv jedinstvenosti, invencije... ironija idioma rukopisa i ručnog rada nasuprot „tehničkoj reproduktibilnosti“ i ponovljivosti estetskog efekta...

Sve evidentniji je visoki stupanj konceptualiziranja odnosa plastičnog postupka i znaka, pisma,

pa i akcije / izvedbe – od rukopisnog kopiranja tuđeg tiskanog teksta do vožnje motorom u procesu „rada“,

uz radikalnu upotrebu najraznovrsnijih Mixed-media postupaka i sredstava... dakle, crtež vlastiti smisao ne crpi samo iz konkretne crtačke energije / materije,

već bitno i iz osmišljenosti koncepta „nematerijalne prirode“…

7 MEĐ. IZLOŽBA CRTEŽA/2002/RIJEKA/ BRANKO CEROVAC 002_53



7

7.3. Ključne stečevine, spoznaje i saznanja

o programiranim muralima Sol Le Wittea 7.3.1. uvodne napomene

7.3.2. princip gradnje 7.3.3. instrumentacija

7.3.1. uvodne napomene kako je zapisao Gillo Dorfles8 u katalogu Bienala u Venciji 1988...

...sve je kod njega programirano, disciplinirano, kompleksno orkestrirano...

ideja je ono što vodi njegov rad... u svemu postoji neki unutarnji red suprotan kaosu. ...

u pitanju je nova racionalna tehnika.

7/ 9. SOL LE WITT:

Two centimeteer Wavy bands in color→

MJESTO: New York, SFMOMA ; retrospektiva; DATACIJA: 2006. TEMA: crtež kredom na zidu in vivo; AUTOR: (ideja) Sol le Witt ; (izvođač) pomoćnik; DIMENZIJE: programirane repeticije jednostavnih formi u dimenzijama dostupnim ruci; NOSITELJ: zid srednje zrnate strukture.

8 Gillo Dorfles je autor knjige Oscilacija ukusa i moderne umjetnosti, Zagreb 1963.



8

7.3.2. princip gradnje

7.3.2.1. pripremni radovi 7.3.2.2. nosilac

7.3.2.3. iscrtavanje, crtanje, slikanje 7.3.2.4. fiksiranje

7.3.2.1. pripremni radovi nema pripremnih radova; svakako je potrebna kontemplacija...

7.3.2.1.. nosilac u našem slučaju je izabran zid srednje zrnate strukture, dovoljno hrapav da prihvata utrljane čestice pigmenta i dovoljno atraktivan da obogati vizualnu zvučnost samom fakturom: u geometriziranim površinama prigušeno još titra struktura zida, a ponegdje se naziru i tragovi novog nanosa da bi zatim i ti „otisci” nestali; osjeća se pulsiranje zaostalog pigmenta u teksturi zida...

←7/ 10. SOL LE WITT: Wall Drawing

7.3.2.2. iscrtavanje, crtanje, slikanje

evidentno je brižljivo i precizno sukcesivno iscrtavanje motiva u repeticijama... krede, koje je mogao koristiti proizvodi danas niz renomiranih proizvođača; svakako su u pitanju krede, koje kao vezivo imaju nemasne supstance: važno je da se boje „stope” sa zidom u cjelinu i da zadrže, više ili manje, istu površinsku refleksiju ( mat karakter) ; koristio je metodu rada pojednostavljenih pokreta u jednom pravcu, način rada za koji nije neophodno da ga izvodi sam umjetnik... dokazao je, da je rezultat dobar i kada djelo ne izvodi sam...



9

i u ovom slučaju se jasno vidi da je u pitanju kreda na zidu... kako smo već napomenuli, koristi metodu rada pojednostavljenih pokreta u jednom pravcu, metodu, za koju nije neophodno da je izvodi sam umjetnik... ; dokazao je, da je rezultat dobar i kada djelo ne izvodi sam... ; važan je koncept !

umjetnik može preuzeti čak i ulogu „dirigenta” ...; to je programirani performans ! dakle, u ovoj njegovoj programiranoj gradnji nije bitna tehnika, nije bitan izbor boja, suhih ili tekućih, već način same gradnje...: tako u opusu autora ima i radova na zidu – izvedenih pomoću tekuće boje i kista:

7/ 11. SOL LE WITT: Broken Bands of Color in Faur Directions MOMA , New York; 2004.; sint. polimer; 243,8 x 1127,8 cm;



10

7/ 12. SOL LE WITT:

Wavy Diagonal Brushstrokes→

←7/ 13. SOL LE WITT:

Seven – pointed Star... Dounald Young Gallery, Scattle; 1991; zidni crtež sa laviranjem (vodene boje); 5,8 x 8,2 m; urađeno bez prisutnosti umjetnikove ruke ( asistenti, dakle, slikaju prema njegovim instrukcijama i dijagramima...)

7.3.2.4. fiksiranje sve tz. suhe tehnike ne sadrže u svom crtaćem materijalu dovoljno veziva, te se sa papira mogu djelomično mehanički brisati; kao sekundarno vezivo može koristiti niz tvorničkih sredstava za fiksiranje, izvođeno pomoću air brusha … (na zidnoj površini najbolje je koristiti sredstva na bazi polimera…); u slučaju da je „projekt“ izveden pomoću tekućih tehnika, fiksiranje nije neophodno…



11

7.3.3. instrumentacija

7.3.3.1. crtaći materijal 7.3.3.2. veziva.

7.3.3.1. crtaći materijal krede, koje je mogao koristiti proizvodi danas niz renomiranih proizvođača; 7.3.3.2. veziva kako smo već napomenuli - svakako su u pitanju krede, koje kao vezivo imaju nemasne supstance: kao sekundarno vezivo najbolje je koristiti fiksative mat karaktera ( vjerojatno su u pitanju fiksativi na bazi vinilnih smola i alkohola, čiste transparencije i bez vidnog blještavila ; pripremljeni za fine zidne dekoracije; ili Lefrancov Fiksatif Cristal pour crayons, fusains et pastels; odnosno slični proizvodi drugih renomiranih proizvođača);

7/ 14. SOL LE WITT: primjeri projekata



12

-

7. programirani performans sol lewitta...i smisao poesisa materijalnosti suhe boje - il modo secco...

Documents