6.javno zdravstvo za državni

Download 6.JAVNO ZDRAVSTVO za državni

Post on 08-Jul-2015

910 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

Predmet: JAVNO ZDRAVSTVO (EPIDEMIOLOGIJA, MEDICINA RADA, SOCIJALNA MEDICINA, OPA MEDICINA) Ispitivai: ga Klajn Izvori: Epidemiologija, skripta; Babu + ZAKON o zatiti puanstva od zaraznih bolesti, NN br. 60 od 1.10.1992. + PRAVILNIK o nainu provoenja imunizacije, seroprofilakse, kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te osobama koje se podvrgavaju toj obavezi, NN br. 23 od 23.3.1994 + PRAVILNIK o nainu prijavljivanja zaraznih bolesti, NN br. 23 od 25.3.1994 Medicina rada; Beriti-Stahulajk, Socijalna medicina, praktikum I i II; .Jaki Opa medicina; Budak, EPIDEMIOLOGIJA Epidemiologija, definicija grana medicine koja se bavi istraivanjem raspodjele bolesti na nekom podruju te razlozima takve raspodjele. Cilj epidemiologije je prevencija bolesti i ouvanje zdravlja. Babu 15 2. Endemija, epidemija, pandemija endemija je dugotrajna prisutnost bolesti na odreenom podruju; kao endemska nefropatija u okolici Slavonskog Broda) epidemija (pojava odreene bolesti na nekom podruju u veem broju nego se oekuje; na koliko stanovnika epidemija: na 200 000 st) pandemija (pojava kad neka bolest u kratkom vremenu zahvati vie zemalja pa i kontinenata) Babu 19 3. Infektivna doza da bi domain mogao reagirati infekcijom, potrebna je tvz infektivna doza uzronika. To je ona koliina patogenih mikroorganizama koja e izazvati infekciju osjetljivih osoba. to je broj unesenih uzronika vei, to je vea1.1

vjerojatnost da e domain reagirati ne samo infekcijom nego i infekcioznom boleu. Babu 25 4. Virulencija je stupanj patogenosti, dok je patogenost sposobnost uzronika da izazove bolest kod osjetljiva domaina. Babu 25 5. Imunitet je stanje imunosti, tj sigurnosti protiv odreene bolesti. Ova obrana ukljuuje humoralni i stanini imunitet. Humoralni imunitet ine protutijela (antitijela) nastala od tvz B limfocita, onih koji sazrijevaju pod utjecajem kotane sri. Stanini imunitet nastaje od tvz T limfocita, onih koji sazrijevaju pod utjecajem timusa. Imunitet moe biti priroen (dobiva se od majke) i steen (nastaje tijekom ivota). Stanini imunitet moe biti aktivan (nastaje nakon preboljenja neke zarazne bolesti, nakon cijepljenja i prokuivanjem infekcijom) i pasivan (domain ne stvara ve ga dobiva, bude unesen imunim serumom, gamaglobulinom ili putem krvi u toku trudnoe, odnosno mlijekom pri dojenju nakon poroda. Babu 26 6. Epidemioloki lanac - Vorgalikov lanac ima 5 elemenata: izvor zaraze: inficirani ovjek ili ivotinja, kliconoa, putevi irenja zaraze: kontaktom, hranom, vodom, zemlom, lankonocima i posteljicom, ulazna vrata infekcije: probavni i dini sustav, sluznica, koa, koliina i virulencija uzronika te okolina sa svojim fizikim, socijalnim i biolokim karakteristikama: domain moe reagirati i na najmanju koliinu uzronika: morbili i variele, veliina infektivne doze kod pojedine bolesti ovisi o virulenciji uzronika, osjetljivost ili dispozicija domaina: ima bolesti pred kojima je je apsolutno osjetljiv pa e uvijek oboljeti kad prvi put doe u kontakt s njihovim uzronikom (morbili) a prema nekima je relativno osjetljiv, pa treba velika koliina uzronika ili velike virulencije : poliomijelitis, meningokokni meningitis, difterija. Stupanj osjetljivosti domaina na bolest - indeks kontagioznosti. Babu 28 7. Izvor zaraze inficirani ovjek ili ivotinja, kliconoa. Babu 28 8. Kliconotvom2

se naziva zdrava osoba koja u sebi nosi klicu, uzronike bolesti i izluuje ih u okolinu. Izluivati ih moe pljuvakom, slinom, krvlju, stolicom, mokraom. Kliconoom se moe postati nakon preboljenja bolesti ili poslije infekcije. Po trajanju kliconotvo moe biti akutno i kronino. Akutno je mnogo ee a moe trajati nekoliko dana, tjedana koji mjesec. Kronino kliconotvo je rijetka pojava. U nas ga ima kod trbunog tifusa i paratifusa i serumskog hepatitisa. Bab. 28 9. Prijenos bolesti hranom najei mesom i mlijekom i njihovim preraevinama, najee se prenose crijevne zarazne bolesti i alimentarne intoksikacije (uzronici: salnonela, stafilokoki i klostridijum perfigens), unese se vei broj uzronika nego drugim nainima irenja bolesti pa tako imaju krau inkubaciju i teu kliniku sliku. Obiljeja ovakve epidemije: izbija eksplozivno, traje kratko, broj oboljeli ovisi o broju osoba koje su uzimale hranu, mogu nastati bilo kada ali su ee u toplijim mjesecima. Babu 29, 34 10. Hidrina epidemija najee iz zdenaca, vodovod je kontroliran i voda kondicionirana. Vodom za pie najee se prenose crijevne zrazne bolesti. Vodom druge namjene mogu se prenjeti leptospiroza, virusni konuktivitis i streptokokoze. U vodi se uzronici ne razmnoavaju ve razrjeuju pa je infektivna doza unesena u organizam manja a inkubacija dua. Obiljeja ovakve epidemije: nespecifini proljevi, izbija eksplozivno, traje kratko, rezultati kemijske analize vode pokazuju poveanje nitrita, nitrata i potronje kisika znak su fekalnog zagaenja, izolacija uzronika iz osumljiene vode i oboljelih osoba. Babu 31 11. Virulencija kao stupanj patogenosti, je sposobnost infektivnog agensa da izazove simptome bolesti u osjetljivom domainu. Babu 35 12. Indeks kontangioznosti je stupanj osjetljivosti domaina prema pojedinoj bolesti. Ovaj indeks pokazuje broj oboljelih na 100 izloenih nekoj zaraznoj bolesti. Kod bolesti sa apsolutnom dispozicijom (morbili) taj e indeks biti gotovo 100, kod arlaha on je 30-40, a kod polija je 0. Babu 35 13. Deskriptivna epidemiologija opisuje bolest u populaciji kroz prizmu mjesta i vremena javljanja, te nekih karakteristika oboljelih osoba. Dva pristupa kojima se mogu testirati postavke: eksperimentalni (istaiav aktivno utjee na promjenu jedne karakteristike kako bi eventualno registrirao promjene u drugoj) i opaajni

3

(istraiva samo pasivni promatra zbivanja, registrator odreene promjene). Izvori informacija: redovito (bolnike i izvanbolnike informacije) i posebna istraivanja (anketiranje). Istraivanje se vri na uzorku, najbolji je sluaji uzorak (randomizacija) a sloenije je dobivanje (strtificiranog uzorka). Babu 39 14. Epidemioloka anketa nain provoenja posebnih ispitivanja, koristi se anketni list sa sastavljenim pitanjima i moguim odgovorima da ili ne. Babu 40 15. Morbiditet broj oboljelih od neke bolesti prema broju stanovnika odreenog podruja. Morbiditet moe biti opi i specifini. Konstanta moe biti 100, 1 000, 10 000. Babu 41 16. Stopa incidencije broj novih bolesnika od neke bolesti na svakih 100, 1 000, 10 000, stanovnika odreenog podruja. Babu 42 17. Stopa prevalencije ukupan broj bolesnika od neke bolesti u odreenom broju stanovnika nekog podruja. Bab. 42

Mortalitet oznaava broj svih umrlih osoba nekog podruja na 1 000 stanovnika tog podruja u jednoj kalendarskoj godini na odreenom podruju, u RH ? Babu 43 19. Specifini mortalitet - mortalitet dojenadi oznaava broj umrle djece dobi 0-365 dana na svakih 1 000 ivoroenih u jednoj kalendarskoj godini na odreenom podruju. Babu 43 20. Perinatalni mortalitet oznaava mortalitet dojenadi od 28. tjedna trudnoe do kraja 1. tjedna iza poroda, mrtvoroeni + ivoroeni koji su umrli u ovih 7 dana nakon poroda, 21. Neonatalni mortalitet mortalitet dojenadi u dobi od 1. i 28. dana ivota 22. Postneonatalni mortalitet mortalitet dojenadi u dobi od 28.i 365. dana ivota 23. Letalitet18.4

broj umrlih na 100 oboljelih od neke bolesti, Babu 44 24. Meunarodna klasifikacija bolesti, ozljeda i uzroka smrti MKB: podijeljena ja na 17 poglavlja u koja su svrstana sva patoloka stanja izraena brojevima od 000 do 999. Babu 44 25. Profesionalne bolesti patoloka stanja nastala u neposrednoj vezi s redovitim zanimanjem bolesnika. One nastaju djelovanjem specifine nokse koje izviru iz tehnolokog procesa odnosno uvjeta rada. hepatitis B kod zdravstvenih radnika: lijenici 5-8 puta a drugo zdravstveno osoblje 3-6 putapod veim rizikom oboljenja. Babu 51 26. Kolektivni imunitet sva djeca jednog podruja ne moraju biti cijepljenja protiv odreene bolesti a da ipak budu sva zatiena. titi ih tzv kolektivni imunitet. Za veinu bolesti protiv kojih se provodi obavezno cijepljenje, proporcija cijepljenih mora dosei najmanje 90% predviene djece. Babu 53 27. Granica gustoe proporcija neimunih koja je potrebna da se nolest u nekoj sredini moe iriti zove se granica gustoe. Svaka epidemija zaraznih bolesti odreena u svom irenju granicom gustoe. Infekcija ima tendenciju da se u kolektivu progresivno ili masovno iri zbog umnoavanja izvora zarazete se razvija u epidemiju. Epidemija se zatim postupno sama od sebe gasi, jer je broj osjetljivih time to su neki preboljeli bolest ili umrli, sasvim smanjen pa se infekcija nema na koga dalje iriti. To je zapravo mehanizam samoregualcije epidemije. Babu 54 28. Vrste analitikih istraivanja: retrospektivna i prospektivna Babu 62 29. Retrospektivna istraivanja koriste zapaanja i informacije prikupljene u prolosti, tu pripadaju studije prevalencije i bolesnik/kontrola istraivanja. Babu 64 30. Prospektivna istraivanja koriste zapaanja i informacije koje se sabiru poetkom istraivanja, drugi nazivi za prospektivna istraivnja su: longitudinalno i kohortno. Babu 65 31. Relativni rizik oznauje odnos stopa bolesti (incidencije, prevalencije) ili smrti (mortaliteta) meu osobama koje su bile izloene nekom faktoru i osobama koje to nisu bili i pripisivi rizik: dobiva se ako se stopa oboljelih (umrlih) osoba koje nisu bile izloene odreenom faktoru odbije od stope5

oboljelih (umrlih) osoba koje nisu bile izloene djelovanju tog faktora. Babu 66 32. Intrahospitalna infekcija je ona koju bolesnik dobije na bolnikom odjelu, 5-10% svih hospitaliziranih bolesnika zaradi neku intrahospitalnu infekciju. Oko 3% ih zavrava letalno. Uzroci: nedovoljna asepsa, antisepsa, sterilizacija, prenatrpanost bolesnika, manjak osoblja, neprovoenje aseptikih postupaka, zloraba antibiotika, virulentniji uzronici u bolnici i rezistentni na terpiju. Babu 71 33. Prevencija zaraznih bolesti primarna: postupci koji se neprestano provode ili profilaksa: ope mjere: opskrba zdravom pitkom vodom, higijenska dispozicija fekalija i otpada, nadzor nad smjetajem, istoom javnih povrina, nad prodajom svjeeg mesa, nad proizvodnjo i skladitenjem proizvoda, zdravstveni odgoj i specifine ili epidemioloke: mjere prema kliconoama, obavezna cijepljenja, mjere zatite stanovnitva koje se provode na granici i sekundarna: mjere koje se provode tek onda kad se odreena bolest ve pojavila Babu 74 34. Mjere prema kliconoama prvenstveno kod kroninog kliconotva. Postupci su jedino obavezne u kliconoa: salmonela, igela, meningokoka, streptokoka ili piogenog stafilokoka u djejim ustavovama ili bolnikim odjelima. U spomenutim sluajevima klicomoe se otkrivaju uzastopnim pregledima stolice tri dana (salmonele, ogele) odnosno brisa drijela (meningokok, streptokok, piogeni stafilokok). Kod pojave kliconotva u spomenutim ustanovama, obavezno se primjenjuje kemoprofilaksa, antibiotici odnosno sulfonamidi. Mjere su: otkrivanje kliconoa, evidencija i prijava kliconoa, kontrolu kliconoa. Babu 76 35. Kliconotvo od trbunog tifusa, postupak pregled stolice i mokrae na kliconotvo od trbunog tifusa kod osoba koje su tu bolest preboljele, vri se 3 puta. Prvi se pregled obavlja 7dana nakon prestanka terapije a ostali pregledi u razmaku od najmanje 24 sata od prolog pregleda i to tri puta uzastopce. Pozitivan nalaz spomenutih uzronika crijevnih boleseti (u preboljelih kod bacilarne dizenterije i salmoneloze) u stolici ili mokrai zahtijeva prijavu i evidenciju takvih osoba na tvz karton kliconoa i prijaviti epidemiolokom odjelu Zavoda za zatitu zdravlja RH. Nakon registracije i prijave, kliconou je potrebno i kontrolirati za trbuni tifus vri se jednom na mjesec tijekom godine6

dana a sastoji se od bakteriolokog pregleda stolice i mokrae. Ako tri uzastopna pregleda stolice i mokrae budu negativna a k tome pregled ui koji se vri koji se vri uporedo s treim negativnim nalazom spomenutih uzoraka, takvu osobu brie iz popisa kliconoa. Ali ako i nakon godinu dana od utvrivanja kliconotva ne uspije dobiti tri negativna nalaza takvu se osobu proglaava kroninim kliconoom. Otada se kontrola vri jednom godinje a da bi se takav kliconoa brisao iz popisa potebno je 6 uzastopnih pregleda stolice i mokrae uzetih u razmaku mjesec dana budu negativni + negativn nalaz ui. Babu 77 36. Karantena mjere zatite stanovnitva koje se provode na granici: naziv dolazi od talijanske rijei quaranta to znai 40, dubrovani su jo 1377 godine prvi u svijetu rijeili taj problem izgradnjom u luci tvz karantenskog lazareta. Prema pravilnku u roku 24 sat prijaviti: pojavu kuge, kolere i ute groznice. Zdravstvenom pregledom moraju se podvrgnuti u roku 7 dana: endemska malarija. Zdravstveni nadzor: 5 dana kog kolere, 6 dana kod kuge, 14 dana kod hemoraginih groznica. Babu 82, 89 37. Protuepidemijske mjere mjere skundarne prevencije: epidemiloko i terensko izvianje. Moge se podijeliti na one koje se provode: prema izvoru zaraze: provode se samo onda kad se pojavi bolsenik s nekom zaraznom boleu (rano postavljanje dijagnoze, izolacija kuna ili bolnika, rano i efikasno lijeenje, dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, evidencija i prijava oboljenja odnosno smrti od ovih bolesti: VIDI PRAVILNIK), prema putevima irenja: (sprijeiti kontakt; voda, hrana, lankonoci) i prema osobama koje su u posebnoj opasnosti da obole: (osobe koje su bile u kontaknu su ugroene osobe a mjere su: karantena, zdravstveni nadzor, imunoprofilaksa, saroprofilaksa i kemoprofilaksa od kolere - tetraciklini u tijeku 3 dana od izloenosti, TBC - izonijazidi ukoliko je tuberkulinska proba vea od 6 mm, bacilarna dizenterija - tetraciklin, malarije -4aminokinolini). Babu 82 38. Prevencija kroninih nezaraznih bolesti primarna: ope mjere: (stvaranje pozitivnih uvijeta, odgovarajua prehrana, odmor, rekreacija, zdravstveni odgoj) i specifine: (eliminacija dosad rizinih faktora ili ublaiti njihovo djelovanje) i sekundarna: (rano otkrivanje na pretklinikom i klinikom stadiju: skrining). Babu 90 39. Skrining7

otkrivanje bolesti u drugom stadiju kad jo nema nikakvih simptoma ali patolokepromjene ve postoje. Postupci kao: fluorografija, mjerenje RR, mjerenje UK, Papa-test, Vi-test, EKG, sistematski pregledi. Da bi bio validan,skrining mora identificirati to vie stvarno bolesnih i to manje zdravih proglasiti bolesnima. Babu 93 40. Validnost izraava tonost mjerenja odreene pojave ili promjene. Validnost ukljuuje dvije komponente: osjetljivost i specifinost. Babu 93 41. Osjetljivost podrazumijeva se sposobnost postupka da tono identificira jedinice promatranja s traenim obiljejem. Osjetljivost skrininga prema tome izraava proporciju vjerojatno bolesnih meu zdravima, a specifinost proporciju vjerojatno bolesnih meu oboljelima. Osjetljivost i specifinost obino su obrnuto proporcionalne. Visoka osjetljivost ide na raun niske specifinosti i obratno. Babu 93 42. Specifinost postupka izraena je u tome da skrining tono identificira statistike jedinice bez traenog obiljeja. Babu 93 43. Pouzdanost skrininga odnosi se na onu kvalitetu koja pokazuje u kojem opsegu skrining daje identian rezultat kod ponovljenog testiranja istih osoba. Babu 95 44. Tercijarna prevencija kroninih nezaraznih bolesti fizioterapije i rehabilitacije. Babu 95 45. Zdravstveni nadzor postupak sekundarne prevencije kod akutnih zaraznih bolesti prema ugroenoj populaciji, kontaktima. Sastoji se u tome da se takve osobe svakodnevno javljaju u zdravstvenu ustanovu kako bi se odmah uoila eventualna pojava bolesti kod njih, Babu 107 46. Epidemilogija kardiovaskularnih bolesti najei pojedinani uzrok smrti u industrijslim razvijenim zemljama. U RH godinje umre preko 4000 osoba od koronarne bolesti. U industrijskim razvijenimzemljama Europe ova bolest zahvaa oko 25% svih boesnika KVB u dobi od 40 do 59 godina. Babu 117 47. Epidemilogija malignih neoplazmi Svaki trei stanovnik Europe 2000 godine oboljet e od raka (kompleksa od 180 raznih bolesti - raznog prirodnog tijeka i mogunosti preivljavanja; oito se radi o nadolazeoj pandemiji), nedovoljne rane detekcije raka,8

svega 50% lijeenih preivi 5 godina nakon poetka terapije, jednom pboljeli mora biti pod stalnom doivotnom kontrolom zdravstvene slube, mogunost ponovnog razboljevanja moe biti preko 20%. Babu 117 48. Deset stepenica primarne prevencije malignih neoplazmi 1. Suzbijanje aktivnog i pasivnog puenja, 2. Ispravna prehrana bez suvika energetskih tvari, 3. Kontrola zagaenosti prehrane, 4. Suzbijanje prekomjernog uivanja alkohola, 5. Kontrola kancerogenih noksi i procesa, 6. Kontrola ionizirajueg zraenja, 7. Kontrola virusnih oboljenja, 8. Suzbijanje venerinih bolesti, 9. Zabrana kancerogenih lijekova, 10. Genetski faktori rasta. Babu 118 ZAKON o zatiti puanstva od zaraznih bolesti, NN br. 60 od 1.10.1992. NAUI SVE 1. Zarazne bolesti, l. 3 2. Kliconoe, l. 9 3. Prijava zaraznih bolesti, l. 16 4. Koje se prijavljuju telefonom /sa lab. nalazom AIDS/ a koje ne, l. 16 5. Zdravstveni nadzor, l. 29 6. Streptokok u vrtiu, l. 33 7. Obavezna imunizacija, seroprofilaksa i kemoprofilaksa, l. 42 8. Karantene i izolacije u lukama, l. 47 9. Karantena gube, kolere, kuge, pjegavca, velikih boginja, l.47 PRAVILNIK o nainu provoenja imunizacije, seroprofilakse, kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te osobama koje se podvrgavaju toj obavezi, NN br. 23 od 23.3.1994 NAUI SVE 1. Kalendar cijepljena 2. Kemoprofilaksa, koje bolesti, kada i to 3. Kalendar cijepljenja / nema RU u 8. razredu za , ve MOPARU u 6. R. za sve/ 4. Dijete ima febrilne konvulzije - to je s cijepljenjem Per i Pa9

PRAVILNIK o nainu prijavljivanja zaraznih bolesti, NN br. 23 od 25.3.1994 NAUI SVE 1. Prijava zaraznih bolesti, l. 2. Koje se prijavljuju telefonom /sa lab. nalazom AIDS/ a koje ne, l. MEDICINA RADA 1. Definicija medicine rada, MR 2 preventivna djelatnost iji je glavni zadatak odravanje i unaprijeivanje zdravlja zaposlenika te to dulje ouvanje radne sposobnosti. 2. Definicija profesionalne bolesti, MR 3 bolesti prouzroene neposrednim prodiljenim utjecajem procesa i uvjeta rada. Na listi se nalaze 44 profesionalne bolesti 3. Definicija nesree na poslu, MR 5 povrede prouzroene neposrednim kratkotrajnim mehanikim, fizikim i kemijskim djelovanjem, kao i povrede prouzroene naglim promjenama poloaja tijela ili drugim iznenadnim promjenama fizilokog stanja organizma, ako su uzrono povezane s obavljanjem rada. 4. Procjena radne sposobnosti, MR 5, 129 radna sposobnost je takvo stanje zaposlenika koje mu omoguuje rad u punom random vremenu uz napor koji mu ne ugroava zdravlje. Ocjenjivanje radne sposobnosti je usklaivanje biolokih osobina organizma sa zahtjevima radnog mjesta. Ono poinje prije poetka usmjerenog obrazovanja te se ponavlja pri stupanju u radni odnos. Ocjena radne sposobnosti je rezultat timskog rada- specijalist medicine rada (koji je glavni nositelj) + psiholog+ soc.radnik+ injinjer sigurnosti na radu itd. 5. Povrede na poslu, MR 24 najea prof.oteenja su ozljede na radu uzrokovane mehanikom silom. imbenici koji sudjeluju pri pojavi tih ozljeda su: a.) ljudski- ivotna dob (najopasniji su oni>25g i >60g.), spol (mukarci su skloniji povredama), alcohol, droga, manjak iskustva, nezadovoljstvo na poslu, akut. i kronine bolesti. b.) okolini- osvjetljenje, buka, toplina/hladnoa, meuljudski odnosi, organizacija rada (prekovremeni rad, nedostatak odmora, monotoni rad) c.) socio-ekonomski- ivotni standard, stanovanje, obiaji prehrane, obiteljske prilike 6. Spreavanje ozljeda na radu, MR 2810

profesionalna orijentacija (nije svaki posao za svaku osobu), profesionalno obrazovanje, organizacija radne okoline (buka, svjetlo, meuljudski odnosi), termika zatita, zdravstveni odgoj, briga za zaposlenikov socekonomski poloaj. 7. Mikroklimatski uvjeti rada, MR 29 toplinski uvjeti, opasnost od suhe i vrue mikroklime (npr. u industriji stakla, valjaonicama metala) i vrue i vlane mikorklime (rudnici, praonice)- toplinska iscrpljenost, toplinski udar, toplinski grevi. 8. Hidrina epidemija, MR 30- vidi kod epidemiologije 9. Toplotni udar, MR 35 u organizmu dolazi do zatajenja termoregulacije, povisi se temp.tijela na 40-43C, osoba hiperventilira, suha je i vrua koa (jer prestaje znojenje), javljaju se glavobolja, munina i povraanje (nadraaj meningi). U teim sluajevima progredira do kome i smrti. TH/ ledena kupka i mirovanje. Otrovanja, MR 36 olovom, ivom, manganom (pri izradi baterija i stakla), kadmijem (rudnici), kromom (proizvodnja elika), nikalom (izrada elek.aparata), kobaltom, cinkom, bakrom i plinovima (amonijak, klor, fluor, fosgen, ugljini monoksid i dioksid), pesticidi. 11. Kesonska bolest, MR 37 ronilaka bolest. Poveano otapanje duika pri povienom tlaku, a pri ponovnom niem tlaku se oslobaa u krv u boliku mjehuria to izaziva embolije. KS: bolovi u miiima, zglobovima i kostima uz svrbe i crvenilo koe, a mogua je ak i pluna embolija. TH/ rekompresija i ponovna spora dekompresija. 12. Buka, MR 45 mjeraem zvuka mjeri se razina ukupne buke. BUKU definiramo kao mjeavinu zvukova razliitih jakosti i frekvencija, koja bude doivljena kao nepoeljna. Osjetljivost na buku ovisiti e o: karakteristikama buke (jakost, ritam, sadraj) duljini, vrsti (superpozicija infrazvuka kod sjekaa) i reimu izloenosti (poloaj osobe prema izvoru buke, prisutnost ili neprisutnost buke i u vrijeme odmora te u slobodno, a ne samo radno vrijeme) individualnim karakteristikama izloene osobe (starost, stanje organa sluha, osjetljivost na buku) je granica neugode 90 dB10.11

je granica bola 120 dB 50% svih oteenja sluha manifestira se kroz tekoe u komunikaciji Rad ili boravak u buci moe prouzroiti 2 grupe uinaka: AUDITIVNE UINKE EKSTRAAUDITIVNE UINKE AUDITIVNI UINCI BUKE FAZA I AKUSTIKA TRAUMA Poetna akustika trauma pri radu ili boravku u buci javlja se u frekvencijskom podruju od 4000 Hz akustiki skotom. Uz postojanje ovog skotoma, drugi kriterij za postavljanje dg. je prisutnost fenomena rekrutiranja (uho se jo ponaa kao zdravo, ali je prag podraaja povien). Osoba svog problema NIJE SVJESNA. FAZE II NAGLUHOST 1. provodnu ili konduktivnu nagluhost- Uzrokovana patologijom provodnog aparata (vanjski zvukovod, srednje uho, fenestra ovalis). Ispitivanje sluha: krivulja za kotanu vodljivost NEPROMIJENJENA, za zranu vodljivost REDUCIRANA. 2. osjetnu ili perceptivnu nagluhost 2a) senzorikog tipa oteen Cortijev organ Praktiki sva profesionalna oteenja su ovog tipa i najee su ireverzibilna !! 2b) neuralnog tipa oteen neuralni put izmeu unutarnjeg uha i mozga Ispitivanje sluha: i krivulja za kotanu i krivulja za zranu vodljivost REDUCIRANE. 3. centralno oteenje sluha cerebralna patologija Ispitivanje sluha: NEMA DISOCIJACIJE KRIVULJA 1. neznatna nagluhost za jakosti do 20 dB 2. lagana nagluhost za jakosti 20-40 dB 3. umjerena nagluhost za jakosti 40-60 dB (govorni registar!) 4. teka nagluhost za jakosti 60-80 dB (praktiki gluhoa!) OSOBA SE TEK SADA JAVLJA LIJENIKU!!!, no samo se moe pokuati zaustaviti daljnje opadanje sluha. S vremenom, nagluhost progredira do FAZE III GLUHOA U pravilu se oituje kao simetrina bilateralna lezija, ali ima i12

atipinih apoplektiformnih oblika (teke promjene nakon kratkih ekspozicija) te atipinih unilateralnih oblika za koje nekad i nema pravog objanjenja EKSTRAAUDITIVNI UINCI BUKE I) NA VEGETATIVNI I ENDOKRINI SUSTAV promjene vezane uz simpatikotoniju, ONE SU UVIJEK ISTE BEZ OBZIRA KOLIKO DUGA EKSPOZICIJA BILA NA VEGETATIVNOJ RAZINI NEMA PRIVIKAVANJA NA BUKU !!! II) NA PSIHOMOTORIKU razdraljivost, dekoncentracija, radnog uinka, nesrea na radu III) NA SAN Insomnije ovog tipa su objektivizirane EEG-om (redukcija -valova) I+II+III kronini umor, koji neki autori ak kvalificiraju kao bukom izazvanu neurozu Prevencija oteenja sluha: HTZ medicinska : redoviti ORL-pregled i audiometrijska ispitivanja 13. Trovanje olovom, MR 56 saturizam, tvornice boja i rafinerije nafte. Olovo je kumulativan otrov (nakuplja se u kostima). KS: GI trakt- munina, kolike s prateom opstipacijom (zatvor stolice); SS- slabost i paraliza miia, glavobolja, vrtoglavica, nesanica; krvotovorni sustav (hematopoetski)- anemija uz povean broj retikulocita te bazofilno punktirane eritrocite. DG: poviena koncentracija olova u krvi i urinu + krvni testovi- retikulociti, baz.punktirani eritrociti. TH/ kelati koji veu olovo i izluuju se putem urina. 14. Trovanje ivom, MR 58 merkurijalizam, rudnici Hg i proizvodnja arulja. Trovanja su najee kronina. KS: nespecifini simptomi poput glavobolje i vrtoglavice te specifini: poput intencijskog tremora + psihike promjene- razdraljivost i svadljivost koji zajedno ine sliku ivinog eretizma. DG: poviena konc.Hg u urinu. TH/ simptomatska 15. Trovanje metanolom i smetnje vida, MR 71 Iritacija i Opi narkotiki uinak su mu slabi, ali je metaboliki uinak najopasniji jer oduzima vodik enzimu alkohol-dehidrogenazi nastanak formaldehida, a potom i mravlje kiseline ova 2 metabolita stimuliraju u organizmu stvaranje metabolikih kiselina METABOLIKA ACIDOZA13

(alkalna rezerva pada na oko 10-15 vol%). Javljaju se nakon 6-10 h abdominalne kolike praene tahipnejom i onim simptomima (diplopija, strabizam, midrijaza, sljepoa) Th: Etilni alkohol jer onemoguava metaboliko djelovanje. Mogu se dati i bikarbonati sa svrhom alkalizacije. Ljevaka groznica"(febris metallica) Nastaje kao posljedica kronine toksinosti cinka, bakra,aluminija i magnezija, tj. njihova djelovanja na plua. Simptomi su poput gripe, a najjai su u petak, preko vikenda je dobro, a opet se javljaju u pon. 16. Pneumokonioze, MR 74, Int 390 nastaju zbog udisanja anorganske mineralne praine koja se ne moe iz plua otkloniti fiziolokim mehanizmima ienja. To su profesionalne bolesti- neke ak ne izazivaju simptome te se otkriju RTG slikom plua. SILIKOZA- nastaje zbog udisanja silicijeva-oksida=kvarca. To je bolest rudara u rudnicima olova, bakra, srebra i zlata, te radnika u ljevaonicama. Promjene na pluima mogu ii u vie faza i bolest se moe zaustaviti na bilo kojoj fazi ili pak napredovati u iduu fazu 1. faza= Silikotini vorii u pluima 2. faza= vorii se spajaju u pluima 3. faza= Masivna pluna fibroza 4. faza= Respiratorna insuficijencija Bolest moe poeti i manifestirat se na 3 naina: A.) Akutna3g po izloenosti= sve tea zaduha, bolesnik brzo umire B.) Ubrzana 10-15g po izloenosti= zaduha+kaalj+ u 25% TBC C.) Kronina 20-30g. po izloenosti= KOPB Dijagnoza: profesionalna anamneza+simptomi, RTG= sjene u obliku novia i znaci fibroze plua i spirometrija= opstruktivno-restriktivne smetnje ventilacije ANTRAKOZA (bolest crnih plua, bolest rudara u ugljenokopima), nastaje zbog dugotrajnog udisanja ugljene praine- najopasniji je antracit, plua i regionalni limfni vorovi su crne boje u 90% sluajeva bolest stagnira i prikazuje se kao ugljene makule u gornjim dijelovima plua esto udruene s ogranienim emfizemom u 10% sluajeva bolest napreduje u masivnu plunu fibrozu, esto praena s TBC-om. Caplanov sindrom= esta udruenost poz.reumatoidnog faktora i pneumokonioze rudara u ugljenokopima. DG: RTG= u po.bolesti vorii veliine vrka pripadae, koji se s vremenom poveavaju. AZBESTOZAizazvana je udisanjem azbestne praine tj.niti (radnici u rudnicima/preradi azbesta,graevinarstvo,brodogradnja,izolacijski mat.). Simptomi se14

javljaju tek kad je pluna fibroza dovoljno uznapredovala, obino 10-20 po izloenosti -zaduha+batiasti prsti, skloni opetovanim respir.infekcijama. Poveana sklonosti pojavi KARCINOMA: Ca plua-7x ei, Mezoteliomi pleure i potrbunice-5x ei, Ca probavnog sustava- 3x ei. DG: profesionalna anamneza, RTG, dokaz (kliniki) plune fibroze. Trbuni tifus, kliconotvo, postupak, MR 76 Profesionalni laringitis, MR 101 kod nepravilne i prekomjerne uporabe glasnica (pjevai, glumci, predavai). KS: promuklost koja se tijekom dana pogorava. DG: laringoskopski- hipotonija glasnica s voriima. TH/ poteda govora i prevencija. 19. Specifina zdavstvena zatita radnika, MR 112 obuhvaa u prvom redu preventivne poslove i to: lijenike preglede radi tvrivanja radne sposobnosti, prethodni i periodini pregledi za radna mjesta s posebnim uvjetima, procjena rizika od tetnosti za zdravlje na random jestu, praenje initelja u random okoliu i random procesu koji mogu ugroziti zdravlje, sudjelovanje u strunoj rehabilitaciji te analizi ozljeda na radu i profesionalnih bolesti itd. 20. Pregled za posao ronioci, MR 115 21. KOPB i radna sposobnost, B 290 radna sposobnost bolesnika koji boluju od kronine opstruktivne plune bolesti utvruje se spiroergometrijskim testiranjem minutne ventilacije plua, te na temelju potronje kisika u toku doziranog fizikog napora na bicikl-ergometru ili pokretnom sagu ako je FEV1