6 prometna tehnolosko idejno rjesenje ii kolsijeka sijecanj 2006

7/22/2019 6 Prometna Tehnolosko Idejno Rjesenje II Kolsijeka Sijecanj 2006

http://slidepdf.com/reader/full/6-prometna-tehnolosko-idejno-rjesenje-ii-kolsijeka-sijecanj-2006 1/52

ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.ZAGREB, Trg kralja Tomislava 11/IITelefon: 4841-414Telefax: 6159-424E-mail: [email protected]

INVESTITOR: HŽ-HRVATSKE ŽELJEZNICE d.o.o.

ZAGREB, Mihanovićeva 12

GRA ĐEVINA: II KOLOSIJEK DUGO SELO - KRIŽEVCI

RAZINA

PROJEKTA: IDEJNO RJEŠENJE

VRSTA PROMETNO-TEHNOLOŠKO RJEŠENJE

PROJEKTA: II KOLOSIJEK DUGO SELO - KRIŽEVCI

TEHN. BROJ

PROJEKTA: 3841

KNJIGA: Dopuna po RK 66(1-6)/99

GLAVNI PROJEKTANT: DIREKTOR:

Milka Horvat, dipl.ing.građ. dr. Srećko Kreč, dipl.ing.

PROJEKTANTI:

dr Srećko Kreč dipl ing




GRA ĐEVINA: II KOLOSIJEK DUGO SELO – KRIŽEVCI

S A D R Ž A J

0. OPĆI DIO

0.1. Naslovna strana 10.2. Sadržaj 10.3. Izvod iz registra Trgovačkog suda 30.4. Mišljenje RK br. 66/99 1

1. PROMETNO – TEHNOLOŠKO IDEJNO RJEŠENJE

1.1. UVOD1.2. OBUJAM PROMETA

1.3. PROGNOZA PROMETA1.4. KOLODVOR DUGO SELO1.5. SLUŽBENO MJESTO GRADEC1.6. IZMJENE U PROMETNO _ TEHNOLOŠKOM RJEŠENJU II. KOLOSIJEKA

DUGO SELO-BOTOVO (RK 66/99)1.7. ETAPNOST IZVO ĐENJA RADOVA

TEHNOLOŠKE SHEMEPrilog1– Kolodvor DUGO SELO

postojeće stanjePrilog2– Kolodvor DUGO SELO

buduće stanjePrilog3 - Stajalište GRADEC

postojeće stanjePrilog4 –Stajalište GRADEC

buduće stanje varijanta 1APrilog5 –Kolodvor GRADEC

buduće stanje varijanta 1BPrilog6 –Odvojnica/stajalište GRADEC

buduće stanje varijanta 2APrilog7 –Kolodvor GRADEC

buduće stanje varijanta 2BPrilog8 –Kolodvor GRADEC

b d ć k č t j





1. PROMETNO – TEHNOLOŠKO IDEJNO RJEŠENJE

IZRADIO :

Dr. Srećko Kreč, dipl.ing.prom.





1.1. UVOD

Prometno-tehnološko rješenje izgradnje drugog kolosijeka magistralne glavne

željezničke pruge MG 1 Botovo drž. gr. - Koprivnica - Dugo Selo - Zagreb Glavni

kolodvor - Karlovac - Rijeka na dionici Križevci - Dugo Selo izrađeno je kao podloga

dokumentaciji za potrebe izrade stručne podloge za ishođenje lokacijske dozvole za

izgradnju drugog kolosijeka s rekonstrukcijama kolodvora na dionici Dugo Selo -

Križevci i to kao dopuna "Prometno-tehnološkog i građevinskog idejnog rješenja za

izgradnju drugog kolosijeka na pruzi Dugo Selo - Botovo drž. granica (RK 66 (1-6)/99)"u onom prometno-tehnološkom dijelu koji nije dovoljno obrađen, a neophodan je kao

tehnološka podloga za utvr đivanje potrebnih kolosiječnih i drugih kapaciteta na pruzi i

službenim mjestima.

To se prvenstveno odnosi na izračunavanje i utvr đivanje svih kolosiječnih

kapaciteta kolodvora Dugog Sela, što znači da je potrebno izračunati i utvrditi

kolosiječne kapacitete za potrebe prigradskog prometa te putničkog i teretnog prometa

za magistralnu prugu X. koridora, a što nije učinjeno u "Prometno-tehnološkom i

građevinskom idejnom rješenju za izgradnju drugog kolosijeka na pruzi Dugo Selo -

Botovo drž. granica (RK 66 (1-6)/99)".

Ovim prometno-tehnološkim rješenjem obrađeno je i tehnološki definirano

službeno mjesto Gradec, mjesto priključ

ka buduć

e pruge Gradec - Sveti Ivan Žabno, ito kroz varijante rješenja kako se i traži u već navedenom Mišljenju.

Također je ponovo izrađena prognoza prometa za 2010. do 2020. god. za

dionicu Dugo Selo - Križevci, budući da prognozirane vrijednosti obujma prometa iz

"Prometno-tehnološkog i građevinskog idejnog rješenja za izgradnju drugog kolosijeka





1.2. OBUJAM PROMETA

1.2.1. PUTNIČKI PROMET

1.2.1.1. DIONICA DUGO SELO – KRIŽEVCIPodaci o prijevozu putnika na dionici Dugo Selo - Križevci za proteklo razdoblje

prikazani su u Tablici 1, Središta za statistiku HŽ-a. Radi usporedbe obujma prijeratnog

i današnjeg prometa, istaknute su i prosječne vrijednosti za razdoblje od 1986. do

1990. godine, u odnosu na godine 2000., 2001., 2002., 2003. i 2004.

Tablica 1

God išn je Dnevno

2137403 76732791 10585 29

1705829 53835329 12410 34

1504466 54010327 12775 35

1436051 49881362 13505 37

1296743 46553065 13505 37

1389648 49888381 13870 38

Prevezenoputn ika

god išn je

Putn ički km(PKM)

god išn je

PUTNIČKI PROMET

BROJ VLAKOVAGodina

2002.

2004.

2000.

1986.-1990.

2001.

2003.

Iz prikazanih podataka uočljiva je nedostižnost prevezenih putnika iz prijeratnog

razdoblja unatoč većem dnevnom broju vlakova s prijevozom putnika. Broj prevezenih

putnika bilježio je stalni pad u periodu od 2000. do 2003., da bi u 2004. zabilježio

porast od 7,2% u odnosu na prethodnu godinu.

U Tablici 2 prikazana je struktura putničkog prijevoza s ukupnim godišnjim i




Tablica 2

godišnje dnevno godišnje dnevno godišnje dnevno

2000. 1460 4 2920 8 8030 22

2001. 1460 4 2920 8 8395 23

2002. 1460 4 2920 8 9125 252003. 1460 4 2555 7 9490 26

2004. 1460 4 2555 7 9855 27

Godina IC Brzi Lokalni

VRSTA VLAKA

1.2.1.2. Dionica Zagreb Glavni kolodvor - Dugo Selo – Novska

Kod dimenzioniranja potrebnih kolosiječnih kapaciteta u kolodvoru Dugo Selo

potrebno je uzeti u obzir i promet na magistralnoj pruzi Zagreb Gl. kol. - Dugo Selo -

Novska.

Obujam prometa u periodu od 2000. do 2004. god. te struktura putničkog

prijevoza s ukupnim godišnjim i dnevnim brojem IC, brzih i lokalnih vlakova s

prijevozom putnika prikazani su u Tablicama 3, 4, 5 i 6.

1.2.1.2.1. Poddionica Zagreb Gl. kol. - Dugo Selo

Tablica 3

Godišnje Dnevno

6141946 255504948 48910 134

6125742 254830853 49275 135

Godina

2000.

2001

Prevezenoputnika

godišnje

Putnički km(PKM)

godišnje

PUTNIČKI PROMETBROJ VLAKOVA




Tablica 4

godišnje dnevno godišnje dnevno godišnje dnevno

2000. 2190 6 6570 18 40150 110

2001. 2190 6 8030 22 39055 107

2002. 2190 6 8760 24 42340 1162003. 2190 6 8395 23 40880 112

2004. 2190 6 8030 22 45625 125

Godina

VRSTA VLAKA

IC Brzi Lokalni

1.2.1.2.2. Poddionica Dugo Selo – Novska

Tablica 5

Godišnje Dnevno

1425767 118766378 12045 331410044 117456701 15695 43

1459011 121535630 16425 45

1448693 120676103 16425 45

1520779 126680865 16425 45

Godina

PUTNIČKI PROMET

Prevezenoputnikagodišnje

Putnički km(PKM)

godišnje

BROJ VLAKOVA

2004.

2000.

2001.

2002.

2003.

Tablica 6

Godina

VRSTA VLAKA

IC Brzi Lokalni




1.2.1.3. Obujam prometa vlakova kroz kolodvor Dugo Selo

U Tablici 7 prikazan je prosječni dnevni broj vlakova s prijevozom putnika koji

prolaze kroz kolodvor Dugo Selo, a uključuje vlakove s pruge Dugo Selo - Križevci,

Dugo Selo - Novska te zagrebačke prigradske vlakove kojima je Dugo Selo obrtni

kolodvor.

Tablica 7

Dugo Selo-Križevci Dugo Selo-Novska Prigradski promet

34 33 67

35 43 57

37 45 64

37 45 59

38 45 702004.

KOLODVOR DUGO SELOProsječni dnevni broj vlakova

2000.

2001.

2002.

2003.

Godina




1.2.2. TERETNI PROMET

1.2.2.1. Dionica Dugo Selo - Križevci

Podaci o obujmu teretnog prijevoza na dionici Dugo Selo - Križevci za proteklo

razdoblje prikazani su u Tablici 8, Središta za statistiku HŽ-a. Radi usporedbe obujmaprijeratnog i današnjeg prometa, istaknute su i prosječne vrijednosti za razdoblje od

1986. do 1990. godine, u odnosu na godine 2000., 2001., 2002., 2003. i 2004.

298723900 8321000 154441800 4302000 7300 20

145214610 4044975 73713000 2053000 3650 10

189035816 5261811 95888858 2669066 4733 13

216512438 6026622 105892288 2947511 5265 15

236428460 6580985 118511299 3298761 5467 15

194714656 5419881 97405981 2711295 4788 13

2003.

Godina Brutotonskikm BRTKM

godišnje

BrutotoneBRT

godišnje

2000.

Tablica 8

Brojvlakovadnevno

TERETNI PROMET

2004.

Netotonskikm NTKMgodišnje

NetotoneNT

godišnje

Brojvlakovagodišnje

1986.-1990.

2001.

2002.

Iz Tablice 8 vidljivo je da je teretni prijevoz u poslijeratnom razdoblju prepolovljen,

da od 2000. do 2003. god. bilježi značajan porast od 60%, da bi 20004. pao za 17%prevezenih netotona.

1 2 2 2 Dionica Zagreb Glavni kolodvor Dugo Selo Novska




1.2.2.2.1. Poddion ica Zagreb Gl. kol. - Dugo Selo

U Tablici 9 prikazan je obujma teretnog prometa na poddionici Zagreb Gl. kol. -

Dugo Selo u periodu od 2000. do 2004. god.

74547187 7344550 36279924 3574376 6722 18

92694720 9131585 46329424 4564026 8834 24108341980 10673035 52317949 5153970 10264 28

364366119 5523209 168679249 2556908 5606 15

108739769 10712222 52793161 5200784 10330 282004.

2000.

2001.2002.

2003.

Tablica 9

Godina

TERETNI PROMET

Brutotonskikm BRTKM

godišnje

BrutotoneBRT

godišnje


NetotoneNT

godišnje


Brojvlakovadnevno

1.2.2.2.2. Poddionica Dugo Selo - Novska

U Tablici 10 prikazan je obujam teretnog prometa na poddionici Dugo Selo -

Novska u periodu od 2000. do 2004. god.

211791681 3210424 103077870 1562496 3236 92000.

Tablica 10

GodinaTERETNI PROMET

Brutotonskikm BRTKM

godišnje

BrutotoneBRT

godišnje


NetotoneNT

godišnje


Brojvlakovadnevno





1.3. PROGNOZA PROMETA

Pruga Dugo Selo - Koprivnica - Botovo drž. gr. dio je V.b paneuropskog

koridora od kojeg se u budućnosti očekuje veliki doprinos povezivanja

srednjeeuropskih zemalja s jadranskim lukama i izlaskom na "toplo" more.

Jedan od osnovnih uvjeta dinamičkog i perspektivnog rasta obujma prometa je

izgradnja drugog kolosijeka, prvo na dionici Dugo Selo - Botovo drž. gr., a onda i na

dionici Zagreb - Rijeka.

Statistički podaci o realizaciji prometa posljednjih godina pokazuju da

prognozirane vrijednosti obujma prometa za dionicu Dugo Selo - Križevci iz "Prometno-tehnološkog i građevinskog idejnog rješenja za izgradnju drugog kolosijeka na pruzi

Dugo Selo - Botovo drž. granica (RK 66 (1-6)/99)" nisu realne. Tako npr. prognozirani

godišnji broj prevezenih putnika za 2005. g. iznosi 2734910, dok je u 2004. g.

realizirano tek 1389648, gotovo upola manje. Slična je situacija u teretnom prometu.

Od prognoziranih za 2005. g. prosječnih 5284591 netotona, u godini 2005. realizirano

je tek 2711295 netotona.

Ova prognoza prometa za prugu Dugo Selo - Križevci za razdoblje od 2010. do

2020. godine rezultat je korekcije prognoze prometa iz Strategije razvoja željezničkog

prometnog sustava RH i prijedloga Strategije prometnog razvitka RH koja je bila

podloga za prognozu prometa u "Prometno-tehnološkom i građevinskom idejnom

rješenju za izgradnju drugog kolosijeka na pruzi Dugo Selo - Botovo drž. granica". Onauvažava sporiji rast prijevoza putnika i tereta sukladno veličinama realiziranim u

periodu od 2000. do 2004. godine.

Č




Stoga je ova prognoza putničkog prometa za prugu Dugo Selo - Križevci

izrađena za period do 2010. god. po prosječnoj stopi rasta od 4%, za period od 2010.

do 2015. god. po prosječnoj stopi rasta od 5%, te za period od 2015. do 2020. god. po

prosječnoj stopi rasta od 6%.

Na dionici Zagreb Glavni kolodvor - Dugo Selo značajan je utjecaj prigradskog

prometa pa se ovdje očekuje za cijelo razdoblje do 2020. godine kontinuirani rast

prijevoza putnika od 4%.

Na dionici Dugo Selo - Novska očekuje se povećanje broja putnika po godišnjoj

stopi rasta od 3%.


U Tablici 11 prikazana je prognoza putničkog prijevoza za dionicu Dugo Selo -

Križevci.

Tablica 11

Godišnje Dnevno1758348 63124695 16060 44

2244147 80564877 18980 52

3003175 107813982 20440 56

PUTNIČKI PROMETPrevezeno

putnika

Putnički km

(PKM)

BROJ VLAKOVA

2020.

2010.

2015.

Godina

1.3.1.2. Dionica Zagreb Glavni kolodvor - Dugo Selo

U Tablici 12 prikazana je prognoza putničkog prijevoza za dionicu Zagreb Glavni

kolodvor - Dugo Selo.

Tablica 12




1.3.1.3. Dionica Dugo Selo - Novska

U Tablici 13 prikazana je prognoza putničkog prijevoza za dionicu Dugo Selo -

Novska.

Tablica 13

Godišnje Dnevno

1815332 151248016 17885 49

2104467 175337877 19710 54

2439654 203264652 21170 58

PUTNIČKI PROMETPrevezeno

putnikagodišnje

Putnički km(PKM) godišn je

BROJ VLAKOVA

2010.

2015.

2020.

Godina

1.3.2. TERETNI PROMET

Obzirom na gore navedene dosadašnje promašaje u prognozi prometa na pruzi

Dugo Selo - Križevci, kao temeljna godina za ovaj proračun uzeta je 2004. godina.

Prosječna godišnja stopa porasta teretnog prometa za prugu iznosi Dugo Selo -

Križevci iznosi 4%, za prugu Zagreb Glavni kol. - Dugo Selo 3%, a za prugu Dugo Selo

- Novska 2%.


U Tablici 14 prikazana je prognoza teretnog prijevoza za dionicu Dugo Selo -

Križevci.

Tablica 14




1.3.2.2. Dionica Zagreb Glavni kol. - Dugo Selo

U Tablici 15 prikazana je prognoza teretnog prijevoza za dionicu Zagreb Glavni

kol. - Dugo Selo.

Tablica 15

268224972 6469488 12775 35

312153708 7529033 14600 40

364123569 8782527 16790 46

TERETNI PROMETNetotonski kmNTKM

godišnje

NetotoneNT

godišnje

Broj vlakovagodišnje

Broj vlakovadnevno

2010.

2015.

2020.

Godina

1.3.2.3. Dionica Dugo Selo - Novska

U Tablici 16 prikazana je prognoza teretnog prijevoza za dionicu Dugo Selo -

Novska.

Tablica 16

253186616 3038835 6570 18279538450 3355119 7300 20

308633079 3704323 8030 22

TERETNI PROMET

Netotonski kmNTKM godišnje

Netotone NTgodišnje

Broj vlakovagodišnje

Brojvlakovadnevno

2010.2015.

2020.

Godina





1.4. KOLODVOR DUGO SELO

1.4.1. TEHNIČKO EKSPLOATACIJSKE KARAKTERISTIKE

Kolodvor Dugo Selo je međukolodvor na magistralnoj pruzi (MG -1) Botovo drž.gr. - Koprivnica - Zagreb Glavni kolodvor - Rijeka, odvojni kolodvor za magistralnu

prugu (MG - 2.1) Dugo Selo - Novska, a nastavno za prugu (MG - 2) Novska -

Tovarnik.

Kolodvorska prijamna zgrada nalazi se u km 445+155.

U pogledu reguliranja prometa vlakova, kolodvor Dugo Selo je međukolodvor

između rasporednih kolodvora Koprivnica - Zagreb Glavni kolodvor (za putničke

vlakove), Koprivnica - Zagreb RK (za teretne vlakove) i između rasporednih kolodvora

Zagreb GK (Zagreb RK) - Novska.

Kolodvor je otvoren za prijam i otpremu putnika u unutarnjem i međunarodnom

prometu, te prijam i otpremu vagonskih pošiljaka u unutarnjem i međunarodnom

prometu.Kolodvorski kolosijeci, kojih ukupno ima 16, dijele se na glavne (2., 3., 4., 5.,

6., 7., 10. i 13.) i sporedne manipulativne kolosijeke (1., 8., 9., 11., 12., 14. i 15.).

Za prijam i otpremu vlakova koriste se 2., 3., 4., 5., 6. i 7. kolosijek, dok

kolosijeci 10. (produžetak 3. kolosijeka od strane Koprivnice) i 13. (produžetak 4.

kolosijeka u smjeru Zagreba), služe za prolaz vlakova kod ulaza i izlaza, te kao obilazni

za lokomotive. Kolosijeci namijenjeni za utovar i istovar vagonskih pošiljaka

prvenstveno su 1. i 8. kolosijek.

Osim ovih postoji još i manipulativni krnji kolosijeci, koji također služe za

manipulaciju vagonskih pošiljaka i smještaj vozila a to su:




- 14. kolosijek "Iskra", odvaja se od 8. kolosijeka skretnicom broj 10a, a privremeno

služi za smještaj vagona HZ-Pogona za remont pruga. Uz ovaj kolosijek izgrađena ja

utovarno - istovarna bočna rampa u dužini od 28 metara. Ovaj kolosijek je bivši

industrijski kolosijek "Ina", te su uz njega ostali ugrađeni uređaji za utovar sirove nafte,

koji sad nisu aktivni,

- 15. kolosijek "ZOP-lijevi", odvaja se od 11. kolosijeka skretnicom broj 5a,Korisna duljina kolosijeka:

1. kolosijek - 524 m

2. kolosijek - 543/567 m

3. kolosijek-639/637m

4. kolosijek 778/718m

5. kolosijek-783/784 m



8. kolosijek - 668/657/442 m(od skretnice broj 12 do izlaznog signala E-7)

9. kolosijek-311 m

10. kolosijek-235 m11. kolosijek - 76 m, "Trokut I" od skretnice 1 do skretnice 6

12. kolosijek- 111

13. kolosijek - 328 m

14. kolosijek - 42 m, "Trokut II" od skretnice 19 do skretnice 22

15. kolosijek - 69m

Kod kolosijeka gdje je korisna duljina upisana dvojako, manja duljina uzeta je od

izolacije cestovnog prijelaza u km 444+802, a veća od skretničkih izolacija.

Industrijski kolosijek "Dalekovod d.o.o." odvaja se iz kolodvora na 11. kolosijeku

("ZOP-sredina") u km 445+676 kao produžetak istog Duljina kolosijeka iznosi 652




Skladišna bočna utovarno-istovarna betonska rampa nalazi se uz desnu stranu

1. manipulativnog kolosijeka od km. 444+982 do km. 445+040. Korisna duljina rampe

iznosi 27 metara.

Robno skladište korisne površine 140m2 nalazi se u produžetku bočne rampe.

Željeznička vagonska vaga nosivosti 100 tona i duljine 20 metara nalazi se na

8. manipulativnom kolosijeku u km. 445+290.Iskliznica 1-1 nalazi se na 1. kolosijeku u km. 445+413, uključena je u relejni

SS uređaj, ima međusobnu zavisnost sa skretnicom broj 10, te se zajedno postavljaju

za namjeravanu vožnju putem kolodvorskog blok uređaja.

Iskliznica na 14. kolosijeku nalazi se u km. 445+428, te ima mehaničku

zavisnost sa skretnicom broj 10a, koja se nalazi na 8. kolosijeku.

Iskliznica industrijskog kolosijeka "Dalekovod d.o.o.", nalazi se u km. 445+676,

tj. na mjestu gdje završava 11. kolodvorski kolosijek, a počinje industrijski kolosijek

"Dalekovod d.o.o."

Kolodvor je osiguran relejnim signalno-sigurnosnim uređajem tipa "INTEGRA -

DOMINO", sa prilagodbom na "LORENTZ" (pruga Dugo Selo - Vrbovec), te svjetlosnim

glavnim signalima sa dvoznačnom signalizacijom.Međukolodvorski odsjeci prema kolodvoru Sesvete i ukrižju Prečec opremljeni su

uređajem APB-a tipa "INTEGRA-DOMINO"; dok je međukolodvorski odsjek Dugo

Selo - Vrbovec opremljen uređajem APB-a tipa "ISKRA-LORENTZ".

Glavni signali (ulazni, izlazni i predsignali) su:

Smjer Novska - Zagreb:

- ulazni signal "A" ugrađen u km. 83+330, udaljen od prve ulazne skretnice 372 metra,

- prostorni signal 492 (predsignal) nalazi se u km. 82+330 udaljen od ulaznog signala

"A" 1000 metara,

Smjer Koprivnica - Zagreb:




- prostorni signal broj 501 (predsignal) ugrađen u km. 442+187, udaljen od ulaznog

signala "C" 996 m.,

Izlazni signali:

a) u smjeru Zagreba

- E-2 sa 2. kolosijeka, u km. 444+867,

- E-3 sa 3. kolosijeka, u km. 444+817,- E-4 sa 4. kolosijeka, u km. 444+753,



- E-7 sa 7. kolosijeka, u km 444+813,

b) u smjeru Koprivnice (Novske)

- D-2 sa 2. kolosijeka, u km.445+409,





- D-7 sa 7. kolosijeka, u km.445+471.

Skretnice broj 1, 2a, 2b, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19,

20, 21 i 22 ugrađene su u kolodvorski relejni signalno-sigurnosni uređaj, u zavisnosti su

sa glavnim signalima i postavljaju se iz centralno iz prometnog ureda putem

kolodvorske blok postavnice.

Skretnice br.5a, 7a, i 10a nisu uključene u kolodvorski relejni signalno-

sigurnosni uređaj, i postavljaju se ručno na licu mjesta.

Iskliznica I-1 u km. 445+413, nalazi se na 1. kolosijeku, uključena je u

kolodvorski relejni signalno-sigurnosni uređaj Ima međusobnu zavisnost sa skretnicom

Ž Č Š




cestom presijeca dva kolosijeka, tj. prugu za Koprivnicu i prugu za Novsku. Osiguran je

zvučnim i svjetlosnim signalima.

- u istom km., ali 18 m južno od pruge za Novsku, gore navedena cesta prelazi

preko industrijskog kolosijeka "Dalekovod d.o.o" (km. 0+028 tog kolosijeka). Cestovni

prijelaz osiguran je Andrijinim križom.

- u km. 444+802, na zapadnoj strani kolodvora u smjeru Zagreba, nalazi secestovni prijelaz preko kojeg prelazi županijska cesta Dugo Selo - Botovo, a prelazi

preko 7 kolodvorskih kolosijeka. Ovaj cestovni prijelaz osiguran je zvučnim i

svjetlosnim signalima i polubranicima. Cestovnim prijelazima rukuje unutarnji prometnik

vlakova, pomoću kolodvorskog signalno-sigurnosnog uređaja, a sa glavnim signalima

su u zavisnosti.

Od telekomunikacijskih i elektronskih uređaja u kolodvoru Dugo Selo na

radnom mjestu unutarnjeg prometnika vlakova postoji telekomunikacijski pult u koji su

uključeni svi vodovi za poslovna i prometna priopćenja. Snimanje na pojedinim

vodovima obavlja se pomoću registrofona koji su instalirani u kolodvorima Zagreb GK,

Zagreb RK, Koprivnica i Novska, gdje je kontrola rada navedenih uređaja.

Kolodvor Dugo Selo opremljen je interfonskim uređajem koji služi zasporazumijevanje između prometnika vlakova i rukovaoca manevre, kao i za

sporazumijevanje između prometnika vlakova i skretničara prilikom čišćenja skretnica,

ili manevarskog rada te za obavještavanje putnika putem peronskih zvučnika.

Tehnološka shema postojećeg stanja kolodvora Dugo Selo prikazana je u

Prilogu 1.

1.4.2. PRORAČUN POTREBNIH KOLOSIJEČNIH KAPACITETA

Ž Č Š




1.4.2.1. Kolosi jeci za teretni promet

Budući da je Dugo Selo odvojni kolodvor za dvije pruge, posebno se

računaju kolosijeci za teretne vlakove za prugu Dugo Selo - Križevci, a posebno za

prugu Dugo Selo - Novska, što znači da kolodvor mora imati najmanje 2 prijemno-

otpremna kolosijeka za teretne vlakove.Potreban broj prijemno-otpremnih kolosijeka za teretne vlakove u kolodvoru

bez prerade teretnih vlakova (izuzev jednog para sabirno-manipulacijskih) određuje se

prema obrascu:

TtNtN

n2(t)2(t)1(t)1(t)

k(t)

⋅+

=

⋅

gdje je:

N1(t) - dnevni broj teretnih vlakova koji prolaze kolodvor bez zaustavljanja

t1(t) - vrijeme zauzetosti kolosijeka jednim teretnim vlakom koji prolazi kolodvor bez

zaustavljanja

N2(t) - dnevni broj teretnih vlakova koji obavljaju manevarski rad u kolodvorut2(t) - vrijeme zauzetosti kolosijeka jednim sabirno-manipulacijskim vlakom

T - period najintenzivnijeg prometa teretnih vlakova

Period najintenzivnijeg prometa teretnih vlakova je noćni interval od 23.00

do 5.00 sati, i u tom vremenu će prometovati većina teretnih vlakova, budući da dnevni

period treba predvidjeti za putnički promet.

Za prugu Sesvete - Križevci iz prognoze prometa za 2020. g. N1(t) iznosi 23

vlaka, a N2(t) 1 vlak;

Za prugu Sesvete - Novska iz prognoze prometa za 2020. g. N1(t) iznosi 21

vlak, a N2(t) 1 vlak.

ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d d




sptv

L tt

odl

odl modl

0,06+

⋅+=

gdje je:

tm - vrijeme potrebno za postavljanje voznog puta, kod centralnog postavljanja

skretnica kod kolodvora s većim brojem skretnica iznosi prosječno 1 min;Ldol - udaljenost od predsignala ulaznog signala do izlaznog signala kolosijeka na

koji dolazi vlak;

vdol - srednja brzina vlaka od trenutka prolaska pored predsignala ulaznog signala

do trenutka zaustavljanja vlaka;

tsp - vrijeme sporazumijevanja prometnog osoblja u slučajevima ručnog postavljanja

skretnica i signala;

Lodl - udaljenost od izlaznog signala do posljednje skretnice u voznom putu pri

izlasku vlaka iz kolodvora;

vodl - srednja brzina vlaka od trenutka polaska vlaka iz kolodvora do trenutka

prolaska zadnje osovine vlaka preko posljednje skretnice u voznom putu pri izlasku

vlaka iz kolodvora;

U slučaju prolaska vlaka kroz kolodvor bez zaustavljanja vrijeme t1(t) iznosi:

sptv

)L(L tt

prol

odldol mpr

0,06+

+⋅+=

gdje je:vprol - srednja brzina prolaska vlaka kroz kolodvor;

Vrijeme prolaska vlaka kroz kolodvor iznosi:





Vrijeme odlaska vlaka iz kolodvora iznosi:

min4025

10000,06 1

0,06 sp

dol

odl modl t

v

L tt ≈+

⋅

+=+⋅

+=

Potreban broj prijemno-otpremnih kolosijeka za teretne vlakove smjera

Sesvete - Križevci iznosi:

=+++

=⋅+

=⋅⋅⋅⋅⋅

T

tNtNtNtN

T

tNtN n

odl3(t)man3(t)dol2(t)prol1(t)2(t)2(t)1(t)1(t) k(t)

10,54300

4160171423 ==

⋅+⋅+⋅+⋅

=

Potreban broj prijemno-otpremnih kolosijeka za teretne vlakove smjera

Sesvete - Novska iznosi:

TtNtNtNtN

TtNtN n

odl3(t)man3(t)dol2(t)prol1(t)2(t)2(t)1(t)1(t) k(t) =

+++=

⋅+=

⋅⋅⋅⋅⋅

10,52300

4160171421==

⋅+⋅+⋅+⋅

=

Za kolodvor Dugo Selo potrebno je osigurati najmanje dva prijemno-otpremna kolosijeka za prijem i otpremu teretnih vlakova. Svaki kolosijek mora biti u

grupi kolosijeka za svaku od odvojnih pruga.





1. 4.2.2. Kolosijeci za putnički promet

Broj kolosijeka za prijem i otpremu vlakova s prijevozom putnika izračunava

se za period najintenzivnijeg prometa tijekom dana. Period najintenzivnijeg prometa

tijekom dana u kolodvoru Dugo Selo je interval od 6,00 do 8,00 sati.

Broj kolosijeka za prijem i otpremu vlakova s prijevozom putnika izračunavase prema obrascu:

T

tNtNtNtN n

4(p)4(p)3(p)3(p)2(p)2(p)1(p)1(p)k(p)

⋅++⋅+=

⋅⋅

gdje je:

N1(p) - dnevni broj vlakova s prijevozom putnika koji prolaze kolodvor bez

zaustavljanja;

t1(p) - vrijeme zauzetosti kolosijeka jednim vlakom s prijevozom putnika koji prolazi

kolodvor bez zaustavljanja;

N2(p) - dnevni broj vlakova s prijevozom putnika koji se zaustavljaju u kolodvoruDugo Selo i odmah nastavljaju vožnju;

N3(p) - dnevni broj putničkih prigradskih vlakova koji završavaju vožnju u kolodvoru

Dugo Selo;

t2(p) - vrijeme zauzetosti kolosijeka jednim putničkim prigradskim vlakom koji

završava vožnju u kolodvoru Dugo Selo;

N4(p) - dnevni broj putničkih prigradskih vlakova koji započinju vožnju u kolodvoru

Dugo Selo;

t2(p) - vrijeme zauzetosti kolosijeka jednim putničkim prigradskim vlakom koji

započinje vožnju u kolodvoru Dugo Selo;





ograničavajućem međukolodvorskom razmaku Sesvete - Dugo Selo može se propustiti

najviše 54 vlaka i to:

- 4 vlaka (IC i brzi) pruge Zagreb - Dugo Selo - Križevci koji prolaze kolodvor Dugo

Selo;

- 6 vlakova (IC i brzi) pruge Zagreb - Dugo Selo - Novska koji prolaze kolodvor Dugo

Selo;- 8 vlakova (lokalni) pruge Zagreb - Dugo Selo - Križevci koji se zaustavljaju u

kolodvoru Dugo Selo;

- 12 vlakova (lokalni) pruge Zagreb - Dugo Selo - Novska koji se zaustavljaju u

kolodvoru Dugo Selo;

- 12 prigradskih lokalnih vlakova smjera Zagreb - Dugo Selo koji završavaju vožnju u

Dugom Selu kao krajnjem kolodvoru prigradskog prometa;

- 12 prigradskih lokalnih vlakova smjera Dugo Selo - Zagreb koji započinju vožnju u

Dugom Selu kao polaznom kolodvoru prigradskog prometa.

Vrijeme trajanja zauzetosti jednog prijemno-otpremnog kolosijeka jednim

vlakom s prijevozom putnika izračunava se na isti način kao i kod teretnih vlakova,osim što srednja brzina vlaka s prijevozom putnika kod dolaska vlaka iznosi 35km/h, a

kod odlaska vlaka iznosi 30km/h.

U slučaju prolaska vlaka kroz kolodvor bez zaustavljanja vrijeme t1(p) iznosi:

sptv

LL tt

prol

otpr mprol

0,06+

+⋅+=

gdje je:

vprol - brzina prolaska vlaka kroz kolodvor

V ij l k l k k k l d i i

ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.



ZAGREB, Trg kralja Tomislava 11/IITelefon: 4841-414Telefax: 6159-424E-mail: [email protected]

Vrijeme dolaska vlaka u kolodvor iznosi:

min7035

30000,06 1t

v

L0,06 tt sp

dol

dol mdol ≈+

⋅+=+

⋅+=

Vrijeme odlaska vlaka iz kolodvora iznosi:

min4025

10000,06 1

0,06 sp

odl

odl modl t

v

L tt ≈+

⋅

+=+⋅

+=

Gore izračunata vremena prolaska, dolaska i odlaska vlakova u kolodvoru

Dugo Selu sukladna su odgovarajućim intervalima koji su mjereni na licu mjesta i uzeti

u obzir kod izračunavanja kolodvorskih intervala za izradu grafikona voznog reda.

Broj kolosijeka za prijem i otpremu vlakova s prijevozom putnika iznosi:

=⋅++⋅+

=⋅⋅

T

tNtNtNtN n

4(p)4(p)3(p)3(p)2(p)2(p)1(p)1(p)k(p)

43,3120

6121012812)(846)(4 ≈=

⋅+⋅+⋅++⋅+

=

U kolodvoru Dugo Selo potrebno je osigurati najmanje 4 kolosijeka za

prijem i otpremu vlakova s prijevozom putnika. Obzirom da se radi o odvojnom

kolodvoru, za svaku prugu treba osigurati po dva kolosijeka za prijem i otpremu

vlakova s prijevozom putnika.

Dva kolosijeka za smjer Križevce moraju biti produžetak lijevog i desnog

k l ij k I đ tih k l ij k biti t č i d lji 400 i i 55 i d





od 6.00 do 8.00 sati, na ograničavajućem međukolodvorskom razmaku Sesvete - Dugo

Selo može se propustiti najviše 54 vlaka. Stoga je potrebno,da bi se resteretilo "ulazno

grlo" kolodvora Dugo Selo od strane Sesveta, ostvariti mogućnost istovremenog ulaska

i izlaska prigradskih vlakova (bez da im se sijeku vozni putovi), a da ne zaposjedaju

prolazne kolosijeke dvokolosiječnih pruga i ne ometaju promet po njima. Iz svih ovih

razloga treba izgraditi još po jedan prijemno-otpremni kolosijek za prigradske vlakovekoji će biti krajnji kolosijeci i uz koje treba izvesti bočne perone duljine 160m, visine

55cm iznad GRT, sa prilazom stepeništem i liftom iz pothodnika.

Dio 1. kolosijeka uz koji se nalazi skladišna bočna utovarno-istovarna rampa

treba ostati manipulacijski kolosijek kako bi se mogao obavljati pretovar robe. Preostali

dio 1. kolosijeka treba pretvoriti u prijemno-otpremni kolosijek za prigradske vlakove, a

ispred utovarno-istovarne rampe ugraditi kolosiječnu vezu - spoj na 2. prijemno-

otpremni kolosijek.

Tehnološka shema budućeg stanja kolodvora Dugo Selo prikazana je u Prilogu

2.






1.5. SLUŽBENO MJESTO GRADEC

1.5.1. POSTOJEĆE STANJE

Službeno mjesto Gradec u postojećoj organizaciji prometa ima status stajališta.

Prije posljednjeg remonta dotične pruge Gradec je bio kolodvor. Ukinut je zbog toga što

se planovima i projektnom dokumentacijom istovremeno s remontom pruge predviđala

i izgradnja drugog kolosijeka. Kao što je poznato, to do današnjih dana nije ostvareno.

Posljedica ukidanja kolodvora Gradec je velika udaljenost između susjednih

kolodvora Vrbovec i Križevci (19.7 km), čime je znatno smanjena propusna moć pruge(bez obzira što je na toj dionici nakon remonta pruge povećana brzina). To dolazi do

izražaja prilikom kvarova APB-a i slijeđenja vlakova u kolodvorskom razmaku, zbog

čega slijedi lančano produžavanje voznih vremena odnosno vremena čekanja na

križanja vlakova. To su znatna remećenja voznog reda.

Prijamna zgrada nekadašnjeg kolodvora nalazi se u km 469+856. Sama zgrada

je u izuzetno lošem stanju. U zgradi se nalazi prostorija za prodaju karata.

U stajalištu se zaustavljaju lokalni putnički vlakovi. U tu svrhu stajalište je

opremljeno uređenom površinom duljine 80 m, širine 2m + 0,5 m širine bankine. Visina

uređene površine je 0,35 m iznad GRT. Udaljenost objekta od osi pruge, odnosno

nadstrešnice, kao najbližeg objekta iznosi 10,65 m.

Do stajališta paralelno s prugom vodi prilazni put. Pješački prijelaz preko pruge

nalazi se u km 469+505. Prijelaz je opremljen mimoilaznim zaštitnim ogradama bez

svjetlosno-zvučnog sigurnosnog uređaja.

Tehnološka shema postojećeg stanja stajališta Gradec prikazana je u Prilogu 3.

ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.ZAGREB T k lj T i l 11/II




Bjelovara i Zagreba, a relacija Bjelovar - Zagreb postaje dijelom sustava prigradskog

prometa grada Zagreba.

Ta činjenica ustvari određuje i budući status Gradeca. Uzimajući u obzir samo

izgradnju drugog kolosijeka na pruzi Dugo Selo - Križevci - Koprivnica - Botovo, bez

obzira na međukolodvorsku udaljenost Vrbovca i Križevaca, propusna moć takve

dvokolosiječne pruge opremljene APB-om ili sličnim sustavom osiguranja prometa(ETCS), dovoljna je da zadovolji sav prognozirani (pa i veći) promet.

Priključenje nove pruge iz Sv. Ivana Žabnog izvedeno je na način da je

irelevantno da li će se prije izgraditi taj priključak ili drugi kolosijek. Naime, predložena

kolosiječna situacija priključka respektira obje varijante u samo jednom rješenju i to

konačnom (jedino se razlikuju faze u izgradnji do konačnog rješenja). S obzirom na

navedeno, moguće su varijante (faze) izgradnje, ali u svima je položaj i dimenzije

perona s pothodnicima i prilaznim putovima stalan.

Postavlja se pitanje zašto baš ovakva varijanta sa samo jednim peronom?

Temeljni razlog je racionalnost, jer umjesto dva ili čak tri perona, sve buduće

tehnološke situacije zadovoljava predloženo rješenje, što će se detaljnije obrazložiti u

pojašnjenjima za svaku varijantu, pri čemu je irelevantan redoslijed varijanti (faza).Dakle, za sve varijante(odnosno faze) predviđa se jedan otočni peron duljine

160 m, visine 0,55 m iznad GRT i s nadstrešnicom duljine 45 m. Širina perona mora biti

dovoljno velika da se na njemu mogu sigurno smjestiti putnici koji čekaju vlak. Naime,

obzirom na veliku gustoću vlakova i slijeđenje vlakova u APB-u, događati će se

situacije mimoilaženja vlakova brzinama 160 km/h upravo u visini perona, uslijed čega

nastaju snažni zračni udari. Vodeći se tom činjenicom HŽ treba izraditi tipski projekt

montažnog zaštitnog prostora na samom peronu te i iz tog razloga treba predvidjeti

mogućnost ugradnje takvog objekta u Gradecu. Dotični prostor sastoji se od okvira

lagane konstrukcije i stranica od prozirnih laganih ali čvrstih materijala Može biti

ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.ZAGREB T k lj T i l 11/II




Pristup iz pothodnika na peron potrebno je izvesti jednostrukim stepeništem i

liftom. Obzirom da u Gradecu neće biti osoblja, lift mora imati video-nadzor i alarm

povezan sa najbližim zaposjednutim službenim mjestom.

Prilazi pothodniku nalaze se s obje strane pruge. Izgradnjom perona s

pothodnikom ukida se postojeći pješački prijelaz s mimoilaznim ogradama.

Također za sve opcije smatramo da ne treba osiguravati prostor za prodavačakarata najmanje iz dva razloga:

1. Radi se o relativno maloj aglomeraciji stanovništva od kojih bi usluge željeznice

koristili najvećim dijelom stalni, svakodnevni putnici (učenici, studenti i zaposlenici) koji

bi koristili mjesečne ili neke druge pretplatne vozne isprave, dakle bez potrebe za

kupovinom pojedinačnih karata.

2. Kondukteri će do trenutka izgradnje novog objekta sigurno biti opremljeni

mobilnim/prijenosnim terminalom za izdavanje voznih isprava bez ručnog pisanja

bjelica i sličnih karata.

Opcija s prodavačem karata opravdana je samo u slučaju da je prodaja karata

dopunska obveza nekom drugom željezničkom zaposleniku. Ovaj slučaj se može

pojaviti ako prilikom izgradnje priključne pruge Gradec - Sv. Ivan Žabno ne bude krozneki oblik pružnog i kolodvorskog SS-osiguranja riješeno pitanje utvr đivanja

slobodnosti dotične pruge, odnosno da je vlak cijeli (sa završnim signalom) napustio

dotični međukolodvorski odsjek. U tom slučaju potreban je ovlašteni radnik koji se

uvjerava da je vlak cijeli (čl. 38. Pravilnika 2), pa bi on imao i dodatnu obvezu prodaje

karata.

Međutim, smatramo da će se prilikom izrade tehničke dokumentacije za novu

prugu Gradec - S. Ivan Žabno voditi računa o ovom problemu i da će to biti prikladno

riješeno (putem brojača osovina ili na sličan način koji mora biti kompatibilan načinu

osiguranja na dionici Dugo Selo - Križevci)

ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.ZAGREB Trg kralja Tomislava 11/II




Predvidjeti osvjetljenje stajališta s mogućnošću isključivanja ili smanjivanja

intenziteta osvjetljenja sukladno zadržavanju vlakova.

U neposrednoj blizini prilaza pothodniku potrebno je izgraditi parkiralište za

automobile i odlagalište za bicikle. Odlagalište za bicikle mora imati nadstrešnicu i

napravu koja omogućava sigurno zaključavanje bicikla.

1.5.2.2. Varijanta 1: Izgradnja drugog kolos ijeka Vrbovec - Križevci pr ije

izgradnje priklj učne pruge Gradec - Sv. Ivan Žabno

U slučaju da će se prvo graditi drugi kolosijek Vrbovec - Križevci, a poslije toga

priključna pruga Gradec - Sv. Ivan Žabno, status Gradeca razmatra se u dvijepodvarijante: stajalište i međukolodvor.

A) Gradec - stajal iš te

Izgradnja drugog kolosijeka i perona je bez kolosiječnih (skretničkih) veza na

područ ju službenog mjesta. U tom slučaju ne može se udovoljiti zahtjevu iz projektnog

zadatka o etapnosti izgradnje do i od Gradeca.

Ova varijanta ne bi donijela nikakve uštede, a s priključenjem pruge za Bjelovar

pojavio bi se problem ugradnje skretničkih veza. Za vrijeme izvođenja radova promet bi

se morao odvijati jednokolosiječno, a još veći problem bila bi potreba prilagođavanja

SS-uređaja novom stanju.Stoga se ova podvarijanta smatra neprihvatljivom i isključuje se iz daljnjeg

razmatranja.

Tehnološka shema ove podvarijante stajališta Gradec prikazana je u Prilogu 4.

ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.ZAGREB Trg kralja Tomislava 11/II




Prednost ove podvarijante je što bi se u fazi izgradnje drugog kolosijeka mogli

koristiti oba kolosijeka do/od Gradeca, čime bi bio ispunjen uvjet iz projektnog zadatka

glede odvajanja etapnosti izgradnje pruge u dvije odvojene cjeline: dionice Dugo Selo-

Gradec i Gradec-Botovo.

Ovu podvarijanta ima prednost i u pogledu činjenice da je postojeća

(jednokolosiječna) pruga svojim intenzitetom prometa i rasterom kolodvora (Vrbovec -Križevci) na vrlo visokom stupnju iskorištenja. Ugradnjom skretnica u Gradecu na

predloženi način znatno će se olakšati protočnost prometa i olakšati radovi na

promatranoj dionici već u fazi izgradnje drugog kolosijeka od Gradeca prema

Križevcima.

Glede signalizacije odnosno osiguranja, Gradec u ovom slučaju tretiramo kao

kolodvor s četiri skretnice i ulaznim i izlaznim signalima koji štite sva skretnička

područ ja (bez obzira što nema dodatnih kolosijeka).

Ovo je bitno da zbog odredaba članka 33. Pravilnika o tehnič kim uvjetima za

sigurnost željeznič kog prometa kojima moraju udovoljavati željeznič ke pruge (NN 84/94

i 32/96) ne bi iz formalnih razloga na cijeloj dionici između Vrbovca i Križevaca morali

smanjiti brzinu na 100 km/h, jer dotični članak govori o «izlaznim signalima susjednihkolodvora». Promet se regulira daljinski iz Vrbovca ili u nekoj kasnijoj fazi iz Koprivnice

ili Zagreba. U ovoj varijanti Gradec je međukolodvor.

Ova varijanta je prikladna i za kombinirano rješenje koje sada postaje realno, a

to je da se prvo izgradi drugi kolosijek Vrbovec - Gradec. Prije nastavka izgradnje

drugog kolosijeka od Gradeca prema Križevcima moguće je izgraditi priključnu prugu

Gradec - Sv. Ivan Žabno.

Tehnološka shema ove podvarijante kolodvora Gradec prikazana je u Prilogu 5.

ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.ZAGREB, Trg kralja Tomislava 11/II




A) Gradec - odvojnica/s tajalište

Ova podvarijanta predstavlja najlošije rješenje i ne može se opravdati

racionalnim razlozima. Nekakva "ušteda" da se ne gradi odmah još jedan kolosijek

(kolodvor) onemogućava bilo kakva križanja vlakova što je naročito važno. Time se

još više smanjuje propusna moć

jednokolosiječne pruge za "koprivni

čke" vlakove jer

se priključuju "bjelovarski" vlakovi, koji se mogu križati samo u Vrbovcu odnosno Sv.

Ivanu Žabnom (kolodvorski razmak 20,7 km).

U ovoj varijanti peron bi bio širine 3,5 m i ne bi bilo potrebno graditi pothodnik

već bi se koristio postojeći pješački prijelaz.

Sve buduće nadogradnje izuzetno usložnjavaju prometnu situaciju dok traju

dotični radovi i poskupljuju cijeli projekat.

Zbog svega navedenog ovu varijantu smatramo neprihvatljivom i ne treba je

uzimati u obzir u daljnjim razradama.

Tehnološka shema ove podvarijante odvojnica/stajališta Gradec prikazana je u

Prilogu 6.

B) Gradec - kolodvor

Priključna pruga ima zaštitni kolosijek s pripadajućom skretnicom. S obzirom da

kod zaustavljanja vlaka na ulaznom signalu s priključne pruge put proklizavanja vodi na

slijepi ( zaštitni ) kolosijek i isti je biti dužine( najmanje ) 50 m od signala. Međutim

prilikom određivanja točnog mjesta priključka trebalo bi predvidjeti mogućnostproduženja samog zaštitnog kolosijeka na korisnu dužinu 100m u smjeru stajališta

Gradec. Razlog je mogućnost prihvata vlakova ( garnitura ) iz Bjelovara samo do

Gradeca i njihov povratak bez dodira s dvokolosiječnom ( glavnom ) prugom. Sa




, g jTelefon: 4841-414Telefax: 6159-424E-mail: [email protected]

U ovoj varijanti moguća su križanja vlakova s obje pruge, odnosno povećava se

propusna sposobnost što je naročito važno za glavnu prugu.

Sva druga rješenja s većim brojem kolosijeka i perona bila bi predimenzionirana

i nepotrebna, budući da predloženo rješenje zadovoljava sve tražene uvjete iz

projektnog zadatka pa i više od toga.

Tehnološka shema ove podvarijante kolodvora Gradec prikazana je u Prilogu 7.

1.5.2.4. Konačno buduće stanje

Na strani prema Križevcima odnosno na dijelu gdje su dvokolosiječna

pruga i priključna pruga paralelne treba prilikom elektrifikacije dotičnog dijela predvidjetiportale preko sva tri kolosijeka (ne samo zbog eventualne elektrifikacije priključne

pruge prema Bjelovaru nego i zbog mogućnosti postavljanja visećih signala na

portalima).

Tehnološka shema konačnog budućeg stanja kolodvora Gradec prikazana je u

Prilogu 8.




Telefon: 4841-414Telefax: 6159-424E-mail: [email protected]


1.6. IZMJENE U PROMETNO - TEHNOLOŠKOM IDEJNOM RJEŠENJU II.

KOLOSIJEKA DUGO SELO-BOTOVO (RK 66/99)

Izmjene su proizašle iz Mišljenja RK broj: 66(1-6)/99 od 14.11. 2002.godinekojim se traže varijantna rješenja stajališta Gradec u kojem se priključuje buduća pruga

Gradec - Sv. Ivan Žabno kao:

- priključak jednokolsiječne pruge na glavnu dvokolosiječnu sa statusom

odvojnica/stajalište

- kolodvor s potrebnim brojem kolosijeka.

U prilogu je detaljno obrađeno traženo iz navedenog mišljenja. Pri tome se

javljaju još neke promjene u prethodnom materijalu kao posljedica ovih promjena. Radi

se o slijedećim točkama:

- 3.2. Raster kolodvora

Obzirom da službeno mjesto Gradec postaje kolodvor potrebno je uvrstiti i

kolodvorski razmak u uvjetima dvokolosiječnosti pruge (list 11):

Vrbovec-Gradec 8,5 km

Gradec-Križevci 11,2 km

- 4. KAPACITETI I KARAKTERISTIKE SLUŽBENIH MJESTA





- 4.2. Stajališta

Iz ovog dijela treba izbaciti dio koji se odnosi na Gradec.

- 5.1. Osiguranje pruge i 5.2. Osiguranje ko lodvora

Obzirom na zahtjev iz projektnog zadatka kojim se traži prijedlog novog rasteraglavnih signala na pruzi treba obratiti pozornost na slijedeće elemente:

- položaj glavnih signala treba se odrediti nakon što se odredi način/razina osiguranja;

- moguće je izraditi raster signala, ali isti neće respektirati stvarno stanje na terenu:

vidljivost

signala bilo zbog objekata ili možda krivine, izmicanja kolosijeka zbog ispravljanja

krivina, točan

izgled kolosijeka i skretničkih veza u kolodvorima, točna lokacija novih stupova KM-e;

- moguća su određena izmicanja objekata npr. ŽCPR-a, ili novih uređaja o kojima je

ovisan i položaj signala koji ih štite itd.

ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.ZAGREB, Trg kralja Tomislava 11/IIT l f 4841 414





1.7. ETAPNOST IZVO ĐENJA RADOVA

Usvajanjem predloženog, odnosno da službeno mjesto Gradec ima status

kolodvora, moguća je etapnost izgradnje drugog kolosijeka kako se traži u projektnomzadatku. Bitno je da se Gradec odmah izgradi kao konačno rješenje, odnosno kao

kolodvor na dvokolosiječnoj pruzi s otočnim peronom i skretnicama koje omogućuju

prijelaz s jednog na drugi (nepravilni) kolosijek, odnosno nakon priključenja

«bjelovarske» pruge i križanja dotičnih vlakova.

Obzirom na navedeno, etape izgradnje drugog kolosijeka su slijedeće:

I. etapa: Dugo Selo - Vrbovec

II. etapa: Vrbovec - Gradec

III. etapa: Gradec - Križevci

IV. etapa: Križevci - LepavinaV. etapa: Lepavina - Koprivnica

VI. etapa: Koprivnica - državna granica (s izgradnjom kolodvora Novo

Drnje).

Potrebno je napomenuti da postojeći kolodvori Mučna Reka, Drnje i Botovo

trebaju ostati u funkciji sve dok ne bude završena kompletna dotična etapa (drugi

kolosijek i remont postojećeg i poglavito SS-osiguranje pružno i kolodvorsko).

Također je bitno istaknuti da za vrijeme radova treba kompletno završiti radove

( )

ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.ZAGREB, Trg kralja Tomislava 11/IITelefon: 4841 414





2. GRA ĐEVINSKO RJEŠENJE

IZRADILA :Milka Horvat, dipl.ing.građ.

ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.ZAGREB, Trg kralja Tomislava 11/IITelefon: 4841 414





2.1. Željeznički kolodvor Dugo Selo km 445+155,00

Kolodvor Dugo Selo je smješten na magistralnoj pruzi MG1B u km 445+155. Kolodvor

Dugo Selo je rubni kolodvor željezničkog čvora Zagreb. U ovom kolodvoru završavagradsko-prigradski promet. U njemu je brzina prometovanja 120 km/h kao na prugama

u čvoru Zagreb. Nakon rekonstrukcije postojećeg kolosijeka i izgradnje drugog

kolosijeka na pruzi Dugo Selo – Botovo predviđena brzina v=160 km/h.

U kolodvoru Dugo Selo dolazi do razdvajanja željezničkog prometa za smjerove

Koprivnica odnosno Novska. Tako je danas na ulazu u kolodvor dvokolosiječna pruga,

a na izlazu dvije jednokolosiječne pruge smjer Dugo Selo-Botovo MG 1A i smjer

Novska-Dugo Selo MG 2.1.

U sklopu rekonstrukcije postojeće pruge Dugo Selo – Botovo i izgradnje drugog

kolosijeka uz postojeći za brzinu v=160 km/h predviđena je rekonstrukcija kolodvora

Dugo Selo. Tom rekonstrukcijom su predviđena dva otočna perona oko kojih su se

formirale odvojene skupine kolosijeka. Oko sjevernog otočnog perona se vodi

željeznički promet Zagreb-Koprivnica, a oko južnog otočnog perona Zagreb-Novska.

Kolodvor Dugo Selo počinje u km 444+224,08 - početak A-veze, a završava u km

445+972,13 - kraj V veze.

Sve skretnice na kolodvoru Dugo Selo su PLS-500-1:12.

Željeznički kolodvor Dugo Selo sastoji se od 12 kolosijeka i jednog industrijskog

kolosijeka za „Dalekovod“ d.d. (Cinčaona).

Prvi kolosijek je podijeljen u dva dijela. Ispred stanične zgrade je prijemno-otpremni

ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.ZAGREB, Trg kralja Tomislava 11/IITelefon: 4841-414



Telefon: 4841 414Telefax: 6159-424E-mail: [email protected]

Selo do željezničkog kolodvora Križevci. Na strani prema Novskoj ostaje

jednokolosi ječna pruga.

Unutar kolodvora su predviđena dva otočna perona, svaki duljine 400 m. Prvi otočni

peron se nalazi između 3. i 4. kolosijeka za smjer Zagreb-Križevci, a drugi otočni peron

između 7. i 8. kolosijeka za smjer Zagreb-Novska.

Uz 9. kolosijek predviđen je još jedan bočni peron duljine 160 m. Bočni peroni su

predviđeni za prigradski promet. Razmak kolosijeka je uglavnom 4,75 m, a razmak

kolosijeka između kojih se nalaze otočni peroni je 9,50 m.

Tipski armiranobetonski peronski elementi "L055" postavljaju se na udaljenosti 1,7 m od

osi kolosijeka. Peronski elementi se polažu na podložni beton tako da im je rub 55 cm

iznad gornjeg ruba tračnice.

Za buduće instalacije i stupove kontaktne mreže će se koristiti peroni i prostori između

kolosijeka gdje je razmak ≥6m.

Na zapadnoj strani kolodvorske zgrade je predviđen pothodnik svijetle širine i visine

4,0m x 2,80m. Za izlaz na peron pored stepeništa su predviđ

ena dizala za invalide. Nasjevernoj strani pothodnika predviđeno je jedno stepenište širine 4,0 m, a na ostale

perone su predviđena dvostrana stepeništa širine 2,10 m.

Oprema perona

Na otočnim peronima su predviđene nadstrešnice svaka duljine 100 m.

Na peronima treba ugraditi razglas tj. obavještavanje putnika putem peronskih

zvučnika. Treba predvidjeti osvjetljenje pothodnika i perona.

Na peronu je potrebno istaknuti naziv službenog mjesta vidljiv iz svih dijelova vlaka koji




Telefon: 4841 414Telefax: 6159-424E-mail: [email protected]

prostornom planu. Isto tako na istočnoj strani kolodvora je CPR u km 445+703,40 koji

se također svodi na budući nadvožnjak.

Na južnoj strani kolodvora nalazi se prometnica koju treba rekonstruirati. Zbog

proširenja kolodvorskog platoa ulica se približava stambenim objektima i radnim

pogonima. Širina ulice je predviđena 5,5 m. Uz ulicu s njene južne strane je predviđen

nogostup širine 1,5 m. Najmanji razmak izmeđ

u ruba prometnice i osi krajnjegkolosijeka je 5m. Izvan južnog perona između ceste i kolosijeka treba predvidjeti

ogradu.

U prostornom planom treba riješiti pristup pogonima s južne strane.




Telefax: 6159-424E-mail: [email protected]


2.2. SLUŽBENO MJESTO GRADEC

Današnje stajalište Gradec se nalazi na jednokolosiječnoj pruzi Dugo Selo – Botovo u

km 469+859.10. Peron duljine 80m je smješten između kolosijeka i stajališne zgrade. Ustajališnoj zgradi je prostorija za prodaju karata. Zgrada je u lošem stanju.

Do stajališta paralelno s prugom vodi prilazni put. Pješački prijelaz preko pruge nalazi

se u km 469+504.20. Prijelaz je opremljen mimoilaznim zaštitnim ogradama bez

svjetlosno-zvučnog sigurnosnog uređaja.

Prema planovima HŽ-a službeno mjesto Gradec postaje mjesto priključka buduće novepruge Gradec-Sv. Ivan Žabno. Ova pruga nije predmet ove stručne podloge, ali njen

priključak treba uskladiti s budućim rješenjem službenog mjesta Gradec u funkciji

izgradnje drugog kolosijeka uz postojeći.

Zbog toga je predložena kolosiječna situacija službenog mjesta Gradec koja je

konačna i koja zadovoljava i dvokolosiječnost železničke pruge Dugo Selo – Križevci i

priključak buduće nove pruge Gradec-Sv. Ivan Žabno bez obzira kojim se redosljedom

gradilo.

U područ ju službenog mjesta Gradec drugi kolosijek treba izgraditi s lijeve strane

željezničke pruge u smjeru stacionaže. Između kolosijeka je predviđen otočni peron

duljine 160m. Peron je pomaknut u smjeru zapada na pješač

ki prijelaz preko pruge.Na mjestu prijelaza je predviđen pješački pothodnik u km 469+ 504,45 širine 4,0 m i

visine 2,80 m. Razmak kolosijeka na otvorenoj pruzi je 4.20 m, a na mjestu otočnog

perona je predviđeno razmicanje kolosijeka sa po dva luka polumjera R=4.000,00 m sa




Telefax: 6159-424E-mail: [email protected]

Oprema perona

Na peronu je potreban display za vizualno upozoravanje, ali svakako i zvučno

upozoravanje putnika o svim informacijama (dolazak čekanog vlaka, možebitno

kašnjenje ili vožnja nepravilnim kolosijekom i što je veoma važno: upozoravanje na

nailazak vlaka koji nema zadržavanje u stajalištu nego prolazi velikom brzinom).

Treba predvidjeti osvjetljenje stajališta s mogućnošću isključivanja ili smanjivanjaintenziteta osvjetljenja sukladno zadržavanju vlakova.

Na peronu je potrebno istaknuti naziv službenog mjesta vidljiv iz svih dijelova vlakova

koji se zaustavljaju, zatim ormarić s voznim redom, sat, košare za smeće, signalnu

oznaku 201 "Mjesto zaustavljanja" na obje strane otočnog perona i signalnu oznaku

202 "Približavanje stajalištu" na jedan i drugi kolosijek na udaljenosti zaustavnog puta

prije signalne oznake 201.

Unutar čekaonice treba staviti sjedala za putnike.

Kolosiječne veze

Kolosijeci su s obje strane perona (odnosno izvan razmicanja kolosijeka) međusobno

pvezani skretnicama PLS 1200-1:18,5 tako da je korisna duljina na novom drugom

kolosijeku min. 750 m. Skretnice se ugrađuju na razmaku kolosijeka 4.20 m. Ove

skretnice omogućavaju brzinu u skretanje v=100 km/h.

Parkiralište

Prostor za parkiranje automobila odabran je na parceli pruge jugozapadno od

pothodnika. U tom prostoru je moguće smjestiti 25 automobila, od toga su 3 parkirna

mjesta predviđena za invalide. Nadstrešnice za smještaj bicikla predviđene su s jedne i

druge strane pruge. Ispod svake nadstrešnice se može smjestiti 24 bicikla.

DUGO SELO



KOPRIVNICA

NOVSKA

ZAGREB GK

1. Manipulacijski kol.

KOLODVOR.

ZGRADA

Ureð. površina

Ureð. površina

Ureð. površina

12. Manipulacijski kol. Pilana

8. Manipulacijski kol. 11. kol. ZOP Sredina 9. Lo žionièk

i kol.

2. Prijemno-otpremni kol.






10. kol.

13. kol.

7

4

5

5a

14. kol. ZOP

15. kol. ZOP Lijevi

Prilog 1

9

8

1

10a

10

D2

E2

E3

E4

E5

E6

E7

D3

D4

D5

D6

D7

14

13

2a

2b

6

3

I

I

I 1

19

18

16

17

15

12

11

22

21 20

P s B : 4 4 7 + 1 8 7

P s A : 8

2 + 3 3 0

P s C : 4 4 2 + 1 8 7

B : 4 4 5 + 9 0 0

A : 8 3 + 3 3 0

C : 4 4 3 + 1 8 3

Ž C P

R ,

4 4 4

+ 8 0 2

Ž CP R , 8 3 + 6 8 7

Ž CP R ,4 4 5 +7 0 3

VAGA

Ulazni signal

Izlazni signal

Cestovni svjetlosno-zvuèni signal s polubranikom

Cestovni svjetlosno-zvuèni signal

Predsignal ulaznog signala

LEGENDA

I n d . k o l . " D a l e k o v o d "

km 445+155

DUGO SELO

postojeæe stanje

TEHNOLOŠKA SHEMA

DUGO SELO

TEHNOLOŠKA SHEMA



KOPRIVNICA

NOVSKA

ZAGREB GK

1.a kol.Prijemno-otpremni1.b Manipulacijski kol.

1 2 . M

a n i p u

l . k o l .





PERON 3

PERON 2

PERON 4

PERON 1





1 0 . G

a r a ž n

i k o l .

11. Garažni kol. buduæi desni kol.

26

21

25

22

20

19

18

Ind. kol. "Dalekovod"

27

24

31

2317

8

14 16

3029

28

I 3

I1

I2

2

6

7

9

10

12

15

13

11

4

5

3

1

KOLODVOR.ZGRADA

buduæe stanje

TEHNOLOŠKA SHEMA

km 445+155

Ulazni signal

Granièni kolosijeèni signal

Manevarski signal za zaštitu voznog puta

Izlazni signal


LEGENDA

Prilog 2

DUGO SELO



KOPRIVNICA

NOVSKA

ZAGREB GK

1. Manipulacijski kol.

KOLODVOR.

ZGRADA

Ureð. površina

Ureð. površina

Ureð. površina

12. Manipulacijski kol. Pilana

8. Manipulacijski kol. 11. kol. ZOP Sredina 9. Lo žionièk

i kol.







10. kol.

13. kol.

7

4

5

5a

14. kol. ZOP

15. kol. ZOP Lijevi

Prilog 1

9

8

1

10a

10

D2

E2

E3

E4

E5

E6

E7

D3

D4

D5

D6

D7

14

13

2a

2b

6

3

I

I

I 1

19

18

16

17

15

12

11

22

21 20

P s B : 4 4 7 + 1 8 7

P s A : 8

2 + 3 3 0

P s C : 4 4 2 + 1 8 7

B : 4 4 5 + 9 0 0

A : 8

3 + 3 3 0

C : 4 4 3 + 1 8 3

Ž C P R

, 4 4 4

+ 8 0 2

Ž CP R , 8 3 + 6 8 7

Ž CP R ,4 4 5 +7 0 3

VAGA

Ulazni signal

Izlazni signal

Cestovni svjetlosno-zvuèni signal s polubranikom

Cestovni svjetlosno-zvuèni signal


LEGENDA

I n d . k o l . " D a l e k o v o d "

km 445+155

DUGO SELO

postojeæe stanje

TEHNOLOŠKA SHEMA

DUGO SELO

TEHNOLOŠKA SHEMA



KOPRIVNICA

NOVSKA

ZAGREB GK

1.a kol.Prijemno-otpremni1.b Manipulacijski kol.

1 2 . M

a n i p u

l . k o l .





PERON 3

PERON 2

PERON 4

PERON 1





1 0 . G

a r a ž n

i k o l .

11. Garažni kol. buduæi desni kol.

26

21

25

22

20

19

18

Ind. kol. "Dalekovod"

27

24

31

2317

8

14 16

3029

28

I 3

I1

I2

2

6

7

9

10

12

15

13

11

4

5

3

1

KOLODVOR.

ZGRADA

buduæe stanje

TEHNOLOŠKA SHEMA

km 445+155

Ulazni signal

Granièni kolosijeèni signal

Manevarski signal za zaštitu voznog puta

Izlazni signal


LEGENDA

Prilog 2



Stajalište Gradec

km 469+856

DUGO SELO KRIŽEVCI

Prilog 3

4 6 9 + 5 0 5

postojeće stanje

tehnološka shema

P J E Š A Č

K I

P R I J E L A Z

PZ

UREĐENA POVRŠINA

2 m (+0,5 m bankine)Visina uređene površine: 0,35 m iznad GRT

Duljina uređene površine: 80 mŠirina uređene površine:



Stajalište Gradec

DUGO SELO KRIŽEVCI

Prilog 4

buduće stanje varijanta 1A

tehnološka shema

PERON

mVisina perona: 0,55 m iznad GRTNadstrešnica: 25 m

Duljina perona: 160 mŠirina perona: 9,50 - 10,50



Kolodvor Gradec

DUGO SELO KRIŽEVCI

Prilog 5

buduće stanje varijanta 1B

tehnološka shema

PERON

Širina perona: 9,50 - 10,50 mVisina perona: 0,55 m iznad GRTNadstrešnica: 25 m

Duljina perona: 160 m

1

2

4

3



Odvojnica/stajalište Gradec

km 469+856

DUGO SELO KRIŽEVCI

Prilog 6

4 6 9

+ 5 0 5

tehnološka shema

P J E Š A Č

K I

P R I J E L A Z

PZ

mVisina perona: 0,55 m iznad GRTNadstrešnica: 25 m

Duljina perona: 160 mŠirina perona: 3,5

buduće stanje varijanta 2A

PERON S V . I V A N Ž A B N O

2

1



Kolodvor Gradec

DUGO SELO

KRIŽEVCI

Prilog 7

buduće stanje varijanta 2B

tehnološka shema

PERON


Duljina perona: 160 mŠirina perona:

1 2

SV. IV AN Ž ABNO

4

3



Kolodvor Gradec

DUGO SELO KRIŽEVCI

Prilog 8

buduće konačno stanje

tehnološka shema

PERON


Duljina perona: 160 mŠirina perona:

1 2

SV. IV AN Ž ABNO

4

3

6 prometna tehnolosko idejno rjesenje ii kolsijeka sijecanj 2006

Documents