Primjena bar kodova u poslovanju

Krunoslav ubrini, LAUS CC

lanak je objavljen u 3 nastavka u internom asopisu LAUS novosti broj 13-15 http://www.laus.cc/Laus/laus_novosti.php

Dubrovnik, srpanj 2004.

2

Sadraj 1 Uvod ........................................................................................................ 3 2 Bar kodovi ................................................................................................ 3

2.1 Podjela bar kodova ............................................................................... 3 2.2 Povijest bar koda ................................................................................. 4

2.2.1 EAN sustav ................................................................................... 6 2.2.2 Dodjeljivanje EAN bar koda ............................................................. 7

3 Vrste bar kodova ....................................................................................... 8 3.1 EAN-13 bar kod ................................................................................... 8 3.2 EAN-8 bar kod ..................................................................................... 9 3.3 Interni EAN bar kodovi ......................................................................... 9 3.4 Kodovi "3 od 9" i 128 ......................................................................... 10

4 Primjena bar kodova u informacijskom sustavu LAUS ................................... 10 4.1 Evidencija i inventura osnovnih sredstava ............................................. 10 4.2 Evidencija i inventura artikala u skladinom poslovanju .......................... 11 4.3 Ambulantna (mobilna) prodaja ............................................................ 12

5 Zakljuak ............................................................................................... 14 6 Literatura ............................................................................................... 15

3

1 Uvod Bar kod ili crtini kod je smisleni niz tamnih linija i svijetlih meuprostora koji omoguavaju elektronskoj opremi oitavanje u njima sadranih informacija o proizvodu. Formira se prema tono odreenim pravila koja ovise o vrsti bar koda. Bar kod se tiska kao simbol direktno na ambalau ili na naljepnicu. Proizvod oznaen na takav nain odlazi u distribucijsku mreu sve do krajnjeg prodajnog mjesta u trgovini gdje se skenira ili oitava prikladnom opremom i dekodira iz kodnog oblika u ljudskom oku prepoznatljivu informaciju.

2 Bar kodovi Bar kodovi se koriste u razliitim dijelovima poslovanja: skladitu, prodavaonici, proizvodnji i uslunoj djelatnosti. Oitavanjem podataka o proizvodu iz bar koda smanjuje se mogunost greke uzrokovanje ljudskim faktorom. Prodava na blagajni prodavaonice oitava podatke onog proizvoda koji je kupac donio na blagajnu. Oitavanje podataka o proizvodu bre je od ukucavanja ifre proizvoda. Ukoliko su u sustav ukljuene vage, tada se vagana roba obiljeava bar kod naljepnicom kojom se na blagajni tono evidentira teina i vrijednost izvagane robe. Postoje vage u samoposluivanjima gdje kupac sam izmjeri teinu eljene robe i nakon vaganja zalijepi naljepnicu s bar kodom na vreicu u kojoj je roba. Ta se vreica na blagajni kontrolira itanjem bar koda i vaganjem na tzv. "check-out vagi" (usporedi se vrijednosno i teinski) te se kupcu ispostavi raun. Ako kupac eli provjeriti cijenu proizvoda na polici ne mora traiti nekoga od osoblja. Dovoljno je da uzme eljeni proizvod, odnese ga do bar kod itaa i odmah dobije tonu informaciju o proizvodu. Prilikom zaprimanja proizvoda u skladite ili prodavaonicu mogue je odmah utvrditi da li je odreeni proizvod ve evidentiran u informacijskom sustavu. Ako nije, sustav nee prepoznati oitani proizvod to je signal da je u sustav potrebno unijeti podatke o novom proizvodu. Kod inventure skladita/prodavaonice/osnovnih sredstava nije potrebno viestruko runo prepisivanje i usklaivanje podataka o utvrenom stanju ve se podaci o proizvodima odmah oitavaju i prenose u informacijski sustav. Inventurna komisija dobiva runa raunala s bar kod itaima. Na lokacijama oitavaju bar kodove proizvoda i unose utvrene koliine. Po zavretku inventure podaci se iz runih raunala automatski prenose u informacijski sustav ime se omoguuje znatno bri proces inventure. Ambulantna prodaja proizvoda na terenu omoguuje prodavau da u pravo vrijeme doe do kupca i proda mu potreban proizvod. Bar kod itai prodavau ambulantnoj prodaji omoguuju funkcionalnost istovjetnu onoj u klasinim prodavaonicama: brz i precizan unos informacije o eljenom proizvodu. U proizvodnom procesu bar kodovi omoguuju precizno praenje realizacije po sastavnici. Tehnolozi proizvodnje prilikom formiranja sastavnice unose bar kodove artikala. U skladitu prilikom izdavanja oitavaju se bar kodovi artikala sa sastavnice. U proizvodnji prilikom obavljanja radova po sastavnici ponovno se oitavaju bar kodovi ime se provodi dodatna kontrola i smanjuje mogunost pojave greke.

2.1 Podjela bar kodova Prema koliini i strukturi podataka bar kodovi se dijele na jednodimenzionalne i dvodimenzionalne. Jednodimenzionalni bar kodovi su klasini bar kodovi koji u sebi nose samo jedan podatak obino ifru proizvoda na koji se bar kod odnosi. Nakon to ita oita bar

4

kod, dobiva se ifra s kojom se pristupa svim podacima oitanog proizvoda spremljenima u raunalu.

Slika 1 Jednodimenzionalni EAN i UPC bar kodovi

Najpoznatiji jednodimenzionalni bar kodovi su Codabar, Code 128, Code 39, EAN, JAN, Interleaved 2 of 5 i UPC. Dvodimenzionalni bar kodovi nisu samo nositelji ifre proizvoda, ve u sebi nose itav niz informacija o samom proizvodu. Jednostavnim oitavanjem iz samoga bar koda dobivaju se sve informacije o samom proizvodu.

Slika 2 Dvodimenzionalni PDF 417 bar kod

Najpoznatiji dvodimenzionalni bar kodovi su Aztec, Codablock, Code 1, Code 16K, Code 49, DataMatrix, MaxiCode, PDF 417, SuperCode i UltraCode. Po vrsti informacija koje mogu kodirati bar kodovi se dijele na barkodove koji mogu kodirati samo numerike informacije (npr. EAN, UPC) i one koje mogu kodirati alfanumerike podatke (npr. Code 39).

2.2 Povijest bar koda Povijest bar koda poinje na Harvardskoj poslovnoj koli gdje je 1932. student Wallace Flint u svom diplomskom radu razradio prednosti koritenja buenih kartica u trgovini. Kupac bi u prodavaonici iz kataloga uzeo buenu karticu odgovarajueg proizvoda i odnio ju do prodavaa. Prodava bi karticu stavio u ita i time pokrenuo automatiziranu isporuku izabranog artikla iz skladita prodavaonice do blagajne. Razvoj bar koda u dananjem obliku zapoeo je 1948. U Philadelphiji na fakultetu Drexel Institute of Technology lokalni lanac supermarketa inicirao je projekt razvoja sistema za automatsko oitavanje informacija o proizvodima prilikom naplate na blagajni.

5

Problem je zainteresirao Bernarda Silvera i Normana Josepha Woodlanda, koji su napustili fakultet i u potpunosti se posvetili rjeavanju problema. Patentirali su prvi bar kod poznat kao bull's eye (bikovo oko) jer se sastojao od koncentrinih crnih i bijelih krugova.

Slika 3 Nedugo nakon to je prvi supermarket prihvatio novu tehnologiju,

proizvoai su spremno na ambalau proizvoda otiskivali bar kodove proizvoda Osnovni nedostatak njihovog izuma leao je u ureajima za oitavanje koji su bili nesigurni i vrlo skupi. Woodland se zaposlio u IBM-u i pokuao ukazati na potencijal koji lei u razvoju i koritenju bar kodova, ali IBM u to vrijeme nije bio zainteresiran. Silver i Woodland svoj patent su prodali korporaciji RCA koja ga je implementirala u supermarketima lanova nacionalnog udruenja trgovina prehrambenom robom. Krajem 60tih razvijena je tehnologija laserskog oitavanja koja je omoguavala jeftino i precizno oitavanje podataka bar koda. Nova tehnologija odmah je privukla pozornost IBM-a, koji se sjetio Woodlandovog prijedloga i premjestio ga u odjel razvoja novih bar kodova. Pod njegovim vodstvom razvijen je novi, linijski bar kod pogodan za oitavanje laserskim itaima. Bull's eye bar kod pokazivao je velike potekoe u radu s novom tehnologijom oitavanja, dok je IBM-ov linijski bar kod radio besprijekorno. Pokazao se kao najbolji u primjeni i izabran je za ameriki standardni bar kod u trgovini. Radilo se o UPC bar kodu (Universal Product Code). Masovno koritenje bar kodova u trgovini zapoelo je 3. travnja 1973. kada je prodan prvi artikal oznaen UPC bar kodom. To je bilo veliko pakiranje Wrigley's Juicy Fruit vakaih guma. Veliku ulogu u uvoenju univerzalnih bar kodova u trgovinu imao je Wallace Flint, koji je u to vrijeme bio potpredsjednik nacionalnog udruenja trgovina prehrambenom robom.

6

Slika 4 Danas se bar kodovi koriste apsolutno svugdje od oznaavanja vreica s

krvlju pa do pelinjih matica Uvoenje bar kodova u proizvodnju zapoelo je 1981. kada je ameriko ministarstvo obrane donijelo uredbu da svaki artikal koji nabavlja amerika vojska mora biti oznaen bar kodom 3 od 9. U SAD-u od samog poetka koritenja linijskog bar koda postoji vijee za uniformno kodiranje (UCC Uniform Code Council) koje se brine o standardizaciji i dodjeljivanju bar kodova odgovarajuim proizvodima. Vijee je nastalo iz udruge distributera i proizvoaa koji su zajedniki sudjelovali u formiranju UPC standarda. 1974. godine proizvoai i distributeri iz dvanaest europskih zemalja osnovali su radnu skupinu sa zadatkom da istrae mogunost razvoja standardnog sustava kodiranja proizvoda koji bi se koristio u Europi. Sustav bi trebao biti slian postojeem sustavu univerzalnih kodova proizvoda, koji je u SAD-u u to vrijeme ve postavio Savjet za uniformno kodiranje (UCC). Razvijen je sustav EAN (European Article Numbering) koji je kompatibilan sa UPC sustavom. Nakon razvoja EAN sustava kodiranja, 1977. godine osnovana je neprofitna organizacija, Europska udruga za kodiranje proizvoda EAN koja se brine o standardizaciji i dodjeljivanju EAN bar kodova.

2.2.1 EAN sustav Novo razvijeni sustav proirio se i izvan Europe, a Europska udruga za kodiranje proizvoda stekla je meunarodni status i prerasla u Meunarodnu udrugu za kodiranje proizvoda (EAN International). EAN je danas uvaeni meunarodni sustav kodiranja i identifikacije proizvoda, usluga i lokacija. Udruenje EAN International obuhvaa oko milijun poduzea iz 103 zemlje koje u udruenju sudjeluju sa svojim nacionalnim organizacijama.

7

Slika 5 Logotip organizacije EAN international

Nacionalne organizacije oblikovane su kao udruge na razini drave. lanovi nacionalnih organizacija su poduzea kojima nacionalne organizacije pruaju podrku u primjeni EAN sustava. U nadlenosti svake EAN nacionalne organizacije je dodjeljivanje GCP (Global Company Prefix) brojeva, obrazovanje o primjeni kodiranja i elektronikoj razmjeni podataka (EDI), pribavljanje informacija o standardima i razvijanje sustava te upravljanje i nadzor nad primjenom EAN sustava u matinoj zemlji. U Hrvatskoj od 1992. godine djeluje Hrvatsko udruenje za kodiranje EAN CROATIA koje ima oko 3500 poduzea lanica. EAN oznaka jedinstvena je u svijetu i njeno pravilno koritenje onemoguuje dodjelu iste oznake razliitim proizvodima, a time i zabunu i probleme koji bi u tom sluaju nastali. Struktura EAN koda je standardna i sastoji se od grupe brojeva koji sadre podatak o zemlji podrijetla robe, proizvoau i samom proizvodu.

2.2.2 Dodjeljivanje EAN bar koda Svako poduzee koje eli svoje proizvode oznaavati EAN kodom treba ovisno o asortimanu proizvoda koje eli kodirati, od nacionalne organizacije (u Hrvatskoj to je EAN CROATIA) traiti EAN kod odreenog kapaciteta (100, 1.000, 10.000 ili 100.000 razliitih vrsti proizvoda). Poetni dio bar koda je fiksno dodijeljen od strane nacionalne organizacije i sadri zemlju podrijetla i ifru proizvoaa. Npr. Ako je u Hrvatskoj proizvoau dodijeljen bar kod kapaciteta do 100 vrsti proizvoda - rjeenje o dodjeli sadri EAN-13 kod strukture 3851234567xxK. Dio koda 3851234567 dodjeljuje EAN CROATIA i on se ni u kojem sluaju ne smije mijenjati, jer bi to naruilo EAN sustav. 385 u dodijeljenoj ifri je oznaka Hrvatske. 1234567 je ifra poduzea kojem je dodijeljen bar kod. Pozicije u kodu oznaene s xx stoje na raspolaganju poduzeu da pomou njih kodira svoje proizvode. Poduzee moe slobodno kodirati svoje proizvode unutar zadanog kapaciteta pridravajui se dvaju uvjeta:

1. brojevi na poziciji xx moraju biti izmeu 00 i 99; 2. poduzee se mora pridravati pravila jedan proizvod jedan kod, tj. svaki

kodirani proizvod mora imati svoj dodijeljeni kod, koji se ne smije dodijeliti drugom proizvodu.

Posljednji znak EAN-13 bar koda je kontrolni znak koji se rauna iz ostalih znamenki po modul 10 algoritmu i bez njega je bar kod nevaei.

8

3 Vrste bar kodova

3.1 EAN-13 bar kod EAN-13 bar kod standardno se koristi za kodiranje proizvoda u trgovini. Sastoji se od 13 znamenaka. Dvanaest znamenaka nose odgovarajue podatke, a trinaesta znamenka je kontrolna i koristi se za potvrdu da je bar kod tono skeniran ili da je broj tono sastavljen. Svaki EAN bar kod sastoji se od graninih linija na lijevoj i desnoj strani od samog bar koda, te obaveznih svijetlih margina, koje predstavljaju bijelu ili svijetlu podlogu oko njega, kako skeniranje koda ne bi nailazilo na tekoe zahvaajui nevanu grafiku ili slova izvan koda.

LIJEVASVJETLAMARGINA

GRANINIZNAK

SREDINJIZNAK

GRANINIZNAK

DESNASVIJETLAMARGINA

ZEMLJAPROIZVOAA

OZNAKAPROIZVOAA I

PROIZVODA

KONTROLNAZNAMENKA

Slika 6 Struktura EAN-13 bar koda

Logiki se EAN-13 bar kod sastoji od grupe brojeva koji sadre podatke o zemlji podrijetla robe, proizvoau i samom proizvodu. Prve tri znamenke bar koda oznaavaju zemlju proizvoaa (npr. 385 je Hrvatska). EAN koristi proizvoake kodove varijabilne duljine. Svaki proizvoa moe imati kodiranih maksimalno 100.000 proizvoda. Mnogi proizvoai imaju daleko manji broj proizvoda i kada bi se svakom dodjeljivali bar kodovi za maksimalnih 100.000 proizvoda, mnogi kodovi ostali bi neiskoriteni. Stoga proizvoai od EAN udruge trae EAN kod za odreeni broj proizvoda ovisno o svom proizvodnom asortimanu (od 100 do 100.000 proizvoda). Koritenjem duih ifri proizvoaa, a kraih ifri proizvoda tedi se velik broj kodova koji bi inae ostali neiskoriteni. Kod proizvoda slijedi odmah iza koda proizvoaa, a dodjeljuje ga svakom proizvodu sam proizvoa. Ukupna duljina ifre proizvoaa i proizvoda je uvijek 9 znamenaka. Posljednja trinaesta znamenka je kontrolna znamenka. To je krajnja desna znamenka bar koda koja se rauna pomou modul 10 algoritma na bazi ostalih znamenki bar koda.

9

3.2 EAN-8 bar kod EAN-8 bar kod dodjeljuje se onim proizvodima koji su premali da bi na njih fiziki stao EAN-13 bar kod. Za njegovu dodjelu potrebno je uputiti poseban zahtjev s idejnim rjeenjem ambalae budueg proizvoda. EAN-8 bar kod ima iste standarde i strukturu kao EAN-13 bar kod. Razlika je to ima samo 8 znamenaka i njegov je kapacitet u EAN sustavu ogranien. Prve tri znamenke bar koda oznaavaju zemlje proizvoaa (npr. 385 je Hrvatska). Slijedee 4 znamenke oznaavaju kod proizvoda koji EAN organizacija dodjeljuje izravno odgovarajuem proizvodu, bez proizvoaevog prefiksa. Posljednja osma znamenka je kontrolna znamenka.

3.3 Interni EAN bar kodovi Ponekad se u trgovini javlja potreba za internim kodiranjem EAN bar kodovima. To se moe primijeniti kod:

komadne robe koju proizvoa ili dobavlja nisu oznaili bar kodom; robe u rinfuzi koja se pakira u trgovini (eer, ria); robe koja se raspakira i prepakira u trgovini (servis); robe od malih proizvoaa koja se pakira u trgovini; diskontne prodaje koja zahtijeva otvaranje nove ifre (proizvod koji ima

crtini kod, ali se iz nekog razloga stavlja u prodaju kao roba druge ili tree klase/kvalitete usporedo s robom prve klase tog istog tipa).

Interni bar kodovi odreuju se interno na nivou odreenog poduzea. Vano je da unutar poduzea postoji odgovorna osoba koje se brine o konzistentnosti internog kodiranja i njegovoj pravilnoj primjeni. Pristup mora biti centraliziran kako pojedine trgovine unutar lanca ne bi naruile postavljeni sistem. Osobe koje vode taj segment posla trebale bi imati ne samo informatiko obrazovanje, nego i vrlo dobro poznavanje prodajnog asortimana i svih njegovih specifinosti. 1996. godine doneseno je nacionalno rjeenje CRO-SCAN koje daje preporuke za interno kodiranje. Tim rjeenjem za interno kodiranje u trgovini ostavljena su dva prefiksa 20 i 28. To je uinjeno iz razloga to se u istoj trgovini mogu pojaviti dva tipa roba koje je potrebno interno kodirati: komadna roba i roba za odvagivanje. Npr. ako se za interno kodiranu komadnu robu koristi prefiks 20, za onu interno odvaganu koristit e se prefiks 28. Oba prefiksa koriste se iskljuivo za interno kodiranje i ne smiju se koristiti u poslovanju sa drugim poduzeima zbog opasnosti od kolizije sa internim bar kodovima drugog poduzea. EAN 13 sistem kodiranja uglavnom se koristi u proizvodnim i trgovakim poduzeima za oznaavanje artikala koji se prodaju. Njegova osnovna prednost je u standardizaciji na globalnom nivou, poto je odgovarajui artikal jedinstveno prepoznat bez obzira na mjesto sa kojeg dolazi. U sluaju da proizvodno ili trgovako poduzee eli kodirati artikle za daljnju prodaju obino e izabrati EAN 13 kod. U sluaju kodiranja podataka za internu namjenu (npr. za oznaavanje opreme poduzea internim kodovima) poduzee moe takoer koristiti EAN 13 kod. U tom sluaju trebalo bi koristiti skup kodova namijenjen internom oznaavanju artikala (kodovi koji poinju znamenkama 20 i 28). Nedostatak koritenja internih EAN 13 kodova lei u ogranienosti skupa kodova i u tome to se kod EAN 13 koda za kodiranje moraju koristiti iskljuivo znamenke, prema propisanoj shemi kodiranja. Kada poduzee eli za interne potrebe kodirati odgovarajue artikle, u praksi najee koristi kodove "3 od 9" i kod 128.

10

Ti kodovi osim brojeva, za oznaavanje koriste i slova te specijalne znakove, a mogu biti onolike duljine koliko je potrebno da bi se kodirali svi potrebni podaci.

3.4 Kodovi "3 od 9" i 128 Kod 128 je alfanumeriki kod kojim se moe kodirati svih 128 ASCII znakova, i po tome je dobio svoje ime. Kod "3 od 9" je alfanumeriki kod koji se u osnovnoj varijanti moe koristiti za kodiranje 27 velikih slova meunarodne abecede, 10 znamenaka i 7 specijalnih znakova. U proirenoj varijanti, koritenjem sheme kodiranja sa 2 znaka moe se koristiti za kodiranje svih 128 ASCII znakova. Svaki znak koda "3 od 9" sastoji se od 5 crtica i 4 praznine to ini ukupno 9 elemenata. Svaki element moe biti irok ili uzak, a 3 elementa su uvijek uska. Po tome je kod dobio svoje ime. Osobine navedenih kodova da mogu biti neograniene duljine, te da se mogu koristiti za kodiranje itavog skupa ASCII znakova ine ih pogodnima za kodiranje veeg skupa podataka. Odgovarajui podatak moe se izravno prikazati bar kodom "3 od 9" ili kodom 128 bez evidentiranja bar koda kao dodatnog atributa. Njihovim koritenjem izravno se u bar kod moe zapisati vei skup podataka (npr. naziv i adresa poslovnog partnera, lokacija, boja proizvoda, osoba zaduena za odgovarajui artikal,).

Slika 7 Primjer kodiranja podataka poslovnog partnera kodovima 128 i "3 od 9"

4 Primjena bar kodova u informacijskom sustavu LAUS U informacijskom sustavu LAUS bar kodovi se koriste u slijedeim segmentima poslovanja:

evidenciji i inventuri osnovnih sredstava; evidenciji i inventuri artikala u skladinom poslovanju; ambulantnoj (mobilnoj) prodaji.

4.1 Evidencija i inventura osnovnih sredstava Osnovna sredstva oznaena naljepnicama s bar kodovima popisuju se vrlo brzo. Prijenos inventurnih podataka u centralnu evidenciju je automatski ime se gubi potreba za listanjem inventurnih listi i prepisivanjem evidentiranih podataka. To dovodi do smanjenja potrebne koliine papira, broja greaka kao i potrebnog broja ljudi angairanih u provoenju inventure. Inventarski brojevi osnovnih sredstava mogu se izravno kodirati odgovarajuim kodom (EAN 13, kod "3 od 9", kod 128). Inventarski brojevi osnovnih sredstava u pravilu su numeriki podaci fiksne duljine 7 znakova pa se za njihovo prikazivanje mogu koristiti gotovo svi bar kodovi. Osnovna prednost koritenja bar kodova u evidenciji osnovnih sredstava vidi se tijekom inventure, jer je koritenjem itaa bar kodova omoguena brza i precizna evidencija podataka o osnovnim sredstvima.

11

Proces prijelaza sa rune evidencije na evidenciju koritenjem itaa bar koda zahtjeva etiri jednostavna koraka:

1. izradu naljepnica s bar kodovima osnovnih sredstava; 2. pronalazak odgovarajuih osnovnih sredstava i lijepljenje naljepnica; 3. provoenje inventure; 4. prijenos podataka inventure u centralni informacijski sustav.

Slika 8 etiri jednostavna koraka u inventuri osnovnih sredstava

U sluaju da evidencija osnovnih sredstava nije aurna, najvei dio vremena oduzeti e pronalaenje odgovarajueg osnovnog sredstva i lijepljenje naljepnice. Nakon to se lociraju sva osnovna sredstva i nalijepe sve naljepnice, proces inventure je uvelike ubrzan u odnosu na runu inventuru. Inventurna komisija obilazi lokacije i koritenjem runog raunala sa itaem bar koda jednostavnim oitavanjem evidentira sva osnovna sredstva koja pronae.

4.2 Evidencija i inventura artikala u skladinom poslovanju Koritenje bar koda u skladinom poslovanju omoguuje aurne i tone informacije o stanju i kretanju robe u skladitu, te brzu i pouzdanu inventuru. U skladitima poduzea koja se bave proizvodnjom i prodajom robe, za oznaavanje pojedinanih artikala obino se koriste EAN 13 bar kodovi. Za artikle koji iz nekog razloga nemaju pridruen EAN 13 bar kod proizvoaa, poduzee formira interni EAN 13 bar kod. U skladinom poslovanju bar kod se koristi za provoenje inventure, evidenciju ulaza i izlaza robe na skladitu, i kontrolno oitavanje podataka o robi na skladitu. Inventura skladita provodi se skeniranjem bar koda pomou odgovarajueg itaa i upisivanjem koliine. Oitavanje bar koda i unos podatka o pronaenoj koliini robe traje vrlo kratko, tako da jedan popisiva moe u danu popisati veliku koliinu robe.

12

Po zavrenom popisu robe, podaci se iz runog raunala automatski prenose u centralni informacijski sustav u kojem se vre daljnje obrade.

Slika 9 Koritenje bar koda u skladitu

Prijem i izdavanje robe koritenjem runih raunala sa itaem bar koda smanjuje vrijeme potrebno za obradu i poveava preciznost, poto se evidentira onaj artikal koji se itaem oita. Time se osigurava aurnije stanje skladita. Nain rada ovisno o vrsti koritenih ureaja moe biti:

koritenjem bar kod itaa kao pomonog ulaznog ureaja vezanog za osobno raunalo kojim se oitavaju kodovi artikala (sistem PC kase). U ovom sluaju, bar kod ita kao pomoni ureaj slui iskljuivo za brzo i precizno evidentiranje tono odreenih artikala;

koritenjem runih raunala s bar kod itaem u batch modu. Runa raunala imaju jednostavnu aplikaciju za evidenciju podataka. Prije poetka rada te nakon zavretka rada razmjenjuju podatke sa centralnim informacijskim sustavom. Runa raunala se prije poetka rada pune matinim podacima potrebnima za rad (podaci o artiklima, cijenama, lokacijama, kupcima). Tijekom rada skladitar evidentira promjene na runom raunalu. itaem bar koda oitava odgovarajui artikal, a runo evidentira koliinu. Po zavretku rada, podaci se iz runih raunala automatski prenose u centralni informacijski sustav u kojem se vri obrada.

koritenjem runih raunala s bar kod itaima u on-line modu. Runa raunala su kao jednostavni terminali vezani beinom vezom na centralni informacijski sustav. Svaka promjena koju skladitar evidentira koritenjem takvog runog raunala, u istom trenutku se biljei u centralnom informacijskom sustavu.

4.3 Ambulantna (mobilna) prodaja Sistem za podrku ambulantne prodaje razvijen je za korisnika TISAK d.d. zbog poveanja konkurentnosti i rastueg zahtjeva kupaca za pravovremenom isporukom robe na lokaciji kupca. Vozila koja vre mobilnu prodaju opremljena su prodajnim kompletima koji se sastoje od runog raunala sa bar kod itaem i prijenosnog pisaa A4 formata koji slui za ispis dokumenata.

13

Slika 10 Prijenos podataka izmeu runih raunala i centralnog informacijskog

sustava LAUS Prije odlaska vozila na teren prodavai u skladitima preuzimaju robu, a runa raunala se pune podacima iz centralnog LAUS informacijskog sustava. Runa raunala napunjena su matinim podacima specifinima za rutu koja im je dodijeljena.

Slika 11 Priprema podataka za mobilnu prodaju

Tijekom obilaska terena, kupcu se isporuuje roba i odmah mu se daju ispisani dokumenti: otpremnica, raun-otpremnica ili raun, ovisno o zahtjevu kupca. Po povratku vozila sa terena, podaci se prebacuju u centralni LAUS informacijski sustav u kojem se vre daljnje obrade. Kupac na terenu zajedno sa robom odmah dobiva originalni raun na osnovu kojega vri plaanje ime se gubi potreba za naknadnim slanjem papirnate dokumentacije nakon to se vozila vrate sa terena. Osim za mobilnu prodaju robe kupcima, isti sustav koristi se i za izvanrednu opskrbu prodajnih mjesta robom. To je od velike vanost na frekventnim prodajnim mjestima za vrijeme trajanja turistike sezone kada je izuzetno vano brzo isporuiti odgovarajuu robu.

14

5 Zakljuak Bar kod je danas najzastupljenija tehnologija za oznaavanje artikala koja omoguuje jednoznanu identifikaciju artikala i ubrzava njihov protok od proizvoaa do krajnjeg kupca. Ta tehnologija ima samo jednu ozbiljnu manu, a to je da je potrebno doi u neposrednu blizinu proizvoda kako bismo mogli bar kod oitati itaem. Za dananji nain poslovanja koji tei to veoj mobilnosti i to brem protoku proizvoda i usluga to je ozbiljan nedostatak. Zbog toga se razvijaju razne tehnologije koje tee uklanjanju toga nedostatka i ubrzanju procesa. Radiofrekvencijska identifikacija (RFID) jedna je od tehnologija budunosti za koju se smatra da e u sljedeem desetljeu postepeno istisnuti bar kod, koji je u prethodnih dvadesetak godina dominantna tehnologija na ovom podruju.

15

6 Literatura [1] Osnovne informacije o bar kodovima, http://en.wikipedia.org/wiki/Barcode,

[12.7.2004.] [2] Portal s informacijama o bar kodovima, http://www.barcode.com/, [1.7.2004.] [3] Projektna dokumentacija aplikacije Ambulantna prodaja, LAUS CC, 2002. [4] Projektna dokumentacija aplikacije Evidencija osnovnih sredstava, LAUS CC,

2003.