5.7 Sigurnosno staklo RX SAFE

Sigurnosna stakla dijele se na:• lijepljena sigurnosna stakla VSG i• kaljena sigurnosna stakla ESG – toplin-

ski obrađena

Vrijednosti toplinskih i mehaničkih karak-teristika pri djelomično kaljenom staklu TVG negdje su između float stakla i kalje-nog stakla ESG. Djelomično kaljeno sta-klo TVG nije sigurnosno staklo u uobiča-jenom značenju tog pojma.

Oznaka CE

Sigurnosna stakla RX SAFE ispunjavaju zahtjeve sljedećih normi:- EN 12150 – 2 za kaljeno staklo ESG- EN 1863 – 2 za djelomično kaljeno sta-

klo TVG- EN 14 179 – 2 za kaljeno staklo s toplin-

skim ispitivanjem ESG-H- EN 14 449 za lijepljeno i lijepljeno sigur-

nosno staklo VSG

Oznaka CE potvrđuje sukladnost proi-zvoda sa zahtjevima važećih normi.

Posljedica suvremenih tehnologija veli-ka su poboljšanja karakteristika stakla u smislu zaštite od topline, sunca i zvuka. Građevinski elementi od stakla daju po-seban pečat suvremenoj arhitekturi. Mo-gućnost da se staklo iskoristi kao nosivi element arhitekte, konstruktere i inženje-re potaknula je na oblikovanje sve hrabri-jih konstrukcija. Odgovor na te izazove su vrste stakla koje u sebi ujedinjavaju mnoge karakteristike aktivne, pasivne i konstrukcijske zaštite.

Pojam aktivna zaštita znači zaštitu zdrav-lja ili života ljudi, zaštitu od požara, prova-le, pucnjeva ili oštećenja imovine.

Pod pojmom pasivna zaštita podrazumi-jeva se zaštita od oštećenja do kojih do-lazi pri lomu stakla.

Pod pojmom konstrukcijska zaštita ozna-čava se sposobnost stakla da, usprkos lomu, još uvijek, barem djelomično, ispu-njava zahtjeve sigurnosti.

134

5.7

Uzrok takvog ponašanja stakla treba tražiti u posebnosti njegove unutarnje strukture. Prijelaz iz tekućeg u čvrsto sta-nje pri staklu protječe bez nastanka kri-stalizacije, a rezultat toga je neuređena kristalna mreža. Pojedine molekule su, istina, stabilne, ali je veza među susjed-nim molekulama slaba, često i prekinuta. Tako nastaju mikroskopsko mali prijelomi (prvenstveno na površini) zbog kojih se već pri minimalnom nateznom optereće-nju aktivira lom cijele strukture. Ti prijelo-mi manifestiraju se u obliku mikroskop-skih rezova i samo u njima se može tražiti uzrok stvarne čvrstoće stakla na savijanje koja je više od sto puta niža od teoretske.

Ako staklo treba biti čvršće i sigurnije, mo-raju se smanjiti broj i veličina površinskih lomova. To se postiže kaljenjem stakla. Pod pojmom kaljeno staklo podrazumije-va se toplinski ojačano sigurnosno staklo koje se stručno-tehnički naziva i termič-ki prednapregnutim staklom. Kako već i sam naziv govori, prednaprezanje se po-stiže toplinskom obradom stakla. Obrada se provodi tako da se obje površine sta-kla najprije zagrijavaju do određene tem-perature, a zatim se brzo hlade.

Tehnologija i značajke

Posljedica suvremenih tehnologija veli-ka su poboljšanja karakteristika stakla u smislu zaštite od topline, sunca i zvuka. Time su se otvorile mogućnosti planiranja vrlo velikih ostakljenih površina i korište-nje stakla i na onim područjima na kojima su još nedavno prevladavali drukčiji ma-terijali.

Veću prepreku pri ostvarivanju novih za-misli moglo bi predstavljati samo nepo-stojanje sigurnosne funkcije stakla. Obič-no prozorsko staklo vrlo je krhak materijal. Usprkos sposobnosti odupiranja većim tlačnim napetostima, ima iznimno nisku nateznu čvrstoću. Natezne napetosti na površini stakla nastaju kada se staklo savija ili ako na njemu nastanu tempera-turne promjene: iznenadna promjena za 40 do 50 K dovoljna je da se staklo slomi. Komadi slomljenog stakla srpastog su oblika i imaju jako oštre rubove.

Ventilatori

5.7.1 Kaljeno sigurnosno staklo ESG prema EN 12150

Slaganje Zagrijavanje Kaljenje Hlađenje Oduzimanje

135

5.7.1

Deb

ljina

sta

kla

+ Natezanje- TlakPrednaprezanje

Taj proces odvija se tijekom hlađenja s pribl. 640 na 470 °C, odnosno do tempe-rature pri kojoj se i molekule u unutarnjim slojevima stakla vraćaju u čvrsto stanje. Kaljenje je učinkovito samo u slučaju ako se tijekom hlađenja stvori dovoljno velika temperaturna razlika između površine i unutrašnjosti. U nastavku staklo treba ohladiti do temperature pri kojoj je mogu-ća ručna manipulacija.

U opisanom procesu u kaljenom staklu nastaje karakteristična distribucija nape-tosti: molekule na površini trajno su izlo-žene tlačnim, a molekule u unutrašnjosti nateznim napetostima. Te napetosti mo-raju biti uravnotežene jer je to uvjet za sta-bilno stanje koje osigurava odgovarajuće sigurnosne značajke kaljenog stakla.

Budući da staklo zbog amorfne struktu-re nema klasičnu točku taljenja, nije mo-guće točno odrediti pri kojoj temperaturi staklo više nije u čvrstom stanju, odnosno pri kojoj je već u tekućem stanju. Između ta dva stanja postoji transformacijsko temperaturno područje: staklo najprije omekša, zatim postaje tjestasto i, konač-no, tekuće. Za kaljenje pločastog prozor-skog stakla u tom su području najpriklad-nije one temperature pri kojima je staklo u početnoj fazi omekšavanja. Pri tim tem-peraturama, odnosno između 610° i 660 °C, veze između pojedinih molekula se smanjuju, odnosno nisu više krute. Tije-kom zagrijavanja pojedine molekule se rastežu. Kada se postigne tražena tem-peratura, dovođenjem komprimiranog atmosferskog zraka staklo treba što prije ohladiti. Molekule u vanjskim slojevima stakla brzo se hlade. Pri tome se stežu i učvršćuju. Zbog slabe toplinske provod-ljivosti te molekule zadržavaju hlađenje, a time i stezanje molekula u srednjem slo-ju. Posljedica toga je da su molekule na površini gušće, a u sredini stakla rjeđe. Rezultat veće gustoće je smanjenje bro-ja, odnosno veličine površinskih mikro-pukotina.

137

5.7.1

Kaljeno staklo s toplinskim ispitivanjem ESG-H prema EN 14179

Nakon određenog vremena (nakon neko-liko sati ili godina) kaljeno se staklo može slomiti bez primjetnih vanjskih utjecaja. Spomenuta pojava naziva se spontani lom. Razlog je molekula NiS (niklov sul-fid) koja ima negativno temperaturno ra-stezanje. Tijekom hlađenja molekule sta-kla se stežu, a molekula niklovog sulfida se širi. Ako je molekula u sredini stakla (u polju nateznih napetosti) nastaje lokalna napetost koja može premašiti nateznu čvrstoću stakla i ono se lomi.

Pojava je vrlo rijetka, ali se usprkos tome mora spriječiti u skladu sa zahtjevima standarda EN 14 179, prvenstveno pri uporabi tih stakala u ventiliranim (hladnim) fasadama. To se postiže tako da se stakla izlažu “vrućem opterećenju”. Pri tom po-kusu, koji se naziva i Heat soak test (HST), stakla u posebnoj komori polako se griju do 290 °C ±10 °C. Stakla se izlažu toj tem-peraturi 4 sata. Tijekom tog vremena sta-kla koja imaju molekulu niklovog sulfida vrlo vjerojatno će puknuti. Spontani lom ne smijemo miješati s lomom koji nasta-je zbog mehaničkih utjecaja, odnosno zbog oštećivanja rubova pri premještanju i postavljanju stakla. Moramo znati da se kaljeno sigurnosno staklo, usprkos većoj čvrstoći, lomi, a uzrok za to je obično ne-odgovarajuće rukovanje (primjerice, ne-propisan prijevoz).

U okviru početnog ispitivanja i unutarnje kontrole proizvodnje kontroliraju se dvije najvažnije značajke kaljenog stakla pre-ma EN 12150:

- struktura loma: u slučaju rušenja ravno-teže napetosti, odnosno loma, u trenut-ku se oslobađa sva energija nakupljena tijekom kaljenja. Nastaje fina mreža sitnih djelića tupih rubova. Zbog toga je opasnost od ozljeda mnogo manja.

- mehanička čvrstoća (čvrstoća na savi-janje): izmjerena vrijednost > 120 N/mm2 (kaljeno staklo od float stakla), pri neka-ljenom staklu vrijednost je 45 N/mm2.

Uz te sigurnosne karakteristike, kaljeno se staklo odlikuje i sljedećim prednosti-ma:- veća udarna čvrstoća: ispitivanje njiha-

nja prema EN 12600.- veća opstojnost na temperaturne razli-

ke: opstojnost na temperaturne razlike na površini stakla iznosi 200 K. Normal-no float staklo mnogo je osjetljivije na temperaturne razlike (40 K).

Molekula niklovog sulfida

138

5.7.1

Kriteriji za kalibraciju

U tvrtki REFLEX kaljeno se staklo po cijeloj površini, u kalibriranoj Heat soak komori za ispitivanje, izlaže temperaturi 290 °C ±10 °C. Proces toplinskog ispitivanja mora odgovarati prikazanom tijeku vremena i temperature. Sustav mora biti sposoban slijediti tijeku pri 100 % zauzetosti, kao i pri 10 %.

Legenda:T – temperatura stakla u svakoj točki, oC t – vrijeme, ht1 – vrijeme pri kojem prvo staklo dostiže 280 oCt2 – vrijeme pri kojem zadnje staklo dostiže 280 oCa – faza grijanjab – faza održavanjac – faza hlađenjad – temperatura okruženja1 – prvo staklo koje je dostiglo 280 oC2 – zadnje staklo koje je dostiglo 280 oC3 - temperatura stakla

Svaka partija nadzire se putem vanjskog njemačkog instituta F & K.

140

5.7.1

Područja upotrebe kaljenog stakla ESG i kaljenog stakla s toplinskim ispitivanjem ESG-H

• stambeni i poslovni objekti (stepenice, vrata, automatska vrata, pregradne sti-jene, pomične stijene)

• sportski objekti (otporno na udarce loptom prema DIN 18032, dijelovi 1 i 3)

• škole i vrtići (iz sigurnosnih razloga za sprječavanje ozljeda)

• ugradnju u blizini vrućih tijela (radi spre-čavanja toplinskih lomova. Ako je uda-ljenost između grijaćeg tijela i unutar-njeg stakla manja od 30 cm s unutarnje strane mora se upotrijebiti kaljeno sta-klo).

• staklene fasade (parapeti prema DIN 18516, dio 4)

• primjena u svrhu zaštite (zaštita od pada na stepeništima, balkonima, ograde. TRAV “Tehnički pravilnik za primjenu ostakljenja za zaštitu od pada u dubinu” definira područje primjene ESG)

• vanjska primjena (zaštita od buke na cestama, stajališta, reklamni panoi, vi-trine...).

U okviru početnog ispitivanja i unutarnje kontrole proizvodnje kontroliraju se dvije najvažnije značajke kaljenog stakla s to-plinskim ispitivanjem prema EN 14179:- struktura loma: u slučaju rušenja ravno-

teže napetosti, odnosno loma, u trenut-ku se oslobađa sva energija nakupljena tijekom kaljenja. Nastaje fina mreža sitnih djelića tupih rubova. Zbog toga je opasnost od ozljeda mnogo manja.

- mehanička čvrstoća (čvrstoća na sa-vijanje): izmjerena vrijednost > 120 N/mm2 (kaljeno staklo s toplinskim ispiti-vanjem od float stakla), pri nekaljenom staklu vrijednost je 45 N/mm2.

Uz te sigurnosne karakteristike, kaljeno se staklo odlikuje i sljedećim prednosti-ma:- veća udarna čvrstoća: ispitivanje njiha-

nja prema EN 12600.- veća opstojnost na temperaturne razli-

ke: opstojnost na temperaturne razlike na površini stakla iznosi 200 K. Normal-no float staklo mnogo je osjetljivije na temperaturne razlike (40 K).

Ubuduće, kada se predviđa upotreba ka-ljenog stakla ESG, uvijek koristimo kalje-no staklo s toplinskim ispitivanjem ESG-H s vanjskim nadzorom, osim kada ostaklje-nje nije na prometnoj površini, odnosno iznad nje i ugrađuje se do 4 m visine.

To određuje TRLV pravilnik za upotrebu linijski učvršćenih ostakljenja.

141

5.7.1

• Polirani rub dobiva se na isti način kao fino brušeni, damo mu se dodatnim po-stupkom vraća stakleni sjaj.

• skinuti rub u odnosu na površinu stakla pod kutom od 45° ≤ α < 90°. Rub može biti fino brušen ili poliran.

Skraćeni rez

Staklu nepravilnog oblika, s jednim od uglova po kutom oštrijim od 30°, dimen-zija se u tom kutu skraćuje.

Zbog karakterističnog rasporeda nape-tosti, kaljeno staklo nakon kaljenja ne može se više obrađivati (primjerice re-zati, bušiti, brusiti...). Svaki takav zahvat mogao bi, naime, izazvati rušenje ravno-teže napetosti i staklo bi se slomilo. To znači da se toplinska obrada treba izvo-diti tek nakon što su završene sve druge vrste obrade.

Priprema stakla za kaljenje

Obrada rubova

Svako staklo prije kaljenja mora ima-ti obrađene rubove. Minimalni stupanj obrade, koji ispunjava ovaj tehnološki uvjetovan zahtjev, jest grubo brušenje ili odstranjivanje sloja s rubova.

• Grubo brušen rub dobiva se kada se rezanom rubu tračnom brusilicom od-strani oštrina. Tim postupkom ne mogu se izravnati dimenzijska odstupanja koja su nastala pri rezanju stakla.

• Fino brušen rub dobiva se strojnom obradom po cijelom presjeku. Na pre-sjeku ne smiju ostati sitna oštećenja ili nebrušeni odsjeci. Takav rub naizgled nema sjaja.

5.7.2 Obrada kaljenog stakla

Maks. 2 mm

Skraćenirez

142

5.7.2

Udaljenost između ruba stakla i rupe, odnosno otvora, može biti manja samo u slučaju da se izvede rasteretni rez od ruba do rupe. Promjer reza mora biti 1,5x debljina stakla: D ≥ 1,5 S.

Za udaljenost između dva otvora vrijede jednaka pravila kao za udaljenost izme-đu rupe i ruba stakla. Dijagonalni odmak rupe od kuta stakla neka bude veći od šesterostruke debljine. Promjer otvora (izreza) ne smije biti veći od 1/3 duljine stranice: D ≤ K/3

Kada stakla za fasadne elemente treba vijcima pričvrstiti na podkonstrukcije, mogu se izraditi upuštene rupe.

Rupe, otvori, kutni i rubni izrezi

A, B = odmak od ruba staklaD = promjer rupe, odnosno otvoraK = duljina straniceS = debljina stakla

Izvedbe takvih rupa ograničene su slje-dećim tehnološkim zahtjevima:

• promjer rupe, odnosno otvora mora iznositi barem onoliko koliko iznosi de-bljina stakla: D ≥ S

• udaljenost između ruba stakla i rupe, odnosno otvora, ne smije biti manja od polovice njezina promjera: A ≥ D/2.

Raspored, odnosnopoložaj rupa

S < 8 mm S ≥ 8 mm

D ≥ 1,5S S ≤ D < 1,5S D ≥ 1,5S S ≤ D < 1,5S

Rubno područjeUdaljenost od ruba

A ≥ 2S A ≥ 2S A ≥ 2,5S A ≥ 2,5S

Kutno područjeUdaljenost od dva ruba

A ≥ 2S + 5 mmB ≥ 2S + 5 mm

A ≥ 5SB ≥ 2S + 5 mm

A ≥ 2,5S + 5 mmB ≥ 2,5S + 5 mm

A ≥ 5SB ≥ 2,5S + 5 mm

Nominalni radijus rupe (mm) Tolerancija

4 ≤ D ≤ 20 ± 1,0

20 < D ≤ 100 ± 2,0

100 < D Savjetovanje s proizvođačem

Tolerancije rasporeda rupa:

Dimenzijske tolerancije za rupe(EN 12150)

143

5.7.2

Područje primjene

Ti zahtjevi vrijede za ravno kaljeno staklo, izrađeno horizontalnom tehnologijom, namijenjeno primjeni u građevinarstvu. Kaliti se može float (EN 572-2) ili orna-mentirano staklo (EN 572-5). Stakla mogu biti:

• bezbojna ili obojena u masi• prozirna, transparentna ili netranspa-

rentna• s nanosom (primjerice emajlom, piroli-

tičkim nanosom)• površinski obrađena (primjerice pje-

skarena, gravirana).

Tolerancije

1. Tolerancija širine i visine stakla(EN 12150)

Tolerancije rupa i izreza određene su tehnološki uvjetovanim mogućnostima. Općenito te tolerancije odgovaraju to-lerancijama duljine i širine stakla koje se navode u tablici u nastavku. Promjer rupe i veličina izreza moraju se dimenzionirati tako da se time može poravnati odstupa-nje od tolerancija za promjer i tolerancija za rupe, odnosno izreze. Zbog umetnu-tog distancera, koji sprječava kontakt vijka i stakla, promjer rupe treba biti za 4 mm veći od debljine vijka.

Kako bi montaža stakala bila što jedno-stavnija, pri dimenzioniranju promjera rupe treba uzeti u obzir toleranciju uda-ljenosti i toleranciju promjera rupe. Kada u staklu u istom redu treba napraviti više od četiri rupe, treba povećati minimalnu udaljenost među njima.

Izrezi na rubu ili u kutu stakla moraju biti polukružni. Radijus mora biti jednak ili veći od debljine stakla, ali ne manji od 10 mm. Veličina izreza mora se dimen-zionirati tako da se izravnaju tolerancije udaljenosti. Izrez ne smije biti veći od 1/3 duljine stranice.

Nominalna dimenzija stranica

(Š ili V)

Tolerancija

Nominalna debljina

stakla d ≤ 12

Nominalna debljina

stakla d > 12

≤ 2000 ± 2,5 ± 3,0

2000 < Š ili V ≤ 3000 ± 3,0 ± 4,0

> 3000 ± 4,0 ± 5,0

5.7.3 Kriteriji kvalitete kaljenog stakla

144

5.7.3

tl =h2

300

b) Lokalna iskrivljenostLokalna iskrivljenost (boranje stakla) uvi-jek se mjeri samo između dvije točke koje su međusobno udaljene 300 mm. Postu-pak mjerenja jednak je kao kod mjerenja kompletne iskrivljenosti. Odgovarajućim pomagalom, primjerice napetom žicom, odnosno metalnim mjerilom, izmjeri se najveća udaljenost h2. Deformacija se mjeri u polju koje je paralelno s rubom stranice i udaljeno od nje najmanje 25 mm. Lokalna iskrivljenost izražava se odnosom između udaljenosti h2 i duljine 300 mm. Kod ornamentnog stakla lokal-na iskrivljenost mjeri se na ornamentnoj strani tako da se na najviši vrh konstruk-cije stavi ravnalo i izmjeri udaljenost do najviše točke konstrukcije.

2. Tolerancije nazivnih debljina(EN 12150)

3. Planimetrija (EN 12150)

Tijekom kaljenja staklo, zagrijano na tem-peraturu blizu točke omekšavanja, ciklič-ki se pomiče preko keramičkih valjaka. Zbog toga nije moguće izraditi staklo koje nema (barem minimalno) deformi-rane površine. Odstupanje u ravnini (pla-nimetriji) ovisi o debljini stakla, njegovim dimenzijama i odnosu stranica i izražava se oblikom iskrivljenja. Ravnina stakla od odlučujućeg je značaja za optičke zna-čajke stakla. Spomenute deformacije dijele se u dvije skupine: kompletnu i lo-kalnu iskrivljenost.

a) Kompletna iskrivljenost tcAko se želi izmjeriti ta vrsta deformacije, dulja stranica stakla mora se položiti ver-tikalno na dvije podloške širine 100 mm koje trebaju biti udaljene od kutova 1/4 duljine stranice. Odgovarajućim pomaga-lom, primjerice napetom žicom, treba iz-mjeriti najveću udaljenost (h1) između žice i konkavne površine stakla. Iskrivljenost se mjeri uzduž svih stranica i obje dijago-nale. Kompletna iskrivljenost izražava se odnosom između izmjerene udaljenosti h1 i širine (Š), odnosno visine stakla (V).

Vrsta stakla

Najviše dopuštene vrijednosti

Kompletna iskrivljenost

(mm/mm)

Lokalna iskrivljenost

(mm/300 mm)

Float staklo(EN 572-2) 0,003* 0,5

Ostala stakla 0,004 0,5

* kod kvadratnih ili gotovo kvadratnih stakala s odnosom stranica od 1:1 do 1:1,3 odstupanja u planimetriji u pravilu su veća nego kod uskih pravokutnih stakala. Zato ima smisla da pri kvadratnim oblicima umjesto stakla debljine 4 do 6 mm odaberete deblje staklo ili se posavjetujte s tehnolozima tvrtke REFLEX.

tc =h1

Š ili V

Nazivna debljina

(mm)

Tolerancija (mm)Ornamentno

staklo Float staklo

3

±0,5 ±0,24

5

6

8 ±0,8

±0,310 ±1,0

12 -

15 - ±0,5

19 -±1,0

25

145

5.7.3

Broj i dimenzije djelića

Struktura loma u skladu s EN 12 150 - 1

Ispitno staklo (1.100 x 360 mm) mora slo-bodno ležati u okviru koji sprečava rasi-panje djelića, a istovremeno ne sprječava njihovo širenje. Na polovici duže stranice treba udariti čekićem (masa 75 g; radi-jus zaobljenog vrha 0,2 mm) u točki koja je od ruba stakla udaljena 13 mm. Četiri do pet minuta nakon udarca počinju se brojiti djelići. Za brojanje se koristi maska 50 x 50 mm. Maska se ne smije stavljati na polja koja su u radijusu od 100 mm od mjesta udarca ili u pojasu od 25 milimeta-ra od staklenih rubova.

Ispitivanje njihanjem

U skladu s EN 12 600.

Vizualno ocjenjivanje kvalitete

U poglavlju 6.9.6 navode se “Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete stakla za građevinarstvo”, u kojima su opisane

4. Promjene u boji i strukturi

Pri ornamentnim staklima ne može se osigurati simetrija strukture uz upotrebu više stakala postavljenih jedno pokraj drugoga u zajedničku površinu.

Zbog proizvodno-tehničkih uvjeta kod nekih ornamentnih stakala tijekom toplin-ske obrade može se djelomično iskriviti tijek strukture.

Iz istog razloga kod ornamentnih i u masi obojenih stakala djelomično se mijenja i vlastita boja.

Testiranje

U okviru unutarnje kontrole proizvodnje i vanjskog nadzora (Institut za prozorsku tehniku (IFT) iz njemačkog mjesta Rose-nheima) stalno se provjerava proizvod-nja kaljenog stakla RX SAFE ESG prema uvjetima važećih normi.

Vrsta stakla Nominalna debljina (mm)

Najmanji broj djelića

Najveća dužina najvećeg djelića

(mm)

Kaljenosteklo od

float stakla 4 – 12 40 100

float stakla 15 – 19 30 100

ornamentnog stakla 4 – 10 30 100

Vrsta stakla Nominalna debljina (mm)

Mehanička čvrstoća (čvrstoća na savijanje) (N/mm2)

Kaljenosteklo od

float stakla 4 – 19 120

ornamentnog stakla 4 – 10 90

emajliranog stakla 4 – 19 75*

* Emajlirana površina je u nateznoj zoni.

Mehanička čvrstoća (čvrstoća na savijanje) u skladu s EN 1288 - 3 / EN 12150 - 1

146

5.7.3

RX ESG-HEN 14179

F & K

• Ovlaživost staklenih površina

Otisci valjaka, prstiju i korištenih vakuum-skih držača ili etiketa pod posebnim uvje-tima mogu izazvati minimalne promjene u mreži atoma na površini stakla. Ako su stakla mokra, mjesta na kojima je došlo do takve pojave postaju vidljiva, jer ima-ju drukčiju prijemčivost za vodenu paru (ovlaživost). Pri suhom staklu ta pojava, naravno, nestaje. Budući da je navedena promjena fizikalno uvjetovana, ne može biti predmet reklamacije.

• Označavanje stakala

Svako RX SAFE ESG kaljeno staklo mora imati vidljiv i trajan otisak (EN 12150 i ime ili oznaka proizvođača) iz kojega je vidljivo da je to sigurnosno staklo. Otisak prema toj normi mora biti trajan i neuklonjiv.

RX SAFE ESG-H kaljeno staklo s toplin-skim ispitivanjem također mora imati vid-ljiv i trajan otisak (EN 14179 i ime ili oznaka proizvođača).

Vidljiv i trajan otisak RS SAFE ESG – H sa-drži sljedeće podatke:

- proizvođač: RX ESG-H- standard: EN 14179- nadzorni, odnosno certifikacijski or-

gan: F & K

metode ocjenjivanja i prikazane tablice s dopuštenim odstupanjima. U nastavku navedene posebnosti kaljenog stakla fizi-kalno su uvjetovane, zato se na njihov na-stanak ili intenzivnost ne može utjecati.

• Optičke posebnosti

Tijekom postupak toplinske obrade staklo se u peći pomiče po vrućim keramičkim valjcima. Zbog toga se na njegovoj povr-šini povremeno pojavljuje blaga valovitost (naziva se i “roller waves”). Spomenuta pojava ne može se izbjeći, a u praksi se primjećuje kao iskrivljenje slike, gledane u odbijenoj svjetlosti. Zbog termičkog po-stupka kaljenja može doći i do kemijskih i mehaničkih promjena površine, kao što su točkice na površini koje se nazivaju i “roller pick up”, odnosno otisci valjaka.

• Anizotropija

Tijekom termičke obrade kaljenom sigur-nosnom staklu mijenja se stanje nape-tosti. U njemu nastaju polja napetosti na kojima se polarizirana svjetlost (određeni dio dnevne svjetlosti je, ovisno o vremen-skim uvjetima, uvijek polariziran) dvostru-ko lomi. Zato se u posebnim svjetlosnim uvjetima, pri pogledu na kaljeno staklo primjećuju polarizacijska polja u obliku raznih uzoraka. Taj fenomen primjetan je samo na kaljenom staklu.

• Toplinska opstojnost

Posebna distribucija napetosti, karakteri-stična za kaljeno staklo, ostaje u ravnote-ži i pri trajnoj upotrebi pri temperaturi od + 250 °C. Zato kaljeno staklo dobro podnosi brz pad temperature i velike temperatur-ne razlike između dvije točke (do 200 K).

147

5.7.3

5.7.4 Proizvodni program i maksimalne dimenzije

Maksimalne dimenzije u cm za RX SAFE ESG i RX SAFE ESG-H

Vrsta stakla Boja Debljina stakla/dimenzije (cm)

4 mm 5 mm 6 mm 8 mm 10 mm 12 mm 15 mm 19 mmFloat Prozirna 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480 244x480 244x480

Planibel Color

Bronze 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480 - -Green 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480 - -Grey 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480 - -Dark Blue 120x200 - 244x480 244x480 244x480 - - -Priva Blue 120x200 - 244x480 244x480 244x480 - - -Azur 120x200 - 244x480 244x480 244x480 - - -

Planibel Clearvision, bijelo staklo 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480 - -

Low-e T 120x200 - 244x480 244x480 - - - -

StopsolSupersilver

Clear 120x200 150x250 244x480 244x480 - - - -Grey - 150x250 244x480 244x480 - - - -Green - - 244x480 244x480 - - - -Dark Blue - - 244x480 244x480 - - - -

StopsolClassic

Clear 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 - - -Bronze 120x200 150x250 244x480 - - - - -Grey 120x200 150x250 244x480 - - - - -Green 120x200 150x250 244x480 244x480 - - - -

ChinchillaProzirna 120x200 - 185x400 185x435 - - - -Smeđa 120x200 - - - - - - -

Ornament504/rosa

Prozirna 120x200 - 185x335 - 204x435 - - -Smeđa 120x200 - - - - - - -

Katedral

Prozirna 120x200 - - - - - - -Žuta 120x200 - - - - - - -Plava 120x200 - - - - - - -

GothicProzirna 120x200 - - - - - - -Smeđa 120x200 - - - - - - -

Altdeutsch

Prozirna 120x200 - - - - - - -Žuta 120x200 - - - - - - -Plava 120x200 - - - - - - -Smeđa 120x200 - - - - - - -

Mastercarre Prozirna 120x200 - 321x200 330x204 - - - -Masterpoint Prozirna - - 200x321 204x252Matelux Satinirana 120x200 - 225x321 225x321 244x321 - - -

Minimalna dimenzija: 100 x 250 mm za pravokutna stakla RX SAFE ESG i RX SAFE ESG-HMinimalni promjer: 250 mmMaksimalni omjer stranica: 1:10Maksimalna težina: 300 kgZa oblike koji su slični kvadratnima i imaju omjer stranica između 1:1 i 1:1,3 odstupanje od ravnine neizbježno je veće od pravokutnih stakala. Posebno za stakla debljine ≤ 6 mm, preporučuje se pravovremeno savjetovanje s tvrtkom REFLEX.

148

5.7.4