55703960 berze i berz posl

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl

http://slidepdf.com/reader/full/55703960-berze-i-berz-posl 1/124

Берзе и берзанско пословање

BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE

S A D R Ž A J

PREDGOVOR

Glava prva

1. OPŠTI POJMOVI O BERZI I BERZANSKOM POSLOVANJU

1.1. Pojam berzi1.2. Istorijat nastanka berzi1.3. Vrste berzi1.4. Pojam berzanskih poslova1.5. Vrste berzanskih poslova1.6.Osnovni zada i berzi1.!. Prin ipi tr"ovanja!.1. 1. Povjerenje i si"#rnost!.1.2. $lo"a dr%ave # berzanskom poslovanj#

Rezime Pitanja za vježbu

Glava dr#"a

2. REGULATORNA TIJELA – INSTITUCIJE NA TRŽIŠTU KAPITALA

I BERZANSKI POSREDNICI2.1. &omisija za hartije od vrijednosti

2.1.1. Istorija i razvoj 2.1.2. 'adle%nost komisija 2.1.3. (e)#narodna or"aniza ija &omisija za hartije od vrijednosti 2.1.4. 'ezavisnost &omisije za hartije od vrijednosti 2.1.5. 'adle%nosti &omisije za hartije od vrijednosti *ep#blike +rpske 2.1.6. 'adle%nosti &omisije za hartije od vrijednosti *ep#blike +rbije 2.2. ,entralni re"istar

2.3. *e"istrovanje - #knji%avanje hartija od vrijednosti

2.4. Ovla /ene banke2.5. &astodi banka2.6. 0erzanski posredni i

2.6.1. Pojam i #nk ija 2.6.2. (jesto i #lo"a brokera na inansijskom tr%i t# 2.6.3. jelatnost prava i obaveze brokersko dilerskih dr# tava 2.6.4. Or"aniza ija brokersko dilerskih dr# tava 2.6.5. $dr#%enja berzanskih posrednika Rezime

Pitanja za vježbu

1

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



Glava tre/a

3. BERZANSKO TRŽIŠTE I BERZANSKO POSLOVANJE

3.1. Pojam i vrste kapitala3.2. 0erzansko tr%i te3.2.1. Pojam i vrste sek#ndarno" tr%i ta3.2.2. Osnovna obilje%ja sek#ndarno" tr%i ta3.3. Vanberzansko tr%i te3.4. $klj# ivanje hartija od vrijednosti na berzansko tr%i te listin"3.5. Prospekt3.6. Pojam i vrsta nalo"a3.!. r"ovanje berzanskim materijalom na berzi3.7. r"ovina na kratko3.8. r"ovina na mar"ini3.19. (etode tr"ovanja3.19.1. (etod preovla)#j#/e ijene3.19.2. (etod kontin#irano" tr"ovanja3.19.3. (etod minimalne ijene3.19.4. (etod blok tr"ovanja3.11. $tvr)ivanje ijena hartija od vrijednosti3.11.1. $tvr)ivanje ijena na kontin#iranom i a#k ijskom tr%i t#3.11.2. $tvr)ivanje ijena na dilerskom tr%i t#3.11.3. $tvr)ivanje ijena kod blok transak ija3.12. :l#kt#a ije pri tr"ovanj# na berzi3.13. 0erzanski indeksi i dr#"i pokazatelji3.13.1. 0erzanski prosje i3.13.2. 0erzanski indeksi3.13.3. Indeksi 0eo"radske 0erze3.13.3.1. 0eleksline3.13.3.2. 0eleks153.13.4. 'ajpoznatiji indeksi # svijet#3.14. Ostali pokazatelji3.15. Globaliza ija berzanskih tr%i ta


Glava etvrta 4. BERZANSKI CIKLUS

4.1. Predberzanske aktivnosti4.2. 0erzanske aktivnosti4.3. Postberzanske aktivnosti4.4. ,ikl#si saldiranja rali itih hartija od vrijednosti4.5. *izi i4.6. &#rsna lista i berzanski izvje taji

4.!. &#rsna lista +arajevske berze Rezime

2

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



Pitanja za vježbu

Glava peta

5. OSTALE BERZANSKE OPERACIJE5.1. (anip#la ije i pek#la ije na berzi5.2. Povla /ene ;insajder< privile"ovane in orma ije5.3. $lo"a berze # nadzor# na berzanskom tr%i t#5.3.1. &ontrola i nadzir na 0eo"radskoj berzi5.4. 0erzanske krize5.5. rans er svojine5.6. =nalize5.6.1. :#ndamentalna analiza5.6.2. ehni ka analiza


Glava esta

6. KARAKTERISTIKE POSLOVANJA NEKIH BERZI

6.1. 0anjal# ka berza - 0anja >#ka +to k ?@ han"e6.1.1. &ontin#irani metod tr"ovanja6.1.2.=#k ijski metod tr"ovanja6.1.3. 0lok poslovi6.1.4. Indeksi 0anjal# ke berze6.2. r"ovanje hartijama od vrijednosti na slobodnom berzanskom tr%i t#.6.3. 'edozvoljni post#p i na berzanskom tr%i t#6.4. 0erzanski nadzor na 0anjal# koj berzi6.5. Or"aniza ija berze6.6. (e)#narodna saradnja6.!. &#rsna lista 0anjal# ke berze6.7. +arajevska berza 0erza vrijednosnih papira - he +arajevo +to k ?@ han"e6.7.1. (etodi tr"ovanja na +arajevskoj berzi

6.7.1.1. =#k ijski na in tr"ovine6.7.1.2. (: + ; Multi-Fixing-Trading-Schedule < kontin#irana tr"ovina6.7.1.3. &#rsna lista +arajevske berze6.8. 'eki poda i iz istorije +arajevske berze6.19. 0eo"radska 0erza 0el"rade s+to k ?@ han"e6.19.1. Istorijat i osnivanje 0eo"radske berze6.19.2. Or"aniza ija 0eo"radske berze6.19. 3. =k ionari 0eo"radske berze6.19.4. jelatnost 0eo"radske berze6.19.5. Or"ani 0eo"radske berze6.19.6. =rbitra%a 0eo"radske 0erze

6.19.!. &omisije 0e"radske berze6.19.7. >istin" 0eo"radske berze

3

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



6.11. 'j#jor ka berza ;'A+?<6.11.1. Or"aniza ija berze6.11.2. :#nk ija 'A+?6.11.2.1. 'eprekidno tr%i te6.11.2.2. Pravi na ijena6.11.2.3. :inansiranje6.11.2.4. >istin"6.11.2.5 r"ovanje na 'A+?6.12. '=+ =B - "lobalna tr"ova ka mre%a6.13. :rank #rtska berza6.14. ?#[email protected]. >ondonska berza6.16. okijska berza6.1!. Con"kon" ka berza


!. POSLOVNA ETIKA NA BERZANSKOM TRŽIŠTU

!.1. Pojam etike i eti ko" poslovanja!.2. ?ti ki prin ipi!.3. ?ti ki kodeksi! .4. Odnos berzansko" posrednika i klijenta


4

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



5

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



6

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



Čitalac mora da odluči da li želi pro te ili !ori "e od#o$ore "a

$o%a pita"%a & u tome' !ao i udru#im e!o"om !im pita"%ima'"e možemo imati i %ed"o i dru#o

Joseph A o!s S"h#$pe%e&' ()*2+ ,+

PREDGOVOR

:inansijska tr%i ta kao sastavni dio #k#pno" inansijsko" sistema predstavljaj# krvotok privrede bilo koje zemlje. Ona moraj# da omo"#/e brz lak ie ikasan i prod#ktivan protok i #potreb# kapitala podizanje per ormansi privrednihs#bjekata e ikasn# aloka ij# res#rsa motivisanje pred#zetni ko" sektora i stalno pove/anje doma/e" br#to proizvoda.

'a dana njim inasijskim tr%i tima pris#tna s# veoma dinami na i #zb#dljivazbivanja. 'aime razvojem kompj#terskih in ormati kih i dr#"ih novih tehnolo"ijado lo je do "lobaliza ije i inte"ra ije inansijskih tr%i ta i dr#"ih inansijskihinstit# ija o"romno" rasta berzanskih transak ija razvili s# se novi inansijskiinstr#menti koji obezbje)#j# #nk ionisanje inansijsko" sistema.

$ tom smisl# berze i berzansko poslovanje imaj# veoma veliki i dalje dobijaj#sve ve/i zna aj. Dbo" to"a s# berze i berzansko poslovanje predmet iz# avanja na"otovo svim ak#ltetima i visokim kolama koje se bave op tom ili poslovnomekonomijom.

0erze s# veoma zna ajan se"ment inansijskih tr%i ta odnosno tr%i ta kapitala.&ao or"anizovane inansijske instit# ije # najrazvijenijim zemljama postoje vi e oddva vijeka a na posotorima biv e +:*E 0eo"radska berza #z odre)ene prekide postoji vi e od stotin# "odina. I pored to"a veoma je rijetka jelovita literat#ra o berzama i berzanskom poslovanj#. osada nja razmatranja berzi i berzansko" poslovanja #"lavnom s# razmatrana # literat#ri koja se bavi inansijskim tr%i tima ili

tr%i tem kapitala.&nji"a (er)e i *er)a" !o po lo$a"%e je #d%benik za istoimeni predmet koji se

iz# ava na :ak#ltet# za poslovne i inansijske st#dije # 0anja ># i. 'astala je saambi ijom da b#de osnovna literat#ra za st#dente ali i za sve ostale koji %ele da sedetaljno #poznaj# sa berzama kao inansijskim instit# ijama berzanskim poslovanjem prednostima nedosta ima i rizi ima tr"ovanja na berzi.

$ knjizi je kao prakti an primjer tr"ovanja na berzi poseban zna aj dat0eo"radskoj berzi kao jednoj od najstarijih berzi # ?vropi s jedne strane i berzikoja je ne to manje od 199 "odina objedinjavala tr%i te dana nje +rbije 0osne i

Cer e"ovine Crvatske +lovenije (akedonije i ,rne Gore. ako/e zna ajno mjesto

!

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



dato je 0anjal# koj i +arajevskoj berzi kao berzama koje objedinjavaj# inasijskotr%i te 0osne i Cer e"ovine i *ep#blike +rpske.

&nji"a ja napisana # sklad# nastavnim planom i pro"ramom :ak#lteta za poslovne i inansijske st#dije # 0anja ># i. ako)e # sklad# je i sa vode/imsvjetskim i #niverzitetskim nastavnim pro"ramima. +til pisanja i sadr%aj knji"e prila"o)en je tro"odi njem st#d#j# na :ak#ltet# za poslovne i inansijske st#dije kaoi st#dentima koji posjed#j# znanja iz objasti #nk inisanja inansijskih tr%i ta.Imaj#/i # vid# da na a str# na literat#ra jo nije sistematizovala termine koji se#potrebaljavaj# # prakti noj primjeni na inansijskim tr%i tima za veliki brojodredni a ;u zagradi< dat je or"inalan naziv na ene"leskom jezik#.

&nji"a je podjeljena # ! ;sedam< "lava iji sadr%aj predstavlja #nk ionalnozaokr#%ene jeline.

+ pr$o% #la$i entralno mjesto dato je berzama de ini iji berzi istorijskomrazvoj# berzi vrstama berzi itd. $ ovom djel# date s# op te napomene o berzanskim posredni ima njihovim pravima i obavezama. ako)e obja njeni s# berzanski poslovi vrste berzanskih poslova i prin ipi tr"ovanja. Imaj#/i # vid# da berze traj#vi e vjekova da predstavaljaj# tr%i te koje je # na el# si"#rno na kojem se ormira

er ijena tr%i no" materijala zna ajna pa%nja posvje/ena je povjerenj# i s#"#rnosti # berzansko tr"ovanje kao i #lozi dr%ave # berzanskom tr"ovanj#.

+ dru#o% #la$i obra)ene s# instit# ije koje s# neophodne za #nk ionisanjeor"anizovano" tr%i ta kao to je berza. Obja njena je nadle%nost #nk ija i zadatak&omisije za hartije od vrijednosti. etaljno je obja njena #nk ija prava i obaveze berzanskih posrednika ;brokersko dilerskih dr# tava< koa i mjesto #lo"a i zna aj,entralno" re"istra.

,re-a #la$a bavi se pitanjima berzansko" poslovanja. etaljno je obja njeno berzansko i vanberzansko tr%i te na in i #slovi #klj# ivanja hartija od vrijednosti na berzansko ili vanberzansko tr%i te metodi tr"ovanja na in #tvr)ivanja ijene itd.Posebna pa%nja posve/ena je berzanskim indeksima i ostalim tr%i nim pokazateljima.

Čet$rta #la$a de ini e tr"ovin# na berzi odnosno berzanski ikl#s. $ ovoj "lavidetaljno s# obja njene predberzanske berzanske i postberzanske aktivnosti kao ina in i str#kt#ra izvje tavanja nakon berzansko" sastanka.

.eta #la$a posvje/ena je manip#la ijama i pek#la ijama na berzi. Iako berze posvom istorijskom nasle)# i #k#pnoj or"aniza iji predstavljaj# si"#rn# tr"ovin# one i pored to"a nis# im#ne od raznih manip#lativnih i pek#lativnih radnji a to dokaz#jedosada nje isk#stvo # #nk ionisanj# svih berzi pa i onih najve/ih kakva je primjeraradi 'j#jor ka berza. Dbo" to"a s# obja njeni mo"#/i manip#lativni post#p i i mjerekoje se pred#zimaj# da do njih ne do)e.

/e ta #la$a analizira i obja njava #nk ionisanje nekih berzi. etaljno obja njenje#nk ionisanja dato je za 0anjal# k# +arajevsk# i 0eo"radsk# berz#. ako)e veoma

veliki zna aj posvje/en je najve/oj i najstarijoj berzi na svijet# - 'j#jor koj berzi;'A+?<. Obja njena je i "lobalna mre%a '=+ =B kao i :rank #rtska >ondonska

okijska Con"kon" ka berza i ?#rone@t.

7

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



Se-$. , ./. se bavi pitanjima etike i eti kih prin ipa. 0#d#/i da se na berzanskom i #op te inansijskom tr%i t# s#sre/# razni # esni i koji esto imaj#s#protne interese a posebno kada je # pitanj# odnos berzansko" posrednika i klijentaveoma je va%no po tivanje eti kih prin ipa i eti kih normi. Dbo" to"a je razmatranjeetike i eti kih prin ipa i normi na lo mjesto # ovoj knjizi.

Poslije svake "lave dat je kratki rezime i navedena s# odre)ena pitanja to /e posl#%iti st#dentima da lak e savladaj# "radivo predvi)eno za nastavni predmet 0erzei berzansko poslovanje.

=$ O*I

8

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



19

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



0"i !o%i "e )"a%u "e!a uče'o"i !o%i )"a%u "e!a"ala)e )ado$ol% t$ou tome da e pod %e-a%u

L.%!0s1. ! &e1.

(+ OPŠTI POJMOVI O BERZI I BERZANSKOM POSLOVANJU

1.1. Po3.$ 4e& !

:inansijska tr%i ta # najop tijem smisl# mo"# se podijeliti na or"anizovana ineor"anizovana.0r#a"i)o$a"o trži1te pred ta$l%a pro tor ili e!o"om !i mil%e #d%e e

u re-e po"uda i potraž"%a i #d%e e 2ormira ci%e"a i o*a$l%a tr#o$i"a 2i"a" i% !imi" trume"tima. +to"a se sek#ndarna tr%i ta kao or"anizovana tr%i ta dijele na berze ivanberzanski promet+ Po%&e40o 3e 0., .s!%! ! %o -. s/.1. 4e& . p&e-s%./ 3.o&,.0! o/.0o 5!0.0s!3s1o %&6!7%e' . -. s/.1o o&,.0! o/.0o %&6!7%e 0!3e 4e& .+

Pos%o3! /!7e -e5!0!"!3. ! /!7e 0.8!0. -e5!0!s.03. p o 3$. 4e& .+ Be& . se 0.38e79e-e5!0!7e 1.o p&os%o& 0. 1o$e se %&,#3e -#,o&o80!$ 5!0.0s!3s1!$ !0s%&#$e0%!$.+Be& . p&e-s%./ 3. o&,.0! o/.0o se1#0-.&0o %&6!7%e h.&%!3. o- /&!3e-0os%! s.po%p#0o p&e"! 0!$ ! s%&o,o #%/&:e0!$ p&./! !$. %&,o/.03.' p&./! !$. p&!3e$.%&6!70o, $.%e&!3. . 0. 4e& !' 1.o ! po%p#0o p&e"! 0!$ 1&!%e&!3#$!$. 1o3!&e,# !7# #s o/e ! 0.8!0 . p&!3e$ # 8 .0s%/o 0. 4e& !+ U najširem smislu riječiberza redstavlja me!us"bne intera#tivne "dn"se svih učesni#a na tržištu #a" št" suF

1< emitenti ;izdavao i< tr%i no" materijala2< sva izi ka i pravna li a koja na bilo koji na in # estv#j# # pro es#

tr"ovanja na berzi3< prate/e a"en ije kao to s# ;razne a"en ije knji"ovo)e i sli no<4< nadzorni or"ani5< klirin ke k#/e i re"istri CoV6< posredni i na berzi!< mediji7< sama berza kao instit# ija # #%em smisl# rije i1.

0erza # #%em smisl# rije i predstavlja sredi te oko ko"a se nalaze ostali # esni ina berzanskom tr%i t#.

$erza ne utvr!uje cijenu tržišn"g materijala% ve& utvr!uje #riterijume " načinutrg"vanja' U r"cesu trg"vanja ("rmira se cijena tržišn"g materijala

0erza se #mno"ome razlik#je od dr#"ih tr%i ta "dje se obavlja tr"ovina. 'aimeradi #o avanja razlike izme)# berze i dr#"ih mjesta za tr"ovanje potrebno je imati #vid# nekoliko elemenata koji s# karakteristi ni za berzansko tr"ovanje. *adi se oslede/im elementimaF Gdje &ada Hta &ako odnosno berza je odre)enaelementima kao to s#F(; $3es%o %&,o/.03.' 2; p&e-$e% %&,o/!0e' *; #s o/! .%&,o/!0# <p&./! . %&,o/.03.;' =; #8es0!"! # %&,o/!0!' >; /&s%e %&,o/!0e+

1 Gordana ostani/F r%i te kapitala 0eo"radska poslovna kola 0eo"rad 299!. "odine str. 71.

11

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



1<M3es%o %&,o/.03.+ &ada je rije o tome "dje se tr"#je onda se berza posmatrakao izi ko mjesto koje je bilo vezano za tr%ni e ajd%ini e ka ane hotele do z"rada posebno opremljenih za poslove tr"ovanja. *azvojem prije sve"a in ormatike ikompj#terske tehnolo"ije dana nje berze s# evol#irale od tako odre)eno" mjestatako da berze danas predstavljaj# "lobalne elektronske mre%e. Prethodni period za berzansko tr"ovanje bio je vezan za''#/!3e1 0. !s%o$ $3es%#' #/!3e1 # !s%o /&!3e$e''a danas se berzansko tr"ovanje obavlja tokom 24 asa dnevno irom svijeta.2 Dbo"to"a je prethodno de inisano pravilo uvije# na ist"m mjestu% uvije# u ist" vrijeme%% zamijenjen" ravil"m %%staln" i svuda%%'*azvijene berze se povez#j# kompj#terskimsistemima kako bi svojim lanovima obezbijedili najbolje mo"#/e #slove zatr"ovanje. Dahvalj#j#/i tom povezivanj# svaki lan berze koji je #mre%en sa dr#"om berzom nesmetano mo%e da obavlja tr"ova ke poslove na tim #mre%enim berzama.Eedna od najpoznatijih mre%a za berzansko tr"ovanje je Globe@ koj# s# osnovaledvije ika ke jedna pariska i jedna londonska berza. Ova mre%a pokaz#je kolika jerelativiza ija posebno" mjesta za tr"ovanje odnosno ona potvr)je koliki s# dometi"lobaliza ije # inansijskoj s eri.

*azvoj kom#nika ione tehnolo"ije omo"#/io je # esni ima berzansko" tr"ovanjada se sa bilo ko" mjesta # svijet# mo"# #klj# iti na berzansko tr"ovanje ba kao dase nalaze # sali za tr"ovanje.

2<P&e-$e% %&,o/!0e. 0itno je znati da se na berzi tr"#je bez #zorka. a bi setakva tr"ovina omo"#/ila potrebno je da tr%i ni materijal b#de tipiziran istandardizovan. &ada se radi o tr"ovini nov em i hartijama od vrijednosti tipiza ija istandardiza ija je veoma jednostavna. (e)#tim kada se radi o tr"ovini berzanskomrobom taj problem je znatno slo%eniji. 'aime standardiza ija i tipiza ija je mo"#/a #sl# aj# sirovina i nisko" stepena obrade dok kod visoko" stepena obrade proizvodastandardiza ija i tipiza ija je jako ote%ana ili nije ni mo"#/a. akle imaj#/i # vid# problem standardiza ije i tipiza ije roba robne berze isklj# #j# mo"#/nost tr"ovanjasvim robama ve/ samo onim koje je mo"#/e standardizovati. Dbo" to"a neke berze propis#j# standarde koji va%e za tr"ovanje na tim berzama i na taj na in se ormira berzanska ijena tih roba.

&ao to smo rekli na berzi se tr"#je bez #zorka. o # stvari zna i da se # #slovimakada berze nis# bile dovoljno razvijene tr"ovalo''0. &!3e8''+ $ tim #slovima takvatr"ovina na reij se mo"la obavljati jer s# se tr"ov i #"lavnom poznavali sa jednestrane a #"led po tovanje i povjerenje bili s# od klj# no" zna aja za tr"ov e.*azvojem berzi do lo je do iz#zetno veliko" pove/anja broja # esnika na berzanskomtr"ovanj# kao i do pove/anja broja i kvaliteta tr%i no" materijala tako da kriterij#mi

po tovanje povjerenje i #"led nis# mo"li da samostalno re"#li # pravilno tr"ovanje.Dbo" to"a s# ovi kriterij#mi zamijenjeni sa pravilima po kojima se tr"#je naberzi i#"ja sva#" #" želi da trguje m"ra una rijed da rihvati'

3<P&./! . %&,o/.03.+ &ako se razvijalo tr"ovanje na berzi tako s# se razvijala i

pravila tr"ovanja. Pravila tr"ovanja na berzi razvijala s# se #poredo sa razvojemop te" tr"ova ko" prava tako da danas tr"ovanje na berzi predstavlja norme koje se propis#j# propisima vezanim za tr"ovin# #op te s jedne strane i pravilima koje propis#je svaka berza pojedina no za sebe s dr#"e strane.

Pravila po kojima se tr"#je na berzi nis# jedinstvena za sve berze ali ona # na el#ob#hvataj# pravila koja se odnose na sam pro es tr"ovanja na odnose izme)#2 Eedna od karakteristika savremenih tr%i ta je da s# ona intertemporalna. Ova karakteristika se posebnoodnosi na inansijska odnosno berzanska tr%i ta.

12

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



# esnika # tr"ovanj# post#pak prijema tr%i no" materijala na berz# post#pak ivrijeme izdavanje nalo"a pravila i metode tr"ovanja pro es #parivanja pon#de itra%nje post#pak zaklj# ivanja poslova post#pak prenosa vlasni tva i isplate itd.

ako)e imaj#/i # vid# da je berza evol#irala # mo/an kompj#terski sistem pravilimase re"#li # i na in tr"ovanja p#tem kompj#terskih mre%a.

4<U8es0!"!+ $ esni i # tr"ovanj# s# sljede/i element koji je veoma spe i i an za berzansko tr"ovanje. 'aime berzansko tr"ovanje predstavlja indirektno tr"ovanje sastanovi ta # e /a k#pa a i prodava a # pro es# tr"ovanja. &#p i i prodav i tr%i no"materijala # estv#j# na berzanskom tr%i t# preko berzanskih posrednika naj e /e4&o1e&. ! ! -! e&.. 0rokeri s# ovla /ena li a koja mo"# da tr"#j# # ime i za ra #nsvojih klijenata ; )a tup"ici3 i svoje ime a za ra #n svojih klijenata ;k omi io"ari34

0rokeri za svoj rad napla/#j# provizij# koja se #naprijed #"ovara. Ona zavisiod vrsta i kvaliteta hartije kojima se tr"#je obima i vrijednosti tr"ovanja vrsteklijenata i sli no. Provizija se po pravil# napla/#je nakon obavljanja posla. 0rokeri #odre)enom sl# aj# mo"# nast#pati kao port olio menad%eri ili investi ioni savjetni i.Da ove poslove brokeri moraj# isp#niti propisane zakonske #slove i moraj# za te poslove zaklj# iti #"ovor sa klijentom. Pod pojmom brokera razlik#je se brokerskak#/a pravno li e koje isp#njava propisane #slove i posjed#je neophodno ovla /enje.

ako)e brokerskim poslovima se mo%e baviti i izi ko li e koje isp#njava propisane#slove za tr"ovanje na berzi i posjed#je odre)en# li en #.

'a berzanskom tr%i t# pored brokera kao posredni i javljaj# se i-! e&!+ileri predstavljaj#%&,o/"etr%i nim materijalom koji tr"#j# # ime i za ra #n svojih

klijenata # svoje ime a za ra #n svojih klijenata i # svoje ime i za svoj ra #n.

1< V&s%e %&,o/!0e+ r"ovanje na berzi obavlja se p#tem promtne iliterminske tr"ovine. Pod promtnim na inom tr"ovanja podraz#mijeva se da predmettr"ovine ispor# #je i pla/a nakon obavljanja pro esa tr"ovine ;zaklj# enjatr"ova ko" posla< podraz#mijeva se period do 5 dana imaj#/i # vid# pro es klirin"a isaldiranja. erminski na in tr"ovanja podraz#mijeva da se ispor#ka i pla/anje predmeta berzanske tr"ovine ne obavlja odmah po zaklj# enj# tr"ova kih poslova.Pod terminskim poslovima naj e /e se podraz#mijeva pla/anje i ispor#ka predmetatr"ovine d#%em od pet dana ra #naj#/i od dana zaklj# enja tr"ova ko" posla.

erminski poslovi do%ivljavaj# svoj# ekspanzij# iz slijede/ih razlo"aF 1< zbo" za tite interesa # esnika # tr"ovini posebno ako se radi o

tr"ovini na prod#ktnim berzama robama sezonsko" karaktera 2< zbo" o ekivanja promjena ijena # narednom period# ;obezbje)enjak#rsno" rizika< itd.

(+2+ Is%o&!3.% 0.s%.01. 4e& !

13

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



0erza je termin koji je nastao jo # V vijek#. Ovaj termin je vezan za #lo"#koj# je imao hotel ;k#/a< porodi eV.0 -e& B#&se* # 0ri%# ;0el"ija< # koji s#odsjedali tr"ov i i zaklj# ivali tr"ova ke poslove. Prve tr"ova ke poslove koji s# seobavaljali # hotel# porodi e Van der 0#rse bili s# prijatelji te porodi e. Da to Dbo"to"a to # to vrijeme nije bilo nikakvih instr#menata za "arantovanje izvr enjado"ovrenih transak ija osim rije i. Dbo" to"a s# izme)# sebe tr"ovali samo prijateljia nakon to"a # taj privatni kr#" #klj# eni s# prijatelji prijatelja pa se stvorio dr#"ikr#" i tako dalje. Dbo" takvo" istorijsko" razvitaka berzi tr"ovina na berzama se ;a posebno kada se tr"ovalo isklj# ivo na parket#< ozna ava kao tr"ovina # kr#"ovima.&ao or"anizovane instit# ije koje s# de inisane na na in da ovla /ena li aodre)enim tr%i nim materijalom na odre)enom mjest# po odre)enim pravilimaobavljaj# tr"ova ke poslove nastale s# # dr#"oj polovini V vijeka. $ ovom period#or"anizovana s# mjesta "de se s#sretala pon#da i potra%nja pre sve"a roba i na kojimmjestima se tr"ovalo. Prethodni a savremenih berzi jes# va ari koji s# ok#pljali veliki broj tr"ova a i na kojim se tr"ovalo. 'ajve/a tr"ova ka mjesta ;va ari< or"anizovanis# # l#kama ;prirodno jer se # l#kama skladi tila roba koja je stizala iz svih krajevasvijeta<.

*azvoj "radova i ind#strijske proizvodnje nametn#o je potreb# razvoja tr"ovine. 'aime razvoj "radova ind#strije i poljoprivrede doprineo je da va ari na kojima seizla"ala jelok#pna pon#da roba # #slovima kada se pojavio veliki broj tr"ova a#slovio je da s# se po eli or"anizovati sajmovi na kojima se tr"ovalo na osnov##zoraka. 'a ovaj na in tr"ovina je olak ana. Isk#stvo koje je ste eno or"anizovanjemrazli itih sajmova imalo je za posledi # da s# or"anizovani i zakazivani sastan i nakojima se tr"ovalo. 'a tim sastan ima s# mo"li da # estv#j# samo oni tr"ov i koji s#isp#njavali odre)ene #slove. o je # stvari po etak or"anizovanja savremenih berzi.

$vo)enjem na tr%i te hartija od vrijednosti pored robnih berzi po ele s##nk ionisati i berze e ekata. 0erze s# nastajale na onim mjestima "dje s# se naj e /e

ok#pljali tr"ov i ;hoteli ajd%ini e l#ke rkve i sli no<. Osnovni motiv nastankainansijskih berzi jeste prik#pljanje kapitala kroz vi e manjih s#ma a njihovom

kon entra ijom dobija se neophodna s#ma s jedne strane kao i premo /avanjevremensko" perioda od investiranja do ostvarenja pro ita.

Prema dost#pnim poda ima prva prava or"anizovana berza osnovana je 1531."odine # 0el"iji # "rad# =ntverpen#. *azvojem kapitalizama i ind#strijske proizvodnje razvijalo se i berzansko poslovanje. 'ajve/i broj evropskih berzi nastale

s# krajem # 16. i 1!. vijek#. $ Camb#r"# berza je osnovana 1557. "odine #=msterdam# 1618 # Pariz# 1563 a # 'jojork# 1!82. "odine.

'a na im prostorima kne%evina +rbija se dosta rano #klj# ila na tr%i te kapitala.ako je ona 1762. "odine zaklj# ila prvi zajam na tr%i t# kapitala. Prvo ak ionarsko

dr# tvo je osnovano 1768. "odine. Godine 17!6. kne%evina +rbija prvi p#t jeemitovala dr%avn# obvezni #.

Dakon o osnivanj# berzi # kraljevini +rbiji donet je 1776. "odine a doneo "a jekralj (ilan Obrenovi/. Dakon je izme)# ostalo" de inisao sljede/eF ''5adi ola!1a"%a )emal% !e tr#o$i"e' mo#u e u 6ral%e$i"i 7r*i%i po odo*re"%u mi"i tra "arod"e pri$rede o "i$ati *er)e )a e pape' )a 8arti%e od $ri%ed"o ti i ra)"e mo"ete44. 'a3 $ porodi nom "rob# isklesnom iznad vrata dominira kesa ;lat. 0#rsa - kesa< # kojoj se #vao;metalni< nova .

14

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



sk#p tini koja je odr%ana 21. novembra 1784. "odine osnovana je 0eo"radska berza.Prvi poslovi na 0eo"radskoj berzi obavljeni s# 92. jan#ara 1785. "odine # hotel#

0osna na obali rijeke +ave. Ova berza je bila mje ovito" tipa jer se tr"ovaloval#tama devizama hartijama od vrijednosti zlatom i prod#ktima. Ova berza jeradila do po etka r#"o" svjetsko" rata a ormalno je #kin#ta posle rata. *ad0eo"radske berze obnovljen je 1878. "odine.

1.3. V&s%e 4e& !

Gotovo sve berze #nk ioni # prema sli nim pravilima bez obzira na njihov#razli itost sa stanovi ta veli ine broja hartija od vrijednosti sa kojima se tr"#je iobima tr"ovanja. 0ez obzira na takv# injeni n# sit#a ij# podjela berzi mo%e seizvr iti prema vi e kriterij#ma. 'aj e /e berze se dijele prema slijede/imkriterij#mimaF

1< predmet tr"ovine2< na in nastanka3< ilj poslovanja4< str#kt#ra vlasni tva5< broj lanova6< raznovrsnost predmeta4

Prema predmet# tr"ovine kao najzna ajnijem kriterij#m# za podjel# berzi berze sedijele naF

1< robne ili prod#ktne2< inansijske ili e ektne3< mje ovite

Ro40e ! ! p&o-#1%0e 4e& e predstavljaj# berze odnosno or"anzovana tr%i tana kojima se tr"#je standardizovanim proizvodima kao to s# metali ;pre sve"a plemeniti metali ali i dr#"i kao to s# bakar ink itd< %itari e na ta ka a i

inansijskim derivatima. 'a robnim berzama se tr"#je velikim koli inama #"ibilnerobe. Ova karakteristika se odnosi na mo"#/nost s#pstit# ija roba iji se prometobavlja na berzi. Dasniva se na po tovanj# stro"ih standarda # po"led# karakteristika proizvoda. :#n"ibilnost omo"#/#je da se robom tr"#je na osnov# navo)enja oznaka bez potrebe da se vr i #vid # sam# rob#. 'a robnim berzama se tr"#je na osnov#

serti ikata koji predstavljaj# potvrde o kvalitet# berzanskih proizvoda. Poredserti ikata o kvalitet# materijala kojim se tr"#je mora postojati i dokaz o vlasni tv#.Ovakav na in poslovanja omo"#/#je promet velik#h koli ina robe. *obne ili prod#ktne berze s# prve nastale zbo" to"a to se inansijsko tr%i te razvilo kasnije.

4 Verolj#n #"ali/ (ilko Htima F)sn"ve berzans#"g "sl"vanja% +t#bovi k#lt#re 0eo"rad 299!."odine.

15

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



0#d#/i da se na robnim berzama tr"#je velikim koli inama roba esto se ka%eda bi bez robnih berzi do lo do nesta i e roba to bi # stvari predstavljalo normalnostanje tr%i ta a sve ostalo bilo bi nenormalno.

*obne berze mo"# biti spe ijalizovane i mje ovite.Spe"!3. ! o/.0e 4e& es#one na kojima se tr"#je samo jednom vrstom robe naprimjer >ondonska berza metalana kojoj se prodaj# obojeni metali bakar kalaj olovo aliminij#m ink i nikl.Me7o/!%es# one berze na kojima se tr"#je razli itim robama.

*obne berze odlik#j# odre)ene karakteristike ili nekoliko kriti nihstandardizovanih elemenata koji ine eo sistem veoma e ikasnimF Mes%o pos o/.03. - 0erzanska tr"ovina se obavlja na odre)enom mest# koje je zat# namjen# posebno opremljeno. 'a ovaj na in smanj#je se tro kovi tr"ovine. O/ .79e0! 4e& .0s1! %&,o/"! - 'a berzi mo%ete tr"ova ke poslove mo"#obavljati ovla /eni berzanski posredni i kao #ostalom i na dr#"im berzama. &ao to je ve/ re eno na robnoj berzi se tr"#jes%.0-.&-! o/.0!$4e& .0s1!$ materjalom. +tandardizovani berzanski material je jedan od veomazna ajnih elemenata po kojem se razlik#je tr"ovin# na robnim berzama od tr"ovine p#tem dr#"ih tr%i nih instit# ija+ S%.0-.&-! ."!3. po-&. #$e/. 1/. !%e% ! 1/.0%!%e%+

ako naprimer J>otJ predstavlja standardn# minimaln# jedini # mere ;n"rmaltrading unit < ili kako se kolokvijalno nazivar"und l"t . S%.0-.&-! o/.0. p&./! . %&,o/.03. podraz#mjevaj# da se tr"ovanje obavlja po #tvr)enim pravilima tr"ovanja. 'ekada s# se koristile #zanse koje predstavljaj#obi ajna prava. anas se sva pravila pona anja impletiraj# kroz ormalno de inisanekodekse pona anja i op ta pravila berzi.

Pos o/.03e 0. &o40!$ 4e& .$.+ 'a robnim berzama se kao i na dr#"im berzama tr"ovina se obavlja p#tem promptnih i terminskih poslova. Promptni posloviob#hvataj# e ektivn# prodaj# robe koja se nalazi na skladi t# ili na p#t# ka skladi t#

16

Prema propisima prod#ktne berze 'ovi +ad na kojoj se tr"#je %itari ama minimalni#slovi kvaliteta p eni e s# slijede/iF

1. sadr%aj vla"e 15K

2. hektolitarska masa !4 k"3. koli ina #k#pnih primjesa najvi e do 7K4. or"anskih bijelih primjesa najvi e do 5K od e"a ra%i najvi e do 3K je ma

najvi e do 1K proklijanih zrna najvi e do 4K na"ri%enih zrna najvi e do 5Kod e"a najvi e 2K o te/enih #bodom stjeni e. Primjesa ra%i do 2K ne smatrase primjesom.

5. Or"anskih rnih primjesa najvi e do 2 !5K od e"a sjemenskih korovatetnih po zdravlje lj#di do 9 25K sjemenki korova koje #ti # na boj# miris i

#k#s proizvoda do 2K #dovi i e do 9 5K na"orjelih zrna do 9 2K pokvarenih zrna do 1K.

6. 'eor"anskih primjesa najvi e do 9 25K

!. Primjesa %ivotinjsko" porijekla najvi e do 5K mrtvih insekata ili njihovihdijelova na 1 k" .

P eni a koja ne zadovoljava minim#m navedenih #slova ne mo%e biti predmet berzansko" tr"ovanja.

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



berze. $obi ajen rok izvr enja posla je dva do tri dana kada se roba nalazi na berzanskom skladi t#. Promptni poslovi na robnim berzama se mo"# zaklj# ivati kaoF

1< Lo1o pos.o - *oba mora biti dost#pna k#p # # vreme berzansko" sastanka.2< P&o$p% !spo&#1. - *oba se prodaje k#p # # kratkom rok# ;napr. do ! dana<.

P&o$p% #%o/.& - *oba se mora #tovariti # kratkom rok# i k#p # se moraizdati teretni list # kratkom rok# ;napr. do ! dana<.3< P&o$p%?&o4. 0. p#%# - Prodaja se vr i #r# ivanjem indosirano" teretno"

lista i k#pa od to" momenta mo%e raspola"ati Jplove/om robomJ.4< O&o8e0! p&o$p% pos.o - $tvr)#je se oro eni dat#m ispor#ke koji se #nosi #

zaklj# ni #.

D0e/0!' p&o$p%0! pos o/! nemaj# za razlik# od terminskih pek#lativnikarakter i kod njih #obi ajeno dolazi do izi ko" pre#zimanja robe. Hpek#la ija je"otovo isklj# ena zbo" kratko/e roka ispor#ke tako da se promptni poslovi smatraj#kate"orijom berzanskih poslova.

Te&$!0s1! pos o/! s# &o80! pos o/! koji se zaklj# #j# na d#%i period obi nood nekoliko mese i. 'astali s# kao poslovi namjenjeni k#p ima poljoprivrednih proizvoda koji s# #napred %eleli da obezbede dio ljetine po va%e/im enama kako biobezbjedili svoj# proizvodnj#. +# tina je # predvi)anj# b#d#/e" kretanja ena.

V&s%e %e&$!0s1!h #,o/o&. 0. &o40!$ 4e& .$. s#F

1< P&os% %e&$!0s1! #,o/o& s. !spo&#1o$ ; ("r*ard t" arrive< predstavljanes%.0-.&-! o/.0 %e&$!0s1! #,o/o& "de k#pa i prodava %ele da iksiraj# en# pokojoj /e biti ispor# ena roba. 2<P&os% %e&$!0s1! #,o/o& ; ("r*ard c"ntract trade< - predstavljastandardizovanterminski #"ovor o k#poprodaji standardne koli ine robe standardno" kvaliteta naodre)eni dat#m # odre)enom mese #.

2; L!1/!-0! %e&$!0s1! #,o/o& ; (uture c"ntract < - predstavlja pravo i obavez# da sek#piLproda standardna koli ina robe na dat#m dospe/a po #"ovorenoj eni.

*; Op"!o0! #,o/or ;" ti"ns< predstavlja pravo ;ne i obaveza< da k#pa k#pi rob#+call " ti"n< a prodav # da proda rob# ; ut " ti"n<. Da to pravo se pla/a premija pase ovi #"ovori smatraj# i premijskim #"ovorima.

'ajstariji entar robnih berzi je >ondon. 0alti ; $altic exchange< je stara berzakoja danas #nk ioni e kroz tri sek ije i toF

1< B&o-s1. se1"!3. je danas najve/a i na njoj se s#sre/# predstavni i k#pa a brodsko" prostora naj e /e tr"ova a i predstavnika prevoznika.

2< V. -#hop o/0. se1"!3. na kojoj promet or"aniz#je =so ija ijavazd#hoplovnih brokera osnovana posle dr#"o" svetsko" rata.

3< Ro40. se1"!3. 0. 1o3o3 se tr"#je p eni om ovsom je mom #ljem i#ljari ama.

1!

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



$ Velikoj 0ritaniji posl#j# jo neke va%ne robne berze kao to s#F1<

Londonska proviziona berza ;sir masla slanina salo konzervisano meso jednom nedeljno jaja<

2< Liverp#lska berza pam#ka3< Liverp#lska berza k#k#r#za4< Man esterska kraljevska berza 5< Londonska interna ionalna berza j# ersa i op ija ; , FF. <6< Me)#narodna berza na te+ nternati"nal Petr"leum .xschange- P. <.

$ += postoje dva velika berzanska entra sa velikim robnim berzama - 'j#jor ka i Mika ka robna berza. 'j#jor ka ob#hvata tr"ova k# berz# na kojoj setr"#je j# ers #"ovorima sa podlo"om # sirovoj na ti benzin# maz#t# paladij#m# platini i krompir#. r"#je se tako)e i op ijama na sirov# na t#.

,o ee +#"arN,o oa ?@ han"e je dr#"o veliko tr%i te "de se prodaj# j# ers#"ovori na kakao ka # i e/er.$ 'j#jork# s# poznate i *obna berza ;,omodit e@ han"e ,O(? < i 'j#jor ka berza pam#ka.

Mika"o je danas jedan od najzna ajnijih berzanskih entara na svet# #pravozbo" berzi sa terminskom tr"ovinom baziranom na robi. Mlani e Mika ke berze s#;,hi a"o 0oard o rade ,0O <. 'a ovom najve/em terminskom robnom tr%i t#tr"#je se j# ersima na k#k#r#z p eni # zlato srebro soj# sojin# sa m# sojino #ljeitd. Mika ka merkantilna berza je tako)e velika robna berza na kojoj se prodaj#

j# ersi ija podlo"a mo"# biti %iva j#nad %ive svinje oblovina svinjsko salo..

2. @!0.0s!3s1e ! ! e5e1%0e 4e& e predstavljaj# berze na kojima se tr"#jehartijama od vrijednosti kao to s# ak ije obvezni e serti ikati kao i val#tama idevizama. :inansijske ili berze e ekata prestavljaj# or"anizovano tr%i te kapitala nakome se vr i tr"ovina sa d#"oro nim hartijama od vrijednosti. akle inansijska berza predstavlja takv# inansijsk# instit# ij# na kojoj se s# eljavaj# pon#da i potra%nja i obavljaj# poslovi tr"ovanja kapitalom. 0erze e ekata omo"#/#j#izdavao ima ;emitentima< hartija od vrijednosti da mo"# veoma brzo da stekn#likvidna nov ana sredstva a investitorima prava po osnov# vlasni tva ;ako se radi ok#povini ak ija< ili prinos ;ako se radi o obvezni ama<. Istovremeno i emitent iinvestitor #napre)#j# svoj port elj hartija od vrijednosti. Osnovni motiv tr"ovanja na berzi e ekata jeste da se svi nalozi realiz#j# po najpovoljnijim ijenama - prodajninalozi da obezbjede najvi # mo"#/# ijen# - k#povni nalozi najmanj# mo"#/# ijen#.

0erza e ekata ima za ilj da se na tr%i t# kapitala obavljaj# takve transak ije sastanovi ta obima kvaliteta i vrijednosti da se ormiraj# tr%i ne ijene odnosno dakapital b#de to je tiniji. Ee tiniji kapital omo"#/#je dalje investiranje dalji prosperitet i razvoj.

*+ M3e7o/!%e 4e& e predstavljaj# one berze na kojima se tr"#je i robama ihartijama od vrijednosti. $ savremenim #slovima ove berze s# rije)e i vezane s# zamanje razvijena inansijska tr%i ta. 0eo"radska berza prilikom svo" osnivanja imala je karakter mje ovite berze.

Prema na in# nastanka berze se dele naF

1< spontane2< osnovane zakonom

17

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



$ samom svom nastank# berze s# osnivane potp#no spontano. 'aime berze s#nastale potp#no neplanski sl# ajnim s#sretima tr"ova a. =ko se podsjetimo da s# berze nastale # ajd%ini ima hotelima l#kama rkvama onda je sl# ajnost nastanka berzi potp#no jasna. r"ovina na ovim mjestima # samom po etk# bila je sek#ndarnido"a)aj # odnos# na primarni dio aktivnosti tr"ova a na navedenim mjestima. akle po e i osnivanja berzi nis# imali nikakv# osmi ljen# plansk# aktivnost ve/ s# senastojali iskoristiti #slovi za tr"ovin# koji s# objektivno postojali. $ samom po etk# berze odnosno sastan i tr"ova a nis# bili re"#lisani nikakvim pravilima. Hirenjemtr"ovine pove/avanjem broja tr"ova a prometa i obima tr"ovine nastajala je potrebada se #spostave odre)ena pravila tr"ovanja. Pravila koja s# nastajala i koja s# kasnijezakonima re"#lisana nastajala s# iz prethodne prakse. Da razlik# od berza koje s# nastajale spontano neke berze ;koje s# kasnije nastajale<osnivane s# zakonom tako da je njihov rad odmah re"#lisan zakonskim odredbama.0eo"radska berza je jedna od berzi koja je osnovana zakonom.

Prema iljevima rada berze se dijele naF1< pro itne2< nepro itne.

P&o5!%0e 4e& e s# one berze koje ostvareni pro it od poslovanja dijele me)#svojim lanovima. 'jema ke berze s# # najve/em broj# sl# ajeva pro itne berze.

Nep&o5!%0e 4e& e ne dijele ostvareni pro it me)# svojim lanovima. Mlanovi berze svoj prihod ostvar#j# od provizija za obavljeni posao. Velike berze s##"lavnom nepro itne. Provizija je stim#lans za lanove berze koja istovremenodoprinosi irenj# berzansko" poslovanja.

Prema str#kt#ri vlasni ta berze mo"# bitiF1< javne2< privatne3< mje ovite.

J./0e 4e& e s# one berze koje osnivaj# dr%ave. $ takvom sl# aj# dr%avaobezbje)#je sredstva za rad a berzanski posredni i s# dr%avni sl#%beni i. Imaj#/i #vid# takv# injeni # #nk ionisanje ovakvih berzi vezano je za odl#ke dr%avnihor"ana i one nemaj# potp#n# samostalnost5.

Be& e p&!/.%0o, 1.&.1%e&. osnivaj# ak ionari. Oni obezbje)#j# sredstva za rad i# odnos# na dr%av# s# potp#no samostalne6.

M3e7o/!%e 4e& e s# one berze koje osniva dr%ava a lanovi berze obezbje)#j#sredstva za rad i #slove poslovanja! .

Prema broj# lanova berze se dijele na berze iji je broj lanova!$!%!&.0i berzekod kojih broj lanova berze0!3e !$!%!&.0. 'j#jor ka berza je bila berza kojih je broj

lanova limitiran. 0roj lanova bio je limitiran na 1366 lanova ;stoli a<. anas je

5

Ovakve berze osnovane s# # 0el"iji Italiji i Hpaniji.6 Ovakve berze s# osnovane # Velikoj 0ritaniji i += .! 0eo"radska berza spada # red mje ovitih berzi.

18

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



ovo moderna elektronska berza iji broj lanova nije limitiran ve/ tr"ovin# na berzimo"# obavljati svi oni koji isp#ne veoma stro"e #slove za lanstvo.

0erze kod kojih broj lanova nije limitiran lanom berze postaje seisp#njavanjem propisanih #slova.

P&e$. &. 0o/&s0os%! predmeta berze se mo"# podijeliti na" šte i s ecijaliz"vane. Op te berze s# one na kojima se tr"#je razli itim vrstama tr%i no"materijala. $ op te berze spadaj# berze e ekata i prod#ktne berze "dje se tr"#je savelikim brojem proizvoda. +pe ijalizovane berze s# one berze na kojima se tr"#jespe ijalizovanim materijalima. o s# naj e /e prod#ktne berze na kojima se tr"#je pojedinim proizvodima ;berze na te pam#ka plemenitih metala i sli no<.

(+=+ Po3.$ 4e& .0s1!h pos o/.

+am pojam berzanski poslovi "ovori o tome da se oni obavljaj# ili s# vezani za berz#. =li ta s# to berzanski poslovi Iz ranije" izla"anja znamo da se na berziobavlja k#povina i prodaja tr%i no" materijala. Pojam k#povine i prodaje podraz#mijeva zaklj# ivanje #"ovora o k#poprodaji. Prema tome*er)a" !i po lo$i pred ta$l%a%u u#o$ore o !upoproda%i *er)a" !o# materi%ala !o%i )a!l%uču%u*er)a" !i po red"ici4 Hta s# osnovne karakteristike berzanskih poslova

1< 0erzanski poslovi se obavljaj# ;zaklj# #j#< na berzi.2< 0#d#/i da berzansko poslovanje predstavlja indirektn# k#poprodaj#

tr%i no" materijala ;na berzi se ne pojavlj#j# emitenti i investitori<k#poprodaj# berzansko" materijala obavljaj# berzanski posredni i.

3< 0erzanski poslovi se zaklj# #j# na osnov# posebne orme koj# propis#je berza svojim internim aktima i zakonom domi ilne dr%ave.

4< Izvr avanje berzanskih poslova je veoma pre izno kontrolisano iobezbje)eno # veoma velikoj mjeri.

5< 0erzanski poslovi imaj# javni karakter.

Be& .0s1! pos o/! se o4./ 3.3# < .1 3#8#3#; 0. 4e& !+0erzanski poslovi s#samo oni poslovi koji se zaklj# #j# F

1< na samoj berzi ;za berzanskim p#ltom< i2< p#tem kom#nika ione mre%e.

$koliko je berza or"anizovana na na in da se berzansko tr"ovanje obavlja nasamoj berzi - za berzanskim p#ltom samo oni poslovi koji s# obavljeni # tim#slovima smatraj# se berzanskim poslovima. $koliko je berza ;a to je najve/i brojsavremenih berzi< or"anizovana kao kom#nika ijska i in ormati ka mre%a odnosnokao kom#nika ijski i in ormati ki milje onda se poslovi zaklj# eni p#temkom#nika ijsko in ormati ke mre%e smatraj# berzanskim poslovima.

Daklj# ivanje berzanskih poslova bilo da se radi o poslovima zaklj# enim na berzanskom p#lt# bilo da se radi o poslovima zaklj# enim tele kom#nika ijskim p#tem obavlja se na na in koji je propisan zakonom odnosno po propisima onda nje berze. Ovim propisima pre izno s# odre)eni #slovi za prijem berzansko" materijala

kotiranje li itiranje zaklj# enje #"ovora #lo"a i zadatak komisije za hartije od

29

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



vrijednosti i klirin ke k#/e ; entralni re"istar< kao i izvr enje i kontrola zaklj# eno" posla.

U o,. 4e& .0s1!h pos&e-0!1.+ 0erzanski poslovi predstavljaj# spe i i an na intr"ovanja i zaklj# ivanja #"ovora. Daklj# ivanje berzanskih poslova mo"# daobavljaj# samo posebno ovla /ena li a a to s# berzanski posredni i. a bi neko pravno ili izi ko li e mo"lo imati #lo"# berzansko" posrednika ono mora isp#njavati#slove propisane zakonom i internim propisima odnosne berze.

@o&$. .1 3#8e0!h #,o/o&. 0. 4e& !+$ najop tijem smisl# berzanski poslovi s##"ovori o k#po prodaji berzansko" materijala. +pe i i nost ovakvo" na ina tr"ovanja je dvojakaF

1< #"ovorne strane se ne poznaj# - tr"ovina je anonimna2< #"ovorne strane nemaj# nikakav neposredni kontakt k#poprodaj#

obavljaj# berzanski posredni i<.&lijenti ;#"ovorne strane< daj# nalo" posredni ima da k#pe ili prodaj# odre)eni

berzanski materijal. 'akon izdavanja nalo"a od strane klijenata oni nemaj# nikakv#dalj# #lo"# vezan# za k#poprodaj# tr%i no" materijala ali berzanski posredni i s#d#%ni da nalo" izvr e na na in kako je to njime de inisano.

Ko0%&o . ! /&7e03.. 0erza kontin#irano vr i kontrol# rada # esnika tr"ovanja na berzi. Osnovni ilj berzanske kontrole je da se izbje"n# poreme/aji i krize. 0erzanskinadzorni or"ani nad"ledaj# po tivanja pravila berzansko" tr"ovanja i ako #tvrdeodre)ene poreme/aje ob#stavljaj# izvr avanje nalo"a i izri # sank ije.

J./0os% # &.-#+Osnovna odlika berzanskih poslova je javnost # rad#. Eavnostse izra%ava kroz nekoliko elemenataF

1< na in zaklj# ivanja #"ovora2< objavljivanje zaklj# enih poslova3< objavljivanjem k#rsne liste.

$"ovori o zaklj# enim poslovima na berzi s# javno" karaketra # smisl# da seobjavlj#j# poda i o veli ini i vrijednosti transak ija. 0erza ima obavez# da svetransak ije koje s# obavljene objavi # sredstvima javno" in ormisanja a # #slovimainternet tehnolo"ije i na sajt# berze. 'a taj na i posti%e se "otovo potp#na javnost #tr"ovanj# berzanskim materijalom s tim da je isklj# en podatak ko s# prodav i ik#p i. +a stanovi ta tr%i no" na ina poslovanja ovi poda i s# potp#no irelevantni.

(+>+ V&s%e 4e& .0s1!h pos o/.

0erzanski poslovi se mo"# podijeliti na osnov# vi e kriterijma. 'aj e /a inajzna ajnija podjela je sa aspekta vremenske dospjelosti zaklj# enih #"ovora. 'aosnov# ovo" kriterij#ma berzanski poslovi se dijele naF

1< promptne ili kasa poslove i2< terminske poslove.

.od prompt"im ili !a a po lo$ima na berzi e ekata podraz#mjevaj# se oni poslovikod kojih se prava i obaveze iz zaklj# enih k#poprodajnih #"ovora realiz#j# odmah

po njihovom zaklj# enj#. Pod pojmom ''odma8 po )a!l%uče"%u'' podraz#mijeva serok od tri ili pet radnih dana od dana zaklj# enja k#poprodajno" #"ovora. akle

21

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



promptna obaveza iz k#poprodajno" #"ovora na berzi e ekata zna i obavez# k#p a da prodav # odmah ili najkasnije # rok# od pet radnih dana dozna i sredstva za k#pljenitr%i ni materijal a prodava tr%i no" materijala ima obavez# da # istom rok# k#p # nanje"ov depo ra #n dozna i k#pljeni tr%i ni materijal.

Imaj#/i # vid# da s# promptni poslovi poslovi sa kratkim rokom realiza ijeoni s# # stvari bez rizika.

22

Promptna k#po prodaja ak ija po metod# kontin#irano" tr"ovanja vidljiva je izslede/e" primjeraF

Investitor C" %eli da k#pi promptno 199 ak ija na 0eo"radskoj berzi kompanije?ner"oprojekt 0eo"rad. Pojednostavljen post#pak k#poprodaje je slede/iF

1< Investitor poziva svo" brokera i saop tava m# svoj# odl#k# da %eli da k#pi199 ak ija ?ner"oprojekta 0eo"rad.

2< 0roker se in ormi e o kota iji ak ija ?ner"oprojekta i saop tava investitor#da je posljednja ijena po kojoj s# prodavane ak ije iznosila 2159 dinara.

3< Investitor izdaje limitirani nalo" broker# da k#pi 199 ak ija ali po limitiranojijeni od 21!9 dinara.

4< 0roker p#tem kom#nika ijsko" sistema prijavlj#je k#povin# 199 ak ija?ner"oprojekta po ijeni od 2169 dinara i to po metod# kontin#irano"tr"ovanja.

5< 'iko od vlasnika ak ija ?ner"oprojekta nije pon#dio prodaj# ak ija po ijeniod 2169 dinara. Dbo" to"a nema #parivanja pon#de i tra%nje i nemazaklj# ivanja #"ovora o k#poprodaji.

6< 0roker vr i izmen# nalo"a za k#povin# tako da za jedn# ak ij# n#di 2165dinara.

!< Eedan od vlasnika ak ija ?ner"oprojekta n#di prodaj# 299 ak ija po ijeni od2165 dinara.

7< $ tom moment# broker berze konstat#je da postoji #parivanje ene pon#de itra%nje i evidentira da je realizovana k#poprodaja 199 ak ija ?ner"oprojekta

po ijeni od 2165 dinara i na taj na in jedna promptna k#poprodaja jezavr ena.8< 0roker obavje tava investitora da je nje"ov nalo" realizovan i to po ijeni od

2165 dinara #mjesto 21!9 dinara.19< 'akon zavr ne berzanske aze ;k#poprodaja< nast#pa vanberzanska aza #

kojoj k#pa ima obavez# da sa svo" depo ra #na prenese prodav # nov anasredstva a prodava sa svo" depo ra #na CoV prenese k#pljene ak ije. Ova

aza mo%e trajati najd#%e 5 radnih dana ra #naj#/i od dana k#poprodaje na berzi.

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



Po- %e&$!0s1!$ pos o/!$. na berzi e ekata podraz#mijevaj# se takvi poslovikoji se ne realiz#j# odmah nakon zaklj# enja k#poprodajno" #"ovora ve/ # nekomkasnijem period# odre)eno" dat#ma ili # nekom kasnijem period# # kome nije pre izno odre)en dat#m ve/ je odre)en samo krajnji rok.akle terminski poslovi podraz#mijevaj# da se ispor#ka k#pljeno" tr%i no"materijala i nje"ovo pla/anje izvr i # nekom b#d#/em period# ta no odre)eno" dana;bez#slovni #"ovori< ili pak # okvir# neko" b#d#/e" perioda bez ta no odre)eno"dat#ma ali sa pre izno #tvr)enim krajnjim rokom ;#slovni #"ovori<.

+hodno navedenom terminski berzanski poslovi se mo"# podijeliti naF

1< Obi ne ili bez#slovne terminske poslove2< $slovne terminske berzanske poslove.

.od o*ič"im ili *e)u lo$"im *er)a" !im termi" !im po lo$ima se podraz#mijeva da se zaklj# eni k#poprodajni #"ovori moraj# realizovati ba ono"dana koji je naveden # #"ovor# bez isp#njavanja bilo kojih #slova.

.od u lo$"im *er)a" !im termi" !im poslovima podraz#mijeva se realiza ija#"ovora # nekom b#d#/em period# ta no odre)eno" dat#ma ili neko" dat#ma # b#d#/em period# koji ima pre izno odre)en krajnji rok realiza ije s jedne strane imo"#/nost od#stajanja ili izmjene ve/ zaklj# eno" #"ovora #z pla/anje odre)enenaknade pod #slovom da je ona polo%ena s dr#"e strane.

0ez obzira o kojoj vrsti berzansko" posla je rije osnovni smisao terminskih poslova jes$.03e03e &! !1.' odnosno za tita od promjene ijena i zarada koja /e bitiostvarena zbo" ijene koja /e biti ve/a od ijene # moment# zaklj# enja posla. erminski poslovi imaj# obilje%ja pravih k#po prodajnih #"ovora. (e)#tim b#d#/i da terminski poslovi pretpostavljaj# odre)en# promjen# koja /e biti # korist ilik#p a ili prodav a ovi poslovi objektivno imaj# karakter pek#la ije. 'aimeterminski poslovi s# vezani za brojne elemente koji mo"# #ti ati na ijene tr%i no"materijala # b#d#/nosti a koji s# # tren#tk# zaklj# enja #"ovora nepoznati. Dbo"to"a predmet terminsko" tr%i no" materijala ne mo%e da b#de svaki tr%i ni materijalve/ samo odre)ene vrste tr%i no" materijala. Pored to"a terminska tr"ovina serealiz#je na posebnim berzama ili na posebnim odjeljenjima standardne e ektne berze.

erminski poslovi do%ivljavaj# svoj# ekspanzij# iz slijede/ih razlo"aF1< zbo" za tite interesa # esnika # tr"ovini posebno ako se radi o tr"ovini na prod#ktnim berzama robama sezonsko" karaktera

2< zbo" o ekivanja promjena ijena # narednom period# ;obezbje)enjak#rsno" rizika< itd.

+ tim # vezi # esni i na terminskom berzanskom tr%i t# mo"# se podijeliti nadvije osnovne "r#peF

1< Ced%ere i2< Hpek#lante7.

7

ermin pek#lant poti e od latinske rije i s eculans pod kojom se naj e /e podraz#mijevanedop# tena tr"ovina. (e)#tim # berzanskom poslovanj# ovaj termin nema ne"ativno zna enje ve/ predstavlja jedan od motiva tr"ovanja na berzi.

23

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



$ he-6e&ese naj e /e #brajaj# (armeri ;tra%e za tit# ijena koja je na njivi ili #skladi t#< s#ladištari ;tra%e za tit# od pada ijena od momenta skladi tenja doispor#ke< izv"znici ;tra%e za tit# od od pove/anja ijena koja nije nabavljena a#"ovorena je na termin< iuzgajivači st"#e i r"izv"!ači hrane ;tra%e za tit# od pada

ijena %ive stoke i pove/anja ijena sto ne hrane<. Pored armera hed%eri se javljaj# i# dr#"im privrednim djelatnostima kao to s# r#darske kompanije prera)iva i drveta b# a i na te proizvo)a i papira tekstila i li dr#"ih proizvoda.

Ced%eri %ele da se za tite od promjena ijena koje mo"# #"roziti njihov# planiran# dobit.

$ naprijed navedeni primjer koji je vezanom za hed%era mo%e se primijeniti iza pek#lanta. 'aime ako pek#lant pro ijeni da /e do/i do porasta ijena pam#ka #de embr# # odnos# na april on mo%e k#piti odre)en# koli in# pam#ka po ijenamakoje va%e # april# i onda ih prodati # de embr# kada b#de ijena ve/a i na taj na in on/e ostvariti zarad#. =li # odnos# na hed%era pek#lant k#p#je po ni%oj ijeni da bi prodao po vi oj. Dna ajno je raz#mjeti da on tim post#pkom svjesno rizik#je da bi nakraj# transak ije ostvario ve/# zarad#.

*azli itost motiva hed%era i pek#lanata za k#povin# i prodaj# berzansko"materijala vidljiv je iz sljede/e"F

*ed. broj $ esni i (otiv za k#povin#

terminskih #"ovora(otiv za prodaj#

terminskih #"ovora1. Ced%eri :iksiranje ijene i :iksiranje ijene i

'a primjerF kompanija koja se bavi proizvodnjom tekstila %eli da se za titi od rastaijena pam#ka do ko"a mo%e do/i #sled najrazli itijih razlo"a ;bolest elementarnenepo"ode i sli no<.

Dbo" to"a ona re imo # april# k#p#je 199 j# ers #"ovora na pam#k sa ispor#kom# de embr# po eni od 699 dinara po odre/enoj jedini i pam#ka.

=ko # tok# "odine do)e do odre)enih elementarnih nepo"oda ili ako pam#knapadne neka bolest i rod b#de manji od planirano" zakonito dolazi do pove/anja

ijena pam#ka. (e)#tim na k#p a hed%era ovakva sit#a ija ne #ti e jer je on # prethodnom period# j# ers #"ovorom za titio svoj# ijen#. 'a taj na in on ostvar#je planiran# zarad#. 'ajkra/e re eno hed%eri se %ele za tititi od rizika promjene ijena # b#d#/nosti.

24

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



za tita od pove/anjaijene

za tita od smanjenjaijene

2. Hpek#lantiDarada koja jemotivisana b#d#/imrastom ijena

Darada koja jemotivisana b#d#/im padom ijena

osada nja praksa je pkazala da se mo"# razlikovati dvije vrste pek#lanataF

1< Eavni pek#lanti ; Pablic s eculat"rs< i2< r"ov i na parket# berze ; Fl""r traders<.

Eavni pek#lanti predstavljaj# #dr#%enja veliko" broja malih ak ionara i tr"#j#na berzi # njihovo ili svoje ime.

r"ov i na parket# imaj# isti motiv kao investi ioni ondovi ali zaklj# #j# poslove mno"o manje" obima # svoje ime i za svoj ra #n ili za manji broj sli nihtr"ova a.8

(+ + Os0o/0! .-."! 4e& e

Istorijski posmatrano berza je nastala #sled postojanja vi kova i manjkovakapitala s jedne strane i obezbje)ivanja tr"ovanja sa razli itim tr%i nim materijalom bez #zoraka i neposredno" pris#stva emitenata i investitora s dr#"e strane. akleimaj#/i # vid# istorijski nastanak i na in savremeno" #nk ionisanja osnovni zada i

svih berzi mo"# se de inisati kaoF1< ormiranje likvidno" tr%i ta2< obezbje)enje kontin#iteta tr%i ta3< stvaranjem #slova za ormiranje objektivne ijene ;per ektne ijene er<4< #tvr)ivanje ijene tr%i no" materijala.5< obezbje)#je promjen# vlasni kih i #pravlja kih prava nad kompanijama6< indirektna pomo/ inansiranj# privrede!< za tita investitora i in ormisanje.

1< a bi berza mo"la obezbijediti #nk ij#li!$id"o ti trži1ta na berzi se mora

tr"ovati sa velikim brojem hartija od vrijednosti.L!1/!-0os% %&6!7%. podraz#mijevavelik# # estalost berzanskih transak ija # #slovima male razlike izme)# ijene pon#de i ijene potra%nje jedne iste hartije od vrijednosti ;cjen"vni aritet +engl' s read <. Da berzansko poslovanje i aktivnost privrednih s#bjekata veoma je va%no#spostaviti likvidnost tr%i ta jer ono i emitentima i investitorima obezbje)#je veoma brz# promen# inansijske aktive. 'ova se pretvara # hartije od vrijednosti i obrn#to.

a bi se zaista inansijska aktiva veoma brzo i lako mo"la mijenjati iz jedno" oblika #dr#"i i da bi se postizala najpovoljnija ijena neophodno je da na berzanskom tr%i t# postoji veliki broj razli itih hartija od vrijednosti.

93 6o"ti"uitet trži1taobezbje)#je se kotiranjem hartija od vrijednosti na berzi. +talna pon#da i potra%nja hartija od vrijednosti na berzi #ti e na pove/an#8 Goran =ltarasF erminsko poslovanje str. 14.

25

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



mo"#/nost prik#pljanja likvidnih sredstava od strane emitenata #z istovremen# pove/an# mo"#/nost da investitori vi ak svojih sredstava plasiraj# # relativno si"#rne plasmane sa pove/anim prinosom s jedne strane i pobolj anje svo" port eljahartija od vrijednosti i diversi ika ijom rizika s dr#"e strane.

*; 0erza ima zadatak da prik#pljanjem kon entra ijom i s# eljavanjem pon#de i potra%nje tr%i no" materijala do)e do ormiranja to o43e1%!/0!3e p. s/e -ope&5e1%0e 5e& %&6!70e "!3e0eto" materijala. (e)#tim imaj#/i # vid# da berza ne predstavlja potp#no savr eno tr%i te ve/ da postoji objektivna mo"#/nostmanip#la ija na berzi od strane # esnika na berzanskom tr%i t# berza ima zadatak da prati i analizira pona anje pojedinih # esnika i otklanja elemente i manip#la ije isank ioni e # esnike koji nar# avaj# objektivno tr"ovanje na berzi.

=; &otiranjem tr%i no" materijala na berzi svakodnevno ;a # #slovimakontin#irano" tr"ovanja< i vi e p#ta dnevno#%/&:#3e se 03e,o/. "!3e0.+ $koliko postoji izra%ena potra%nja za odre)enim tr%i nim materijalom odnosno #koliko je potra%nja ve/a od pon#de emitent pove/ava svoj# ijen#. %!$e ! po/e9./. "!3e0#s/o3e 1o$p.0!3e.

>; &#poprodaja hartija od vrijednosti ;ak ija< b#d#/i da se radi o hartijamaod vrijednosti koje imaj# vlasni ki karakter sa sobom nosi ip&o$3e0# / .s0!7%/..?mitenti ak ija koji nis# zadovoljni njihovim prometom ili im je potreban ve/i iznoslikvidnih sredstava imaj# mo"#/nost da snize ijen# svojih ak ija i na taj na in pove/aj# potra%nj# za njima. (e)#tim takva aktivnost nosi sa sobom rizik dainvestitori k#pe kompletn# pon#d# i na taj na in obezbijede akvizi ij# odnosnekompanije ili da ostvare odl# #j#/a #pravlja ka prava. akva opasnost je znak zamenad%ere da moraj# pobolj ati per ormanse svoje kompanije to /e impli irati pove/anj# vrijednosti ak ija i na taj na in /e se izbje/i akvizi ija o niskim ijenamaili ostvarenje odl# #j#/ih vlasni kih prava a time /e istovremeno izbje/i #"ro%avanj#svoje pozi ije # kompaniji.

; 0erza i berzansko tr"ovanje omo"#/#j# investitor# da brzo povrati#lo%ena sredstva kroz kapitaln# dobit i ostvareni prinos. &ada se hartije od vrijednostiodre)ene kompanije kotiraj# na berzanskom tr%i t# dolazi se do saznanja o postojanj#tra%nje za tim hartijama. $koliko je tra%nja izra%ena to je jasan pokazatelj da s#mo"#/e nove emisije na osnov# kojih se prik#pljaj# sredstva za daljep&!/&e-0e.1%!/0os%!+ Pored to"a kotiranje hartija od vrijednosti na berzanskom tr%i t#

omo"#/#je #spostavljanje realne ijene tih hartija od vrijednosti a time i objektivnevrijednosti kompanije # jelini.Pon#da veliko" broja razli itih hartija od vrijednosti na berzanskom tr%i t##slovljava objektivno sni%avanje njihovih ijena. +amo sni%avanje ijena hartija odvrijednosti ima za posljedi # obezbje)enje ve/e" iznosa likvidnih sredstava koja semo"# #potrijebiti za dalje investi ije # privredne aktivnosti. ; I05o&$.%!/0. .1%!/0os% berze i emitenata ima zapos e-!"# .7%!%#!0/es%!%o&.. ?mitenti prilikom dolaska na berz# daj# sve neophodne in orma ije osvom poslovanj# tako da b#d#/i investitori mo"# dobiti realn# slik# o kompanijiemitent# hartija od vrijednosti. Isto tako tokom kota ije na tr%i t# hartija odvrijednosti odre)ene kompanije berza stalno provjerava injeni e # vezi poslovanja

kompanije to ima za ilj pravilno in ormisanje investitora i njihov# za tit#. ako)e

26

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



objavljivanjem k#rsne liste berza daje potp#n# in orma ij# o pozi iji odre)enihhartija od vrijednosti na berzanskom tr%i t# to tako)e ima #lo"# za tite investitora.

; Be& . o$o,#9#3e se e03e 1.p!%. . iz nepro itabilnijih privrednih "rana# pro itabilnije privredne "rane. 'aime nepro itabilne kompanije na berzi prodaj#svoje ak ije i tako prik#pljena sredstva innvestiraj# # pro itabilne na taj na in posti%ese mobilnost kapitala s jedne strane a dr%ava izvr ava svoj# alokativn# #nk ij# bez direktno" #ti aja.

1.!. P&!0"!p! %&,o/.03.

'es#mnjivo je da je razvitak berzi i berzansko" poslovanja posledi a razvojainansijsko" tr%i ta. akle razvitak berzi odvijao se #poredo sa razvojem ekonomije iinansijsko" tr%i ta. $ 'ovom vijek# tr%i ta #op te a posebno inansijska tr%i ta

do%ivjela s# svoj veoma veliki razvoj to je #slovilo i razvoj berzi i berzansko" poslovanja kako prostorno tako i tehnolo ki. 'aime # svim ve/im "radovimaosnovane s# berze sa klasi nim na inom tr"ovanja ;postojanje berzansko" sl#%beno" prostora koji se nazivaring% it ili ar#et na kome se tr"#je metodama a#k ije iizvikivanja<19 ili elektronske berze koje predstavljaj# takav tip berze e ekata koji je potp#no kompj#terizovan i tr"ovina se obavlja # ti ini i potp#no a#tomatizovano.

Dbo" osnivanja elektronskih berzi zbo" njeno" bezli/no" i rada # ti ini jedan broj teoreti ara smatra da ovakve berze nemaj# dalek# b#d#/nost jer nemaj# tr%i no"

ara. Osnovna karakteristika nastanka berzi je spontanost. +pontanost nastanka podraz#mijeva i spontanost nastanka pravila kojima se tr"ovalo na berzi. 0erza kaosamostalna tr%i na instit# ija ne trpi nikakave dr#"e odnose i pravila koja nis# vezanaza ekonomsk# s er#. akle svi odnosi koji se odvijaj# na berzi rez#ltat s# potrebatr%i ta i tr"ovine a berzanska pravila nastaj# # tok# razvoja berzansko" poslovanja.

Potrebno je na"lasiti da s# pravila tr"ovanja nastala spontano a nakon to"arazvojem savremenih berzi ta pravila s# preto ena # zakonske norme. Imaj#/i # vid#karakteristike berze sasvim je raz#mljivo da je ona spontano nastala i da s# se pravilatr"ovanja ormirala na samoj berzi. 'astanak berze vezan je za nastanak prvo" kr#"atr"ova a ;prijatelji porodi e/an den $eurse predstavljaj# prvi kr#" onda nje berze< adanas s# to ovla /eni posredni i koji se esto nazivaj# i i"ra i.

'akon pove/anja obima i vrijednosti tr"ovanja ormiran je entar koji je obavljao prvo ra #novodstvene a potom i kontrolne poslove.

+pontanost nastanka berzi #sko je vezana sa razvojem tr%i ta i #ti aja okr#%enja.*azvoj tr%i ta i ostalo ekonomsko okr#%enje #ti alo je na #savr avanje pro esatr"ovanja. $ti aj tr%i ta i okr#%enja na razvoj i #nk ionisanje berzi treba raz#mjetikao me)#sobno povezane pro ese jer postoji i obrn#ti #ti aj berzi na tr%i te iokr#%enje. ako s# na primjer %itari e postale predmet "otovo svih robnih berzi zbo"lako" standardizovanja i iroke rasprostranjenosti ove k#lt#re. Isto tako tr"ovinaovom k#lt#rom na berzi doprinjela je da se i dr#"e k#lt#re na)# na berzanskomtr%i t# a time se iri i njihova rasprostranjenost.

0erza i berzansko poslovanje doprinjela je da se na berzama tr"#je sa holandskimlalama na primjer ili s#vim ljivama pas#ljom i dr#"im proizvodima na predratnoj0eo"radskoj berzi.

19 ivota *isti/F r%i te kapitala str. 189.

2!

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



*azvoj i #savr avanje berzansko" poslovanja doprinio je kreiranj# izvedenihhartija od vrijednosti - standardizovanih terminskih #"ovora prema potrebamaokr#%enja i tr%i ta roba.

(+ +(+ Po/3e&e03e ! s!,#&0os%*obne berze s# prete e savremenih berza e ekata. *azvitak tr"ovanja robama

na berzi zahtijevao je #tvr)ivanje na ina kontrole kvaliteta i kvantiteta roba sa kojimse tr"#je. 'a ovaj na in smanjen je rizik i pove/ana po#zdanost tr"ovanja tako da sesam pro es tr"ovanja mo"ao odvijati nesmetano. Provjera i #tvr)ivanje kvaliteta ikvantiteta roba kojima se tr"#je na berzi zavisno od berze do berze vr e same berzanske sl#%be ili odre)ene instit# ije van berze kao to s# razne vrste a"en ija.

akle na ovaj na in berze postaj# tr%i na instit# ija od najve/e" povjerenja i po#zdanosti.

Pored to"a berzansko tr"ovanje karakteri e brzina i e ikasnost. Dbo" to"asavremene berze #tvr)#j# koje vrste roba i koje koli ine mo"# biti predmet berzansko" tr"ovanja. aj pro es naziva se standardizacija. On ima za ilj daobezbjedi potp#n# si"#rnost transak ija koje se obavljaj# na berzanskom tr%i t#. Htose berzansko tr"ovanje vi e razvijalo to je i standardiza ija dobijala ve/i zna aj. $savremenim #slovima proizvodi s# i onako postali predmet standardiza ije pa je posao standardiza ije za potrebe berzi postao ne#poredivo lak i odnosno iskoristili s#se ve/ postoje/i standardi ili nekih ovla tenih a"en ija ili dr%avnih or"ana. Poredstandardiza ije proizvoda za berzansko poslovanje va%an je i na in smje taja robena in pre#zimanja ;#tovara ili pretovara< i sli no. Dbo" to"a kao va%an element berzansko" tr"ovanja imaj# i skladi ta.

Po/3e&e03e ! s!,#&0os% jes# veoma zna ajne odredni e berzansko" poslovanja. Ono izvire iz samo" njeno" nastanka. Da to je berzansko tr"ovanjenastalo izme)# prijatelja porodi e/an den $eurse0 Dato to se izme)# njih tr"ovalona osnov#ne"graničen"g "vjerenja #"je je bil" izraz rijateljs#ih "dn"sa 1 trg"val" se na riječ'&ako se osnovni kr#" # esnika na berzi irio tako je nestajalo potp#no" povjerenja i zbo" to"a s# se ormirala ormalna pravila. :ormalna pravila koja s#nastajala bila s# izraz realnih odnosa koji s# obavljala na berzanskom tr%i t#.Instit#aliza ija povjerenja je pro es koji se obavlja izme)# samih # esnika # pro es# berzansko" tr"ovanja a koji je #slovljen razvojem tr%i ta pove/anjem broja # esnika

na tr%i t# i obima tr"ovine. Instit#aliza ija se odvija kori /enjem odredaba postoje/e"tr"ova ko" plana i #svajanjem dr#"ih neophodnih normi.

0erza je nastala na prin ipima poverenja i si"#rnosti i kao takva mo%e da#nk ioni e na takav na in. $koliko bi se jedan od ovih elemenata - prin ipa od#zeo

iz pro esa berzansko" tr"ovanja do lo bi do #r# avanja berze kao instit# ije. Ovadva prin ipa zasi"#rno predstavljaj# temelje na kojima po iva svaka berza. r%i ta nakojima ne #nk ioni e berza nis# razvijena tr%i ta ona s# nesi"#rna i pod velikim#ti ajem netr%i nih aktora. 0erza ne mo%e da #nk ioni e na onim tr%i tima "dje nijemo"#/e obezbijediti elementarne elemente povjerenja i si"#rnosti da /e se svetransak ije koje s# obavljene na parket# ili elektronskim p#tem i realizovati.

?lementi prin ipi povjerenja i si"#rnosti berzansko" poslovanja dobijaj# jo vi e nazna aj# ako se ima # vid# da je berzanska tr"ovina indirektna tr"ovina jer # ime

27

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



klijenata - k#pa a i prodava a transak ije obavljaj# berzanski posredni i - brokeri ilidileri.

Dbo" to"a berza je # tok# svo" razvoja od nepisanih normi i obi ajnih pravilaizrasla # savremen# tr%i n# instit# ij# koja je pisanim normama za titila dva prin ipa - osnov# berzansko" poslovanja - povjerenje i si"#rnost.

&ao to je re eno pro es si"#rnosti predstavlja obavez# da se transak ije kojes# obavljene realiz#j# na na in kako je to do"ovoreno. Dbo" to"a je pro es si"#rnostiokren#t prema okr#%enj# berze a ne samoj berzi.$ esni i na berzanskom tr%i t# pro es iz"radnje si"#rnosti i povjerenja realiz#j# #dva prav a. Prvi prava se odnosi na one koji s# se #dr#%ili # berz# - berzanski posredni i. Oni imaj# za ilj da berzanske sastanke obezbjede od netr%i nih #slova ida tr%i ne rizike sved# na minim#m. Dbo" to"a oni provjeravaj# kvalitet hartija odvrijednosti kvalitet i kvantitet robe ili dok#menata o kvalitet# robe de ini # pravila berze itd. ako)e oni razvijaj# instr#mente da svi oni koji %ele da tr"#j# na berzi posl#j# po pravilima berze i na taj na in isklj# #j# netr%i no pona anje. ako)e oniimaj# zadatak da obezbjede da se # str#kt#ri berzansko" tr%i ta na)# i dr%avne hartijeod vrijednosti to # na el# dovodi do ve/e" zna aja berze i berzansko" poslovanja.

r#"i pro es koji je va%an za si"#rnost tr"ovanja na berzi je aktivnost dr%ave prema berzi. 0ez obzira na injeni # da s# berze a#tonomne inansijske instit# ijerazna devijantna pona anja # prethodnom period# ;pronevjere krize slomovi itd.dovela s# do to"a da je nametn#la potreb# dr%avno" #ti aja na berz#.

$ti aj dr%ave na berzansko poslovanje sa stanovi ta si"#rnosti o"leda se presve"a # obrazovanj# nezavisno" re"#latorno" tijela - 2"misije za hartije "dvrijedn"sti i 3entraln"g registra hartija "d vrijedn"sti. Ova komisija je prvo

ormirana # +jedinjenim =meri kim r%avama a nakon to"a ona je #nk ionalno preslikana # "otovo sve dr%ave svijeta. Ovakav #ti aj dr%ave je veoma osjetljiv i imadvije #lo"e. Prva #lo"a se odnosi da obezbijedi da se na berzi tr"#je sa validnimtr%i nim materijalom sa materijalom iza koje" zaista stoji ona vrijednost onaj kvaliteti kvantitet proizvoda ili dr#"i oblik vrijednosti koji je naveden # odnosnom tr%i nommaterijal#. r#"a #lo"a se odnosi na injeni # da je berza a#tonomna tr%i nainstit# ija i da dr%ava svojim aktima pro ed#rama i pravilima ne smije daonemo"#/ava njen# tr%i n# #nk ij#.

(+ +2+ U o,. -&6./e # 4e& .0s1o$ pos o/.03#

&ao to se iz dosada nje" izla"anja mo"lo saznati berza je nastala spontano bez pomo/i dr%ave. (e)#tim na razvoj berzansko" tr"ovanja #ti ao je razvoj

inansijskih tr%i ta i tr"ovine #op te. 'a razvoj inansijskih tr%i ta i tr"ovine veliki#ti aj ima dr%ava pa se iz to"a zaklj# #je da dr%ava # savremenom na in# poslovanjai tr"ovanja ima #ti aj i na berz# i berzansko tr"ovanje. &ako predstavlja nezavisn#instit# ij# postavlja se pitanje kako to onda dr%ava ima #ti aj na berz# i da li je berzazaista nezavisna instit# ija =ko se prisjetimo da s# dr%avne obvezni e jedna odveoma estih hartija od vrijednosti sa kojima se tr"#je na berzi onda odmah

dobijamo od"ovor da dr%ava ima #ti aj na berzansko poslovanje odnosno tr"ovanje.Pored to"a na berzi s# #klj# eni mno"i dr%avni ili ak paradr%avni privredni s#bjekti.

28

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



jel#j#/i direktno ili indirektno dr%ava ima realn# mo"#/nost da #ti e na tokove iobim tr"ovanja na berzi. Posmatraj#/i sa aspekta vrijednosti hartija od vrijednosti sakojima dr%ava mo%e da tr"#je na berzi vremen# kada /e se odl# iti za tr"ovanje i sastanovi ta ijene hartija od vrijednosti neosporno se mo%e zaklj# iti da dr%ava veomazna ajno mo%e da #ti e na berzansko tr"ovanje. (e)#tim i pored to"a dr%ava se prila"o)ava i prihvata pravila tr"ovanja koja s# izraz volje same berze i na taj na innjen poten ijalno veoma zna ajni #ti aj se smanj#je.

Pove/anje obima tr"ovanja na berzama # estalost tr"ovanja na berzamadoveli s# do to"a da se dr%ava indirektno #klj# i # kontrol# tr"ovanja da bi seobezijedila dva osnovna prin ipa tr"ovanja na berzi s!,#&0os% ! po/3e&e03e+

&ontrol# rada berze dr%ava indirektno ostvar#je obrazovanjem &omisije zahartije od vrijednosti i ,entralno" re"istra. Ove dvije instit# ije koje s# ini ijalnoosnovane od strane dr%ave a nakon to"a djel#j# samostalno obezbje)#j# si"#rnost i povjerenje # berzansko poslovanje i neposredno #ti # na berzansko okr#%enje.

0erza #ti e na okr#%enje a time i na dr%av# svojim pravilima tr"ovanja toisklj# #je pretjerani #ti aj dr%ave na berzansko poslovanje.&ontrolno re"#latorska #lo"a dr%ave pris#tna je i zbo" to"a to dr%ava predstavljaklj# ni aktor okr#%enja # kojem berza djel#je.

0ez obzira na mo"#/nost direktno" ili indirektno" #ti aja na berz# dr%ava nesmije da pre)e odre)eni pra". aj pra" je odre)en jo # vremen# spontano" nastanka berze izme)# odabrano" broja i"ra a koji s# samostalno #redili pravila tr"ovanja naosnov# "vjerenja% "štenja i sigurn"sti i bez "m"&i države' o zna i da dr%ava nesmije da #ti e na a#tonomnost berze koja kao samostalna i nezavisna instit# ija#re)#je i re"#li e osnovna pravila i pojedina ne odnose. +amo je berza kaosamostalna instit# ija ovla tena da re"#li e odnose na berzi koji s# i danas izrazspontanosti i zahtjeva konkretnih odnosa koji nastaj# # pro es# tr"ovanja. r%avamo%e da re"#li e one odnose koji se realiz## po izlask# sa berze i one odnose kojinastaj# # irem okr#%enj# odnosno one odnose koji predstavljaj# ekonomskiambijent. (e)#tim i # ovim odnosima dr%ava sve vi e poprima #lo"# ono"a ko poma%e a manje ono"a ko #re)#je i #skla)#je.

r%ava predstavlja veoma slo%en sistem koji ima bezbroj #lo"a i #nk ija dok je berza potp#no zaokr#%en #nk ionalni sistem koji ne trpi nikakve improviza ije.

Iako s# ova dva sistema potp#no razli ita kako po obim# sadr%aj# #lo"ama izada ima ona #nk ioni # paralelno i me)#sobno se doti # i prepli/#.

'ajzna ajnije za ova dva sistema je to da ona ne mo"# biti jedna dr#"om hijerarhijskinadre)ena. =ko bi se to do"odilo onda bi bile #"ro%ene osnovne #nk ije i jedno" idr#"o" sistema. akle #ti aj dr%ave na berz# je prihvatljiv samo kroz mehanizam#klj# ivanja # pravila berzansko" tr"ovanja i bez #"ro%avanja osnovnih berzanskih prin ipa. $koliko bi do to"a do lo berza bi zamrla odnosno nestala kao instit# ija.

5e)ime

a bi se # potp#nosti mo"lo raz#mjeti sadr%aj i #nk ionisanje tr%i ta kapitalanephodno je prethodno de inisati pojam kapitala. &apital se mo%e de inisati sa

39

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



vi e aspekata. 'aj e /e se de ini e sa aspekta kompanije i tada se pod kapitalom podraz#mjeva #k#pnost kapitalnih dobara kojim raspola%e odre)ena kompanija ili privreda. +ledstveno toj de in iji pod tr%i tem kapitala podraz#mijeva se mjestos# eljavanja ili povezivanja pon#de i potra%nje za razli itim obli ima d#"oro nih

inansijskih instr#menata ; (inansijs#i instrumenti čija je r"čn"st duža "d g"dinedana<.r%i te kapitala se # osnovi dijeli na tr%i te obvezni a tr%i te hipoteka itr%i te ak ija. (e)#tim tr%i te kapitala mo%e se posmatrati i prema tome da li se

inansijski instr#menti koji s# predmet inansijskih transak ija prvi p#t nalaze natr%i t# ili ne odnosno da li je jedan od # esnika na inansijskom tr%i t# ori"inalnivlasnih inansijsko" instr#menta ;emitent< ili je rije o preprodaji inansijsko"instr#menta sa kojim se ve/ tr"ovalo. +a ovo" aspekta tr%i te kapitala se dijeli nap&!$.&0o ! se1#0-.&0o+

.rimar"o trži1te !apitala predstavlja promet inansijskih instr#menataizme)# ori"inalno" vlasnika ;emitenta< i prvo" investitora. 7e!u"dar"o trži1te!apitala ob#hvata sve kasnije k#po prodaje ve/ emitovanih inansijskihinstr#menata i predstavlja dalji %ivot hartija od vrijednosti. +ek#ndarno tr%i tekapitala mo%e se de inisati i kao ekonomski prostor odnosno # savremenim#slovima milje na kome se tr"#je d#"oro nim inansijskim instr#mentima zarazlik# od primar"o# trži1ta !apitalakoji predstavlja ekonomski prostor odnosnomilje "dje se mobili e kapital emitovanjem d#"oro nih inansijskih instr#menata.

Postoji visoka korela ija i #slovljenost primarno" i sek#ndarno" tr%i takapitala. +ek#ndarno tr%i te kapitala ne mo%e postojati bez postojanja primarno"tr%i ta kapitala.

'a sek#ndarnom tr%i t# kapitala ormira se ijena emitovanih hartija odvrijednosti. $ estvovanje veliko" broja kompanija sa velikim brojem hartija odvrijednosti na sek#ndarnom tr%i t# kapitala dovodi do ormiranja ijene #k#pne pon#de i tra%nje to ima za posledi # sni%avanje ijene kapitala odnosno

ormiranja nje"ove objektivne ; er< tr%i ne ijene.:inansijska tr%i ta mo"# se podijeliti i sa aspekta da li s# or"anizovana ili

neor"anizovana.0r#a"i)o$a"o trži1te pred ta$l%a pro tor ili e!o"om !i mil%e #d%e e u re-e po"uda i potraž"%a i #d%e e 2ormira ci%e"a i o*a$l%a tr#o$i"a 2i"a" i% !im i" trume"tima. +to"a se sek#ndarna tr%i ta kao or"anizovana tr%i tadijele na berze i vanberzanski promet+ Po%&e40o 3e 0., .s!%! ! %o -. s/.1. 4e& .p&e-s%./ 3. o&,.0! o/.0o 5!0.0s!3s1o %&6!7%e' . -. s/.1o o&,.0! o/.0o %&6!7%e0!3e 4e& .+

0erza se naj e /e de ini e kao prostor na kome se tr"#je d#"oro niminansijskim instr#mentima. 0erza predstavlja or"anizovano sek#ndarno tr%i te

hartija od vrijednosti sa potp#no pre iznim i stro"o #tvr)enim pravilimatr"ovanja pravilima prijema tr%i no" materijala kao i potp#no pre iznimkriterij#mima koji re"#li # #slove i na in za prijem # lanstvo na berzi.

0erz# od svo" osnivanja karakteri # koji daj# od"ovore na pitanjaF 45 mjest"trg"vanja% 65 redmet trg"vine% 75 usl"vi za trg"vinu% 85 učesnici u trg"vini% 95met"d trg"vine'

Pravila po kojima se tr"#je na berzi nis# jedinstvena za sve berze ali ona #na el# ob#hvataj# pravila koja se odnose na sam pro es tr"ovanja na odnose

izme)# # esnika # tr"ovanj# post#pak prijema tr%i no" materijala na berz# post#pak i vrijeme izdavanje nalo"a pravila i metode tr"ovanja pro es #parivanja

31

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



pon#de i tra%nje post#pak zaklj# ivanja poslova post#pak prenosa vlasni tva iisplate itd.

0erze se naj e /e dijele prema slijede/im kriterij#mimaFp&e-$e% %&,o/!0e'0.8!0 0.s%.01.' "! 3 pos o/.03.' s%&#1%#&. / .s0!7%/.' 4&o3 8 .0o/.'&. 0o/&s0os% p&e-$e%.. Prema predmet# tr"ovine kao najzna ajnijemkriterij#m# za razmatranj# vrsta berzi berze se dijele naF&o40e ! ! p&o-#1%0e'5!0.0s!3s1e ! ! e5e1%0e ! $3e7o/!%e+

Osnovni zada i svih berzi mo"# se de inisati kaoF ormiranje likvidno" tr%i taobezbje)enje kontin#iteta tr%i ta stvaranjem #slova za ormiranje objektivne

ijene ;per ektne ijene er ijene< #tvr)ivanje ijene tr%i no" materijalaobezbje)#je promjen# vlasni kih i #pravlja kih prava nad kompanijamaindirektna pomo/ inansiranj# privrede i za tita investitora i in ormisanje.

'a berzi tr"ovanje obavljaj# berzanski posredni i brokeri i dileri. Oni mo"#osnivati jedno ili vi e svojih #dr#%enja. $dr#%enja se mo"# osnivati kao posebnanezavisna #dr#%enja # sklad# sa propisima domi ilne zemlje ili kao posebna#dr#%enja pri privrednim komorama. 0erzanski posredni i na berzi zaklj# #j# berzanske poslove.

r"ovanje na berzi obavlja se p#tem promtne ili terminske tr"ovine.Pod promtnim na inom tr"ovanja podraz#mijeva se da se predmet tr"ovineispor# #je i pla/a odmah po obavljanj# pro esa k#poprodaje. erminski na intr"ovanja podraz#mijeva da se ispor#ka i pla/anje predmeta berzanske tr"ovine neobavlja odmah po zaklj# enj# tr"ova kih poslova.

$ esni i na terminskom berzanskom tr%i t# mo"# se podijeliti na dvijeosnovne "r#peFhe-6e&e ! 7pe1# .0%e. Ced%eri s# # esni i na terminskom tr%i t#koji %ele da se za tite od promjena ijena koje mo"# #"roziti njihov# planiran#dobit odnosn"ni žele da se "siguraju "d rizi#a r"mjene cijena% "dn"sn" "d"stvarivanja lanirane d"biti' $ 7pe1# .0%e spadaj# oni # esni i na berzanskom tr%i t# koji %ele da ostvare zarad# na osnov# razlike # ijeni berzansko" materijala kojim se tr"#je na termin. 'a taj na in oni svjesn" rizi#ujuu cilju "stvarivanja zarade "dn"sn" d"biti'

(er)a" !i po lo$i pred ta$l%a%u u#o$ore o !upoproda%i *er)a" !o#materi%ala !o%i )a!l%uču%u *er)a" !i po red"ici4

0erzanski poslovi s# samo oni poslovi koji se zaklj# #j# na samoj berzi ;za berzanskim p#ltom< ili p#tem kom#nika ione mre%e. Osnovna osobina berzanskih poslova je javnost # rad# koja se izra%ava kroz na in zaklj# ivanja #"ovora

objavljivanje zaklj# enih poslova objavljivanjem k#rsne liste itd.0erza kontin#irano vr i kontrol# rada # esnika tr"ovanja na berzi. Osnovniilj berzanske kontrole je da se izbje"n# poreme/aji i krize. 0erzanski nadzorni

or"ani nad"ledaj# po tivanja pravila berzansko" tr"ovanja i ako #tvrde odre)ene poreme/aje ob#stavljaj# izvr avanje nalo"a i izri # sank ije.

P!%.03. . /3e64#

1. :ta je t" #a ital02. ;e(inisati i "bjasniti tržište #a itala.

32

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



3. ;e(inisati rimarn" i se#undarn" tržište #a itala% "bjasniti razli#u i "vezan"st izme!u njih'

4. 2"ja su "bilježja se#undarn"g tržišta #a itala05. ;e(inisati i "bjasniti "jam berzi'6. 2"ji su "sn"vni elementi berzi0!. 2"ja se vrsta trg"vine "bavlja na berzi sa stan"višta r"#a za#ljučivanja transa#cija0 )bjasniti sva#u "d "jedinih vrsta'7. <avesti #riterijume za "djelu berzi' )bjasniti r"bne berze% berze

e(e#ata i mješ"vite berze'8. 2"ji su "sn"vni zadaci berze019. ;e(inisati i "bjasniti berzans#e "sl"ve'11. )bjasniti razli#u izme!u hedžera i š e#ulanata'12. )bjasniti ul"gu države u berzns#"m "sl"vanju'

2+ REGULATORNA TIJELA – INSTITUCIJE NA TRŽIŠTU KAPITALA IBERZANSKI POSREDNICI

2.1. Ko$!s!3. . h.&%!3e o- /&!3e-0os%!

33

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



2.1.1. Is%o&!3. ! &. /o3

okom dvadesetih "odina pro lo" vijeka do lo je do sna%no" razvoja inansijsko"tr%i ta na tl# +jedinjenih =meri kih r%ava. O"roman broj amerikana a je #la"alo #ak ije i na taj na in do lo je do pove/anja tra%nje s jedne strane i pove/anja ijenaak ija s dr#"e strane. Vrijednost novih emisija # tom period# stalno je rasla.?konomisiti s# #pozaravali da hiper emisija mo%e dovesti do ne%eljenih posledi a alivelika tra%nja za ak ijama imala je za posledi # da s# emisije i dalje rasle. $vi)aj#/ida nove emisije nemaj# realno ekonomsko pokri/e dr%ava je pok# ala da #vedeodre)en# re"#lativ#. (e)#tim taj pok# aj je propao jer se javno mijenjes#prostavilo mjerama dr%ava s obrazlo%enjem da se ona mije a # pred#zetni k#aktivnost privrednih s#bjekata i da sp#tava njihov# %elj# za ostvarivanjem to ve/e" bo"atstva a koje je #jedno i izvor b#d%etskih prihoda.

(o%e se re/i da je velika ekonomska kriza 1828. "odine i otre%njenje koje jenast#pilo nakon njeno" zavr etka doprinijela dono enj# re"#lative na inansijskomtr%i t#. =naliza #zroka velike ekonomske krize pokazala je da je ona nastala hiperemisijom hartija od vrijednosti i manip#lativnim mjerema na inansijskom tr%i t#.0ez obzira to je analiza pokazala da je jedan od #zroka velike ekonomske krizenedostatak zakonske re"#lative i hiper emisija hartija od vrijednosti nije bilo lako#spostaviti zakonsk# re"#lativ#.

ek 1833. "odine ; etri "odine poslije velike ekonomske krize< &on"res +=#svojio je Dakon o hartijama od vrijednosti a nakon to"a # Dakon o &omisiji zavrijednosni e i berze ;Securities and .xchange 3"missi"n 1 S.3544' 'a taj na in ovakomisije postala je prva # svijet# a danas je i vode/a kako po razvoj# re"#lative isvojoj pozi iji na na ionalnom tako i na "lobalnom tr%i t#.

Osnovni sadr%aj ova dva zakona ; ije se odredbe ili direktno ili ne to izmijenjene primjenj#j# # svim ostalim zemljama< odnosi se na to daF

1< &ompanije koje %ele da emit#j# hartije od vrijednosti # ilj# prodaje na tr%i t#hartija od vrijednosti - berzi moraj# javnost objektivno i istinito obavje tavatio svom poslovanj# o kvalitet# hartija od vrijednosti koje se emit#j# orizi ima i prednostima koje nosi investiranje # njih.

2< Instit# ije i dr#"i s#bjekti koji or"anizij# i koji tr"#j# hartijama od vrijednostimoraj# se prema investitorima - k#p ima hartija od vrijednosti odnositi po teno i asno i njihove interese staviti ispred svojih.

Pored ova dva zakona tr%i te hartija od vrijednosti #re)eno je i dono enjemzakona o d#%ni kim hartijama od vrijednosti investi ionim ondovima12 kojim jere"#lisan njihov promet. *e orma ovih zakona nast#pila je 2992. "odine kao posljedi a tri krize ;velika pa i i ka kriza teroristi ki napad na k#le +vetsko"tr"ovinsko" entra # 'j#jork# i bankrot velikih ameri kih kompanija zbo"ra #novodstvenih prevara # bilansima<. Izmjene ovih zakona ;koji se zove +arbans

11

Ovaj Dakon postao je temelj na osnov# koje" s# sve zemlje donosile sli ne zakone kako po naziv#tako i po sadr%aj#.12 Ovi zakoni s# # += donijeti 1849. "odine.

34

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



Okslijev zakon -Sarbanes-)xle= >ct < odnosile s# se na ""štravanje "dredbi #"je se"dn"se na "dg"v"rn"st subje#ata emitenata% zatim "dg"v"rn"st za ri#azivanje (inansijs#ih "data#a " "sl"vanju #"m anija sa čijim se hartijama "d vrijedn"stitrguje na berzi' P"red t"ga ve"ma detaljn" je ure!en" račun"v"dstv" i revizija. Ovimizmenama #vedena je # sistem inansijsko" tr%i ta jo jedna #stanova Odbor zanadzor ra #novodstva javnih pred#ze/a13 ; Public 3"m an= >cc"unting )versight $"ard <.

o"a)aji koji s# imali za posledi # dono enje navedenih izmjena doprinijeli s# pad# ijena hartija od vrijednosti kao i smanjenj# obima tr"ovanja. Pored to"a # poslednjoj dekadi dvadeseto" vijeka inansijsko tr%i te je postalo "lobalno a nje"ovare"#lativa ostala je na na ionalnom nivo#.

=meri ka &omisija za vrijednosni e i berze ima pet komesara od kojih predsjednik += jedno" imen#je za predsjednika. 'ajvi e tri komesara mo"# biti iz jedne politi ke partije tako da se na taj na in obezbje)#je da rad komisije ne b#de podlo%an #ti aj# pojedinih partija. (andat svakom lan# &omisije traje pet "odinaali jednom od njih mandat isti e svake "odine 5. j#na.

Osnovna djelatnost &omisije sastoji se # sljede/emF

1< #ma e savezne zakone koji se odnose na hartije od vrijednosti2< op#nj#j# postoje/e pravilnike i ostale propise koji se odnose na rad

&omisije

3< Predla%# nove pro ed#re i pravila # sklad# sa izmijenjenim #slovima natr%i t#

4< Obezbje)#j# primjen# zakona i ostalih propisa koji se odnose na tr%i te hartijaod vrijednosti.

+jedni e &omisije s# po pravil# javne. &omisija ima etiri odjeljenja ;zakoorporativne inansije za re"#la ij# tr%i ta za #pravljanje investi ijama i zakontrol#< i osamnaest #reda kan elarija. $redi - kan elarije obavljaj# veoma irok#aktivnost od #pravno" prava do ra #novodstva in ormativne djelatnosti obrazovanjainvestitora ekonomskih analiza i sli no.

abela broj 1 Hema &omisije za hartije od vrijednosni e i berze

13 Pod ovim pred#ze/ima se podraz#mijevaj# javna ak ionarska dr# tva sa ijim se hartijama odvrijednosti tr"#je na berzi.

35

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



36

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



3!

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



2.1.2. N.- e60os% 1o$!s!3.

Pod #ti ajem #tvr)enih nadle%nosti &omisije za vrijednosni e i berze svedr#"e zemlje donijele s# svoje posebne zakone kojima je re"#lisana nadle%nost&omisija za hartije od vrijednosti ali svakoj od komisija iako imaj# svoje spe i i nenadle%nosti #tvr)#j# se op te nadle%nosti kao to s#F

1< Oblast koorporativno" #pravljanja # ak ionarskim dr# tvimaodnosno sk#p me)#sobnih odnosa vlasnika i #pravlja a i povjerila a

2< $re)enje tr%i ta kapitala kontrolom # esnika na njem# - berzanskih posrednika same berze.

3< Da tita privatne svojine # oblik# korporativnih i d#%ni kihhartija od vrijednosti - kontrola re"istra hartija od vrijednosti.

&omisija hartije od vrijednosti bavi se i #re)enjem tr%i ta inansijskihderivata. Velika inansijska tr%i ta ;+= < obraz#j# posebn# komisij# koja se baviovom vrstom tr%i no" materijala.

2+(+*+ Me:#0.&o-0. o&,.0! ."!3. 1o$!s!3. . h.&%!3e o- /&!3e-0os%!

*azvoj inansijskih tr%i ta "lobaliza ija tr%i ta kapitala i tr%i ta #op tenametn#la je potreb# jedinstveno" #re)enja svih na ionalnih tr%i ta kapitala(e)#narodna or"aniza ija za komisije za hartije od vrijednosti ; nternati"nal)rganizati"n% "( Securities 3"missi"ns 1 )S3) 1Madrid5% dala je veliki zna aj#ni ika iji na ionalnih tr%i ta kapitala. Ova or"aniza ija nastala je 1873. "odine odInter ameri ke re"ionalne aso ija ije re"#latora. Godine 1874. "odine ovojor"aniza iji priklj# eni s# na ionalni re"#latori tr%i ta kapitala iz :ran #ske Velike0ritanije Indonezije i E#%ne &oreje. +talni Generalni sekretarijat osnovan je 1876."odine. Ova or"aniza ija tren#tno broji 171 lani # koja svojom djelatnos /# pokrivasva inansijska tr%i ta # svijet#.

Ova me)#narodna instit# ija veoma mno"o je doprinijela razvoj# tr%i takapitala i hartija od vrijednosti.Osnovni zna aj ove or"aniza ije sastoji se #F

1< $svajanj# iljeva i prin ipa re"#lisanja tr%i ta hartija od vrijednosti ;#svojeni1887.< koji s# postali standard za sva na ionalna tr%i ta2< $svajanje memorand#ma o raz#mijevanj# ;#svojen 2992.< iji je zadatak da

omo"#/i razmjen# in orma ija i isk#stava na ionalnih komisija. 'a ovajna in olak ana je realiza ija op tih prin ipa.

3< $svajanje (etodolo"ije ;#svojena 2993.< za pro jen# primjene nivoa op tih prin ipa.

Postoje tri nivoa lanstva # ovoj or"aniza ijiF p#nopravno pripremno i pridr#%no.

P#nopravni lanovi imaj# pravo "lasa i pravo da b#d# birani # Izvr ni komitet.

37

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



Predsjedni ki komitet ine predstavni i svih lanova koji se sastaj# jednom"odi nje. Ova or"aniza ija posjed#je re"ionalne komitete.

Mlanovi me)#narodne or"aniza ije komisije za hartije od vrijednosti obavezni s#F

1< da sara)#j# # promo iji visokih standarda # re"#la iji tr%i ta kapitala2< razmjenj#j# in orma ije # ilj# re"#la ije i razvoja na ionalnih tr%i ta kapitala3< #spostave standarde za e ikasan nadzor nad me)#narodnim transak ijama4< obezbje)#j# #zajamn# pomo/ # za titi inte"riteta tr%i ta kapitala.

Mlanstvo # (e)#narodnoj or"aniza iji komisije za hartije od vrijednosti podraz#mijeva da je tr%i te kapitala #re)eno na zadovoljavaj#/i na in i da investitorina njem# #%ivaj# za tit#.

2+(+=+ Ne ./!s0os% Ko$!s!3e . h.&%!3e o- /&!3e-0os%!

&omisija za hartije od vrijednosti predstavlja nezavisno re"#latorno tijelo. a bi ona mo"la t# svoj# osnovn# i nepodijeljen# #nk ij# izvr avati ona mora imati potp#n# nezavisnost. Dbo" to"a &omisija za hartije od vrijednosti ima trojak#nezavisnostFI0s%!%#"!o0. 0#' pe&so0. 0# ! 5!0.0s!3s1#+

Instit# ionalna nezavisnost posti%e se time to se &omisije osnivaj# zakonomsa pre iznim #tvr)ivanjem nadle%nosti. 'ajve/i stepen instit# ionalne nezavisnosti posti%e se # sl# aj# kada lanove komisije postavlja imen#je parlament. 'a taj na inkomisija dobija stat#s nezavisnosti kao to "a imaj# s#dovi entralna banka ili vlada. 'i%i nivo nezavisnosti posti%e se kada lanove komisije imen#je vlada a najmanji kadto ini neko od ministarstava - ministarstvo inansija naprimjer.

Personalna nezavisnost podraz#mijeva da lanovi komisije - komesari nesmij# biti izlo%eni nikakvim pritis ima i #ti ajima bilo koje vrste pa ni od samih

lanova komisije - komesara. (e)#tim personalna nezavisnost zavisi i od samo"karaktera lana komisije - komesara od nje"ovo" li no" pro esinalno" i moralno"inte"riteta. Dbo" to"a se pretpostavlja da /e personalna nezavisnost svako" lanakomisije komesara biti ve/a ako se on bira javno # parlament#.

:inansijska nezavisnost je ona nezavisnost koja # s# tini odre)#je #k#pn#nezavisnost. $koliko bi neka komisija imala i #nk ionaln# i personaln# nezavisnosta ako ne bi imala inansijsk# nezavisnost onda prethodne dvije nezavisnosti ne biimale nikakvo" smisla. :inansijska nezavisnost podraz#mijeva da rad komisije nesmije biti inansiran od strane dr%ave ili nekih dr#"ih izi kih ili pravnih li a koja s#zainteresovana za #nk ionisanje tr%i ta kapitala. 'a koji na in se onda obezbje)#je

inansijska nezavisnost 'a isti na in na koji se ona obezbje)#je # svim ostalimsl# ajevima privredno" i dr#"o" %ivota. +amostalnim inansiranjem. o zna i da serad komisije inansira iz taksi koje napla/#j# za svoje #sl#"e. 'a taj na in rad ovekomisije se birokratiz#je ali se istovremeno ostvar#je njena inansijska nezavisnost.

akle naplatom svojih #sl#"a &omisija je stim#lisana da radi e ikasno da prik#pljena sredstva i samostalno se inansira i na taj na in postaje nezavisna.

38

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



:inansijski plan &omisije za hartije od vrijednosti donosi se prema pro ed#rikoja va%i za inansijski plan entralne banke a #svaja "a parlament.

2+(+>+ N.- e60os%! 0e1!h Ko$!s!3. . h.&%!3e o- /&!3e-0os%! Rep#4 !1e S&ps1e 'adle%nosti &omisije za hartije od vrijednosti *ep#blike +rpskeF

• donosi propise kojima se re"#li e #nk ionisanje tr%i ta hartija od vrijednosti #*ep#bli i +rpskoj

• propis#je #slove na in izdavanja i promet hartija od vrijednosti p#tem javne pon#de

• izdaje dozvole i odobrenja za osnivanje i vr i nadzor nad radom investi ionihondova dr# tava za #pravljanje investi ionim ondovima i ovla tenih

# esnika na tr%i t# hartija od vrijednosti• kontroli e po tovanje pravila #obi ajene tr"ovine i lojalne konk#ren ije #

tr"ovini hartijama od vrijednosti• or"aniz#je pred#zima i nad"leda mjere kojima se osi"#rava e ikasno

#nk ionisanje tr%i ta hartija od vrijednosti i za tita interesa investitora• propis#je elemente obavezno" izvje tavanja investitora i javnosti o poslovanj#

emitenata i dr#"ih # esnika na tr%i t# hartija od vrijednosti• ob#stavlja emisij# i promet pojedinih hartija od vrijednosti i pred#zima dr#"e

aktivnosti # sl# aj# manip#la ija ili pek#la ija # promet# hartija odvrijednosti ili kada pro ijeni da s# tim aktivnostima #"ro%eni interesiinvestitora i javnosti ili te aktivnosti nis# # sklad# sa zakonom

• prati i pro# ava stanje i kretanje na tr%i t# hartija od vrijednosti• # sl# aj# povrede zakonskih odredbi i dr#"ih propisa sprovodi prethodne

radnje izri e prekr ajne kazne i pred#zima dr#"e mjere za koje je nadle%na• daje in orma ije i iri znanja o djelovanj# tr%i ta hartija od vrijednosti• sara)#je sa srodnim or"aniza ijama # inostranstv#.

2+(+ + N.- e60os%! Ko$!s!3e . h.&%!3e o- /&!3e-0os%! Rep#4 !1e S&4!3e

'adle%nosti i ovla /enja &omisije za hartije od vrijednosti re"#lisani s#F1. Dakonom o tr%i t# hartija od vrijednosti i dr#"ih inansijskih

instr#menata. 2. Dakonom o pre#zimanj# ak ionarskih dr# tava i3. Dakonom o investi ionim ondovima.

'avedenim zakonima propisano je da &omisijaF1. donosi akta radi sprovo)enja ovih zakonaQ

2. odobravaF1< izdavanje hartija od vrijednosti sa i bez javne pon#de2< pravnim li ima stat#s pro esionalnih investitora3< objavljivanje pon#da za pre#zimanje ak ionarskih dr# tava

3. daje dozvole za rad or"anizator# tr%i taF

49

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



1< za obavljanje djelatnosti brokersko dilersko" dr# tva ;brokerskodilerskim dr# tvima i ovla /enim bankama<2< za obavljanje djelatnosti kastodi bankama3< za rad dr# tv# za #pravljanje i or"anizovanje otvoreno" odnosnoosnivanje zatvoreno" investi iono" onda ;istovremeno se daje sa"lasnost nasadr%aj prospekta i skra/eno" prospekta< dr# tv# za #pravljanje za#pravljanje ondom ; to se ini # ost#pk# #pisa investi iono" onda #re"istar investi ionih ondova< dr# tv# za #pravljanjeQ

4. daje sa"lasnost F1< na izmene akata i na imenovanje lanova #prave ovla /enih # esnikaor"anizatora tr%i ta ,entralno" re"istra hartija od vrijednosti i dr# tva za#pravljanje2<na stat#sne promjene i sti anje kvali ikovano" # e /a # kapital# brokersko dilersko" dr# tva or"anizatora tr%i ta i dr# tva za #pravljanjeQ

5. #tvr)#jeF1< na in #vanja dok#menta ije i kriterij#me koje moraj# isp#nitiin orma ioni sistemi ovla /enih # esnika koji posl#j# sa hartijama odvrijednosti2< bli%i sadr%aj obaveznih in orma ija koje joj se dostavljaj# i javnoobjavlj#j#Q

6. vodi re"istreF

1< javnih dr# tava2< dr# tava za #pravljanje3< investi ionih ondova4< pro esionalnih investitora5< rje enja o re"istra iji prospekta za izdavanje hartija od vrijednosti koji je odobrio inostrani or"an6< izdatih dozvola za rad or"anizatora tr%i ta dozvola za obavljanjedjelatnosti brokersko dilersko" dr# tva i dozvola za obavljanje djelatnostikastodi banke!< re"istar brokera investi ionih savjetnika port olio menad%era i

posrednikaQ

!. prati stanje i kretanje na or"anizovanom tr%i t# daje in orma ije o

or"anizovanom tr%i t# i pred#zima mjere za otklanjanje poreme/aja na tomtr%i t#Q

7. sara)#je sa me)#narodnim or"aniza ijama stranim re"#latornim or"anima idr#"im doma/im odnosno stranim or"anima i or"aniza ijama radi pr#%anja pravne pomo/i razmjene in orma ija i # dr#"im sl# ajevima kad za tim postoji potreba # sklad# sa zakonomQ

8. or"aniz#je pred#zima i kontroli e sprovo)enje mjera kojima seobezbje)#je e ikasno #nk ionisanje or"anizovano" tr%i ta i za titainvestitoraQ

19. vr i nadzor nad poslovanjem brokersko dilerskih dr# tava

41

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



or"anizatora tr%i ta dr# tava za #pravljanje investi ionih ondova,entralno" re"istra hartija od vrijednosti ovla /enih banaka kastodi

banaka izdavala a hartija od vrijednosti investitora pro esionalnih investitorai dr#"ih li a # dijel# poslova koje oni obavljaj# na or"anizovanom tr%i t# #sklad# sa ovim zakonom zakonom kojim se #re)#je pre#zimanjeak ionarskih dr# tava zakonom kojim se #re)#j# investi ioni ondovi i propisima donijetim na osnov# ovih zakona kao i dr#"im zakonima kojire"#li # predmetn# materij#Q

11. podnosi nadle%nom dr%avnom or"an# prijav# protiv ovla /enih # esnikakoji posl#j# sa hartijama od vrijednosti ,entralno" re"istra berze ior"anizatora vanberzansko" tr%i ta za koje # post#pk# nadzora #tvrdi da imaj#obilje%ja krivi no" djela privredno" prest#pa ili prekr aja odnosno poresko" krivi no" djela i poresko" prekr ajaQ

&omisija za hartije od vrijednosti mo%e pokren#ti i voditi pred s#dom post#pak radi za tite interesa investitora i dr#"ih li a za koja #tvrdi da im je povrije)eno odre)eno pravo ili na prav# zasnovan interes a # vezi sa poslovimasa hartijama od vrijednosti i dr#"im inansijskim instr#mentima.

2+2+ Ce0%&. 0! &e,!s%.&

,entralni re"istar predstavlja nezavisno re"#latorno tijelo # okvir# inansijskihtr%i ta. ,entralni re"istar se esto naziva i entralni re"istar depo i klirin" hartija odvrijednosti+3entral Securities ;e "sit"r= and 3learing h"use - ,+ N,C<. 0ezobzira na naziv ove instit# ije koji se pone to razlik#je od zemlje do zemlje on # svimzemljama ima ist# #nk ij#.:e"tral"i re#i tar e može de2i"i ati !ao i" tituci%a'od"o "o "e)a$i "o re#ulator"o ti%elo !o%a $odi %edi" t$e"u e$ide"ci%u o i)datim8arti%ama od $ri%ed"o ti i "%i8o$im $la "icima i o*a$l%a !liri"# i aldira"%e 8arti%aod $ri%ed"o ti i "o$ca "a!o" o*a$l%a"%a tr#o$i" !i8 tra" a!ci%a "a 2i"a" i% !omtrži1tu4Eedinstvena eviden ija hartija od vrijednosti vodi se na na nivo# kompanija ianaliti ki za svako" vlasnika pojedina no. 'a ovaj na in omo"#/eno je

entralizovano vo)enje ra #na klijenata i ekonomi an klirin" i saldiranje.

,entralni re"istri "otovo svih zemalja pridr%avaj# se osnovnih me)#narodnihstandarda. Ovi standardi sadr%ani s# # pravilima klirin"a i saldiranja hartija od

vrijednosti i nov a a koji s# prepor# eni od (e)#narodne or"aniza ije &omisijahartija od vrijednosti ; nternati"nal "( Securities 3"mmissi"ns Rec"mmendati"ns -IO+,O<.

'ajva%niji prin ipi kojima # svom rad# r#kovode svi ,entralni re"istri s#slijede/iF

1< VP ;deliver= versus a=ment < prin ip istovremene ispor#ke hartija odvrijednosti sa pla/anjem<

2< Obavljanje saldiranja # okvir# propisano" roka za saldiranje ; settlementc=cle5%

3< +aldiranje # realnom vremen# +real time settlement5%

42

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



4< $lo"a ,entralno" re"istra kao #niverzalne strane # transak iji ;centralc"unter art= - ,,P<

5< $pravljanje rizikom odnosno "arantovanje #spje nosti okon anja transak ija ieleminisanje ne%eljenih #ti aja na okon anje i neopozivost saldiranja ; (inaland irrev"cable settlement <.

,entralni re"istar # svom poslovanj# primjenj#je me)#narodne prepor#ke i pravila kao to s#F

1< Pre "ru#e ?ru e 4@' Gr#pa 19 predstavlja #dr#%enje ministara i "#vernera,entralnih banaka zemalja koje imaj# zadatak da #naprijede #nk ionisanje

inanijskih tr%i ta posebno # oblasti tr"ovine hartijama od vrijednosti. Gr#p#19 ine slede/e zemljeF += Velika 0ritanija :ran #ska 'jema ka 0el"ija&anada Italija Eapan Colandija Hvedska Hvaj arska.

2< Pre "ru#e ?ru e 7@' Gr#pa 39 predstavlja #dr#%enje najve/ih javnih i privatnih investitora iji je zadatak da se razmotri i #napre)#je klirin" isaldiranje na me)#narodnom nivo# i sa ine prepor#ke koje /e imati za iljsmanjenje tro kova i smanjenje rizika pove/anje si"#rnosti i poo travanjenadzora i #napre)enje e ikasnosti i sprovo)enje tr%i nih aktivnosti vezanih zatr"ovin# hartijama od vrijednosti.

3< Pre "ru#e za saldiranje hartija "d vrijedn"sti Me!unar"dne "rganizacije#"misija za hartije "d vrijedn"sti%

4< +tandardi ?vropske entralne banke za klirin" i saldiranje hartija odvrijednosti # ?vropskoj $niji

Iz me)#narodnih prepor#ka i standarda koje primjenj#je ,entralni re"istarmo"#/e je de inisati i iljeve entralno" re"istra. Osnovni iljevi entralno" re"istrasadr%ani s# # slijede/emF

1< O #vanje po#zdanosti ta nosti i si"#rnosti podataka o vlasni tv# hartija odvrijednosti za ra #n izdavao a s jedne strane i sa stanovi ta vlasnika hartija odvrijednosti sa dr#"e strane.

2< Obezbje)enje si"#rno" bla"ovremeno" ta no" i pre izno" prenosa vlasni tvanad hartijama od vrijednosti sa staro" na novo" vlasnika p#tem elektronsko"zapisa.

3< Odr%avanje i razvoj sistema re"istrovanja deponovanja i evidentiranja prometa hartija od vrijednosti # sklad# sa tr%i nim razvojem i razvojem

in orma ionih sistema4< Potp#no po tivanje zakona i dr#"ih propisa i5< Potp#na saradnja sa nadle%nim dr%avnim instit# ijama za hartije od

vrijednosti instit# ijama nadle%nih za obavljanje platno" prometainstit# ijama za obavljanje tr"ovine hartijama od vrijednosti i dr#"im# esni ima na inansijskom tr%i t# posebno na tr%i t# hartijama od vrijednosti.

$ osnovi entralni re"istar ima obavez# da pr#%a dvije vrste #sl#"aF

1< Osnovne #sl#"e ;c"re services<2< odatne #sl#"e ;n"n 1 c"re - value added services<.

43

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



0 "o$"e u lu#e ,entralno" re"istra proisti # iz iljeva nje"ovo" rada. akle #osnovne #sl#"e entralno" re"istra hartija od vrijednosti mo"# se #vrstiti #sl#"e kao

to s#F 1< re"istrovanje emisija hartija od vrijednosti 2< re"istrovanje vlasni tva nadhartijama od vrijednosti 3< preknji%avanje vlasni tva po razli itim osnovama;k#poprodaja poklon nasle)e i sli no< 4< vo)enje razli itih vrsta ra #na hartija odvrijednosti.

'akon obavljanja transak ija na tr%i t# hartija od vrijednosti # ,entralnomre"istr# obavlja se potvr)ivanje transak ija od strane # esnika # transak ijama. 'akon potvr)ivanja transak ija od strane # esnika # transak ijama sprovodi se klirin"i saldiranje. &lirin" i saldiranje podraz#mijeva #tvr)ivanje potra%ivanja i obavezahartija od vrijednosti i nov anih sredstava za svako" # esnika # transak iji. Veomazna ajno za si"#rnost i povjerenje za tr"ovanje na tr%i t# hartijama od vrijednosti je

injeni a da se istovremeno vr i prenos nad vlasni tvom hartija od vrijednosti i prenosnov anih sredstava. o je takozvani VP prin ip. Posebno je va%no imati # vid#

injeni # da je VP prin ip #vijek va%e/i bez obzira na propisani rok za klirin" isaldiranje.

,entralni re"istri imaj# #nk ij# da #pravljaj# rizikom ; Ris# Management <. a bit# svoj# #nk ij# mo"ao isp#niti ,entralni re"istar ormira "arantni ond. Ovaj ondmo%e da b#de # varijabilnom ili iksnom iznos#. a li /e biti # varijabilnom ili

iksnom iznos# zavisi od zakonske re"#lative i pro ent#alno" # e /a # tr"ovanj# pojedinih # esnika na tr%i t#.

Garantni ond ima #nk ij# da obezbjedi mo"#/nost inaliza ije obavljenihtransak ija ako do)e do sit#a ije da izdvojena nov ana sredstva nis# dovoljna zarealiza ij# obavljenih i potvr)enih transak ija.

;odat"e u lu#e ,entralno" re"istra s# one #sl#"e koje nis# vezane za nje"ov#osnovn# djelatnost. odatne #sl#"e naj e /e s# vezane za sljede/eF

1< Pozajmljivanje hartija od vrijednosti.2< &olateralni menad%ment - #zimanje # zalo" hartija od vrijednosti ili nov a.3< Prin#dna prodaja ili k#povina hartija od vrijednosti to podraz#mijeva

nadoknad# hartija od vrijednosti ili njihov# prodaj# # sl# aj# da na dansaldiranja ne postoji adekvatan iznos ;broj< hartija od vrijednosti ili nov a nara #nima # esnika # transak iji.

4< &orporativne radnje podraz#mijevaj# veliki broj #sl#"a koje pr#%a entralni

re"istar. 'aj e /e korporativne radnje #sl#"e s# slijede/eFobjavljivanje i sprovo)enje pon#da za pre#zimanje ak ija ak ionarskihdr# tavaobjavljivanje poziva za odr%avanje sk#p tina ak ionara ak ionarskih

dr# tavaobjavljivanje poziva za davanje zast#pni kih izjava sa p#nomo/jem za

potrebe odr%avanja sk#p tine ak ionaraIsplata dividendi za ak ionare odre)eno" izdavao a isplata k#pona

odnosno "lavni e obvezni epovezivanje sa entralnim re"istrima # re"ion#izdavanje jedinstvene eviden ije ak ionara.

44

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



+ve navedene #sl#"e ,entralni re"istar napla/#je i nov ana sredstva ostvarenatim p#tem predstavljaj# dio #k#pnih prihoda.

Imaj#/i # vid# obaveznost re"istra ije hartija od vrijednosti posredstvomentralno" re"istra raz#mljivo je da se sti e #tisak da je ,entralni re"istar monopolska

instit# ija. 'je"ov polo%aj kao monopolske instit# ije je bio predmet razmatranjamno"ih me)#narodnih na# nih sk#pova ali nije jo #vijek prona)eno bolje rje enje.Ono to je va%no za smanjenje nje"ovo" monopolsko" polo%aja jeste imperativnizahtjev da se provizija koj# napla/#je ,entralni re"istar svede na minim#m a dadodatne neophodne prihode ostvar#je kroz pr#%anje dodatnih #sl#"a.

2+*+ Re,!s%&o/.03e #103!6./.03e h.&%!3. o- /&!3e-0os%!

Vlasnik hartija od vrijednosti je samo ono pravno ili izi ko li e ije jevlasni tvo nad hartijama od vrijednosti #pisano # ,entralni re"istar. +va prava koja proisti # iz vlasni tva na hartijama od vrijednosti ostvar#j# se nakon njihovo" #pisa #,entralni re"istar. Hi rarnikom hartija od vrijednosti i dr#"ih inansijskih instr#menata#re)#je se vrsta hartija od vrijednosti i dr#"ih inansijskih instr#menata koji mo"# biti#pisani # ,entralni re"istar.

*e"istra ija hartija od vrijednosti # ,entralnom re"istr# podraz#mijevadodjeljivanjeC@I 1o- i ISIN broja.Ovi brojevi se dodjelj#j# primjenomISOstandarda.

C@I 1o- podraz#mijeva &lasi ika ij# inansijskih instr#menata ;classi(icati"n"( (inancial instruments< odnosno me)#narodni standard ;I+O 19862F2991< kojim seidenti ik#je vrsta hartija od vrijednosti pojedina na prava iz tih hartija. C@I 1o- jeoznaka vrste hartije od vrijednosti iz koje zakoniti vlasni i ostvar#j# ista prava sobzirom na klas# odnosno serij# tih hartij.+

C@I 1o- ima est slovnih znakova sa razli itim zna enjimaFP&/! 0.1ozna ava najvi i nivo klasi ika ije odnosno ozna ava klas# hartija od vrijednosti isadr%i est razli itih "eneri nih kate"orijaF =k ijski kapital ;eAuities< Instr#mentid#"a ;debt instruments5 Prava ;entitlements< Op ije ;" ci"ns< :j# ersi; #t#res< iOstalo +"thers<. D&#,! 0.1 ozna ava spe i i ne "r#pe # okvir# svake "eneri kekate"orije. e%!&! pos 3e-03. 0.1. ozna avaj# najva%nije atrib#te koji se

primjenj#j# na svak# spe i i n# "r#p#.ISIN 4&o3 predstavlja me)#narodni sistem identi ika ionih brojeva hartija odvrijednosti ;internati"nal securities identi(icati"n number <. ISIN 4&o3 3e$e:#0.&o-0! s%.0-.&- <I+O6166F2991<. Ovim brojem se identi ik#je zemljaizdavanja hartija od vrijednosti izdavala i vrsta hartija od vrijednosti.

ISIN 4&o3ima slede/# str#kt#r#F CC ;identi ika ije zemlje< - CCCC;skra/ena oznaka emitenta< - C oznaka klase hartije - CCCC ;"enerisani broj pozadatom al"oritm#< - C ;kontrolni broj po mod#l#d"uble add d"uble<.

45

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



a bi zakoniti vlasnik mo"ao da tr"#je hartijama od vrijednosti nakonnjihovo" evidentiranja kod ,entralno" re"istra potrebno je da preko neko" od lanova,entralno" re"istra otvori vlasni ki ili emisioni ra #n. ek nakon otvaranjavlasni ko" ra #na zakoniti imala hartija od vrijednosti sti e #slov da sa njimaraspola%e odnosno da tr"#je na berzi.

2+=+ O/ .79e0e 4.01e

'aj e /i berzanski posredni i jes# brokersko dilerska dr# tva. (e)#tim pored brokersko dilerskih dr# tava kao berzanski posredni i odnosno tr"ov i hartijama odvrijednosti javljaj# se i banke. Poznato je da s# banke # esni i na inansijskom tr%i t#kao instit# ije koje se bave poslovanjem - prijemom depozita i plasiranjem sredstava.Imaj#/i # vid# takv# injeni # # ilj# irenja inansijskih tr%i ta banke mo"# imatiovla /enja da se bave tr"ovinom vrijednosnim papirima. (e)#tim svaka banka nemo%e da se bavi tr"ovinom hartijama od vrijednostima. +amo one banke koje isp#ne#slove koji se zahtijevaj# od brokersko dilerskih dr# tava mo"# da se bave poslovimatr"ovine hartijama od vrijednosti.

&ao i kod brokersko dilerskih dr# tava &omisija za hartije od vrijednosti provjerava isp#njenost #slova banke koja %eli da se bavi tr"ovinom hartijama odvrijednosti i nakon #tvr)ivanja da s# svi propisani #slovi isp#njeni banka dobijadozvol# za rad. &ada banka dobije dozvol# za rad odnosno kada dobije dozvol# zatr"ovin# hartijama od vrijednostima ona postaje o/ .79e0. 4.01.''+ akle'tr"ovinom hartijama od vrijednosti mo"# da se bave samo ovla /ene banke.

a bi neka banka mo"la da se bavi tr"ovinom hartijama od vrijednostiodnosno da bi dobila dozvol# za t# tr"ovin# ona mora za te poslove da or"aniz#je jedan poseban or"aniza ijski dio # okvir# banke a koji nema stat#s pravno" li a. Dataj posebni or"aniza ijski dio banka mora daF

1< vodi posebn# eviden ij# nje"ovo" poslovanja # poslovnim knji"ama

PrimjerF Izdavao hartija od vrijednosti Bem"(arm /ršacC

Gdje je ISIN 4&o3 RSHM@RE >F*FRS oznaka za *ep#blik# +rbij#

HM@R oznaka za Cemo arm

E oznaka &lase hartije

>F* "enerisani broj po al"oritm# i O kontrolni broj.

46

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



2< da taj dio tehni ki kadrovski i or"aniza iono osposobi da # potp#nosti mo%e obavljati poslove berzansko" posrednika kao i brokersko dilersko dr# tvo

3< da donese pravila za rad to" or"aniza iono" dijela za koje &omisijaza hartije od vrijednosti treba da da sa"lasnost.

Ostali #slovi koji se tra%e od brokersko dilersko" dr# tva # po"led#osniva ko" kapitala na ina or"aniza ije i broja lanova #prave ne tra%e se od banke jer s# ti #slovi isp#njeni prilikom provjere #slova i davanja dozvole za rad same banke od strane entralne banke.

Poslove banke vezane za tr"ovanje hartijama od vrijednosti kontroli e&omisija za hartije od vrijednosti isto kao i brokersko dilersko dr# tvo. (jere koje&omisija za hartije od vrijednosti ima pravo da izri e brokersko dilerskom dr# tv#mo%e da izri e i ban i za poslove vezane za tr"ovin# hartijama od vrijednosti.

2+>+ K.s%o-! 4.01.

+avremena inasijska tr%i ta podraz#mijevaj# i odre)ene spe ijalizovane banke.Eedna od spe ijalizovanih banaka na inansijskom tr%i t# je iK.s%o-! 4.01..

&astodi ili skladi na banka ;cust"d= zna i #vanje ili staranje to se mo%e prevesti kao skladi tenje< je banka koja se bavi #vanjem i #pravljanjem hartija odvrijednosti za ra #n njihovih vlasnika koji s# joj klijenti. 'a robnom tr%i t# postojeskladi ta koja #vaj# rob#. 'a inansijskom tr%i t# ne postoji roba ne"o postoji novai hartije od vrijednosti. :#nk ij# skladi ta odnosno #vanja i #pravljanja hartijamaod vrijednosti vr e &astodi banke. Dbo" to"a se # evro kontinentalnoj literat#ri ove bakne nazivaj#de "zitne banke.

&lijenti kastodi banke kao deponenti imaj# dvije mo"#/nostiF 1< da svojehartije od vrijednosti daj# na #vanje 2< da svoje hartije od vrijednosti daj# na

#vanje i #pravljanje ;r#kovanje<.

$ sl# aj# da klijent povjeri ban i na8#/.03e svoje hartije od vrijednosti onaima obavez# da ih #va i izvr ava nalo"e na ra #ne povjerila a.

$ sl# aj# da klijent ban i povjeri svoje hartije od vrijednosti na#p&./ 3.03e<&#1o/.03e; onda banka ima obavez# da se stara o nje"ovim pravima i obavezamakoje proizilaze iz prava po osnov# njihovo" vlasni tva. a prava kre/# se od naplatedividende do zast#panja na sk#p tinama ak ionara da pla/a porez na prihod ili porezna kapitaln# dobit i sli no<.

&astodi banka #koliko za to nema posebno ovla /enje klijenta nema prava daraspola%e sa hartijama od vrijednosti # smisl# prodaje i dr#"ih oblika ot#)enja.

0#d#/i da kastodi banka obavlja poslove #vanja i r#kovanja hartijama odvrijednosti svojih klijenata proizilazi da ona #vijek obavlja poslove za t#)i ra #n.

4!

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



$ sl# aj# kada banka ima #lo"# r#kovanja hartijama od vrijednosti svojihklijenata prema tre/im li ima banka nast#pa kao zastu ni# svo"a klijenta. $ tomsl# aj# banka nast#pa # ime i za ra #n svo"a klijenta. $ tom sl# aj# vlasnik hartijaod vrijednosti je ban in klijent # svim poslovima sa tre/im li ima # kojima je bankaobavila neke poslove za nje"ov ra #n.

&astodi banka # nast#panj# prema tre/im li ima mo%e imati i #lo"##"misi"nara. $ tom sl# aj# kastodi banka se prema tre/im li ima pojavlj#je kaoimala hartija od vrijednosti i ona je #"ovara a ne klijent poslova sa tre/im li ima. $tom sl# aj# banka te poslove obavlja # svoje ime ali za ra #n svo" klijenta. Imaj#/i #vid# da se svi poslovi obavljaj# na imovini klijenta banka je d#%na da po obavljanj#svih poslova sve rez#ltate preda svome klijent#.

$ sl# aj# da kastodi banka nast#pa kao komisionar izme)# nje i njeno"klijenta postoje odre)eni veoma pre izni poslovni odnosi # vezi #vanja poslovnetajne. =ko kastodi banka nast#pa kao komisionar ona ne smije da tre/oj strani sakojom posl#je otkrije identitet svo" klijenta bez nje"ovo" odobrenja. Da titaidentiteta klijenta ne va%i # sl# aj# zahtjeva nadle%no" dr%avno" or"ana ;s#da

entralne banke ili &omisije za hartije od vrijednosti<.

&astodi banka ima ovla /enje da obavlja vi e vrsta poslova me)# kojima s#najzna ajnijiF

1< otvara i vodi ra #n hartija od vrijednosti kod ,entralno" re"istra kao zast#pnikklijenta ;vlasni ki ra #n hartija od vrijednosti<

2< otvara i vodi ra #n hartija od vrijednosti kod ,entralno" re"istra kaokomisionar njihovo" jedno" ili vi e vlasnika hartija od vrijednosti ;zbirnikastodi ra #n<

3< izvr ava nalo"e imala a za prenos hartija od vrijednosti i #pis prava tre/ih li a;npr. tereta kao to je zalo"a ili plodo#%ivanje< na hartijama vlasnika ijera #ne vodi

4< napla/#je potra%ivanja po hartijama od njihovih izdavala a ;dividend#kamat# i sli no<

5< pozajmlj#je hartije od vrijednosti svojim kljentima6< obavje tava ak ionare o zasjedanj# sk#p tine ak ionara!< pla/a porez po hartijama od vrijednosti za ra #n klijenta ako "a oni za to

izri ito ovlaste.

&astodi banka kao spe ijalizovana banka za #vanje i r#kovanje hartijama odvrijednosti nema prava da se bavi poslovima iz djelatnosti brokersko dilersko"dr# tva kao to s# zast#panje klijenata # k#poprodaji hartija od vrijednosti itd.

&astodi banka je d#%na da se stara o nov anim ra #nima i ra #nima hartija odvrijednosti svo"a klijenta # smisl# da na tim ra #nima ima dovoljno hartija odvrijednosti ili nov anih sredstava za isp#njenje svih dospjelih obaveza.

&astodi banka nalazi se # nadzor# &omisije za hartije od vrijednosti kao svako brokersko dilersko dr# tvo.

47

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



2+ + Be& .0s1! pos&e-0!"!

2+ +(+ Po3.$ ! 5#01"!3e

'ajkra/e re eno berzanski posredni i s# inansijke instit# ije odnosnoli a koja # estv#j# # tr"ovini ili s# vezani za tr"ovin# na inansijskom tr%i t#.

0erzanski posredni i mo"# # estvovati # tr"ovini na berzi samo ako s# za te poslove ovla /eni od strane nadle%no" berzansko" or"ana. 0#d#/i da postoje razli ititipovi berze e ekata postoje i razli iti tipovi berzanskih posrednika. (e)#timzajedni ko za sve tipove berza e ekata jes# tri osnovne "r#pe berzanskih posrednika itoF

1< brokeri2< dileri3< ostali # esni i

Pored osnovnih "r#pa berzanskih posrednika na inansijskom tr%i t# se s#sre/# iF

1< eskontne irme koje se bave poslovima otk#pa eskonta i reeskontamijeni a 2< lombardne irme koje vr e poslove otk#pa lombarda i relombardahartija od vrijednosti ili odobravaj# kredite na osnov# zalo"a hartijaod vrijednosti i dr#"ih roba 3< irme koje obavljaj# poslove bez"otovinsko" i klirin ko" platno" prometa 4< zalo%ni zavodi i zala"aoni e koji odobravaj# kredite na osnov#

zalo"e pokretnih stvari 5< mijenja ni e koje obavljaj# poslove k#po prodaje deviza.

B&o1e&! s# takvi berzanski posredni i ;ovaj naziv se koristi # en"leskom jezik# dok se # nema kom jezik# koristi terminma#leri ili senzali a na ran #skomc"urrtieri5 koji obavljaj# berzanske poslove # ime i za ra #n svojih klijenata. $ovom sl# aj# brokeri nast#paj# kao )a tup"ici . 0rokeri mo"# obavljati poslove #svoje ime a za ra #n svojih klijenata. $ tom sl# aj# nast#paj# kao!omi io"ari . $svakom sl# aj# oni za svoje #sl#"e napla/#j# provizij#. Visina provizije je razli ita i

zavisi kako od vrste tr%i no" materijala tako i od nje"ovo" obima i vrijednosti.Provizija se napla/#je nakon obavljeno" posla sa klijentovo" nov ano" ra #na.0rokeri nis# vlasni i berzansko" - tr%i no" materijala. 0rokeri mo"# biti pravna ili

izi ka li a. a bi neka instit# ija ;brokerska k#/a< ili pojedina mo"ao da # estv#je # berzanskom poslovanj# mora da isp#ni #slove koje propis#je konkretna berza.14

Osim kao berzanski posrednik broker mo%e imati i savjetodavn# #lo"#odnosno brokeri se mo"# baviti poslovima investi iono" savjetnika ako za te posloveisp#ne od"ovaraj#/e zakonom propisane #slove ;polo%e ispit za investi iono"savjetnika< ili port olio menad%era i ako za te poslove sa klijentom zaklj# eod"ovaraj#/i #"ovor.

14 +vaka berza zavisi od sadr%aja i veli ine tr%i ta za koj# je osnovana propis#je konkretne #slove kojemora isp#njavati svako ko %eli da postane broker bilo da se radi o pojedin # ili instit# iji.

48

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



$ na el# postoje tri vrste brokeraF1< *ro!er *er)e 1 to je li e koje je zaposleno na berzi kao instit# iji i koje

je ovla /eno za berzansko i vanberzansko poslovanje2<4ro!er & čla" *er)e- to s# li a koja s# lanovi berze ovlastili za

berzansko i vanberzansko poslovanje3<"e)a$i "i *ro!eri F to s# li a koja s# berzanski posredni i ovlastili zavanberzansko poslovanje.

Pojam broker esto se koristi i # terminolo"iji vezanoj za poslove nekretninaili # poslovima koji s# vezani za poslove osi"#ranja. (e)#tim i pored to"a pojam broker je najrasprostranjeniji i najvi e se koristi # berzanskim poslovima.

0rokerska pro esija predstavlja relativno nov# pro esij#. &ako broker predstavlja veoma va%n# vez# izme)# klijenata emitenata i klijenata investitoraobjektivno je potrebno da nje"ova #nk ija b#de veoma pre izno de inisana. Dbo"to"a # najve/em broj# zakonodavstava &omisija za hartije od vrijednosti propis#je#slove koje mora isp#niti pojedina ili brokersko dr# tvo radi obavljanja posredni kih poslova na berzi. 0ez obzira to na ionalna zakonodavstva razli ito de ini # #slovekoje broker mora da isp#njava oni se mo"# svrstati # nekoliko op tih #slova koji s#vezani za$eliči"u !apitala "eop8od"o# )a o "i$a"%e *ro!er !o# dru1t$a' truč"uo po o*l%e"o t )apo le"i8' u"utra1"%a or#a"i)aci%a i "ormati$"o ure<e"%e' u lo$e!o%i u $e)a"i )a od"o a !li%e"tima i etič!i !ode! i lič"o4 Davisno kojim poslovima /e se baviti brokersko dr# tvo ;*er)a' $a"*er)a" !o trži1te ilii"ter"acio"al"o *er)a" !o trži1te3 zavisi nivo str# no" osposobljavanja i nivonje"ove tehni ke opremljenosti.Ops%.0.1 4&o1e&s1o, -&#7%/. 0. 4e& .0s1o$%&6!7%# !s1 3#8!/o 3e /e .0 . &e # %.%e 1o3e pos%!6e # p&o"es# %&,o/.03..

D! e&! s# dr#"a "r#pa berzanskih posrednika ;ovaj naziv koristi se # =meri i# >ondon# se nazivaj# j"bberima a # 'ema kojhendlerima<. ileri s# # prin ip# predstavni i velikih investitora - banaka investi ionih ondova i svih dr#"ih posredni kih instit# ija kao # esnika na tr%i t# kapitala.

$ prin ip# dileri berzanske poslove obavljaj# # svoje ime i za svoj ra #n i tadanast#paj# kaop&!0"!p. !+ ileri mo"# poslove obavljati # ime i za ra #n svojihklijenata i tada nast#paj# kao )a tup"ici'a # sl# aj# kada poslove obavljaj# # svojeime a za ra #n svojih klijenata onda nast#paj# kao !omi io"ari .

$ naj e /em sl# aj# kada dileri nast#paj# kao prin ipali oni k#p#j# tr%i ni

materijal za svoj ra #n a potom "a prodaj# po pravil# po vi oj ijeni. Pozitivnarazlika izme)# k#povne i prodajne ijene predstavlja prihod prin ipala to #kaz#je nainjeni # da prini ipali ne napla/#j# provizij# za obavljeni posao. *azlika izme)#

k#povne i prodajne ijene mo%e biti i ne"ativna i # tom sl# aj# ne"ativna razlika predstavlja poslovni rizik dilera. *azlika izme)# k#povne i prodajne ijene hartija odvrijednosti naziva se mar%a i njena visina zavisi od veliko" broja aktora kao to s#F

1< vrsta hartije od vrijednosti2< #tr%ivost hartije od vrijednosti i3< veli ine transak ije i sli no.

ileri # berzanskom poslovanj# veoma esto sara)#j# sa brokerima. Mesto se

pojam diler koristi za li e koje k#p#je ili je ovla /eno da prodaje rob# krajnjim

59

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



korisni ima15. 'a prostorima biv e +:*E pojam diler vezan je za posao nezakonitek#povine i prodaje stranih val#ta.

ileri mo"# nast#pati kao market mejkeri ;mar#et ma#er <. (arket mejkeri!s%o/&e$e0o objavlj#j# k#povn# i prodajn# ijen#!s%e h.&%!3e o- /&!3e-0os%!;kao injene koli ine< koj# s# spremni da prodaj# odnosno da k#pe.akle market mejkeri16 istovremeno daj# i ijen# pon#de i tra%nje ;kao ikoli ine< odre)ene hartije od vrijednosti i # okvir# iskazanih - pon#)enih veli ina -

ijena k#povine i prodaje d#%an je da zaklj# i transak ije #koliko se pojvi pon#da sas#protnim predznakom. 'a ovaj na in market mejkeri postaj# kreatori tr%i ta jer s##vijek spremni da k#p#j# ili prodaj# berzanski materijal # jelini ili po lotovima #z javno objavljivanje. Eavno objavljivanje ima za ilj podsti anje dr#"ih investitora za poslovanje tr"ovin# na berzi. 'a nekim tr%i tima market mejkeri se nazivaj# ispe ijalistima ;'A+?<. +li n# #lo"# imaj#ma#leri ili dž"beri koji se s#sre/# na berzama kao to s# >ondon :rank #rt Var ava. Glavna odlika merket mejkera je tooni sl#%e kao katalizatori tr%i ta. Istovremenom pon#dom i k#povne i prodajne ijeneoni spre avaj# da zaiteresovani prodava ili k#pa b#d# jedini na nelikvidnom berzanskom tr%i t#. ime oni #ti # na pove/anje likvidnosti i prometa na itavomtr%i t# to i jeste njihova "lavna #lo"a. Postavlja se pitanje kakvi s# motivi marketmejkera da pozitivno #ti # na likvidnost berzansko" ti ta. (otivi market mejkeranemaj# nikakv vi i ilj osim pro ita koj# ostvar#j# na razli i k#povne i prodajne

ijene hartija od vrijednosti. (e)#tim da bi market mejkeri imali zaista #lo"#katalizatora tr%i ta a istovremeno da bi se sprije ile zlo#potrebe od strane marketmejkera sa stanovi ta veliko" raspona k#povne ili prodajne ijene berze o"rani ava

l#k#t#a ij# k#povne i prodajne ijene. Prin ip o"rani avanja kota iono" rasponazasniva se na tome da se maksimalno o"rani i raspon za one hartije od vrijednostikoje s# najatraktivnije dok se za nelikvidne hartije od vrijednosti dozvoljava ve/ikota ioni raspon ; s read <. Grani e kota iono" raspona s# maksimalne dozovoljene"rani e l#kt#a ije a market mejker # zavisnoszi od svo" poten ijala mo%e se kretati# tim "rani ama.

&ao to je ve/ re eno dileri ostvar#j# prihod po osnov# razlike izme)#k#povne i prodajne ijene hartija od vrijednosti - kota ioni raspon ;*id & a ! =

pread <

Pored to"a dileri prihod mo"# da ostvar#j# i na slede/i na inF1< na osnov# kapitalne dobiti

2< na osnov# devizne arbitra%e ;promena deviznih k#rseva kada posl#j# nadeviznim tr%i tima<3< na osnov# razlike # visini stope tro kova kapitala odnosno ijene po kojoj

dolaze do sredstava i stope prinosa odnosno prihoda koje ostvar#j# odinvesti ija # hartije od vrijednosti.

Ostalim # esni ima # berzanskom poslovanj# treba smatrati bankarske i dr#"e posrednike ali bez ovla /enja da tr"#j# e ektima novinare i posjetio e.1!

15 Ovaj pojam veoma esto se koristi # tr"ovini sa a#tomobilima - dileri a#tomobila.16

$lo"a market mejkera je veoma sli na dilerima na nele"alnom tr%i t# deviza kada istovremenon#de k#povin# i prodaj# deviza ali po razli itim ijenama. Isti je sl# aj i sa mijenja ni ama.1! ivota *isti/F r%i te kapitala - teorija i praksa ivota *isti/ str.189. 0eo"rad 2994. "odine.

51

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



2+ +2+ M3es%o ! # o,. 4&o1e&. 0. 5!0.0s!3s1o$ %&6!7%#

0erzansko poslovanje odnosno berzansko tr%i te predstavlja vid indirektno"tr%i ta. Da to Dbo" to"a to se klijenti k#p i i prodav i ne s# eljavaj# direktnove/ preko berzanskih posrednika brokera ili dilera. Imaj#/i # vid# takv# #lo"# brokera i dilera jasno se mo%e vidjeti da je njihova #lo"a # berzanskom poslovanj# veoma va%na i sadr%ajna. Dbo" to"a je potrebno da brokersko dilerskadr# ta osim op tih #slova koje moraj# da isp#ne sve kompanije moraj# da isp#nei dodatne #slove koji s# propisani Dakonom o hartijama od vrijednosti pravilimakoje propis#je &omisija za hartije od vrijednosti i pravila koja propis#je sama berza. 0rokersko dilerska dr# tva koja %ele da postan# lanovi berze moraj# daisp#ne i dodatne #slove koje de ini e sama berza.

Iako svaka na ionalna dr%ava sasvim samostalno # zavisnosti od stanja svojeekonomije de ini e koji s# to #slovi koje je neophodno isp#niti za osnivanje brokersko dilersko" dr# tva. i #slovi se #"lavnom odnose na slede/eF

1< visin# kapitala potrebn# za osnivanje2< str# n# osposobljenost zaposleno" osoblja3< #n#tra nj# or"aniza ij#4< normativn# re"#la ij#.

0rokerska re"#lativa mora da sadr%i odredbe vezane za odnos brokerske k#/e i

klijenata. Ova re"#lativa mora da b#de # sklad# sa re"#lativom koj# donosiaso ija ija brokersko dilerskih dr# tava ;eti ki kodeks<.

0rokersko dilerska dr# tva s# pravna li a or"anizovana kao ak ionarska dr# tvaili kao dr# tva sa o"rani enom od"ovorno /# koja obavljaj# poslove naor"anizovanom tr%i t# hartija od vrijednosti. jelatnost brokersko dilersko" dr# tvane mo%e se obavljati bez dozvole &omisije za hartije od vrijednosti.

2+ +*+ D3e .%0os%' p&./. ! o4./e . 4&o1e&s1o -! e&s1!h -&#7%./.

Osnovna djelatnost brokersko dilersko" dr# tva je sljede/aF1< .o redo$a"%e u !upo$i"i i proda%i hartija od vrijednosti # ime i za ra #n

klijenta ;br"#ers#i-dilers#i "sl"vi<

2< 6upo$i"a i proda%a 8arti%a od vrijednosti # svoje ime i za svoj ra #n ;dilers#i "sl"vi<3< 0*a$e)a !upo$i"e i proda%e hartija od vrijednosti # svoje ime i za svoj ra #n

po ijeni koj# #naprijed objavlj#je brokersko dilersko dr# tvo ; "sl"vimar#et mej#era<

4< +pra$l%a"%e hartijama od vrijednosti # ime i za ra #n klijenta ;#z #slov da jeza to ovla /en< ; "sl"vi "rt("li" menadžera<

5< 0r#a"i)o$a"%e di tri*uci%e hartija od vrijednosti bez obaveze otk#paneprodatih hartija od vrijednosti odnosno or"anizovanje #klj# ivanja hartijaod vrijednosti na or"anizovano tr%i te ; "sl"vi agenta emisije<

6< 0r#a"i)o$a"%e di tri*uci%e hartija od vrijednosti sa obavezom njihovo"

otk#pa od izdavao a radi dalje prodaje ili sa obavezom otk#pa od izdavao aneprodatih hartija od vrijednosti ; "sl"vi "#r"vitelja emisije<.

52

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



!< .ruža"%e a$%etoda$"i8 u lu#a # vezi sa poslovanjem hartija od vrijednosti; "sl"vi investici"n"g savjetni#a<.17

$ vezi sa osnovnom djelatno /# brokersko dilerskih dr# tava raz#mljivo jeizdvajaj# se njihove obaveze i prava.

Osnovne obaveze berzanskih posrednika sadr%ane s# # sljede/emF

1< .o tupa"%e u !ladu a do*i%e"im "alo#om. 0erzanski nalozi imaj#naredbodavni karakter i obavez#j# posrednika na izvr enje ta no # sklad# sadobijenim nalo"om. obijeni nalo" ne trpi nikakv# improviza ij# iliodst#panje #koliko se klijent sa tim odst#panjem ne slo%i. +va teta koja b#de pri injena klijent# zbo" odst#panja berzansko" posrednika od dobijeno"nalo"a pada na teret berzansko" posrednika.

2< 7tara"%e o i)$r1e"%u do*i%e"i8 "alo#a+ 0erzanski posrednik ima obavez# dase stara o izvr enj# nalo"a klijenta ta no onako kako je to de inisanonalo"om. 0erzanski posrednik ima obavez# da izvr enj# nalo"a prist#pamarl%i$o' po1te"o' ča "o i o*a)ri$o18.

3< 0*a$%e1ta$a"%e !li%e"ata o $im $až"im či"%e"icama' 0erzanski posrednikima obavez# da klijenta bla"ovremeno obavijesti o svim bitnim injeni ama oizvr enj# ili problemima izvr enja nje"ovih nalo"a. Oni ako s# za toovla /eni imaj# obavez# i pravo da klijent# predlo%e na in #pravljanjanjihovim port olijom hartija od vrijednosti.

4< Ču$a"%e po lo$"e ta%"e' 0erzanski posrednik ima obavez# da trajno #va poslovn# tajn# i dr#"e in orma ije koje nis# za javnost koje je dobio odklijenta # tok# pro esa dobijanja nalo"a.

5< >odi po lo$"i d"e$"i!4 $ poslovni dnevnik se #pis#j# sve va%ne in orma ijekoje s# vezane za dobijene nalo"e i njihovo izvr enje. $ poslovni dnevnik seevidentiraj# svi #"ovori koji s# zaklj# eni # tok# berzansko" poslovanja.

6< 0*a$%e1te"%e !li%e"ta o i)$r1e"%u u lu#a' 0erzanski posrednik nakonzaklj# enja ili primitka in orma ije o nemo"#/nosti zaklj# enja posla d#%an je da o tome obavijesti klijenta # najkra/em vremen#.29

0erzanski posredni i # svojoj djelatnosti berzanskih posrednika pored obavezakoje imaj# prema klijentima i berzi imaj# i odre)ena prava. 'jihova prava sadr%ana s# # slijede/emF

1< 0*a$l%a%u po lo$e !upo$i"e i proda%e trži1"o# materi%ala 1to %e i "%i8o$ao "o$"a d%elat"o t4 Oni imaj# pravo da na tr%i t# nov a tr%i t# kapitaladeviznom tr%i t# i derivatnim tr%i tima n#de raznovrsne mo"#/nosti k#povinei prodaje razno" tr%i no" materijala.

2< 0*e)*%e<u%u !rat!oroč"o !reditira"%e4 Eedan dio brokersko dilerskih dr# tava posjed#je sopstvene kreditne a"en ije koje poznatim i po#zdanim klijentimaodobravaj# kredite za k#povin# hartija od vrijednosti. &amatne stope kojeodobravaj# brokersko - dilerska dr# tva s# ne to vi e od redovnih kamatnihstopa koje odobravaj# poslovne banke ali se zato odobravaj# po pojednostavljenoj pro ed#ri.

17

Gordana ostani/F 0eo"radska poslovna kola r%i te kapitala 299!. "odine str. 6818 (iodra" (i/ovi/F 0erzanski poslovi i hartije od vrijednosti str. !1.29 Verolj#b #"ali/ (ilko Htima F Osnove berzansko" poslovanj str. 161.

53

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



3< ?ma%u pra$o da $r1e edu!aci%u $o%i8 !li%e"ata' 0rokersko -dilerska dr# tvaimaj# pravo da or"aniz#j# razne seminire # ilj# ed#ka ije svojih i poten ijalnih klijenata za poslovanje na berzanskom tr%i t#.

4< $r"#ers#"-dilers#a društva imaju rav" da ružaju savjet"davne usluge poosnov# zaklj# enih #"ovora an"a%#j#/i svoje ili neke dr#"e str# njake.

5< ?ma%u pra$o da "aplate pro$i)i%u )a i)$r1e"e u lu#e+ 'aplata provizije se #na el# vr i nakon obavljeno" posla # sklad# sa prethodno posti"n#timdo"ovorom sa nov ano" ra #na klijenta.

'ajpoznatije brokerske k#/e # svijet# s#F Merrill ,=nch% Sal"m"n $r"thers% Prudential $ashe% The First $"st"n 3"r % ?""dman Sach e- 3" itd.

2+ +=+ O&,.0! ."!3. 4&o1e&s1o – -! e&s1!h -&#7%./.

Veli ina i or"aniza ija brokersko dilerskih dr# tava zavisi od njihovedjelatnosti. 0rokersko dilerska dr# tva mo"# biti veoma mala ali i veoma velika islaba zavisno od to"a da li je njihova djelatnost #smjerena na manje "eo"ra sko podr# je ili na veliki prostor kao i broj i disperzija klijenata i vrsta posla.

Imaj#/i # vid# naprijed navedene odredbe mo%emo razlikovati slijede/a brokersko dilerska dr# tvaF

1< 0rokersko dilerska dr# tva koja posl#j# sa instit# ionalnim investitorima koja po pravil# nis# "lomazna ali s# prostorno iroko raz"ranata

2< 0rokersko dilerska dr# tva #smjerena na male #la"a e koja imaj# razvijenaodjeljenja za prijem i izvr enje nalo"a. Ove vrste brokersko dilerskih dr# tavas# veoma esto vezana za banke ili tedioni e.

3< 0rokersko dilerska dr# tva #niverzalno" tipa s# #"lavnom velike i visokokapitalizovane inansijske instit# ije. One imaj# razvijene svoje #nk ijeor"anizovane kao posebna odjeljenja za tr"ovanje doma/im ak ijamadoma/im obvezni ama i inostranim hartijama od vrijednosti. $ okvir# svako"odjeljenja brokeri s# podijeljeni na "r#pe po "ranama djelatnosti i privrednoms#bjekt# sa ijim hartijama od vrijednosti tr"#j#21.

0rokersko dilerska dr# tva mo"# svoj# djelatnost obavljati na berzanskom ilivanberzanskom tr%i t# irom svijeta. Dahvalj#j#/i savremenim kom#nika ijskimsredstvima i intertemporalnoj karakteristi i inansijskih tr%i ta tr"ovanje se mo%e

obavljati 24 asa dnevno.Or"aniza ija brokersko dilerskih dr# tava zavisi od vi e aktora i oni pre

sve"a zavise od djelatnosti i vrste tr%i ta za koj# s# osnovana. Pored to"akonkretna #n#tra nja or"aniza ija zavisi i od slijede/ih aktoraF

1< vrste i broja klijenata kao iljne "r#pe2< vrste hartija od vrijednosti na koj# je dr# tvo orijentisano3< stat#sa na berzi4< sopstvene in ormati ke tehnolo"ije5< stepena kompj#terizovanosti tr%i ta

21 (irko Vasiljevi/ 0ranko Vasiljevi/ ejan (alini/F :inansijska tr%i ta &omisija za hartije odvrijednosti 2997. "odine str. 77.

54

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



6< vrste tr%i ta na koje je dominantno orijentisano - berza ili vanberzanskotr"ovanje

!< ostali pojedina ni aktori.

$n#tra nja or"aniza ija brokersko - dilersko" dr# tva zavisi od veli ine i broja navedenih aktora. $ na el# svako brokersko dilersko dr# tvo ima slijede/eor"aniza ijske dijeloveF

1< ?"$e ticio"o od%el%e"%e@ Ovo odjeljenje se bavi poslovima kojim se bave iinvesti ione banke. Ovo odjeljenje po pravil# posjed#j# velike brokerskek#/e. Ovo odjeljenje svoje poslovanje primarno obavlja na primarnom

inansijskom tr%i t#.2< A"alitič!o od%el%e"%e@ Ovo odjeljenje primarno se bavi poslovima analize

hartija od vrijednosti koje s# dominantne # poslovanj# dr# tva. Da #tvr)ivanjestanja i pro jene kretanja prinosa hartija od vrijednosti22 veoma s# bitne ta ne#lazne in orma ije. =naliti ka odjeljenja klijente obavje tavaj# o sadr%aj#njihovih analiza i kretanj# b#d#/e" prinosa. (e)#tim brokersko dilerskadr# tva ne smij# da "arant#j# b#d#/e prinose. *ad ovo" odjeljenja je direktno povezan sa radom odjeljenja za izvr enje nalo"a tako da bi se svaka dobijenain orma ija mo"la odmah realizovati na tr%i t#.

3< 0d%el%e"%e )a i)$r1e"%e "alo#a@ Ovo odjeljenje obavlja poslove prihvatanja iizvr avanja nalo"a. $ sl# aj# elektronskih berzi23 # kompj#terski sistem se#nose svi bitni poda i iz nalo"a. Davisno od metoda tr"ovanja odmah po#nos# nalo"a oni s# spremni za tr"ovanje. 'akon realiza ije nalo"a iobavljene transak ije brokerska k#/a obavje tava direktno klijenta ilinje"ovo" predstavnika o realizovanoj transak iji.

4< 0d%el%e"%e )a o*radu "alo#a@ Ovo odjeljenje obavlja poslove obra #naizvr enih transak ija sravnjenja transak ija i dostavlja potvrde klijentima. $obra #n# transak ija prikaz#j# se sve neophodne vrijednostiF k#poprodajna

ijena ; ijena koj# treba da plati ili vrijednost koj# treba da primi< iznos provizije za brokersko dilersko dr# tvo tro kovi berze porez i svi dr#"itro kovi vezani za odnosn# transak ij#.

5< (la#a%"a@ Ovo odjeljenje obavlja poslove saldiranja i poslove nakonsaldiranja. Ovo odjeljenje je od"ovorno za otvaranje ra #na hartija odvrijednosti ;nov ani i emisioni ra #n< kao i za nov ane ra #ne #n#tar brokersko dilersko" dr# tva.

6< 0d%el%e"%e )a e$ide"ci%u 8arti%a od $ri%ed"o t@ Ovo odjeljenje vodi dvije

posebne eviden ije i toFB4 eviden ij# hartija od vrijednosti koje brokersko dilersko dr# tvo posjed#je i

94 eviden ij# nov anih sredstava.Ovo odjeljenje vodi eviden ij# o svakom kretanj# hartija od vrijednosti kojese nalaze kod dr# tva kao i # okvir# samo" dr# tva.

!< 5aču"o$od t$o@ *e"istr#je sva nov ana kretanja vezana za izvr enetransak ije vr i akt#risanje naplat# i pla/anje provizije obra #n i isplat#zarada pla/anje dr#"ih tro kova poslovanja i naplat# dr#"ih prihoda i ostalihtro kova.

22

Prinos ;maksimiza ija prinosa< je osnovni motiv tr"ovanja23 ?lektronske berze s# naj e /i na in or"anizovanja berzansko" tr%i ta # savremenim tr%i nim#slovima. r"ovanje na berzi p#tem izvikivanja # savremenim tr%i tima "otovo i da ne postoji.

55

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



7< 0d%el%e"%e )a )a tupa"%e@ Ovo odjeljenje zast#pa klijente # poslovima sakompanijom ijih ak ija je on vlasnik. 'aime kada ak ionari ne mo"# dadirektno kom#ni iraj# sa ak ionarskim dr# tvom tada taj dio posla obavlja brokersko dilersko dr# tvo. &ada se klijent izjasni kako %eli da se zast#paj#nje"ovi interesi ovo odjeljenje te instr#k ije dostavlja sk#p tini ak ionara.

8< 0 tali di%elo$i dru1t$a@ +vako brokersko dilersko dr# tvo mo%e osnivati idr#"a odjeljenja zavisno od dominantnih i ostalih poslova kojim se bavi;odjeljenje za terenske poslove itd<.

2+ +>+ U-&#6e03e 4e& .0s1!h pos&e-0!1.

0erzanski posredni i mo"# osnivati jedno ili vi e svojih #dr#%enja. $dr#%enja semo"# osnivati kao posebna nezavisna #dr#%enja # sklad# sa propisima domi ilnezemlje ili kao posebna #dr#%enja pri privrednim komorama. *ad i #nk ija #dr#%enjade ini e se +tat#tom. 'aj e /i razlozi za osnivanje #dr#%enja jes#F 1< #napre)enje berzansko" i vanberzansko" poslovanja 2< dono enje zajedni ko" kodeksa pona anja pra/enja po tivanja zajedni ki doneto" kodeksa pona anja or"anizovanjainterne str# ne ob#ke kao i str# ne ob#ke za klijente vo)enja re"istra berzanskih posrednika itd. $dr#%enja berzanskih posrednika s# slobodna dobrovoljna #dr#%enjakoja povez#je zajedni ki interes lanova #dr#%enja. &ada prestane postojatizajedni ki interes #dr#%enja prestaj# sa radom

Re !$e

56

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



&omisija za hartije od vrijednosti predstavlja nezavisno re"#latorno tijelo kojeobavlja odre)ene poslove na tr%i t# kapitala. +vaka zemlja po #"led# na &omisij# zavrijednosni e i berze += samostalno re"#li e nadle%nost komisije za hartije odvrijednosti ali s# njihove nadle%nosti veoma sli ne. 'aj e /e nadle%nost &omisije zahartije od vrijednosti s# # slede/im oblastimaF oblast koorporativno" #pravljanja #ak ionarskim dr# tvima odnosno sk#p me)#sobnih odnosa vlasnika i #pravlja a i povjerila a #re)enje tr%i ta kapitala kontrolom # esnika na njem# - berzanskih posrednika same berze za tita privatne svojine # oblik# korporativnih i d#%ni kihhartija od vrijednosti - kontrola re"istra hartija od vrijednosti itd..

&omisija hartije od vrijednosti bavi se i #re)enjem tr%i ta inansijskihderivata. Velika inansijska tr%i ta ;+= < obraz#j# posebn# komisij# koja se baviovom vrstom tr%i no" materijala.

&ako je &omisija za hartije od vrijednosti nezavisno re"#latorno tijelo i kako bi mo"la t# svoj# osnovn# i nepodijeljen# #nk ij# izvr avati ona mora imati potp#n# nezavisnost. Dbo" to"a &omisija za hartije od vrijednosti ima trojak#nezavisnostFI0s%!%#"!o0. 0#' pe&so0. 0# ! 5!0.0s!3s1#+

Instit# ionalna nezavisnost posti%e se time to se &omisije osnivaj# zakonomsa pre iznim #tvr)ivanjem nadle%nosti. 'ajve/i stepen instit# ionalne nezavisnosti posti%e se # sl# aj# kada lanove komisije postavlja imen#je parlament. 'i%i nivonezavisnosti posti%e se kada lanove komisije imen#je vlada a najmanji kad to inineko od ministarstava - ministarstvo inansija.

Personalna nezavisnost podraz#mijeva da lanovi komisije - komesari nesmij# biti izlo%eni nikakvim pritis ima i #ti ajima bilo koje vrste pa ni od samih

lanova komisije - komesara. (e)#tim personalna nezavisnost zavisi i od samo"karaktera lana komisije - komesara od nje"ovo" li no" pro esinalno" i moralno"inte"riteta. Dbo" to"a se pretpostavlja da /e personalna nezavisnost svako" lanakomisije komesara biti ve/a ako se on bira javno # parlament#.

:inansijska nezavisnost je ona nezavisnost koja # s# tini odre)#je #k#pn#nezavisnost. $koliko bi neka komisija imala i #nk ionaln# i personaln# nezavisnosta ako ne bi imala inansijsk# nezavisnost onda prethodne dvije nezavisnosti ne biimale nikakvo" smisla. :inansijska nezavisnost podraz#mijeva da rad komisije nesmije biti inansiran od strane dr%ave ili nekih dr#"ih izi kih ili pravnih li a koja s#zainteresovana za #nk ionisanje tr%i ta kapitala. *ad komisije inansira iz taksi kojenapla/#je za svoje #sl#"e. 'a taj na in rad ove komisije se birokratiz#je ali seistovremeno ostvar#je njena inansijska nezavisnost.

0erza predstavlja indirektn# tr"ovin# jer se klijenti ne pojavlj#j# na berzineko svoje investi ione i dr#"e interese ostvar#j# preko berzanskih posrednika. 'aj e /i berzanski posredni i jes# brokersko dilerska dr# tva. (e)#tim pored brokersko dilerskih dr# tava kao berzanski posredni i odnosno tr"ov i hartijama odvrijednosti javljaj# se i banke. Poznato je da s# banke # esni i na inansijskom tr%i t#kao instit# ije koje se bave poslovanjem - prijemom depozita i plasiranjem sredstava.Imaj#/i # vid# takv# injeni # # ilj# irenja inansijskih tr%i ta banke mo"# imatiovla /enja da se bave tr"ovinom hartijama od vrijednosti. (e)#tim svaka banka nemo%e da se bavi tr"ovinom hartijama od vrijednostima. +amo one banke koje isp#ne#slove koji se zahtijevaj# i od brokersko dilerskih dr# tava mo"# da se bave poslovima tr"ovine hartijama od vrijednosti.

5!

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



&ada banka dobije dozvol# za rad odnosno kada dobije dozvol# za tr"ovin#hartijama od vrijednosti ona postaje o/ .79e0. 4.01.'' o zna i da tr"ovinomhartijama od vrijednosti mo"# da se bave samo ovla /ene banke.

+avremena inasijska tr%i ta podraz#mijevaj# i odre)ene spe ijalizovane banke. Eedna od spe ijalizovanih banaka na inansijskom tr%i t# je iK.s%o-! 4.01..&astodi ili skladi na banka je banka koja se bavi #vanjem i #pravljanjemhartija od vrijednosti za ra #n njihovih vlasnika koji s# joj klijenti. 'a robnom tr%i t# postoje skladi ta koja #vaj# rob#. 'a inansijskom tr%i t# #nk ij# skladi taodnosno #vanja i #pravljanja hartijama od vrijednosti vr e kastodi banke. Dbo" to"ase # evro kontinentalnoj literat#ri ove banke nazivaj#de "zitne banke.

,entralni re"istar predstavlja jo jedno nezavisno re"#latorno tijelo # okvir#inansijskih tr%i ta. ,entralni re"istar se mo%e de inisati kao instit# ija odnosno

nezavisno re"#latorno tijelo koja vodi jedinstven# eviden ij# o izdatim hartijama odvrijednosti i njihovim vlasni ima i obavlja klirin" i saldiranje hartija od vrijednosti inov a nakon obavljanja tr"ovinskih transak ija na inansijskom tr%i t#.

,entralni re"istri "otovo svih zemalja pridr%avaj# se osnovnih me)#narodnihstandarda. Ovi standardi sadr%ani s# # pravilima klirin"a i saldiranja hartija odvrijednosti i nov a a koji s# prepor# eni od (e)#narodne or"aniza ije &omisijahartija od vrijednosti.

'ajva%niji prin ipi kojima # svom rad# r#kovode svi ,entralni re"istri s# slede/iFVP prin ip istovremene ispor#ke hartija od vrijednosti sa pla/anjem< obavljanje

saldiranja # okvir# propisano" roka za saldiranje saldiranje # realnom vremen# %#lo"a entralno" re"istra kao #niverzalne strane # transak iji #pravljanje rizikomodnosno "arantovanje #spje nosti okon anja transak ija i eleminisanje ne%eljenih#ti aja na okon anje i neopozivost saldiranja.

Osnovni iljevi entralno" re"istra sadr%ani jeste o #vanje po#zdanosti ta nosti isi"#rnosti podataka o vlasni tv# hartija od vrijednosti za ra #n izdavao a s jednestrane i sa stanovi ta vlasnika hartija od vrijednosti sa dr#"e strane obezbje)enjesi"#rno" bla"ovremeno" ta no" i pre izno" prenosa vlasni tva nad hartijama odvrijednosti sa staro" na novo" vlasnika p#tem elektronsko" zapisa odr%avanje irazvoj sistema re"istrovanja deponovanja i evidentiranja prometa hartija odvrijednosti # sklad# sa tr%i nim razvojem i razvojem in orma ionih sistema potp#no po tivanje zakona i dr#"ih propisa i potp#na saradnja sa nadle%nim dr%avniminstit# ijama za hartije od vrijednosti instit# ijama nadle%nih za obavljanje platno" prometa instit# ijama za obavljanje tr"ovine hartijama od vrijednosti i dr#"im

# esni ima na inansijskom tr%i t# posebno na tr%i t# hartijama od vrijednosti.

P!%.03. . /3e64#

1. 2"je su (un#cije 2"misije za hartije "d vrijedn"sti02. )bjasniti djelatn"st #"misije za hartije "d vrijedn"sti'3. U čemu se sast"ji nezavisn"st 2"misije za hartije "d vrijedn"sti i #"je

vrste nezavisn"sti "sjeduje 2"misija za hartije "d vriejdn"sti04. U čemu je značaj Me!unar"dne "rganizacije #"misija za hartije "d

vrijedn"sti0

5. :ta je djelatn"st br"#ers#"-dilers#ih društava06. :ta je (un#cija 2ast"di ban#e0

57

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



!. :ta je t" i #"ja je (un#cija 3entraln"g registra07. 2"ji su rinci i rada 3entraln"g registra08. :ta su ciljevi 3entraln"g registra019. 2"je vrste usluga ruža 3entralni registar011. <a #"ji način se hartije "d vrijedn"sti registruju u 3entraln"m

registru0

58

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



69

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



61

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



.od%ela rada "a ta%e )*o# čo$e!o$e !lo"o ti da e trampi'ra)me"%u%e i tr#u%e %ed"om t$ari )a dru#u4 ,a !lo"o t %e "e1to 1to %e )a%ed"ič!o $im l%udima' i 1to"e po to%i "i !od %ed"e dru#e ži$oti"%e C Di!o "i!ada "i%e$idio p a !a!o $i%e "o i a"am%erom ra)m%e"%u%e !o t )a"e1to dru#o4

A-.$ S$!%' Bo,.%s%/o 0."!3. ( +,+

3. BERZANSKO POSLOVANJE

3.1. Po3.$ ! /&s%e %&6!7%. 1.p!%. .

*adi potp#no" raz#mijevanja tr%i ta kapitala potrebno je prethodno de inisati pojam kapitala. &apital se mo%e de inisati sa vi e aspekata. +a aspekta kompanijekapital ;engl' ca ital < se mo%e de inisati kao proizvodni inila koji je dio lj#diodnosno # #%em smisl# kapital ine sredstva za rad ;kapitalna dobra< i predmeti radaodnosno #k#pnost kapitalnih dobara kojim raspola%e odre)ena kompanija ili privreda.$ ra #novodstvenom smisl# kapital se mo%e posmatrati kao vi ak imovine # odnos#na obaveze. +a stanovi ta inansijkih tr%i ta pod kapitalom se podraz#mijevaj#razli iti obli i d#"oro nih inansijskih instr#menata odnosno #k#pan iznos odlo%nenov ane potro nje na rok d#%i od jedne "odine. akle pod trži1tem !apitala podra)umi%e$a e m%e to učel%a$a"%a ili po$e)i$a"%a po"ude i potraž"%e )ara)ličitim o*licima du#oroč"i8 2i"a" i% !i8 i" trume"ata E2i"a" i% !i i" trume"tiči%a %e roč"o t duža od #odi"e da"a34

r%i te kapitala se mo%e podeliti na%&6!7%e o4/e 0!".' %&6!7%e h!po%e1. ! %&6!7%e.1"!3. . ,rži1te o*$e)"ica podraz#mijeva tr"ovin# d#"oro nim d#%ni kim hartijamaod vrijednosti koji izdaj# ;emit#j#< razli iti s#bjekti sa razli itim rokovima alinajkra/i rok mora biti d#%i od "odin# dana.,rži1te 8ipote!a predstavlja tr%i te "dje setr"#je hipotekarnim kreditima i hartijama od vrijednosti koje se baziraj# na hipote i

na imovin# izdavao a ;emitenta< te hartije ili nje"ovo" "aranta.,rži1te a!ci%a predstavlja tr%i te na kome se tr"#je vlasni kim hartijama od vrijednosti.r%i te kapitala dijeli se i prema tome da li se inansijski instr#menti koji s#

predmet inansijskih transak ija prvi p#t nalaze na tr%i t# ili ne odnosno da je jedanod # esnika na inansijskom tr%i t# ori"inalni vlasnih inansijsko" instr#menta;emitent< ili je rije o preprodaji inansijsko" instr#menta sa kojim se ve/ tr"ovalo. +aovo" aspekta tr%i te kapitala se dijeli nap&!$.&0o ! se1#0-.&0o+

.rimar"o trži1te !apitala E engl' Primar= ca ital mar#et 3 predstavlja prometinansijskih instr#menata izme)# ori"inalno" vlasnika ;emitenta< i prvo" investitora.

$ pravil# na primarnom inansijskom tr%i t# klj# n# #lo"# imaj# veliki investitori;banke osi"#ravaj#/a dr# tva penzioni i investi ioni ondovi i sli no<. ?mitent

hartija od vrijednosti na primarnom inansijskom tr%i t# emit#je hartije od vrijednosti

62

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



# ilj# prik#pljanja dodatnih sredstava. Ove aktivnosti esto nis# dost#pne javnosti jer se transak ije odvijaj# direktno izme)# emitenta i investitora.

7e!u"dar"o trži1te !apitala ;engl' Sec"ndar= 3a ital Mar#et < ob#hvata svekasnije k#poprodaje ve/ emitovanih inansijskih instr#menata i predstavlja dalji %ivothartija od vrijednosti sa kojim sem svojih obaveza prema vlasnik# hartija odvrijednosti ori"inalni emitent nema direktne veze.24 +ek#ndarno tr%i te kapitala mo%ese de inisati i kao ekonomski prostor odnosno # savremenim #slovima milje nakome se tr"#je d#"oro nim inansijskim instr#mentima za razlik# od primar"o#trži1ta !apitalakoji predstavlja ekonomski prostor odnosno milje "dje se mobili ekapital emitovanjem d#"oro nih hartija od vrijednosti.

3.2. Be& .0s1o %&6!7%e

3.2.1. Po3.$ ! /&s%e se1#0-.&0o, %&6!7%. 1.p!%. .

+ek#ndarno tr%i te kapitala ;Sec"ndar= 3a ital Mar#et < predstavlja milje na komese tr"#je d#"oro nim inansijskim instr#mentima. Primarno tr%i te kapitala ; Primar=3a ital Mar#et5 predstavlja ono tr%i te na kome ekonomski s#bjekti mobili # kapitalizdavanjem ;emisijom< d#"oro nih inansijskih instr#menata.

Imaj#/i # vid# da se na sek#ndarnom tr%i t# kapitala tr"#je d#"oro niminansijskim instr#mentima koji s# emitovani na primarnom tr%i t# kapitala proizilazi

da s# ova dva tr%i ta me)#zavisna. 'jihova me)#zavisnost se sastoji # tome dasek#ndarno tr%i te ne mo%e postojati bez primarno" tr%i ta dok primarno tr%i te mo%esasvim samostalno postojati bez sek#ndarno" tr%i ta kapitala.

Ova dva tr%i ta s# povezana mno"im vezama. 'a primjerF ormiranje ijeneinansijsko" instr#menta na sek#ndarnom inansijskom tr%i t# #ti e na ijen#

emisije IPO < ? "itial pu*lic o22eri"# & ?.0 redstavlja rv" emit"vanje a#cija' nicijaln"m javn"m "nud"m se smatra transa#cija utem #"je #"m anija izne#"g zatv"ren"g "bli#a relazi u "tv"ren" a#ci"nars#" društv"' P"stu #"m P) "bavlja se #"r "rativizacija #" itala čime se "n izražava #r"z br"j ivrijedn"st a#cija' nicijalna javna "nuda se u veli#"m br"ju slučajeva"bavlja utem "t isivanja emisije +under*riting5' nvestici"na ban#a ili

br"#er #"ji "t isuje emisiju "bavezuje se na "t#u a#cija "d izdava"ca "d"g"v"ren"j cijeni% stim da ih "dmah r"daje " viš"j cijeni i na taj način"stvaruje zaradu' ;rugi način je izb"r agenta emisije čiji zadata# jeste r"m"cija atra#tivn"sti emisije i ulaganja u a#cije #"je su d"stu ne javn"sti%bez "baveze "t#u a emit"vanih a#cija' Dest" se dešava da sama investici"naban#a nije u m"gu&n"sti ili ne želi da reuzme ci" rizi# emisije i r"dajea#cija' Tada se "brazuje Sindi#at "t isni#a #"ji redstavlja gru uinvstici"nih ban#ara i br"#era +under*ritera5 #"ji učestvuju u r"daji emisije%a #"ji su v"!eni "d jedn"g "t isni#a lidera Sindi#ata< inansijskihinstr#menata na primarnom tr%i t#. Ili kapitaliza ija kompanije na

24 ejan 0. Ho ki/ i 0o ko ivkovi/F :inansijska tr%i ta i instit# ije ?konomski ak#ltet 0eo"rad 299!."odine str. 43.

63

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



sek#ndarnom tr%i t# predodre)#je e ikasnije pribavljanje dodatno" kapitalana primarnom tr%i t# itd.

25

+ek#ndarno tr%i te kapitala mo%e biti or"anizovano kao berza ;engl' St"c# .xchange< ili kao altersko ;engl' )ver the 3"unter mar#et 1 )T3 < ili O , tr%i te.*azvoj inansijskih tr%i ta i razvoj in orma ionih tehnolo"ija doprinio je da velikiinvestitori obavljaj# tr"ovin# neposredno koja se nakon to"a # ilj# re"istrovanja pon#de i tra%nje prijavlj#je berzi. Ovaj oblik tr"ovanja esto se nazivačetvrt" tržište;engl' F"urth Mar#et <. $ literat#ri se esto sre/e nazivdrug" tržište ;engl' Sec"nd Mar#et5 koje ozna ava berze na kojima se tr"#je hartijama od vrijednosti ekonomskimanje sna%nih s#bjekata kao i naziv tre/e tr%i te ;Third Mar#et < koje ozna ava

altersko tr%i te za promet inansijskih instr#menata novih tehnolo ki savremenihmanjih s#bjekata26. 'ajve/e na ionalno sek#ndarno tr%i te je po pravil# berza. 0erza predstavlja or"anizovano tr%i te na kome se kao tr"ov i pojavlj#j# brokersko dilerskadr# tva ;berzanski posredni i< na kome se tr"#je odre)enim standardizovanimtr%i nim materijalom po standardizovanim pro ed#rama. +tandardizovane pro ed#re predstavljaj# pravila koja #tvr)#je svaka berza.

0erzanski posredni i s# tr"ov i koji tr"#j# na berzi. Oni mo"# biti dr# tva brokersko" ili dilersko" tipa.

'a berzi se tr"#je tr%i nim materijalom koji predstavlja sve vrste hartija odvrijednosti kojima se tr"#je na berzi.

0erza kao mjesto s#sretanja pon#de i potra%nje # savremenim #slovima ne predstavlja izi ko mjesto "dje se obavlja tr"ovina ve/ ona predstavljakom#nika ijski milje za koji s# propisana odre)ena pravila pona anja i tr"ovanja kaoi kontrola tih pravila a sve # ilj# ostvarenja si"#rno" i po#zdano" tr%i ta.

*+2+ 2Os0o/0. o4! 3e63. se1#0-.&0o, %&6!7%. 1.p!%. .

+ek#ndarno tr%i te kapitala ob#hvata pro es istovremeno" investiranja ideinvestiranja. 'aime vlasni i kapitala ;d#"oro nih hartija od vrijednosti< prodaj#svoje inansijske instr#mente novim vlasni ima tako da se istovremeno realiz#je post#pak i investiranja i deinvestiranja. Postoji visoka korela ija i #slovljenost primarno" i sek#ndarno" tr%i ta kapitala. +ek#ndarno tr%i te kapitala ne mo%e

postojati bez postojanja primarno" tr%i ta kapitala. +a stanovi ta ijene hartija odvrijednosti ova dva tr%i ta imaj# jo slo%eniji odnos. 'aime ijena hartija odvrijednosti na sek#ndarnom tr%i t# kapitala #ti e na emisioni poten ijal na primarnomtr%i t# kapitala tj. kapitaliza ija prinosa na sek#ndarnom tr%i t# kapitala #slovljavanje"ov# pozi ij# na primarnom tr%i t# kapitala.

'a sek#ndarnom tr%i t# kapitala ormira se ijena emitovanih hartija odvrijednosti. $ estvovanje veliko" broja kompanija sa velikim brojem hartija odvrijednosti na sek#ndarnom tr%i t# kapitala dovodi do ormiranja ijene #k#pne pon#de i tra%nje to ima za posledi # sni%avanje ijene kapitala odnosno ormiranjanje"ove objektivne ; er< tr%i ne ijene.25 Eovo EednakF :inansijska tr%i ta 0eo"radska poslovna kola 299!. "odine str 278.260ranko Vasiljevi/F Osnovi inansijsko" tr%i ta Davet 2996. "odine str. 188.

64

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



*azvoj i prod#bljivanje tr%i ta #ti e na si"#rnost tr"ovine s jedne strane a javnosti ekonomskih transak ija obezbje)#je dost#pnost svih in orma ija svim# esni ima na tr%i t# s dr#"e strane. +ve to ima za posljedi # smanjenjatransak ionih tro kova. :ormiranjem ijene inansijsko" instr#menta na sek#ndarnomtr%i t# kapitala a istovremeno se #tvr)#je i prinos to" instr#menta odnosno tr%i no"materijala ;tr"ovina inansijskim instr#mentima na sek#ndarnom inansijskom tr%i t#motivisana je pro jenom b#d#/e" prinosa<.

+ek#ndarno tr%i te kapitala obezbje)#je likvidnost kompanija jer se inansijskiinstr#menti veoma lako pretvaraj# # "otov nova . Pored to"a sek#ndarno tr%i tekapitala predstavlja sredstva za trans er vlasni tva sa jedno" na dr#"o" vlasnika kaotrans er dohotka bez neposredno" #ti aja na pro es proizvodnje odnosno djelatnostikompanije. P#tem berzanskih transak ija # esni i na sek#ndarnom tr%i t# kapitalaostvar#j# "#bitak ili dobit bez #ti aja na rez#ltate rada kompanija.

*+*+ V.04e& .0s1o 7. %e&s1o %&6!7%e

+am naziv altersko ili O , tr%i te ;)ver the 3"unter Marcet 1 )T3 < poti eiz najrazvijenije" inansijsko" tr%i ta - tr%i ta += jer s# se # ranijem period# hartijeod vrijednosti prodavale na alterima banaka. $ savremenim tr%nim #slovima

altersko tr%i te predstavlja spe ijalizovano tr%i te za d#"oro ne hartije od vrijednostikoje nis# primljene na listin" na berzama iz najmanje dva razlo"aF

1< zbo" to"a to emitenti nis# isp#nili kriterij#me koje je propisala berza koje jeneophodno isp#niti da bi se odnosna hartija od vrijednosti kotirala na berzi

2< ako emitenti ne %ele da se njihova hartija od vrijednosti kotira na berzi.

*azlozi koji emitenta motivi # da se nje"ove hartije od vrijednosti ne kotiraj#na berzi mo"# bitiF

1< ako je ak ionarsko dr# tvo zatvoreno za nove lanove2< ako menad%eri %ele da izbje"n# mo"#/nost da b#d# smjenjeni zbo" otk#pa

kompanije od strane novih vlasnika3< ako kompanija nema dovoljno kvalitetne i pre izne podatke o poslovanj# i

sli no<.

Haltersko ili kako se jo naziva mre%no tr%i te danas predstavlja de entralizovan#

i hijerarhijski #re)en# mre%#. ,ijena tr%i nih instr#menata na ovom tr%i t# nije jedinstvena i ona se ormira na vi e mjesta. Prist#p na ovo tr%i te p#tem me)#sobno povezanih kom#nika ijskih linija ima veliki broj posrednika. Eedini #slov za # e /ena ovom tr%i t# jeste da ijena inansijsko" instr#menta b#de prihvatljiva -konk#rentna. +vaki diler koji # estv#je na ovom tr%i t# mora biti spreman da po pon#)enoj ijeni k#pi ili proda odre)eni inansijski instr#ment. =#k ija kao metodtr"ovine nije zast#pljena na ovom tr%i t# ve/ se javlja kom#nika iona mre%a kaonjen s#pstit#t a ijene se ormiraj# konk#ren ijom izme)# market mejkera2!.

Osnovni nedostatak ovo" tr%i ta je to na nestabilnost tr%i ta rea"#je pove/anjemmar"ine izme)# k#povne i prodajne ijene. $ += sinonim za ovo tr%i te je mre%a2! (irko Vasiljevi/ 0ranko Vasiljevi/ ejan (alini/F :inansijska tr%i ta &omisija za hartije odvrijednosti 2997 str. 349.

65

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



'a ionalno" #dr#%enja dilera hartijama od vrijednosti ;'=+ < poznatija kao '=+ =B ; <ati"nal >ss"ciati"n "( Securities ;ealers >ut"mated Eu"tati"ns< nakome se # svakom tren#tk# mo"# na/i ijene po kojima se n#de ili tra%e pojedini

inansijski instr#menti. Ovaj sistem predstavlja najve/i se"ment vanberzansko" tr%i ta# += .

*+=+ U1 3#8!/.03e h.&%!3. o- /&!3e-0os%! 0. 4e& .0s1o %&6!7%e – !s%!0,

'a berzi se tr"#je odre)enim standardizovanim inansijskim instr#mentima. a bise omo"#/ila tr"ovina odre)enim inansijskim instr#mentima neophodno je da oni b#d# primljeni #klj# eni na listin" ;listing <. Dadatak listin"a je da se na berzanskomtr%i t# na)# to kvalitetnije hartije od vrijednosti. $slove za prijem inansijskihinstr#menata na listin" propis#je svaka berza pojedina no ;naj e /e Pravilnikom olistin"#< i oni s# stro"i na svim berzama.

*obne berze p#tem listin"a obezbje)#j# robe koje imaj# reprezentativan ide inisan kvalitet s jedne strane i dovoljne koli ine s dr#"e strane. Dbo" to"a robne berze razvijaj# sopstvene or"aniza ijske dijelove koji imaj# zadatak da provjeravaj#koli in# i kvalitet roba koje s# predmet tr"ovanja. *obne berze sa d#"om tradi ijoms# razvile sopstvene standarde koje robe moraj# isp#njavati da bi dospjele na berzansko tr%i te. $ novije vrijeme robne berze #nk ij# provjere i #tvr)ivanja stanjakvaliteta i kvantiteta roba koje s# poten ijalni predmeti tr"ovanja na berzi obavljaj#spe ijalizovane a"en ije. Mesto se ove a"en ije nazivaj# ovla /ene berzanskea"en ije. ako naprimjer za *#m#nsk# robn# berz# poslove provjere kvaliteta ikvantiteta roba koje s# poten ijalni predmeti tr"ovanja na berzi obavlja a"en ija R"mc"ntr"l'

Prijem roba na berz# mo"#/e je samo po osnov# izdavanja odre)eno" serti ikataod strane odre)ene ovla /ene a"en ije ili od same berze. Izdavanje serti ikata ima za

ilj obezbje)enje si"#rnosti tr"ovanja na berzi. +erti ikat podraz#mijeva da /e se na berzi tr"ovati odre)enom koli inom roba ta no propisano" kvaliteta. 'a taj na inobezbje)#je se istovremeno i si"#rnost i od"ovornost za predmete tr"ovanja. 'aimeako bi se do"odilo da odre)ena koli ina robe nije ono" kvaliteta ili da ne postojekoli ine koje s# deklarisane # serti ikat# onda za takvo stanje od"ovara izdavalaserti ikata.

Da berzansko tr"ovanje robama veoma je va%no prila"o)avanje proizvoda#svojenim berzanskim standardima. a bi se izbje"le sit#a ije # kojima kvalitet robane od"ovara propisanim standardima napla/#j# se odre)ene boni ika ije prilikom pre#zimanja robe. (e)#tim samo pla/anje boni ika ija ima za ilj da se #naprijed#pozore oni koji bi %eljeli da tr"#j# robama koje s# ispod propisano" berzansko"kvaliteta. Pla/anje boni ika ija jeste mjera koja mora da b#de iz#zetak i mjera preventivno" karaktera za ostale # esnike # berzanskom tr"ovanj#. 'aime #koliko bise praksa pla/anja boni ika ija pojavljivala esto i # d#%em vremenskom period#onda bi takva sit#a ija dovela # pitanje osnovni post#lat berzansko" tr"ovanja a to je povjerenje i si"#rnost. Dbo" to"a berza mora da obezbjedi da # pro es# berzansko"tr"ovanja mo"# da # estv#j# samo robe propisano" standardizovano" kvaliteta.

akle berza p#tem obezbje)enja kvalitetnih serti ikata obezbje)#je si"#rnosttr"ovanja.

66

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



Istovremeno sa obezbje)enjem kvalitetnih serti ikata i standarda roba kojima setr"#je na robnim berzama berza ima obavez# da svoje standarde prila"o)avanajsavremenijim i najve/im svjetskim berzama. $ sl# aj# inte"ra ije sa nekimstranim berzama pro es standardiza ije i kvaliteta roba mora biti potp#no #sa"la en.

*obne berze ne ormiraj# razli ite listin"e ;listin" = 0 i sli no< ve/ se na robnim berzama tr"#je robama prvo" kvaliteta dr#"o" kvaliteta itd. a to # stvari ima ist##lo"# kao i razli iti listinzi na berzama e ekata.

0erza ima posebn# #lo"# kada se radi o posebnim standardizovanim terminskim#"ovorima. ada berza mora da #spostavi vez# izme)# listin"a hartija od vrijednosti ia"en ije ;ili svoje sopstvene sl#%be< koje vr e provjer# kvaliteta i kvantiteta roba kojes# predmet tr"ovanja na robnim berzama. 0erza mora da #tvrdi poten ijalne poslovnemo"#/nosti izdavao a terminsko" #"ovora odnosno mo"#/nost proizvodnje pokvalitet# i kvantitet# predmeta k#poprodaje na terminski na in.

a bi se neke hartije od vrijednosti listirale na berzi one moraj# da isp#ne op te#slove kao to s#F

1< da imaj# sva ormalna obilje%ja hatrija od vrijednosti koja s# propisanadomi ilnim zakonodavstom ;naj e /e Dakonom o hartijama odvrijednosti i propisima koje donosi &omisija za hartije od vrijednosti<

2< da s# slobodno prenosive3< da se zahtjev za listiranje hartija od vrijednosti odnosi na sve hartije od

vriejdnosti iste klase.

$z zahtjev za listiranje hartija od vrijednosti izdavala hartija od vrijednostinaj e /e ;svaka berza propis#je svoje spe i i ne #slove< podnosi slede/adok#mentaF 1. Prospekt i rje enje komisije za hartije od vrijednosti o odobrenj# prospekta2. bilans stanja bilans #spjeha i Izvje taj ovla /eno" revizora za prethodne tri

"odine3. dok#ment o #pis# hartija od vrijednosti kod entralno" re"istra4. odl#k# nadle%no" or"ana o emisiji hartija od vrijednosti5. javni poziv za #pis i k#povin# hartija od vrijednosti

6. "aran ij# ako je emisija hartija od vrijednosti "arantovana!. odl#k# nadle%no" or"ana izdavao a hartija od vrijednosti o podno enj#zahtjeva za prijem na berzansko tr%i te. Dahtjev za prijem na berzanskotr%i te sadr%iF vrst# klas# serij# ,:I kod i I+I' broj hartija od vrijednosti broj ;koli ina hartija od vrijednosti<

7. kopij# #"ovora sa bankom sa kojom se vr i distrib# ija hartija od vrijednosti8. kopij# #"ovora sa a"entom ili pokroviteljem emisije19. dokaz o ispla/enim dividendama za posljednje tri "odine11. izjav# da prema direktor# ;izdavao #< ili kompaniji nis# pred#zimane mjere

od strane &omisije za hartije od vrijednosti12. izjav# nadle%no" or"ana izdavao a da posl#je # sklad# sa zakonom i

+tat#tom i dr#"a dok#menata.

6!

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



Pored ovih dok#menata 0erza mo%e da tra%i dostavljanje i dr#"ih dok#menata poosnov# kojih bi se mo"ao donijeti zaklj# ak o listiranj# hartija od vrijednosti.

odatna dok#menta mo"# biti slijede/aF

1< izvje taj o prodatim hartijama od vrijednosti iz prethodnih emisija2< dodatne analize ovla /eno" revizora an"a%ovano" od strane podnosio azahtjeva za listin"3< podatke o likvidnosti izdavao a4< podatke o d#"oro nim obavezama izdavao a a koje dospijevaj# # tek#/oj

"odini5< podatke o teretima na imovini kompanije6< podatke o zahtjevima za kota ij# hartija od vrijednosti na dr#"im berzama i

odl#ke te berze o odbijanj# zahtjeva za kota ij#

&ada s# # pitanj# zahtjevi za prijem na listin" dr%avnih hartija od vrijednosti onda je t# sit#a ija ne to dr#"a ija. 'aime dr%ava kao prvoklasni d#%nik #z zahtjev zalistin" naj e /e dostavlja slijede/a dok#mentaF

1. odl#k# nadle%no" or"ana za izdavanje hartija od vrijednosti2. tekst javno" poziva za #pis i k#povin# hartija od vrijednosti3. odl#k# nadle%no" or"ana o podno enj# zahtjeva za listin"4. izvje taj o vrijednosti prodatih hartija od vrijednosti iz prethodnih emisija.

akle dr%avne hartije od vrijednosti ne mo"# biti primljene na listin" bez podno enja od"ovaraj#/ih dok#menata koji se podnose po pro ed#ri koja va%i za sves#bjekte koji %ele da se njihove hartije od vrijednosti listiraj# na berzi. o je jo jedanod dokaza da berza obezbje)#je ravnopravnost svih # esnika na berzanskom tr%i t#.Potp#no je jasno da dr%ava kao prvoklasni d#%nik kao kreator jelok#pno" privredno" ambijenta ne mora da dostavlja sva dok#menta kao ostali privrednis#bjekti.

Podnosila zahtjeva za listiranje na berzi od"ovoran je za istinitost ivjerodostojnost podataka koje dostavlja #z zahtjev.

Dahtjev izdavao a hartija od vrijednosti ne/e biti razmatran # slijede/im #slovimaF

1. ako se hartije od vrijednosti nalaze na listin"# dr#"e berze # zemlji2. ako je prenosivost hartija od vrijednosti na bilo koji na in o"rani ena

3. ako se #klj# enjem na berz# emitovanih hartija od vrijednosti remete odnosina inansijskom tr%i t#4. ako je &omisija za hartije od vrijednosti izdavao # privremeno zabranila ili

ob#stavila rad vezan za hartije od vrijednosti5. ako postoje nezakonitosti # rad# koje je objavila &omisija za hartije od

vrijednosti i6. # svim dr#"im #slovima kada &omisija za kota ij# o ijeni da se kota ijom

nekih hartija od vrijednosti #"ro%ava poslovanje berze.

0erze e ekata ormiraj# ve/i ;najve/e berze veoma veliki broj listin"a< brojlistin"a. Da svaki listin" propisani s# posebni kriterij#mi. 'ajve/a svetska berza

e ekata 'j#jor ka berza ; < S. 1 <e* "r# St"c# .xchange< kaja propis#je ve/i

67

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



razli itih listin"a. $slovi za listiranje na ovoj berzi ;najvi i listin" =< s# veomastro"i. Postoji vi e kriterij#ma koje treba zadovoljiti kao to s#F

prihod pre oporezivanja # prethodnoj "odini - 2 5 miliona dolaraprihod pre oporezivanja # protekle tri "odine - 6 5 miliona dolaraneto iksna aktiva najmanje - 17 miliona dolaranajmanje 1 1 milion emitovanih ak ija # posjed# investitoravrijednost #k#pno" broj ak ija kojima se tr"#je mora da iznosi 17

miliona dolaranajmanji broj ak ionara - 2999 od kojih svaki mora da posjed#je

najmanje 199 ak ija.

'a listin"# = 'j#jor ke berze nalazi se 39 kompanija.

'akon isp#njenja #slova za listin" na nekom od listin"a berza napla/#jetaks# 'a '#jor koj berzi taksa se napla/#je # iznos# doR. 49.999 do 59.999

0eo"radska berza je propisala dva listin"a = i 0 sa razli itim kriterij#mimakoje kompanije moraj# da isp#ne #koliko %ele da se listiraj# na 0eo"radskoj berzi.

&riterij#mi za listiranje kompanija na 0eo"radskoj berziF

Propisani #slovi >istin" = >istin" 0(inimalan iznos kapitala 29 miliona ?$*= 4 miliona ?$*=(inimalno vrijeme poslovanjakompanije

36 mjese i 24 mjese a

Izvr ena revizija inansijskihizvje taja

Izvr ena revizijainansijskih izvje taja po(*+ i (+:I sa pozitivnim mi ljenjem bezrezerve

Izvr ena revizijainansijskih izvje taja po(*+ i (+:I sa pozitivnimmi ljenjem bez rezerve

(inimalan stepen distrib# ijeak ionarsko" kapitala

najmanje 25K ak ija da senalazi # slobodnm promet#ili da je 19.999.999 e#ra #vlasni tv# 599 ak ionara

najmanje 25K ak ija da senalazi # slobodnm promet#ili da je 2.999.999 e#ra #vlasni tv# 259 ak ionara

Prethodno tr"ovanje ;ako sezahtjev za listin" podnosi za

hartije sa kojim se ve/ tr"ovalo<

a je # poslednjih 6mjese i dnevni promet

iznosio najmanje 599.999*+ da je # posljednjih 6

mjese i prosje no dnevnoobavljano najmanje 5transak ija

&orporativno #pravljanje $svojen kodekskorporativno" #pravljanjaispla/ene dividende po prioritetnim ak ijamakvartalno izvje tavanjeinternet strani a nasrpskom i en"leskom

$svojen kodekskorporativno" #pravljanjaispla/ene dividende po prioritetnim ak ijamakvartalno izvje tavanje.

68

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



jezik##%ni ke hartije od vrijednosti ;"bveznice i za isi<

Garan ijaPrvoklasna banka dr#"o" pravno" li a koje ne mo%eimati vi e od 19K # e /a #kapital# izdavao a

Poslovne banke ili dr#"o" pravno" li a koje ne mo%eimati vi e od 19K # e /a #kapital# izdavao a

Poslovanje

a izdavala i nje"ov"arant po posljednjem

inansijskom izvje taj#nis# poslovali sa "#bitkom

a ra #n izdavao a # poslednjih 69 dana nije bio# blokadi

a izdavala i nje"ov"arant po poslednjem

inansijskom izvje taj#nis# poslovali sa "#bitkom

a ra #n izdavao a # poslednjih 69 dana nije bio# blokadi

Vrijednost emisije

'ajmanje 199.999.999*+ a najmanje 59Kvrijednosti obrtnihsredstava #manjenih zakratkoro ne obaveze pokreditima

'ajmanje 59.999.999 *+a najmanje 59K vrijednostiobrtnih sredstava#manjenih za kratkoro neobaveze po kreditima

0anjal# ka berza #slove za listiranje #redila je na slede/i na inF

Propisani #slovi >istin" = >istin" 0Godina poslovanja 3 2

Godi nji izvje taji

Izvr ena revizija

ra #novodstvenihizvje taja

Izvr ena revizija

ra #novodstvenih izvje tajaVeli ina kapitala 19.999.999 &( 3.999.999 &((inimalna veli ina emisije 1.999.999 &( 1.999.999 &(Postotak klase ak ija # javnosti 'ajmanje 15 K 'ajmanje 15 K0roj imala a ak ije 199 59

&orporativno #pravljanje

$svojeni standardikorporativno" #pravljanjaak ionarsko" dr# tva

a postoji internet strani ana kojoj s# dost#pnein orma ije o emitent# naen"leskom jezik#

$svojeni standardikorporativno" #pravljanjaak ionarsko" dr# tva

a postoji internet strani ana kojoj s# dost#pnein orma ije o emitent# naen"leskom jezik#

,ilj listiranja hartija od vrijednosti na berzama jest pove/anje obima tr"ovanjasi"#rno i stabilno tr"ovanje obezbje)enje javnosti i ravnopravnosti svih # esnika natr%i t#. (e)#tim poreme/aji koji se de avaj# na pojedinim berzama "otovo zakonitose prenose na dr#"e berze i imaj# veliki zna aj na privredne tokove i privred# #

jelini. Isk#stva iz doba berzansko" kraha tridesetih "odina pro lo" vijeka najbolje otome svjedo e. *azvoj savremenih kom#nika ija i in ormisanja #ti e da pojedina ni poreme/aji veoma sna%no i "otovo tren#tno #ti # na #nk ionisanje dr#"ih berzi idr#"ih tr%i nih se"menata pa i privrede # jelini. Dbo" to"a berze imaj# obavez# da pred#zimaj# sve potrebne mjere da bi se event#alno nastali poreme/aji #bla%ili ili

!9

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



potp#no eleminisali i obezbjedilo stabilno inansijsko tr%i te i stabilni privredniambijent.

$ "r#pi mjera koje berza pred#zima # ilj# obezbje)enja stabilno"#nk ionisanja inansijsko" tr%i ta berza mo%e da privremeno ob#stavi tr"ovanje svim

ili samo nekim hartijama od vrijednosti # slede/im sl# ajevimaF1. ako to zahtjeva izdavala hartija od vrijednosti2. ako tr"ovanje odre)enim hartijama od vrijednosti izaziva poreme/aj

na tr%i t#3. #koliko se ob#stavljanjem tr"ovanja tite interesi # esnika na tr%i t#4. #koliko izdavala kr i i zlo#potrebljava akta berze5. #koliko postoje radnje koje predstavljaj# manip#la ij# hartijama od

vrijednosti6. ako do)e do zna ajno" poreme/aja # poslovanj# izdavao a hartija od

vrijednosti!. ako postoji onemo"#/avanje prenosa vlasni tva na hartijama od

vrijednosti7. ako nastane teta za lanove berze k#p e i prodav e hartija od

vrijednosti8. ako ne postoji tr"ovina hartijama od vrijednosti odre)eni vremenski

period ;naj e /e 6 mjese i<19. ako izdavala podnese zahtjev za isklj# enje sa berze11. ako izdaval prestane da isp#njava neke od kriterij#ma za listiranje12. ako izdavala pov# e hartije od vrijednosti ili im istekne rok

;obvezni e<13. ako do)e do nar# avanja povjerenja # tr"ovin# hartijama od

vrijednosti14. ako je nad izdavao em otvoren post#pak ste aja15. ako do)e do stat#snih poreme/aja izdavao a16. ako izdavao ne isp#njava svoje obaveze # vezi sa izvje tavanjem i

obavje tavanjem berze1!. ako do)e do #tvr)ivanja nepravilnosti nakon kontrole i17. # svim dr#"im sl# ajevima kada se #"ro%ava stabilno i er tr%i no

poslovanje.

&omisija za listin" rje enjem donosi odl#k# o brisanj# hartija od vrijednosti salistin"a berze. Ona tako)e mo%e donijeti odl#k# da se hartije od vrijednosti preba e sa

vi e" na ni%i listin" ili da se #klj# e na slobodno berzansko tr%i te.

3.5. P&ospe1%

&ao to smo vidjeli jedan od najva%nijh dok#menata koje izdavala podnosi radi prijema hartija od vrijednosti na listin" berze je prospekt. Prospekt se veoma estonaziva i li nom kartom kompanije na koji na in investitori mo"# da do)# donajneophodnijih in orma ija o kompaniji #koliko %ele da k#pe njihove ak ije. Iakoteoretski postoji mo"#/nost insajderskih in orma ija ;ali one nikad ne mo"# bitidovoljno sadr%ajne i pre izne< najzna ajnije in orma ije se mo"# saznati iz

objavljeno" prospekta.

!1

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



Prospekt predstavlja dok#ment koji sadr%i sve neophodne in orma ije o izdavao #hartija od vrijednosti koje s# potrebne radi dono enja odl#ke o investiranj# i

ormiranj# slike o vrijednosti imovine izdavao a # inansijskim izvje tajima.Izdavanje prospekta # na el# je re"#lisano zakonskim odredbama ili odredbama akatakoje donosi &omisija za hartije od vrijednosti i sama berza.

+adr%aj prospekta de inisan je odredbama navedenih propisa i nje"ov sadr%aj nijeizraz volje izdavao a. Prospekt naj e /e sadr%i slede/e podatkeF

1< 'aziv i sjedi te kompanije2< Podatke o djelatnosti emitenta3< Od"ovorno li e i dokaz o re"istra iji4< In orma ija o broj# i iznos# ak ija # vlasni tv# borda direktora5< Potvrd# da od"ovorno li e nije pod istra"om za privredni kriminal6< :inansijski izvje taji koji s# pro li revizij# ;3 zadnje "odine<!< Iznos kapitala koji je emitovan7< +vrha prik#pljanja kapitala!< Ve/inski vlasni i i iznos kapitala # njihovom vlasni tv#7< etaljne podatke o CoV koje s# predmet k#poprodaje8< Prava i obaveze koje te hartije nose sa sobom19< Podatak o ostaloj imovini11< r%i nom polo%aj# i perspektivama12< >ikvidnosti i solventnosti13< In orma ij# o li ima od"ovornim za podatke # listin"#14< Prava novih ak ionara15< Podatke o rizi ima koji s# vezani za investiranje # hartije od

vrijednosti i rizi ima # vezi sa poslovanjem kompanije emitenta16< 0roj# zaposlenih i str#kt#ri zaposlenih1!< Poda i o d#"ovanjima i potra%ivanjima itd.

Prospekt odobrava &omisija za hartije od vrijednosti. Da ta nost podataka koji s#navedeni # prospekt# od"ovornost snose od"ovorna li a iz kompanije koja s#sastavljala prospekt.

3.6. Po3.$ ! /&s%. 0. o,.

r"ovanje na berzi je osnovna #nk ija berze. 0erza kao tr%i na instit# ijaor"aniz#je tr"ovanje za ra #n klijenata. r"ovanje ne obavljaj# sami klijenti ve/ torade za njihov ra #n berzanski posredni i - brokeri i dileri. a bi se omo"#/ilotr"ovanje na berzi potrebno je da berza or"aniz#je prik#pljanje nalo"a ;pon#de itra%nje< da #tvrdi pravila tr"ovanja ;metod< da #pari nalo"e pon#de i tra%nje i nakonnjihovo" #parivanje obezbjedi zaklj# ivanje poslova. a bi se ti poslovi mo"liobaviti da bi svi # esni i mo"li biti # istom po%aj# ;ravnopravnost # esnika< da bitr"ovina bila si"#rna i e ikasna potrebni s# standardizovani ormalizovani dok#mentikojim se realiz#j# navedeni poslovi. akle da bi se spe i i na berzanska tr"ovinamo"la obaviti potrebni s# stro"o ormalni standardizovani i spe i i ni obras i kojiom#"#/#j# si"#rn# tr"ovin# i ravnopravnost svih # esnika.

!2

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



Dbo" to"a svaka berza kreira neophodna dok#menta spe i i na za berzanskotr"ovanje. 'aj e /a dok#menta koja se koriste # berzanskom poslovanj# s#F

1< nalo" pon#de - nalo" za prodaj#2< nalo" tra%nje nalo" za k#povin#3< zaklj# ni a.

r"ovanje na berzi se obavlja isklj# ivo izdavanjem nalo"a za k#povin#odnosno nalo"a za prodaj#.Pod pojmom nalo"a ;engl' )rder < podraz#mijeva se*e)u lo$"a i" tru!ci%a9F !li%e"ta*er)a" !om po red"i!u da !upi ili proda odre<e"i trži1"i materi%al pod u lo$ima!o%e o" u"apri%ed de2i"i1e4 Gorma "alo#a %e ta"dardi)o$a"a od $a!e *er)e po%edi"ač"o.

Postoji vi e vrsta nalo"a ali se oni # najop tijem smisl# mo"# podijeliti nak#povne i prodajne nalo"e. Datim se nalozi mo"# podijeliti prema razli itimkriterij#mima kao to s#F

1< .o !oliči"i F%!p!80! ! ! 0. o, . < o%<28 ili jedini ni paket ;r"und l"t < to predstavljazaokr#%en iznos inansijskih. instr#menata ;199<.! ! .%!p!8.0 - manji iznos od zaokr#%eno" iznosa - manji od jedno"

lota ;"dd l"t <

2< .o c%e"o$"im o#ra"iče"%imaF r%i ni >imitirani +top nalo".

3< .o $reme"u $aže"%a@ nevni 'edjeljni (jese ni o opoziva 'alo" na otvaranj# 'alo" na zatvaranj#

4< .o "am%eri i"$e titora@standardni k#po prodajni nalo"pek#lativni nalo" prodaje bez pokri/a ; sh"rt sell < ili k#povine na

kredit.

5< Hi*rid"i "alo)i@poni ti sve sve ili ni ta sada ili nikad po diskre iji konti"ent nalo"

otvoreni nalo" do izvr enja itd.

27 Mesto se pod nalo"om podraz#mijeva naredba da se odnosni posao obavi.28 >ot sadr%i 199 inansijskih instr#menata identi nih osobina

!3

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



+a stanovi ta investitora i berze kao or"anizatora berzansko" poslovanjanajzna ajnija je podjela nalo"a sa stanovi ta jenovnih o"rani enja.

T&6!70! 0. o, ;engl' Mar#et )rder <je nalo" koji se naj e /e koristi. im nalo"omse berzanskom posrednik# nala%e da k#pi ili proda odre)ene inansijske instr#mente po tr%i nim #slovima. o zna i da tr%i ni nalo" nema de inisan# ijen# ve/ izbornajpovoljnije ijene ;za k#povin# najni%a mo"#/a ijena a za prodaj# najvi a mo"#/a

ijena< klijent prep# ta svom berzanskom posrednik#. +ama injeni a da klijent izbornajpovoljnije ijene prep# ta berzanskom posrednik# "ovori o tome da klijent ima povjerenje # nje"a to predstavlja jo jedan od ar"#menata da je berzansko tr%i te itr%i te povjerenja. $koliko je broker od svo" klijenta dobio tr%i ni nalo" a nije "aizvr io a # me)#vremen# s# nast#pile promjene ijena koje nis# # interes# klijentasmatra se da je broker r" usti" tržište ;miss the mar#et <. $ tom sl# aj# broker jed#%an da klijent# nadoknadi nastal# tet#. (e)#tim na savremenim berzama tr"ovinase obavlja p#tem ra #nara i zbo" to"a se veoma rijetko mo%e do"oditi ovakva "re kaosim # sl# aj# veliko" broja nalo"a koji treba da izv i - preda jedna brokerska k#/aili pak da ih #op te ne preda.

*ealiza ija tr%i nih nalo"a obavlja se po dva prin ipaF prin ip najpovoljnije ijenei prin ip vremensko" prioriteta realiza ije.

.ri"cip "a%po$ol%"i%e ci%e"e obezbje)#je da # sl# aj# kada vi e od jedno" nalo"asti"ne na realiza ij# # isto vrijeme prioritet # realiza iji ima tr%i ni nalo" sanajpovoljnijom ijenom. 'ajpovoljnija ijena kod k#povno" nalo"a je najvi a ijenaa najpovoljnija ijena kod prodajno" nalo"a je najni%a ijena. o zna i da /e nalozik#pa a koji n#de najvi # ijen# biti realizovani prije nalo"a k#pa a koji n#de ni%#

ijen# a nalozi prodava a koji tra%e manj# ijen# biti realizovani od nalo"a prodava a koji tra%e ve/# ijen#.

.ri"cip prioriteta reali)aci%e podraz#mjeva da # sl# aj# prijema vi e od jedno"nalo"a po istoj ijeni prioritet # realiza iji ima onaj nalo" koji je ranije sti"ao.

Osnovna prednost tr%i no" nalo"a # odnos# na sve dr#"e nalo"e jeste nje"ova brzina i izvjesnost izvr enja.39

r%i ni nalozi se "otovo #vijek izvr avaj#. 'jihovo neizvr enje teorijski jemo"#/e samo ako s# ijene inansijskih instr#menata van de inisanih okvira berze ili je tr"ovanje na berzi iz bilo kojih razlo"a za#stavljeno.

L!$!%!&.0! 0. o,;engl' ,imit )rder < podraz#mijeva da je klijent broker# dao

instr#k ij# da k#pi ili proda odre)eni inansijski instr#ment po ijeni koja je ni%a ili jednaka ijeni koj# je odredio klijent za k#povne nalo"e. Da nalo"e prodaje limitiraninalo" podraz#mijeva da je klijent broker# dao instr#k ij# da proda inansijskiinstr#ment po ijeni koja je vi a ili jednaka ijeni koj# je on #tvrdio.

>imitirani nalozi se izdaj# naj e /e # dva sl# aja. Prvi kada klijent ne prihvata pro ijenjen# tr%i n# ijen# odnosno kada on o ek#je da /e se tr%i ne ijene mijenjatitako da /e on imati korist od te promjene ili pak kada %eli da izbje"ne "#bitak #sl# aj# promjene ijene na nje"ov# tet#. >imitirani nalo" # ovom sl# aj# se izdaje saodre)enim vremenskim trajanjem tako da se pro jenj#je da /e # tom vremenskom period# biti posti"n#ta ili predvi)ena limitiraj#/a ijena ili povoljnija od nje.

39 eSeles * E 0radle ? . eSeles .(. he +to k (arket 6th edition 1882.

!4

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



r#"i sl# aj kada se esto izdaj# limitiraj#/i nalozi jeste sl# aj kada brzo dolazido promjene ijena. 0rza promjena ijena sa velikim os ila ijama vezana je zanestabilna inansijska tr%i ta. a bi se za titili od rizika "#bitaka # sl# aj# k#povine po visokim ijenama ili prodaje po niskim ijenama klijenti se tite izdavanjem limitnalo"a. akle limit klijent se obezbje)#je od rizika da ne plati odre)eni inansijskiinstr#ment po ijeni koja je ve/a od ijene koj# je on de inisao ili da ne/e prodatiodre)eni inansijski instr#ment po ijeni koja je manja od #naprijed de inisane ijene.

0roker koji je od klijenta dobio limit nalo" d#%an je po eti kom kodeks# da "aodmah realizije po najpovoljnijoj ijeni - vi oj od limitirane za prodajni nalo" imanjoj od limitirane za k#povni nalo". $koliko ne postoji mo"#/nost da se limitiraninalozi izvr e po limit ili povoljnijoj ijeni broker mo%e da odlo%i nje"ovo izvr enje.$ tom sl# aj# ovi nalozi se re"istr#j# # posebn# eviden ij# neizvr enih nalo"a iizvr avaj# se kada to b#de mo"#/e a sa njima direktno #pravlja a#k ionar. >imitnalozi s# #vijek vremenski o"rani eni. Vremensko o"rani enje je neophodno zbo"to"a to limit nalozi #vijek imaj# ijen# koja je nepovoljnija od tr%i ne - za k#povnenalo"e ona je ni%a od tr%i ne a za prodajne ona je ve/a od tr%i ne. Imaj#/i # vid#takv# injeni n# sit#a ij# esto dolazi do neizvr enja limitiranih nalo"a. a ne bidolazilo do njihovo" na"omilavanja oni se vremenski o"rani avaj#.

Osnovni rizik limit nalo"a je # tome to se oni veoma esto ne izvr avaj#. 'jihovoizvr avanje je mo"#/e samo # sl# aj# da postoji isti nalo" sa s#protnim predznakom;k#povina vers#s prodaja<. Ovi nalozi #"lavnom "lase na velike s#me. Dbo" to"a jeza #spje n# realiza ij# ovih nalo"a potrebno pra/enje tr%i nih kretanja i tr%i nekonj#nkt#re.

r#"i rizik koji je vezana za limit nalo" je prop# tanje tr%i ta . 'aime akonaprimjer ijene na tr%i t# rast# ;bull mar#et - o/o %&6!7%e se 0. !/. %%po0.7.03e4!1o/.''' . p&e-s%./ 3. %.1/o po0.7.03e p&! 1o$e !0/es%!%o&! 1#p#3# 5!0.0s!3s1e!0s%&#$e0%e 3e& o8e1#3# -. 9e 03!ho/. "!3e0. # 4#-#90os%! &.s%! ! o0! 9e 1.- !hp&o-.3# os%/.&!%! p&o5!%;' a # sl# aj# da je izdat limit nalo" koji po pravil# imamanj# ijen# od tr%i ne postoji velika vjerovatno/a da taj nalo" ne/e biti izvr en. $obrn#tom sl# aj# ako ijene na tr%i t# opadaj# ;bear mar#et' O/o %&6!7%e se0. !/. ''po0.7.03e $e-/3e-.''' . p&e-s%./ 3. %.1/o po0.7.03e ,-3e se 5!0.0s!3s1!!0s%&#$e0%! po&o-.3# 3e& se o8e1#3e -. 9e 03!ho/. "!3e0. # 4#-#90os%! p.-.%!' !-. 9e se 1#po/!0o$ 5!0.0s!s3!h !0s%&#$e0.%. po 0!6o3 "!3e0! os%/.&!%! p&o5!% 5 i ako je izdat prodajni limit nalo" ija je ijena po pravil# ve/a od tr%i ne postoji velikavjerovatno/a da on ne/e biti realizovan. $koliko je limit nalo" blizak tr%i noj ijeni ili

on ima nekakv# sitn# prednost on mo%e biti realizovan ali ako je on #daljen odtr%i ne ijene onda takav nalo" sasvim si"#rno ne/e biti realizovan. akle rad salimit nalozima zahtijeva p#no znanja i in orma ija o berzanskom poslovanj#tr"ova ke vje tine i sre/e kao i veoma dobro poznavanje trendova berzanskih ijena.

S%op 0. o, podraz#mijeva takv# instr#k ij# klijenta broker# kojom nala%e da seizvr enje nalo"a mo%e obaviti tek kada se tr%i na ijena i stop ijena izjedna e. ozna i da stop nalo" ima elemente limit nalo"a. $ tren#tk# izjedna avanja tr%i ne istop ijene ovaj nalo" se pretvara # tr%i ni nalo".

*adi spre avanja manip#la ije za ov# vrst# nalo"a postoje tzv. =ntimanip#lativna

pravila. Ova pravila #tvr)#j# da stop ijena # k#povnom nalo"# mora biti vi a od

!5

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



tek#/e tr%i ne ijene31 dok je stop ijena # prodajnom nalo"# #vijek ni%a od tek#/etr%i ne ijene.

Hta # stvari zna i stop ijena kod k#povno" nalo"a &#povni stop nalo" #tvr)#jestop ijen# kao "ornj# "rani # do koje ovaj nalo" va%i. +#protno kod prodajno"nalo"a stop ijena postavlja donj# jenovn# "rani # od koje ovaj nalo" #nk ioni ekao tr%i ni. o zna i da se k#povni nalo" ne/e izvr iti sve dok ijena na tr%i t# nedosti"ne nivo de ininisan stop ijenom a prodajni nalo" se ne/e izvr iti sve doktek#/e tr%i ne ijene ne dosti"n# nivo ispod #tvr)ene stop ijene.

akle stop nalo" je usl"van i postaje tr%i ni nalo" #koliko ijena dosti"ne postavljena o"rani enja. $ tom sl# aj# broker mora da izvr i nalo" po stop ijeni ilinajboljoj ijeni koja se mo%e ostvariti. Pojednostavljeno re eno klijent broker# izdajeinstr#k ij# da # odre)enom vremen# pok# a da ostvari #tvr)en# ijen# a #koliko tone #spije transak ija se realiz#je po najboljoj mo"#/oj ijeni.

Ova vrsta nalo"a se esto koristi na tr%i tima "dje se ijene brzo mijenjaj#. Dbo"to"a ovaj nalo" koriste individ#alni investitori koje redovno ne prate zbivanja na berzanskom tr%i t#. On ima za ilj da titi ostvareni pro it i #manj#je mo"#/i "#bitak.

*izi nost ovo" nalo"a nalazi se izme)# tr%i no" i limit nalo"a.

*izi nost ovo" nalo"a se mo%e posmatrati sa dva aspektaFP&/! # #slovima na"le promjene ijena. $ sl# aj# da na tr%i t# do)e do na"le promjene ijene i to iz rasta # pad ali pod #slovom da ova promjena traje kratko kori /enje stop nalo"a mo%edovesti do sit#a ije # kojoj se prerano prodaj# inansijski instr#menti.D&#,! rizik jevezan za #slove # kojima stop ijena dosti"ne tek#/# tr%i n# ijen# odnosno za#slove # kojima stop nalo" preraste # tr%i ni nalo". akle kada stop nalo" preraste #tr%i ni onda je on po prirodi stvari izlo%en onim rizi ima koji s# vezani za tr%i ninalo" o kojima je ve/ bilo rije i.

+top nalo" i limit nalo" za#zimaj# s#protne pozi ije # odnos# na tr%i n# ijen#.,ijena # prodajnom stop nalo"# je #vijek ni%a od tek#/e tr%i ne ijene dok je # prodajnom limit nalo"# od tek#/e tr%i ne ijene. 'a osnov# ovakvih karakteristikastop i limit nalo"a konstr#isan je novi nalo" koji se z"ve st" limit nal"g . +top limitnalo" je takav nalo" koji kao i standardni stop nalo" de ini e stop ijen#. (e)itimsprotno stop nalo"# koji # moment# dostizanja stop ijene prerasta # tr%ni nalo" stop

limit nalo" postaje limit nalo" dostizanjem stop ijene.

P"re!enja cijena u limit i st" nal"gu

31 Pod tek#/om tr%i nom ijenom podraz#mijeva se ona ijena inansijsko" instr#menta koja va%i #tren#tk# izdavanja stop nalo"a.

,ijena odre)ena prodajnim limit nalo"om

,ijena odre)enak#povnim stopnalo"om

,ijena odre)enak#povnim limit nalo"om

,ijena odre)ena prodajnim stopnalo"om

!6

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



Vi a ijena

ek#/a tr%i na ijena

'i%a ijenaIzvorF Fabazz= F'G% M"digliani F'% Ferri M?'% F"undati"ns "( Financial Mar#ets and nstituti"ns% Prentice 1 Ball nternati"nal nc'% 4HH8.

Pod d0e/0!$ 0. o,o$ se podraz#mijeva takav vremenski nalo" koji va%i samo jedan tr"ova ki dan. $koliko se nalo" ne izvr i odre)eno" tr"ova ko" dana nje"ovava%nost prestaje bez obzira da li je # potp#nosti ili djelimi no ostao neizvr en. Ovakvinalozi nis# esti # praksi #koliko nemaj# pek#lativni karakter.

Pod 0e-3e 30!$ 0. o,o$ se podraz#mijeva takav nalo" ije va%enje isti e nakraj# kalendarske nedjelje bez obzira kada je dat. o zna i da nedjeljni nalozi mo"# biti i dnevni ;ako je dat # petak< a mo"# biti i petodnevni ;ako je dat # ponedjeljak<. 'edjeljni nalozi se "ase zadnje" radno" dana # nedjelji - # petak.

Pod $3ese80!$ 0. o,o$ se podraz#mijeva takav vremenski nalo" koji va%i dokraja kalendarsko" mjese a. +ledstveno karakteristikama dnevno" i nedjeljno" nalo"amjese ni nalozi mo"# biti dnevni nedjeljni ili mo"# va%iti ijelih 39 dana ;ako s#izdati na po etk# mjese a<.

Pod 0. o,o$ -o opo !/. podraz#mijeva se takav vremenski nalo" koji va%i dotren#tka kada klijent saop ti nje"ov opoziv. &lijent ima mo"#/nost da # svakomtren#tk# ;osim # tren#tk# kada je # tok# aza #parivanja nalo"a< nalo" opozove. 'alozi do opoziva se izdaj# naj e /e # onim sl# ajevima kada ne postoji mo"#/nostda se %eljena transak ija obavi # kratkom vremenskom period#. 'alozi do opoziva seiz prakti nih razlo"a ;zaboravnosti da s# i izdati< izdaj# sa odre)enim rokom va%enja - naj e /e 89 179 ili 365 dana. Protokom nazna eno" vremena ovim nalozima isti eva%nost i oni se "ase #z obavez# brokera da klijent# dostavi obavje tenje o "a enj#nalo"a. $ tom sl# aj# klijent mo%e izdati novi nalo" ili da od#stane od ranije %eljenetransak ije.

Pod 0. o,o$ 0. o%/.&.03# ;"n the " enning "rder < podraz#mijeva se takavnalo" # kome je klijent broker# dao instr#k ij# da %eljen# transak ij# izvr i odmahna po etk# berzansko" tr"ovanja. 'alozi na otvaranj# veoma esto imaj# pek#lativnikarakter jer se koriste za re"#lisanje tr%i ne ijene inansijskih instr#menata. Ovinalozi mod# imati za posljedi # podizanje ili sp# tanje tr%i ne ijene inansijskihinstr#menata # daljem tok# tr"ovanja.

Pod 0. o,o$ 0. .%/.&.03# ;"n the cl"se "rder < podraz#mijeva se takvainstr#k ija klijenta broker# # kojoj on nala%e da se %eljena transak ija obavi na kraj#tr"ova ko" dana. &ao i nalozi na zatvaranj# i ovi nalozi mo"# imati manip#lativni i

pek#lativni karakter jer mo"# #ti ati na indikativn# ijen# za naredni tr"ova ki dankoja mo%e biti vi a ili ni%a od tr%i ne ijene posti"n#te # tok# tr"ovanja odnosno"dana.

!!

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



Pod s%.0-.&-0!$ 1#po p&o-.30!$ 0. o,o$ podraz#mjieva se takav nalo" #kome klijent broker# daje takv# instr#k ij# da mo%e nalo" realizovati na koli in# koja je de inisana nalo"om ili bilo koj# dr#"# koli in# do nivoa koli ine de inisanenalo"om. $ ovom sl# aj# transak ije se mo"# obaviti vi e p#ta a jedan dio nalo"amo%e ostati i nerealizovan.

Pod 7pe1# .%!/0!$ 0. o,o$ p&o-.3e 4e po1&!9. <8ort elli"# ; ! ! 1#po/!0e0. 1&e-!% podraz#mijeva se prodaja inansijskih instr#menata koji jo nis# # svojinitransaktora ;pozajmljen inansijski instr#ment< a on o ek#je pad nje"ove ijene.&ada ijena predmetnih inansijskih instr#menata padne on /e ih k#piti po ni%oj ijenii vratiti svoj d#". Ovakve transak ije motivisane s# ostvarenjem kapitalnih dobitaka.&od ovakvih nalo"a pris#tna je osnovna tr"ova ka ideja r"dati s#u " i #u iti je(tin"%% ili %%#u iti je(tin" i r"dati s#u "%%'Ovakve transak ije #vijek s# vezane i zatro kove realiza ije. 'aime investitori o ek#j# da /e tro kovi biti manji od ostvarenih prihoda. $koliko tro kovi zaista b#d# manji oni /e ostvariti dobit a #koliko se to nedesi ne"o b#d# ve/i oni /e pretrpiti "#bitak. &#povina inansijskih instr#menata nakredit predstavlja k#povin# pozajmljenim sredstvima. Ovakva k#povina motivisana jeniskom ijenom inansijskih instr#menata i o ekivanja da /e njihova ijena porasti.&#povinom po niskoj ijeni i prodajom po vi oj investitori ostvar#j# kapitaln# dobit.

Pod nalo"om po0!7%! s/e <immediate cancel "rder5 podraz#mijeva se takvainstr#k ija klijenta broker# kojom on nala%e da poni ti - stornira sve prethodno izdatenalo"e. Ovim nalo"om mo"# se poni tavati ili svi prethodno izdati nalozi ili samo jedan njihov dio.

Po nalo"oms/e ! ! 0!7%.+all "r n"thing "rder5 podraz#mijeva se takva instr#k ijaklijenta broker# kojom nala%e da k#pi ili proda odre)ene inansijske instr#mente po#naprijed de inisanoj ijeni i koli ini. 'a taj na in ovaj nalo" ima elemente limitnalo"a. $ sl# aj# kori /enja standardno" limit nalo"a postoji mo"#/nost da broker ne bi #spio da k#pi ili proda sve %eljene inansijske instr#mente. &od ovih nalo"a postojirizik da se ne realiz#j# po zadatoj ijeni i # zadatoj koli ini. Dbo" to"a se ovimnalozima dodaje i vremenska dimenzija pa ot#da imaj# i vremenski karakter.

Pod nalo"oms.-. ! ! 0!1.- ; (ill "r #ill "rder5% podraz#mijeva se takva instr#k ijaklijenta broker# kojom on de ini e ta no vrijeme realiza ije nalo"a i iksira ijen#.Ovaj nalo" se realiz#je tren#tno i on ne mo%e da eka na izvr enje. $koliko ne postoji mo"#/nost da se ovaj nalo" izvr i # zadatom vremen# po zadatoj ijeni on se

a#tomatski poni tava.Pod 0. o,o$ po -!s1&e"!3! ;discreti"nar= "rder < podraz#mijeva se takav nalo"

koje" klijent izdaje broker# samo onda kada izme)# njih postoji visok stepen povjerenja. 'alo" po diskre iji podraz#mijeva da broker ima mo"#/nost da k#pi ili proda inansijske instr#mente svo"a klijenta pod onim #slovima koje on smatranajboljim. Ovi nalozi nemaj# nikakve limite ni po ijeni ni po vremen# realiza ije ni po koli ini inansijskih instr#menata.

Pod1o0%!,e0% 0. o,o$ podraz#mijeva se takav nalo" koji se ne/e izvr iti dok sene izvr i neki prethodni nalo" izdat od isto" klijenta. Ovaj nalo" predstavlja vezan#

tr"ovin# jer je on otvoren do izvr enja prethodno izdato" nalo"a.

!7

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



3.!. T&,o/.03e 4e& .0s1!$ $.%e&!3. o$ 0. 4e& !

r"ovanje # najop tijem smisl# podraz#mijeva s# eljavanje i realiza ij# pon#de i potra%nje. o # stvari zna i da bi se pro es tr"ovanja realizovao moraj# postojatiklijenti prodav i i klijenti k#p i. *adi realiza ije tr"ovanja na berzi pored klijenata prodava a i k#pa a moraj# postojati i berzanski posredni i.

0erza po svojoj voka iji predstavlja tr"ovinsk# instit# ij# na kojoj se tr"#je stro"ostandardizovanim i spe ijalizovanim materijalom. Dbo" to"a dvije # na el# s#protnestrane - klijenti k#p i i klijenti prodav i moraj# biti stro"o pro ilisani a izme)# njihnalazi se jelok#pno berzansko poslovanje i #nk ija berzanskih posrednika.

0erzanski posredni i imaj# #nk ij# da zast#paj# ili k#p e ili prodav e iliistovremeno i k#p e i prodav e ili tr"ovin# obavljaj# # svoje ime i za svoj ra #n.&ada berzanski posredni i obavljaj# tr"ovin# # svoje ime i za svoj ra #n onda oninis# motivisani vrstom i kvalitetom berzansko" materijala ve/ s# motivisani sa dobitikoj# /e ostvariti k#poprodajom odre)eno" tr%i no" materijala. &#po prodajatr%i no" materijala bilo sa iljem prik#pljanja nedostaj#/ih sredstava ;prodaja< ili sa

iljem investiranja ;k#povina< na berzanskom ili nekom dr#"om tr%i t# ne mo%e da postoji ako ne postoji bez razvijene privrede # jelini. $koliko privredni sektor ne bio bio razvijen ne bi postojale hartije od vrijednosti koje bi bile atraktivne za tr"ovin#ne bi bilo mo"#/nosti za emitovanje d#"ovnih hartija od vrijednosti kako od stranedr%avnih or"ana ;jer onda dr%ava ne bi imala mo"#/nosti da prik#pi sredstva zavra/anje pozajmljenih sredstava< tako i od dr#"ih privrednih s#bjekata. $ takvim#slovima berzansko tr"ovanje ne bi imalo nikakvo" smisla.

'a robnim berzama tr"#je se primarnim proizvodima. Primarni proizv)a i imaj#veoma velike interese da svoje proizvode prodaj# na robnim berzama. 'jihovi interesikre/# se od mo"#/nosti da neposredno #ti # na javnost # pro es# berzanke tr"ovinezatim da direktno #ti # na ijen# ili prema ni%oj ijeni ;p# tanjem # opti aj dodatnihkoli ina roba< ili # prav # povi enja ijena ;povla enjem roba sa tr%i ta<. r"ovinomvelikim koli inama i velikim brojem proizvoda na jednom mjest# bez pris#stva robana tom mjest# evidentno donosi i mno"e # tede koje s# vezane za transportnetro kove marketin" i sli no. Prodaja roba na terminskom tr%i t# obezbje)#jekontin#irano pribavljanje sredtava za osnovn# djelatnost.

erminska k#povina obezbje)#je ravnomjeran priliv sirovina ili pol#proizvoda za proizvodnj# ili za dalj# tr"ovin# naj e /e izvoz.

'a or"anizovanom berzanskom tr%i t# siner"ijom pon#de i potra%njek#poprodajom na promptnim i treminskim #"ovorima obezbje)#j# se manje

ijenovne os ila ije si"#rnae transak ije ve/a si"#rnost poslovanja i po#zdanije predvi)anje ekonomskih i dr#"ih tokova.

Izme)# klijenata k#pa a i klijenata prodava a na berzi moraj# postojati berzanski posredni i ;brokeri i dileri<. 'aime ikao klijenti k#p i i klijenti prodav i # svojimkompanijama posed#j# komer ilane sektore ili komer ijaliste koji se bave k#po

prodajom oni nis# podesni za tr"ovanje na berzi iz najmanje dva razlo"aF Prvinjihova komer ijalna aktivnost okren#ta je osnovnoj delatnosti kompanije a nikako

!8

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



tr"ovanj# hartijama od vrijednosti i dr#"o oni nis# doboljno ob# eni za tr"ovanje na berzi koja predstavlja sk#p pravila pona anja koja s# potp#no bezli na. a bezli nost pravila i pona anja ima za ilj da obezbjedi objektivnost si"#rnost povjerenje ikontin#itet berzansko" tr%i ta.

Isk#stvo je pokazalo da s# za privredne s#bjekte esto vezane odre)ene odre)eneos ila ije kako # proizvodnji koli ina roba i njihovih ijena tako i # vrijednostinjihove aktive. 0#d#/i da privredni s#bjekti predstavljaj# berzansko okr#%enje kojeima zna ajni #ti aj na rad i poslovanje berze a berza ima zadatak da tako)e #ti e na privredne s#bjekte i da ih za titi od prevelikih netr%i nih os ila ija. Ove os ila ijemo"# biti #zrokovane raznim klimatskim poreme/ajima vremenskim nepo"odama ilineke dr#"e vi e sile. Dbo" to"a berza o"rani ava os ila ije # ijenama berzansko"materijala tako da postavlja donje i "ornje limite.

0erza obezbje)#je da se k#povina obavlja onda kada se obavlja i prodaja i na tajna in se ijene #vaj# od preveliko" pada ili da se prodaje kada ima k#pa a i na tajna in se #vaj# ijene od preveliko" rasta.

Da berzansko tr"ovanje zana ajno je #klj# ivanje posebnih berzanskih posrednika s ecijalista ili mar#et mej#era. Oni imaj# #lo"# da pospje #j# berzansko tr"ovanjetako to istovremeno isti # i k#povn# i prodajn# ijen# iste hartije od vrijednosti.

r%ava kao s#bjekt koji poten ijalno posed#je velik# vrijednost berzansko"tr%i no" materijala tako)e ima veoma velik# #lo"# # berzanskom poslovanj#odnosno tr"ovanj#. 'aime dr%aava sa svojim tr%i nim materijalom mo%e veomazna ajno da podstakne berzansk# aktivnost kako po obim# tr"ovine tako i # prav # povi enja ili sni%enja ijena berzanskoh materijala. (e)#tim veoma je zna ajno dase dr%ava # berzansk# tr"ovin# #klj# #je po pravilima koje propis#je berza a ne nanjen samovoljan i administrativni na in.

r%ava na berzi # estv#je preko svojih kompanija # kojima je vlasnik ili prekoonih kompanija # kojima je ve/inski ili manjinski vlasnik ili preko svojih a"en ija.

ra%ava se na berzi pona a kao svaki dr#"i privredni s#bjekat k#p#je kad s# ni%eijene a prodaje kada s# ijene vi e i na taj na in zara)#je. 'a taj na in dr%ava sti e

dodatne prihode bez optere/anja privrednih s#bjekata kroz poreze i dr#"e oblikedr%avnih prihoda.

0erzansko tr"ovanje na naje ikasniji na in ;#z najmanje tro kove< povez#je robnei nov ane tokove vr i smirivanje poten ijalnih ijenovnih i k#rsnih os ila ijaobezbje)#je ravnopravnost svih # esnika obezbje)#je si"#rnost transak ija veoma brzo mobili e nov ana sredstva podsti e primarn# proizvodnj# i tr"ovin# odnosnonajkra/e re eno veoma mo/no i sadr%ajno #ti e na razvoj i #nk ionisanje inansijskihi dr#"ih tr%i ta.

3.7. T&,o/!0. 0. 1&.%1o

79

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



+# tina svake transak ije je da se prodaja obavi po ve/oj ijeni od ijene po kojoj je obavljena k#povina odnosno da se k#pi po ni%oj ijeni od ijene po kojoj jeobavljena prodaja.

=ko se radi o kratkoro nim poslovima koji s# vezani za k#povin# i prodaj# #razli itim vremenima onda se radi o š e#ulativnim "sl"vima. (e)#tim ako se radi ok#povini i prodaji na razli itim tr%i nim se"mentioma onda se radi oarbitražnim "sl"vima'Prema tome pek#lativni poslovi podraz#mjevaj# razlik# # ijeni isto"

inansijsko" instr#menta # razli itim vremenskim periodima32 a arbira%ni poslovi podraz#mjevaj# razlike # ijeni inansijskih instr#menata na razli itim tr%i tima. I jedan i dr#"i vid poslova obavlja se isklj# ivo iz li no" interesa transaktora aliistovremeno on zadovoljava i op ti interes i doprinosi e ikasnosti tr%i ta.

Dbo" to"a pek#lativni i arbitra%ni poslovi # berzanskom poslovanj# nemaj#ne"ativn# konota ij# ve/ oni predstavljaj# poslove koji s# motivisani ostvarivanjemdobiti po osnov# razlike izme)# k#povne i prodajne ijene.

&ao i svaka dr#"a tr"ovina tr"ovina na berzi se mo%e obavljati sopstvenim i pozajmljenim sredstvima.

ransak ije sopstvenim sredstvima s# # na el# jednostavne i si"#rne transak ije.

&#povni nalozi ;bu= "rders< s# motivisani ostvarivanjem kapitalne dobiti. 'aimekada investitor o ek#je da /e jedna inansijski instr#ment imati # b#de/em period#ve/# ijen# on je motivisam za nje"ovi k#povin# jer postoji mo"#/nost da ostvari iodre)en# zarad# kroz dividend# s jedne strane i kapitaln# dobit s dr#"e strane.Prodajni nalozi se izdaj# naj e /e iz dva motivaF Prvi %elja za prik#pljanjem dodatnihsredstava # ilj# dalje" irenja delatnosti i pospje ivanja poslovanja i dr#"i kadavlasnik odre)eno" inansijsko" instr#menta pro ijeni da /e do/i do opadadanjanje"ove vrijednosti. Ovi nalozi se esto nazivaj# nalozi na d#"o ; sell l"ng "rders<.Prema tome prodajni nalozi se realiz#j# da bi se obezbjedilo da ne do)e do "#bitkaili da bi se ostvario dobitak.

ransak ije pozajmljenim sredstvima s# znatno slo%enije i rizi nije transak ije.

Prodajne transak ije koje se obavljaj# pozajmljenim sredstvima nazivaj#se r"daja na #rat#" ; sh"rt selling < a postoje i prodajne transak ije na mar"ini; sh"rt selling "n margine<. Pored prodaje na mar"ini postoji i k#povina na mar"ini

;bu=ing "n margine<. Pordaja na mar"ini i k#povina na mar"ini jednim imenom senazivaj# tr"ovina na mar"ini ;margine trading <. r"ovina na mar"ini esto podsti edinamik# tr%i ta hartija od vrijednosti.

Prodaja na kratko motivisana je pro ijenom pada ijena nansijskih instr#menataa kod k#povine na kratko investitor je motivisan pro ijenom ostarivanja kapitalno"dobitka #sled rasta ijena inansijskih instr#menata.

'epokrivena prodaja ili k#povina bez obzira to se obavlja pozajmljenimsredstvima ili e ektima sasvim je o#bi ajan na in poslovanja iako potp#no

pek#lativan.Špe1# ."!3. po-&. #$3e/. p&o"!3e0# os%./&!/.03. -o4!%1. po32 *azli iti vremenski period podraz#mjeva svak# vremensk# razlik# # kojoj je pojedina no obavljenak#povina i prodaja.

71

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



os0o/# &. !1e # 1#po/0e ! p&o-.30e "!30e' # !s%o/&e$e0! &! !1 -. ! 9e se %.3-o4!%.1 .!s%. $o9! ! os%/.&!%!. akle pek#la ija je motivisana ostavivanjemkapitalno" dobitka iz istovremeni rizik ostarivanja i "#bitka.

Prodaja na kratko se obavalja # onim #slovimma kada se pro jenj#je da jetren#tna ijena inansijskih instr#menata pre ijenjena i po osnv# takvo" stanjaneminovno se o ek#je njihov pad. ada je razlo%no da se takvi dinansijskiinstr#menti pozajme i prodaj# a kada njihova ijena padne da je k#pe i vrati d#" #z pla/anje odre)ene nadokanade za pozajmi #. $koliko investitori pro ijene da /erazlika izme)# prodajne i k#povne ijene biti takva da /e mo/i pokriti tro kovetransak ije i pala/anje naknade za pojamljene inansijske instr#mente i da /e ostatiodre)ena dobit ovakve transak iej s# opravdane.

$koliko se de ava veliki obim prodaje na kratko takvo stanje impli itno dovodi doobaranja ijena e ekata. o zna i da bi prodav i na kratko mo"# je tino i #z visoke pro ite vratiti svoje ranije d#"ove i na taj na in zapravo oni destabilizij# inansijskotr%i te. (e)#tim b#d#/i da berza # na el# predstavlja si"#rno tr%i e i da svojimmjerama i pravilima tr"ovanja onemo"#/ava manipila ije na tr%i t# prodaja na katkoima stabiliziraj#/# #nk ij# a iz slede/ih razlo"aF

1< $ azi rasta ijena e ekata transaktori koji prodaj# na kratkosvojom vje ta kom pon#dom zadovoljavaj# tra%nj#. Oni na tajna in #ti # na smirivanje ijena e ekata. Prodaja na kratko jedozvoljena samo # slede/im #slovimaF da je poslednja zaklj# ena

ijena na berzi e ekata ve/a # odnos# na prethodn# ;u tic# < ili ako jeista da je prva prethodna promjena ijena bila navi e ; zer" u tic# <.

2< $ azi opadanja ijena e ekata transaktori koji s# ve/ # karatkoj pozi iji moraj# da namire svoja d#"ovanja ; sh"rt c"ver < te se zbo"to"a javljaj# kao tra%nja na tr%i t# to impli itno doprinosi smirvanj# pada ijena i stabiliza iji tr%i ta.

3< +pe ijalisti ili market mejkeri tr"#j# na kratko ali po svim pravilimakoja va%e za obi ne investitore te se i na taj na in obezbje)#jestabiliza ija tr%i ta.

Posebno je va%no za prodaj# na kratko da je ona mo"#/a samo ako se po t#j#stro"a pravila i prava zajmodav a e ekata. Pravila pozajmljivanja e ekata sadr%ana s## slede/emF

1< zajmodava #vijek ima 199K zalo"om pokriven zajam. Dalo" je # nov # i#vijek je jednak tr%i noj vrijednosti pozajmljenih e ekata. $koliko do)e do promjene ijene e ekata prije vra/anja zajma bilo na vi e ili na ni%e zalo"se mijenja # sklad# sa tr%i nim kretanjima e ekata. Dajmodava zadr%ava pravo vlasni tva na e ektima ima prvo na kamate ili dividend#.

2< ransaktor je d#%an da kod svoje brokerske k#/e obezbjedi i polo%idodatnih 59K neto iznosa ;mar"ina< od prodaje e ekata to sl#%i kaoobezbje)enje za sl# aj rasta ijene e ekata. Iz ove s#me mo"# se pla/atidividende kamate provizija i sli no.

72

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



Prodaja na kratoko je veoma rizi na ali i poten ijalno pro itabilna. 'aime kodk#povine na d#"o ; g"ing l"ng < kada se k#p#je je tino da bi se prodalo sk#ponajvi e to se mo%e iz"#biti jeste vrijednost koja je investirana # k#pljeni e ekat.Vrijednost k#pljeno" e ekta mo%e # naj"orem sl# aj# da se svede na n#l# tako dainvestitor # tom sl# aj# ostvar#je "#bitak # vrijednosti investi ije. $ sl# aj# prodajena kratko kada se prodaje sk#po da bi se k#pilo je tino investitor # teoretskomsmisl# mo%e imati neo"rani en "#bitak jer se ne zna do koje" nivoa mo"# da porast#

ijene e ekata koje on mora da vrati.

3.8. T&,o/!0. 0. $.&,!0!

Po- %&,o/!0o!$ 0. $.&,!0! ;margine trading < podraz#mjeva se k#povina namar"ini ;bu=ing "n margine< i prodaja na kratko na mar"ini ; sh"rt selling "nmargine<. &ao to je ve/ re eno k#povina na mar"ini podraz#mjeva pozajmljivanjesredstava radi k#povine onih e ekata za koje se pro ijenj#je da /e do/i do rastanjihovih ijena. Investitor ima namjer# da sa svim raspolo%ivim sredstvima k#pi tovi e onih e ekata za koje pro ijenj#je da /e do/i do rasta njihovih ijena da bi na tajna in ostvario kapitaln# dobit.

Ko- p&o-.3e 0. 1&.%1o 0. $.&,!0!investitor pozajmlj#je sredstva radi "aran ijeda /e mo/i da k#pi e ekte koje je ranije pozajmio i prodao. $ ovom sl# aj# investiorima namjer# da bez an"a%ovanja sopstvenih sredstava ;koje je dao broker# kaodepozit # visini od 59K neto vrijednosti prodatih e ekata< obavi prodaj# na kratko.Osnovni motiv tr"ovine na mar"ini je da se sa to manje an"a%ovanih sopstvenihsredstava ostvare to ve/i pek#lativni dobi i. Propisi koji se odnose na berzansko poslovanje dozvoljavaj# investitor# da se zad#%i ili kod brokera ili kod banke doodre)ene "rani e radi k#povine odre)enih e ekata. Ove "rani e predstavljaj#in ijalne mar"inske zahtjeve ;initial margin reAuirements<. Ini ijalni mar"inskizahtjevi s# se kretali razli ito tokom prethodno" perioda i iznosili s# od 25K ;39 tih"odina pro lo" vijeka< do 199K zavisno od berze do berze.

(ar"ina investitora se ra #na kao koli nik vrijednosti e ekata # svojini investitorai #k#pne tr%i ne vrednosti e ekata.

Vrijednost investitorovo" #la"anja

(ar"ina K33

T ----------------------------------------------

$k#pna tr%i na vrijednost e ekata

Iz navedene orm#le vidljivo je da promjena ijena e ekata na tr%i t# ima za posledi # promjen# mar"ine investitora. Imaj#/i # vid# da je visina pozajmeljenihsredstava #vijek ista proizilazi da svaka promjena ijene #ti e na visin#investitorovo" #la"anja. Dbo" to"a i realtivno male promjene ijena #ti # na promjen# mar"ine.

33 ejan Ho ki/ 0o ko ivkovi/F :inansijska tr%i ta i instit# ije ?konomski ak#ltet 0eo"rad 299!."odine str 544.

73

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



r"ovina na mar"ini mo%e se raz#mjeti kao zad#%ivanje radi ostvarivanja ve/e" pro enta prinosa ;ili "#bitka< od promjene ijene e ekata. $koliko bi promjene ijenee ekata #vijek bile ve/e od pro enta prinosa ona ne bi bilo motiva za tr"ovin# namar"ini.

Investitor naj e /e pozajmlj#je sredstva od brokera za k#povin# na mar"ini. $tom sl# aj# broker zadr%ava pravo #pravljanja e ektima kao zalo"om. *adiodr%avanja mar"insko" ra #na brokeri od investitora zahtjevaj# da mar"in# odr%avaj#iznad 39K34. o zna i da investitorov d#" ne smije biti ve/i od !9K < ;sl# aj# 'A+?!5K< tr%i ne vrijednosti nje"ovo" mar"insko" ra #na. $koliko mar"ina padne ispod#tvr)eno" nivoa broker po pravil# #p#/#je poziv investitor# za dodatnim #la"anjemodr%ava mar"in#. $koliko investitor dodatnim sredstvima ne odr%ava mar"in# na#tvr)enom nivo# broker ima pravo da proda e ekte i namiri d#" investitora.

Iz ovo" primjera je vidljivo da se prinos znatno pove/ao jer je do lo do promjene ijena e ekata navi e. $ sl# aj# da je do lo do promjene ijena e ekatanani%e tako)e bi se i "#bitak znatno #ve/ao.

34 'A+? na mar"inskom ra #n# zahtjeva minimaln# mar"in# od 25K.

r"ovanje na mra"ini pome se sa"ledati na ovom sasvim pojednostavljenom primjer#.

Investitor je k#pio 199 ak ija neke kompanije po ijeni od 199 e#ra. 'akon 6 mjese i on ih prodaje po ijeni od 129 e#ra

? ekti ove transak ije s# slede/iF

$la"anja 199 h 199 T 19.999Prihod 199 h 129 T 12.999+topa prinosa na investi ij# prihod L #lo%ena sredstva

;12.999 19.999<L 19.999 T 2.999L19.999U199 T 29K

Pretpostavimo da je investitor obavio investi ij# na mar"ini od59K. 'aknada broker# za pozajmljena sredstav iznosi 19K

? ekti ove transak ije bili bi slede/iF

$la"anja 59 h 199 T 5.999Pozajmljena 59K 59 h 199 T 5.999 Prihod 199 h 129 T 12.999 &amata 5.999 C 19KL2 T 259+topa prinosa na investi ij# prihod L #lo%ena sredstva

;12.999 - 5.999 5.999 259<L 5.999U199 T 35K

74

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



r"ovina na mar"ini omo"#/#je onim investitorim koji nemaj# dovoljnosredstava da k#pe %eljene e ekte ijom naknadnom prodajom sti # odre)eni prinos. 'a taj na in tr"ovina na mar"ini doprinosi kontin#itet# inansijsko" tr%i ta #ti e sena promjen# vrasni tva nad e ektima kao i str#kt#r# port elja kompanija. Imaj#/i #vid# da je tr"ovanje na mar"ini rizi an pro es da se pored dobitka veoma esto mo%eostvariti i "#bitak tr"ovanje na mar"ini je rezervisano za isk#sne i dobre poznavao etr%i nih kretanja e ekata.

3.19. Me%o-e %&,o/.03.

Ve/ je re eno da je tr"ovanje na berzi sr e kompletno" berzansko" poslovanja. a bi tr"ovanje na berzi bilo si"#rno po#zdano kontin#irano da bi se obezbjedilaravnopravnost svih # esnika # tr"ovanj# da bi se obezbjedila javnost berzansko" poslovanja svaka berza propisije metode po kojima se tr"#je na berzi.

Pre obja njena metoda tr"ovanja veoma je va%no na"lasiti slede/eF

1< jedna hartija od vrijednosti mo%e se na/i samo na jednom tr%i t#odnonso sa njom se mo%e tr"ovati samo jednom metodom tr"ovanja

2< svako tr%i te mo%e da posl#je sa svojim spe i i nim pravilima azamai vremnenskom raspored# i mo%e primenjivati vi e metoda tr"ovanja

3< svako tr%i te je se"mentirano po lo"i kim ijelinama koje s# de inisane# sklad# sa primjenjenim pravilima i metodama tr"ovanja - tzv.

able4< svaka tabla mo%e biti aktivna ili ne nezavisno na svakom tr%i t#.

$ osnovi sve berze primjenj#j# sli ne metode tr"ovanja. 'ajpoznatije metodetr"ovanja koje primjenj#j# savremene berze s#F

1< metod preovla)#j#/e ijene2< metod kontin#irano" trovanja3< metod minimalne ijene4< blok metod.

3.19.1.Me%o- p&eo/ .:!3#9e "!3e0e(etod preovala)#j#/e ijene predstavlja a#k ijsko tr"ovanje ;3all Mar#et <. Po

ovom metod# nalozi klijenata za k#povin# i prodaj# se "r#pi # i realiz#j# sim#ltano#z ormiranje jedinstvene ijene. *ez#ltat a#k ije je #tvr)eni k#rs odre)eno" e ekta.$tvr)eni k#rs je iksiran i zbo" to"a se esto ova a#k ija naziva (ixing'

(etod preovla)#j#/e ijene ima slede/e azeF

1< predotvaranje2< a#k ija

3< tr"ovanje4< tr"ovanje na zatvaranj#.

75

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



Predotvaranje predstavlja$reme" !i period koji je namjenjen za ispostavljanjenalo"a za tr"ovanje. Ova aza sastoji se od dvije pod azeF

1< prijem nalo"a2< random period.

*andom period predstavlja raspon od 1 do 399 sek#ndi ;neke berze random period de ini # kao period od 1 do 599 sek#ndi< na osnovi sl# ajnih brojeva kojiin ormati ki sistem berze sam odre)#je.

$ pod azi prijema nalo"a lanovi berze mo"# ispostavljati nalo"e #klj# #j#/i inalo"e za povla enje.Pod aza radnom perod je namjenjen prijem# o"rani enih broja nalo"a za tr"ovanje i prikaz in orma ija. 'aime # random period# mo"# se ispostavljati nalozi zatr"ovanje ali ne i nalozi za povla enje.

$ azi predotvaranje ne vr i se #tvr)ivanje preovla)#j#/e ijene niti jedozvoljeno #parivanje nalo"a odnosno zaklj# ivanje transak ija.

Primljeni nalozi se #nose # knji"# nalo"a pon#de i tra%nje. Primljeni nalozi seran"iraj# po vremen# prijema i dobijaj# stat#s aktivni ili neaktivni. =ktivni s# oninalozi koje se mo"# #pariti imaj#/i # vid# limit i indikativn# ijen# i zon# l#kt#a ije

ijena. 'ekativni nalozi s# oni nalozi koji s# van zone l#kt#a ije s obzirom na limit iindikativn# ijen#.

:aza ak ije ili (ixing podraz#mjevavremens#i trenuta# # kome se na osnov#ispostavljenih nalo"a #tvr)#je preovla)#j#/a ijena. Preovla)#j#/a ijena se #tvr)#jena osnov# slede/ih kriterij#maF

1< maksimiza ija obima prometa i2< minimiza ija razlike izme)# ijene koj# je mo"#/e

#tvrditi i indikativne ijene

Primjenom ove metode kao preovla)#j#/a ijena pro"la ava se ona ijena pokojoj se ostar#je najve/i obim prometa mjeren koli inom predmetne hartije odvrijednosti. $koliko se najve/i obim prometa mo%e ostvariti po vi e ijena za preovla)#j#/# ijen# se pro"la ava ona ijena koja je manje #daljena od indikativne

ijene. =ko se do"odi sl# aj da s# dvije ijene jednako #daljene od indikativne ijeneza preovla)#j#/# ijen# se pro"la ava ona ijena koja je vi a. Da to Dbo" pove/anjaobima prometa.

$koliko se do"odi da s# i na strani pon#de i na strani tra%enje ispostavljenisamo tr%i ni nalozi za preovla)#j#/i ijen# se pro"la ava indikativna ijena. $tvr)ena preovla)#j#/a ijena predstavlja indikativn# ijen# za naredni berzanski sastanak.

$koliko nije mo"#/e #tvrditi preovla)#j#/i ijen# # sklad# sa kriterij#mimaza #tvr)ivanje preovla)#j#/e ijene inikativna ijena za naredni berzanski sastanakostaje nepromjenjena.

76

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



$ tre/oj azi5. ! %&,o/.03.zaklj# #j# se transak ije ali samo po #tvr)enoj preovla)#j#/oj ijeni. $koliko se svi nalozi za tr"ovanje kojima to dozvoljavaj##slovi ijene iz nalo"a ne mo"# realizovati po #tvr)enoj preovla)#j#/oj ijeni#spostavlj# se slede/i prioriteti izvr enja nalo"aF

1< tr%i ni nalozi2< nalozi sa limit ijenom %% "v"ljnij"m%%od preovla)#j#/e ijeneodnosnoFa< kod nalo"a k#povine nalozi sa ijenom vi om od preovla)#j#/e

ijene b< kod nalo"a prodaje nalozi sa ijenom ni%om od preovla)#j#/e

ijene 3< nalozi sa limit ijenom koja je jednaka preovla)ij#/oj ijeni.

$ sl# aj# da postoje nalozi koji s# jednaki po ijeni prednost pri realiza ijiimaj# ranije ispostavljeni nalozi ;vremenski kriterij#m<.

$ etvrtoj azi%&,o/.03. 0. .%/.&.03#mo"#/e je zaklj# ivati transak ijesamo i isklj# ivo po #tvr)enoj preovla)#j#/oj ijeni odnosno po indikativnoj ijeni#koliko preovla)#j#/a ijena nije #tvr)ena. $ azi tr"ovanja na zatvaranj# mo"# seispostvljati novi nalozi i toF

1< limit nalozi koji sadr%e ijen# koja je jednaka preovla)#j#/ojijeni

2< nalo"e za povla enje.

$ sek#ndarnom tr"ovanj# hartijama od vrijednosti #tvr)#je se zonal#kt#a ije. Dona l#kt#a ije predstavlja najve/e dozvoljeno odst#panje ene od

indikativne ijene odnosno raspon ijena # okvir# kojih s# zaklj# ivane transak ijena istom berzanskom sastank#. $koliko #tvr)ena preovla)#j#/a ijena izlazi izokvira zone l#kt#a ije po takvoj ijeni nije dozvoljeno tr"ovanje.

3.19.2.Me%o- 1o0%!0#!&.0o, %&,o/.03.

'aj e /i metod tr"ovanja koji primjelj#je najve/i broj berzi jeste metodkontin#irano" tr"ovanja. Osnovna razlika izme)# metoda preovla)#j#/e ijene i

metoda kontin#irano" tr"ovanja je # tome to se metodom preovla)#j#/e ijene#tvr)#je jedinstvena ijena za isti hartij# od vrijednosti35 dok se merodomkontin#irano" tr"ovanja #tvr)#je bezbroj ijena jedne te iste hatije od vrijednosti.

(etod kontin#irano" tr"ovanja sastoji se od slede/ih azaF

1. predotvaranje2. otvaranje3. tr"ovanje na otvaranj#4. kontin#irano tr"ovanje5. zatvaranje i tr"ovanje na zatvaranj#.

35 $ pojedinim sl# ajevima prema pravilima pojedina nih berzi # tok# jedno" tr"ova ko" dana mo%ese #tvrditi vi e preovla)#j#/ih ijena.

7!

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



Pro es tr"ovanja metodom tr"ovanja kao i kod tr"ovanja metodom preovla)#j#/eijene otpo injep&e-o%/.&.03e$' &ao i kod tr"ovanja metodom preovla)#j#/eijene ova aza sastoji se od dvije pod aze i toF

1< pod aza prijema nalo"a koja predstavlja/&e$e0s1! pe&!o- # kome se primaj# nalozi za tr"ovanje.2< Pod aza random period # kome je mo"#/e primati nalo"e za tr"ovanje

ali ne i izvr iti nje"ovo povla enje.

'akon predotvaranja sledi azao%/.&.03.+ Ova aza predstavlja/&e$e0s1!%&e0#%.1 # kojoj se na osnov# ispostavljenih nalo"a #tvr)#je ijena na otvaranj#.Prilikom #tvr)ivanja ijene na otvaranj# primjenj#j# se kriterij#mi kao kod#tvr)ivanja preovla)#j#/e ijeneF maksimiza ija obima prometa i minimiza ijarazlike izme)# ijene koj# je mo"#/e #tvrditi i indikativne ijene. 'a osnov# ovihkriterij#ma za ijen# na otvaranj# odre)#je se ijena po kojoj se ostvar#je najve/iobim prometa mjeren koli inom predmetnih hartija od vrijednosti. $koliko se jednakobim prometa mo%e ostariti po vi e ijena za ijen# na otvaranj# se #tvr)#je ona

ijena koja je bli%a indikativnoj ijeni osim # sl# aj# prvo" tr"ovanja kada /e se zaijen# na otvaranj# #tvrditi vi a ijena.

+lede/a aza je aza tr"ovanja na otvaranj#. $ ovoj azi tr"ovanje se obavljaisklj# ivo po ijeni na otvaranj#. $koliko postoji debalans izme)# k#povnih i prodajnih nalo"a odnosno #koliko se svi nalozi kojima to ijene dozvoljavaj# nemo"# izvr iti po preovla)#j#/oj ijeni #spostavljaj# se slede/i prioriteti izvr enjanalo"aF

1< tr%i ni nalozi2< nalozi sa limit ijenom povoljnijom od ijene odnosnoF3< kod nalo"a k#povine - nalozi sa ijenom vi om od ijene

na otvaranj#4< kod nalo"a prodaje - nalozi sa ijenom ni%om od ijene na

otvaranj#5< nalozi sa limit ijenom koja je jednaka ijeni na otvaranj#.

Izme)i nalo"a jednakih po ijeni prioritet # izvr avanj# imaj# nalozi koji s#ranije ispostavljeni.

:aza kontin#irano" tr"ovanja predstavalja/&e$e0s1! pe&!o- # kome senalozi mo"# kontin#irano ispostavljati #klj# #j#/i i nalo"e za povla enje.$ ovoj azi kontin#irano se #par#j# nalozi pon#de i tra%nje. +vi nalozi koji se

po ijeni #pare odmah se realizij#. Oni nalozi koji se ne mo"# #pariti #pis#j# se #klji"# neaktivnih nalo"a. &ontin#irano tr"ovanje podraz#mjeva kontin#irano#parivanje ranije ispostavljenih nalo"a sa novoprimljenim i zaklj# ivanje transak ijaako se oni #pare. 'alozi koji ekaj# na realiza ij# realizij# se prema prioritet# iznalo"a a #koliko s# ijene # dva ili vi e nalo"a iste prioritet # realiza iji nalo"a imanalo" koji je ranije ispostavljen ;vremenski kriterij#m<.

$koliko nakon ispostavljanja tr%i no" nalo"a ne postoje nalozi za tr"ovanje sa

s#protnom vrstom transak ije tr%i ni nalo" se #pis#je # knji"# aktivnih nalo"a salimit ijenom koja je jednaka ijeni poslednje transak ije. $ sl# aj# da do to"

77

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



tren#tka nije bilo obavljenih transak ija tr%i ni nalo" se #pis#je # knji"# aktivnihnalo"a po indikativnoj ijeni.

:aza .%/.&.03a predstavnja/&e$e0s1!tren#tak # kojem se #tvr)#je ijenana zatvaranj#. ,ijena na zatvaranj# #tvr)#je se alternativno kaoF

1< ijena poslednje transak ije # azi kontin#irano" tr"ovanja2< prosje na ponderisana ijena spe i irano" broja poslednje tr"ovane

jedini e svake od hartije od vrijednosti3< prosje na ponderisana ijena poslednje tr"ovano" spe i i irano" pro enta

od #k#pno tr"ovanih jedini a svake od hartije od vrijednosti.4< prosje na ponderisana ijena poslednje tr"ovane jedini a svake od hartija

od vrijednosti # spe i i iranom vremenoskom period#.

'a koji na in /e se #tvrditi ijena na otvaranj# de ini e svaka berza.

$ azi%&,o/.03. 0. .%/.&.03# tr"ovanje se mo%e obavljati samo po ijenina zatvaranj#. $koliko ijena na zatvaranj# nije #tvr)ena tr"ovanje se obavlja poindikativnoj ijeni. $ azi tr"ovanja na zatvaranj# mo"# se ispostavljati nalozi aliisklj# ivoF

1< limit nalozi koji sadr%e ijen# jednak# #tvr)enoj preovla #j#/oj ijeni2< nalo"e za povla enje

$koliko # tok# tr"ovanja metodom kontin#irano" tr"ovanja nije bilozaklj# enih transak ija ijena na otvaranj# i ijena na zatvaranj# se ne objavlj#je. $tom sl# aj# indikativna ijena ostaje nepromijenjena za naredni berzanski sastanak.

3.19.3.Me%o- $!0!$. 0e "!3e0e

r"ovanje ak ijama mo%e se or"anizovati i metodom minimalne ijene.(etod minimalne ijene predstavlja a#k ijski metod. Ovaj metod naj e /e se koristikada se prodaj# dr%avne ak ije i to ako se prodaje najmalje 19K od #k#pno" brojaak ija neko" izdavao a. Prilikim prodaje dr%avnih ak ija p#tem ovo" metodaistovremeno se mo"# prodavati i ak ije pojedina nih vlasnika iste hatrije odvrijednosti.

Dahtjev za tr"ovanje metodom minimalne ijene berzi se podnosi zahtjev kojisadr%i podatke o minimalnoj ijeni ak ija ija se prodaja prijavljije koli ini ak ija

ija se prodaja prijavlj#je pro enat prijavljenih ak ija za prodaj# # odnos# na #k#pan broj ak ija isto" izdavao a dokaz da je prodaja javno objavljena # sredstvima zavno"in ormisanja ; tampani i elektornski mediji< itd.

$ sl# aj# zakazivnja tr"ovanja metodom minimalne ijene na strani pon#de postoji samo jedan nalo" kojim je de inisana iminimalna cijena' (inimalna ijena je#jedno i po etna ijena za a#k ij#. Minimalna cijena redstavlja cijenu is "d #"je sene&e "baviti transa#cija'

78

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



r"ovanje metodom minimalne ijene naj e /e se obavalja 15 dana nakonobjavljivanja prodajno" nalo"a i pola"anja ka# ije za # e /e na a#k iji.

'a strani tra%nje mo"# da # estv#j# svi lanovi berze ili ostali berzanski posredni i koji s# ovla /eni za berzansko tr"ovanje ali koji s# prethodno isp#nili#slove koje je de inisao podnosila nalo"a prodaje i koji s# podnijeli nalo"e tra%njesa isp#njenim #slovima minimalne ijene i pon#)ene koli ine.

r"ovanje metodom minimalne ijene podraz#mjeva da se podnose limitnal"zi za #u "vinu is#ljučiv" na u#u an br"j "nu!enih hartija "d vrijedn"stinajmanje " minimaln"j cijeni.

$koliko se na a#k ije na strani tra%nje ne ispostave nalozi koji podraz#mjevaj# #k#pn# koli in# hartija od vrijednosti i minimaln# ijen# # tomsl# aj# se a#k ija prekida.

$koliko se na strani tra%nje pojavi samo jedan nalo" ;koji je ispostavljen na#k#pn# koli in# po minimalnoj ijeni ili vi oj ijeni< tada se transak ija odmahrealizije po ijeni nalo"a iz tra%nje i k#pa hartija od vrijednosti postaje podnosilanalo"a tra%nje.

=ko se na strani tra%nje pojavi vi e nalo"a onda se onda se or"aniz#j# dvakr#"a a#k ije. $ ovom sl# aj# prvi kr#" je zavr en kada se objave poda i o ijenamasvih # esnika na strani tra%e # prvom kr#"#.

r#"i kr#" po enje objavljivanjem najvi e ijene iz prvo" kr#"a. 'ajvi aijena iz prvo" kr#"a predstavlja minimaln# ijen# za dr#"i kr#". $ dr#"om kr#"#

mo"# # estvovati svi pon#)a i iz prvo" kr#"a. $ dr#"om kr#"# se ispostavljaj#nalozi koji imaj# ijen# koja je jednaka ili vi a najvi oj ijeni iz prvo" kr#"a. ada sesprovodi post#pak li ita ije ijene koja raste sve dok na strani tra%nje ne ostane jedannalo" sa najvi om ijenom. Obi no se li itiranje po jednoj ijeni obavlja pozivanjemtri p#ta da # esni i daj# dove vi e ijene. $koliko i posle tre/e" poziva nema pon#de# koja "lasi na vi # ijen# od poslednje najvi e pon#)ene a#k ija se zaklj# #je ik#pa hartija od vrijednosti postaje onaj pon#)a koji je pon#dio najvi # ijen#.$koliko se # post#pk# ak#k ije do)e do sit#a ije # kojoj dva ili vi e nalo"a imaj# ist#

ijen# za k#p a hartija od vrijednosti pro"la ava se k#pa koji je ranije ispostavionalo".

Vrijeme koje se odre)#je za podno enje nalo"a za prvi i dr#"i kr#" jeo"rani eno i to vrijeme #tvr)#je berza.

*+(F+=+ Me%o- 4 o1 %&,o/.03.

0lok tr"ovanje predstavlja metod prethodno do"ovoreno" tr"ovanjaizme)# #"ovornih strana na bileteralnoj osnovi. (etod bolok tr"ovanja nastao je iz prakse. &ao to smo ve/ rekli mno"a re"#lativa berzansko" poslovanja#vedena je na osnov# isk#stava tr"ovanja koja s# preto ena # norm#. Veoma

slikovit primjer kada je prethodno isk#stvo preto/en# # berzansk# norm# jeste blo" tr"ovanje.

89

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



0lo" tr"ovanje obi no obavljaj# veliki instit# inalni investitori kao tos# inansijske instit# ije pravna i izi ka li a koja %ele da tr"#j# velikim brojam hartija od vrijednosti i velikim vrijednostima. Da ovakav na intr"ovanja postoji vi e razlo"a kao to s#F

veliki nalozi mo"# da apsorb#j# sv# likvidnost na s#protnoj strani #kom sl# aj# mali nalozi na istoj strani ne mo"# biti realizovanimali nalozi mo"# iz"#biti mo"#/nost tr"ovine

ijen# ak ije po pravil# #tvr)#je veki nalo" te ona # tom sl# aj# ne/e biti odre)ena prema stvarnim tr%i nim #slovima ve/ prema stav# jedno" investitora

veliki nalo" mo%e biti kori /en # manip#lativne svrhe.

Dbo" ovih i dr#"ih razlo"a sve berze svijeta or"aniz#j# blok tr"ovanjetako da veli investitori mo"# da tr"#j# a da ne #ti # na ijene.

a bi se blok tr"ovanje mo"lo obaviti ono mora da ima odre)enekarakteristike to s#F

blo" tr"ovanje se mo%e obaviti sa ak ijama koje se ve/ nalaze na berzii kojima se ve/ tr"ovalo odnosno kojima je zaklj# ena najmanje jednatransak ijada tr"ovanje predmetnim ak ijama nije ob#stavljenoblo" tr"ovanje se ne obavlja na zvani nim berzanskim satan ima ve/

na vanberzanskom tr%i t#blo" tr"ovina se obavlja izme)# jedno" k#p a i jedno" prodava isto"

paketa ak ija.

Prednosti blo" tr"ovanja sastoje se # si"#rnosti transak ije s obziromda p#tem berzanske tr"ovine ne postoji mo"#/nost da jedan dio berzansko"materijala ne b#de predat k#p # zatim si"#rnost ijene bez mo"#/nosti zamanip#la ijom sa ijenama i na"lo" povi enja ijene.

Da blok tr"ovanje veoma je bitan ijenovni raspon po kojima se mo"#zaklj# iti transak ije. ,ijenovni raspon re"#li e svaka berza pojedina nozavisno od od ijena posti"n#tih na or"anizovnom tr%i t# na prethodnih C

a#k ija. 'a ovaj na in se obezbje)#je da ijena bloka ne remeti b#d#/e tr%i neodnose hartija od vrijednosti koje s# predmet bloka.

$ s# tini blok transak ija je dozvoljena transak ija pro esionalnihinvestitora koja se pod odre)enim #slovima mo%e zaklj# iti o /em# seobavje tava berza. 'a tak na in blok transak ija koja je zaklj# ena van berzansko" tr%i a se samo evidentira na berzi.

$koliko je predmet blok tr"ovanja hartija od vrijednosti kojom setr"#je$e%o-o$ p&eo/ .:!3#9e "!3e0e potrebno je da se isp#ne slede/i #sloviF

81

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



1. 'ajmanje jedna lan berze podnosi # isto vrijeme nalo" k#povine inalo" prodaje za istovjetn# hartij# od vrijednosti po identi noj

ijeni i koli ini i sa istim dat#mom saldiranja2. &oli ina hartija od vrijednosti iz blo" transak ije jednaka je

najmanje zbir# tr"ovane koli ine datom hartijom od vrijednosti nanaj/e /e tri berzanaka sastanka ;broj berzanskih sastanaka odre)#jesvaka berza pojedina no<.

3. 'ajvi e odst#panje ijene hartija od vrijednosti iz blo" transak ije# odnos# na proskje n# ponderisan# preovla)#j#/# ijen# sa prethodna tri berzanska sastanka je 19K osim # sl# aj# kadakoli ina hartija od vrijednosti# blok transak iji najmanje 29K od#k#pno" broja izdatih hartija od vrijednosti iste vrste i iste klaseizdavao a i tada je raspon dozvoljen do 29K.

Da saldiranje transak ije obavljene metodom blo" tr"ovanja zad#%en je berzanski posrednik koji zast#pa prodav a koji dostavlja nalo" zaodobrenje i re"istra ij# blo" transak ije.

&ao to je vidljivo za blok transak ije potrebno je isp#njenje dva bitnaelemenata a to s# elementi # po"led# ijene i elementi # po"led# koli ina.

Hto se ti e ijene po etna ijena na otvaranj# blok tr"ovine ne mo%e biti ni%a niti vi a od ostvarene prosje ne ponderisane ijene te ak ije sa prethodna naj e /e tri berzanska sastanka kori"ovana za 19K odnosnoza 29K ako je koli ina ak ija koja je predmet blok tr"ovanja najmanje29K od #k#pno" broja izdatih ak ija iste vrste i iste klase jedno"izdavao a.

&ada je rije o koli ini ak ija koje s# predmet blo" tr"ovine zahtjevase da ona b# jednaka zbir# kojim se tr"ovalo na poslednja tri berzanskasastanka.

'a ovaj na in obezbeje)#j# s# osnovni post#lati blok tr"ovine a to s#velike koli ine i velika vrijednost tr"ovanja hartijama od vrijednosti.

&ada je predmet blo" transak ije hartija od vrijednosti kojom se tr"#je

$e%o-o$ 1o0%!0#!&.0o, %&,o/.03.' blok transak ija mo%e bitizaklj# ena ako s# isp#njeni slede/i #sloviF

1. 'ajmanje jedna lan berze podnosi # isto vrijeme nalo" k#povine inalo" prodaje za istovjetn# hartij# od vrijednosti po identi noj ijeni ikoli ini i sa istim dat#mom saldiranja

2. Vrijednost blok transakk ije mora biti najmanje 19K od #k#pnoizdato" broja hartija od vrijednosti iste vrste iste klae izdate od straneisto" izdavao a. 'eke berze minimalan iznos #tvr/#j# # nominalnomiznos# vrijendosti hartija od vriejdnosti.

3. 'ajvi e odst#panje ijene hartija od vrijednosti iz bloh transak ije #

odnos# na ijen# na zatvaranj# sa prethodno" berzansko" sastanka je3K.

82

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



*+((+ U%/&:!/.03e "!3e0. h.&%!3. o- /&!3e-0os%!

Hta je osnovna #nk ija svako" inansijsko" tr%i ata $ najkra/em re enoosnovna #nk ija svako" inansijsko" tr%i ta je #tvr)ivanje er ;pravi ne< ijenehartija od vrijednosti i kreiranje p#ne likvidnosti. :er ili pravi na ijena bez obzira nakojem tr%i t# se ormira treba da b#de izraz #k#pne pon#de i tra%nje. 'a berzama ses# eljava #k#pna pon#da i potra%nja. $koliko nema manip#lativnih i dr#"ih

pek#lativnih radnji ijena koja se posti%e interak ijom #k#pne pon#de i #k#pnetra%nje smatra se er ijenom.

0#d#/i da nave/i broj berzi primjenj#je dva standadna metoda tr"ovanja;metod preovla)#j#/e ijene i metod kontin#irano" tr"ovanja< postoje i razli iti na ini#tvr)ivanja ijene po osnov# ova dva metoda.

$tvr)ivanje ;otkrivanje< ijene vr i se po #naprijed #tvr)enoj pro ed#ri koja je poznata svim # esni iima na tr%i t#. =ko se posmatra metod preovla)#j#/e ijeneona podraz#mjeva #tvr)ivanje takve ijene koja od"ovara najve/em broj# # esnika natr%i t#. 0#d#/i da s# svi # esni i na tr%i t# zainteresovani za realiza ij# svojih nalo"aosnovni kriterij#m za #tvr)ivanje preovla)#j#/e ijene je taj da se realiz#j# oni nalozikoji /e omo"#/iti promjen# vlasnika najve/e" broja hartija od vrijednosti. akleosnovni zadatak preovla)#j#/e ijene je da omo"#/i maksimiza ij# prometa koja semejri brojem ak ija koje s# promijenile vlasnika. Ova ijena zavisno od pravila berzemo%e se #tvr)ivati jedno ili vi e p#ta dnevno. Po #tvr)enoj preovla)#j#/oj ijeni setr"#je sve dok ima interesa. (e)#tim b#d#/i da se ova ijena mo%e #tv)ivati vi e p#ta dnevno esto se do"a)a da se sa prvom #tvr)enom preovla)#j#/om ijenomtr"#je veoma kratko zbo" o ekivanja promjene ijene.

I pored to" nedostatka tr"ovanje na periodi nom ak# ijskom tr%i t# ima svoje prednosti koje s# sadr%ane # slede/emF

1. Preovla)#j#/a ijena je # s# tini stabilna jer je ona posledi ainterak ije svih ijena koje omo"#/#j# najve/i obim prometa irealiza ij# najve/e" broja hartija od vrijednosti

2. *elativna jednostavnost distrib# ije in orma ije o ijenamato i male i velike investitore stavlja # jednak polo%aj.

3. +manj#j# se posledi e asimetrije in orma ija i na taj na in se pove/ava nivo za tite investitora.

*+((+(+ U%/&:!/.03e "!3e0. 0. 1o0%!0#!&.0o$ %&6!7%#

Pove/anje broja nalo"a kojima se tr"#je na berzama sprost periodi no"a#k ijsko" tr%i ta pove/anjem obima prometa #slovilo je do pojave kontin#irano"metoda tr"ovanja. r"ovanje metodom kontin#irano" tr"ovanja omo"#/#je da se

transak ije obavljaj# po razli itim ijenama tokom jedno" berzansko" dana odnosnosastanka. $ ovom sl# aj# ijene nis# iksne ve/ se izvr avaj# # zavisnosti od priliva

83

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



nalo"a i njihovih limit ijena. Ove ijene os iliraj# # zoni l#kt#a ije. $ sl# aj# kadado)e do probijanja zone l#kt#a ije dolazi do na"lo" pove/anja pon#de i potra%nje

to izaziva poreme/aj na tr%i t#. a bi se sprije io poreme/aj na tr%i t# #koliko do)edo probijanja ijene na "ornjoj "rani i a#k ionar pove/ava pon#d# n#de/i hartije odvrijednosti iz svo" port elja i na taj na in sni%ava ijen#. $kliko do)e do probijanja"ornje "rani e a#k ionar k#p#je hartije od vrijednosti i na taj na in pove/ava ijen#. 'a ovaj na in a#k ionar vr i stabiliza ij# tr%i ta ali on to mo%e da vr i samo do"rani e koja je de inisana pravilima berze. (e)#tim #koliko navedene ativnostia#k ionara nis# dovele do stabiliza ije esto se koriste prin#dne mjere kao to s# privremeni prekid tr"ovanja.

Prednosti kontin#irano" tr"ovanja s# slede/eF

1< ni%i transak ioni tro kovi # odnos# na periodi no tr%i te2< lak e kreiranje likvidnosti jer sama injeni a da se ve/i broj transak ija odvija

bez prekida omo"#/ava optimiza ij# port olija3< investitor ima mo"#/nost #laska i izlaska # odre)en# investi ij#.

(e)#tim da bi ovo tr%i te #nk ionisalo potrebno je da postoji visok obim ivisoka rekven ija transak ija. Dbo" to"a ovo tr%i te nije prihvatljivo za tr%i ta kojenemaj# visok# likvidnost.

*+((+2+ U%/&:!/.03e "!3e0. 0. -! e&s1o$ %&6!7%#

+pe i i nost #tvr)ivanja ijena na vanberzanskom dilerkom ili O , tr%i t# proizilazi iz same str#kt#re ovo" tr%i ta. 'aime dok berzansko tr%i te predstavlja potp#no or"anizovano i entralizovano tr%i te ovo tr%i te predstavlja mre%# ;koja je #samom po etk# nastajanja bila mre%a bankarskih altera<. Dbo" to"a i sama pro ed#ra#tvr)ivanja ijene na ovom tr%i t# ima svoje spe i i nosti # odnos# na berzanskotr%i te.

(etod a#k ije se ne mo%e primjeniti jer se ijena ormira na vi e se"menata.Pored to"a na berzanskom tr%i t# se nalaze najkvalitetnije hartije od vrijednosti dokse na ovom tr%i t# nalaze sve one hartije od vrijednosti koje nis# isp#nile kriterij#meza kotiranje na berzi ili emitenti nis# %eljeli da se kotiraj# na brzi. akle na ovomtr%i t# se mo"# sresti hartije od vrijednosti vema razli ite kako po kavlitet# tako i pokvanititet#. Imaj#/i # vid# injeni # da se na ovom tr%i t# nalaze veoma razli ite

hartije od vrijednosti kako malih tako i veliih emitenata ono prevashodno malimemitentima pr#%a mo"#/nost za prik#pljanje svje%e" kapitala. ako)e potrebno jeista/i i to b#d#/i da ovo tr%i te nije potp#no or"anizovano i entralizovano kao berze ono ima ve/i rizik.

(re%na str#kt#ra ovo" tr%i ta nala%e da se #tvr)ivanje ijena obavnja pre"ovaranjem i do"ovaranjem odnosno po"a)anjem. Pre"ovaranje do"ovaranje i po"a)anje obavnjaj# dileri.

Post#pak #tvr)ivanja ijene po inje prijemom nalo" od klijnta koji jeidenti an prijem# nalo"a na berzanskom tr%i t#. 'akon prijema nalo" se prosle)#je #

mre%#. 'alo"e mo"# primati dileri koji imaj# isti stat#s kao i dileri na berzama ilimarket mejkeri. (arket mejkeri istovremeno ormiraj# i k#povn# i prodajn# ijen#

84

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



iste hartije od vrijednosti. Da svak# hartij# od vrijednosti postoji vi e market mejkera ioni me)#sobno konk#ri # ijenama. &ako se izvr ava nalo" 0roker tra%i kota ij# odvi e market mejkera ; to je #nk ija pre"ovaranja i po"a)anja< i sa onim marketmejkerom ili direlerom koji n#di najpovoljnij# ijen# zaklj# #j#e se transak ija.(arket mejer ima obavez# i ne mo%e da od#stane od zaklj# ivanja transak ije #kolikose nje"ova ijena pod#darila sa ijenom brokera il idilera.Osnovni nedostatak ova" na ina tr"ovanja jete taj to on pove/ava razlikeizme)# ijene pon#de i ijene tra%nje. 'a taj na in velike pro ite ostvar#j# dileri.

*+((+*+ U%/&:!/.03e "!3e0. 1o- 4 o1 %&.0s.1"!3.

0lo" transak ije se zaklj# #j# pre"ovaranjem van berze. *ealiza ija ovihtransak ija p#tem berze ima za ilj sjedne strane da se obezbjedi si"#rnost transak ijei odre)avanje odre)ene korela ije ijena # blo" transak ijama sa ijenama koje se

ormiraj# na berzi.0lok transak ije imaj# svoje spe i i ne karakteristike kao to s#F

1< zaklj# #j# se van berzansko" satanka2< premet transak ije je blok hartija od vrijednosti - veliki broj istih vrste hartija

od vrijednosti.3< +amo pro esionalni investitori mo"# #zeti # e /e # ovim transak ijama.4< 0lo" mora imati #naprijed poznat# minimaln# vrijednost.

*+(2+ @ #1%#."!3e p&! %&,o/.03# 0. 4e& !

Poznato nam je iz dosada ljih izla"anja da se na berzanskom tr%i t# ne mo"#zaklj# ivati transak ije po bilo kojoj ijeni. $ ilj# spre avanja manip#la ija natr%i t# # ilj# o #vanja stabilnosti tr%i ta i za tite svih # esnika na berzanskom tr%i t# berza o"rani ava zaklj# ivanje transak ija po ijenama koje s# van zone l#kt#a ije.

P"d )o"om 2lu!tuaci%e "drazumjeva se r"centualn" izražen" najve&ed"zv"ljen" "dstu anje "d cena hartija "d vrijedn"sti " #"jima se za#ljučujutransa#cije u "dn"su na indi#ativnu cijenu hartija "d vrijedn"sti' ;a#le% z"na (lu#tuacije redstavljara po" u "#viru #"ga se m"gu za#ljučivati transa#cije naist"m berzans#"m sastank#.

Da odre)ivanje zone l#kt#a ije zad#%ena je berza. Dona l#kt#a ije senaj e /e #tvr)#je za prvo i naredna tr"ovanja. 'aravno svaka berza samostalo #re)#jezove l#kt#a ije imaj#/i # vid# kvalitet hartija od vrijednosti obim tr"ovine # prethodnom period# #k#pn# pon#d# i potra%nj# hartija od vrijednosti i na kraj# zona

l#kt#a ije zavisi o razvijenosti inansijsko" tr%i ta.

Da prvo tr"ovanje naj e /e se primjenj#je pravilo da se zona l#kt#a ije za prvo tr"ovanje #tvr)#je # pro ent# 29K 399K a za naredna tr"ovanja 29K

29K.

85

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



*adi pospje ivanja tr"ovanja na berzi zone l#kz#a ije se periodi no mjenjaj#.ako na primjer ako se na tri berzanska sastanka ne #tvrdi ijena hartije od

vrijednosti # okvir# zone l#kt#a ije berza mo%e da promijeni zon# l#kt#a ije.

Dona l#kt#a ije obezbje)#je da ne do)e do na"lih slomova ili pak na"lo"rasta ijena pojedinih ili svih hartija od vrijednosti. Dona l#kt#a ije o"rani avaintenzivne promjene ijena hartija od vrijednosti i ostavlja dosta vremena za analiz# poslovnih odl#ka koje s# # vezi sa investiranjem # hartije od vrijednosti kao i njihovih

jenovnih poreme/aja. reba re/i i to da je zona l#kt#a ije vezana za inansijskatr%i ta koja s# manje razvijena i nestabilna. (e)#tim i razvijena inansijska tr%i a seveoma esto opredjelj#j# za #vo)enje zone l#kt#a ije zbo" zna ajnih promjena

ijena hartija od vrijednosti # prethodnom period#.

$koliko se analiziraj# berzanaska tr%i ta odre)enih zemalja ; abela broj 2< vidljivio je da veliki broj zemalja #tvr)#je odre)ena o"rani enja promjene ijena # tok# jedno"tr"ovanja.

abela broj 2. Pre"led zona l#kt#a ija # nekim zemljama

r%ava Dona l#kt#a ije=#strija W 5K0el"ija W 5 W 19KMe ka *ep#blika W 5K

Gr ka W 12 W 17K:ran #ska W 19 W 29KItalija W 19 W 29KEapan W 19 W 69K&ina W 19>etonija W 15>itvanija W 5 W 19K>#ksemb#r" W 5K 'ema kaPoljska W 3 W 19KPort#"al W 15*#m#nija W 15+= 36

Hpanija W 19#rska W 5K

IzvorF +avremena praksa +avremena administra ija 0eo"rad Privatizacija iberzans#" "sl"vanje rivrednih društava%2995. "odine.

Postoje dva mi ljenja koja s# vezana za postojanje zone l#kt#a ije. Prvomi ljenje polazi od to"a da #tvr)ivanje zone l#kt#a ije na d#%i rok #sporava pro estr"ovanja i otkrivanje realne tr%i ne ijene i smanj#je likvidnost tr%i ta. 'adalje

za"ovorni i ovakvo" mi ljenja smatraj# da postojanje zone l#kt#a ije prije ili kasnije36 Dona l#kt#a ije postoji na tr%i t# derivata

86

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



dovodi do magnetn"g e(e#ta koji se sastoji # tome da se ijene pribli%avaj# ili potp#no poklope sa "rani ama zone l#kt#a ije. Ovakva mi ljena temelje se na op tojkarakteristi i tr%i ne ijene da je t" cijena #"ju je ne#" s reman da lati . Protvni i#tvr)ivanja zone l#kt#a ije dalje smatraj# da berzansko tr%i te ima bolji rez#ltat akose # tok# dana odr%ava ve/i broj a#k ija ne"o #tvr)ivanje zona l#kt#a ije.

r#"o mi ljenje polazi od to"a da do korek ija ijena # s#protnom smjer#dolazi onda kada one dosti"n# zon# l#kt#a ije to ima za posledi # spre avanje pre#veli avanja primjene ijena ;"verreacti"n h= "thesis<. r#"i veoma va%anar"#ment za postojanje zone l#kt#a ije odnosi se na iljeni # da nakon ob#stavljanjatr"ovanja nakon dostizanja zone l#kt#a ije brokeri i investitori imaj# dovoljnovremena da do naredno" tr"ova ko" dana analiziraj# #o ene tenden ije - pro ijene dali se radi o stvarnim tr%i nim pomjeranjima ka zoni l#kt#a ije ili se radi o

pek#lativnim post#p ima berzanskih posrednika i investitora.

ako)e pris#tno je i mi ljenje da ve/a zona l#kt#a ije manje #ti e nade avanja na tr%i t# od #%e zone l#kt#a ije ili nepostojanja zone l#kt#a ije.

Postoje brojne analize o pona anj# ijena prilikom postojanja zona l#kt#a ijeali i dalje ne postoji kona an stav o tome da li je za inansijsko tr%i te korisnije postojanje zone l#kt#a ije ili njeno ods#stvo. akav kona no nede inisan stav posledi a je nedostatka podataka ta bi se de avalo sa ijenama da nije postojala zona

l#kt#a ije.

Veoma esto berze koje de ini # zon# l#kt#a ije jedn# zon# l#kt#a ijede ini # za vlasni ke a dr#"# za d#%ni ke hartije od vrijednosti.

3.13. Be& .0s1! !0-e1s! ! -&#,! po1. .%e 3!

Poten ijalne investitore # na eli najvi e interes#je promjena ijena i obimtr"ovanja svakom pojedina nom ak ijom. (e)#tim kretanje tr%i ta # jelini nje"ov#sporen ili #brzan rast sta"na ija ili dinami an pad je # s# tini odraz ono"a ro sedo"a)a # privredi odnosne zemlje. Investitori #vijek imaj# isti iljF k#poti to je tinijea prodati to sk#plje. 0#d#/i da je brzansko tr%i te kontin#irano tr%ite da do promjena

ijena i #tv)ivanje tr%i nih ijena ak ija dolazi svako" dana investitori na berzanskom tr%i t# modi ik#j# osnovni prin ip t"ovanja k#piti to je tinije a prodati

to sk#plje # prin iji k#piti kadacijene hartija "d vrijedn"sti d"stignu najnižu

vriejdn"st% a r"dati ih #ada d"stignu najvišu vrijedn"st .a bi znali kada /e nast#piti taj trnen#tak kada /e ijene hartija od vrijednostikren#ti navi e ili nani%e potrebno je da se analiziraj# kretanja ijena hartija odvrijednosti i na osnovi tih kretanja donese investi iona odl#ka.

Va%no je je znati da pokazatelji kretanja ijena e ekata na berzanskom tr%i t#ne pokaz#j# kako /e se kretanje tih e ekata odvijati # b#d#/nosti ve/ samo kako s# sekretale # pro losti. akle pokazatelji kretanja ijena e ekata pokaz#j# odnosnore"istr#j# promjene koje s# se desile # pro losti ;ex "st < prist#p. Iako je ovakarakteristika tr%i nih pokazatelja veoma o"rani avaj#/a # savremno vrijeme razli iti berzanski pokazatenji na li s# svoj# nezaobilazn# primjen# # analizi berzanskih

kretanja. Ovi pokazatelji predstavljaj# indikatore op te" stanja # privredi ili njenim pojedinim "ranama i sektorima.

8!

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



r%i na kretanja onih kompanija koje svoje hatrije od vrijednosti plasiraj# p#tem or"anizovano" tr%i ta mjere se p#tem prosjeka i indeksa.

*+(*+(+ Be& .0s1! p&os3e"!$ iroj javnosti pojmovi indeksi i prosje i naj e /e se shvataj# kao sinonimi

ali se # s# tini radi se o rzli itim na inom mjerenja promjena ijena hartija odvrijednosti. Prosje i predstavljaj# ponderisane ili neponderisane prosjeke ijenahartija od vrijednosti.

Prosje i ijena hartija od vrijednosti ;ak ija< dobijaj# se sabiranjem ijenaak ija odre)enih odabranih kompanija i djeljenjem sa brojem koji je # odre)enomvremen# de inisan kao djelila . Da izra #navanje prosjeka #klj# ena je po jednaak ija kopanije koja je odre)ena za izra #navanje prosjeka tako da je ponderde inisan visinom ijene kokretno" e ekta. 'a taj na in ak ije ije s# ijene vi e imaj#ve/i relativni #ti aj na visin# prosjeka bez obzira na obim tr"ovine. akle promjena

ijene e ekta koji ima vi # ijen# zna ajnije mijenja vrijednost #tvr)eno" pokazatelja od promjene ijena e kta sa ni%im vrijednosti.

0erzanski prosje i se #obi ajeno ra #naj# na osnov# reperezentativne liste od29 39 kompanija naj e /e za razli ite privredne sektore kao to s# ind#strijski#sl#%ni transportni itd. 'ekada se i ovi ovako #tvr)eni pokazatelji objedinjavaj# # jedan koji onda pokaz#je kretanje ijena e ekata # odnosnim privrednim sektorima.

0erzanski prosje i s# veoma kori /eni pokazatelji kako kod investitora tako ikod dr#"ih analiti ara koji se bave analizom berzansko" tr%i ta i analizom inansijskihtr%i ta #op e. (e)itim iako ovi pro je i predstavljaj# veoma po#zade pokazatelje naosnovi kojih se mo"# donijeti relevantni zaklj# i o njihovom kretanj# # b#d#/nosti ina osnovi kojih se mo%e donijeti investi iona odl#ka oni maj# odre)ena okrani enjakoja s# vezana zaF

1< zamjen# ak ija2< promjen# veli ine reprezentativne liste3< diobe ak ija.

&ao to znamo na savremenom tr%i t# kompanije svakodnevno mjenjaj# svoj#

aktivnost tako da esto dolazi do promjene kako njihove djelatnosti tako i dorez#ltata koji posti%# na tr%i t# dolazi do akvizi ija i raznih dr#"ih trans orma ija svedo prestanaka rada i sve to #ti e na promjene odnosno zamjene ak ija koje se nalazena listi za izra #navanje prosjeka. $koliko do)e do takve sit#a ije postoje dvijeteorijske mo"#/nostiF

5< da se izabere ak ija one kompanije koja se prodaje po sli noj ijeni.$koliko ne postoji ak ija koja se prodaje po sli noj ijeni na odnosnomtr%i t# onda ostaje mo"#/nost da dod ili od#zme odre)eni iznos # odnos#na prethodn# pro ijen#. Ovakav post#pak nije statisti ki ispravan ali on #na el# zadovoljava osnovn# namjen# za #tvr)ivanje pokazatelja.

6< r#"i prist#p n#di rje enje koje je sadrano # #sa"la)avanj# djelio a.

87

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl


8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



*adi obja njenja ovo" metoda posl#%imo se slede/im primjeromF

199

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



Pokazatelji ;prosjesi< koji s# ponderisani ijenom izra #navaj# se sabiranjemijena odabranih ak ija ;iz indeksne korpe< i djeljenjem to" zbira brojem koji jede inisan kao djelila . 'ajpoznatiji prosjek je ;a* G"nes ndustral >verages+;G >5koji predstavlja ind#strijski prosjek ;indeks<. Ovaj pokazatelj je konstr#isan jo 1786."odine. On spada # najpoznatije i naj e /e objavljivane pokazatelje. $ vrijeme kada je #stanovljen njime je bila ob#hva/ena jedna "r#pa ak ija a izra #navo se deljenjem#k#pno" zbira ijena ak ija sa iznosom #k#pno" broja ak ija. anas se ovaj prosjekizra #nava sabiranjem ijena ak ija 39 najve/ih ind#strijskih renomiranih i visokokvalitetnih kompanija tzv.blu chi st"c#s7I kotiranih na 'A+? koji se dijeli inio emkojim se #skla)#j# odst#panja pro#zrokovana ijepanjem ;diobom< ak ija koja s#vr ena tokom "odina ili dr#"im promjenama do kojih je do lo zamjenom neke od3! ermin blu chi st"c#s poti e iz i"re pokera "dje %eton plave boje predstavljanajve/# vrednost.

=ko pretpostavimo da se odre)eni pokazatelj izra #nava na osnov# ijena pet ak ija i ako se jedna od ljih podjeli # odnos# 1F4 sit#a ija bi bila slede/aF

=k ija ,ijena= 290 29, 49

39? 49

$k#pna vrijednost ak ija iz korpe je 159. jelila je 5 tako da pro ijenaiznosi 39 ;159F5<.

=ko je ak ija , podjeljena # odnos# 1F4 proizilazi da bi #k#pna vrijenost

iznosila 129 ;29 29 19 39 49<. 0#d#/i da je djelila ostao isti i on iznosi 5 proizilazi da vrijednost pro ijene iznosi 24 #mjesto 39. akle do lo je do pada pro ijene ikao se na tr%i t# ni ta nije desilo osim dibe jdne ak ije.

Promjen# djelio a mo"#/e je izvr iti na slede/i na in.

'ova a"re"atna ijena;1< 'ovi djelila T

+tara pro ijena ijena

'ova a"re"atna ijena

;2< 'ova pro ijena T 'ovi djelila

'ovi djelila T 129F 39 T 4 'ova pro ijena T 129F 4 T39

Iz navedeno" primjera vidljivo je da se promjenom djelio a pro jena vra/a na prethodni nivo.

191

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



kompanija koje #laze # prosjek kekom dr#"om kompanijom tako da ;G > vi e podje/a na indeks ne"o na prosjek.

Pored ;G > postoje jo tri oS Eones indeksa od kojih dva prate kretanjeak ija kompanija iz odre)enih privrednih sektora a tre/i predstavlja kombina ij# prvatri indeksa.

Do Jo0es !0-#s%&!3s1! 0-e1s ; ;"* G"nes ndustriaj >verage< prati kreatnjeijena ak ija 39 ind#strijskih kompanija.

Do Jo0es !0-e1s %&.0spo&%0!h 1o$p.0!3. ; ;"* G"nes Trans "rtati"n >verage5 prati kretanje ijena ak ija 29 aviokompanija kao i kompanija iz oblasti%eljezni ko" i dr#msko" saobra/aja.

Do Jo0es !0-e1s #s #60!h -3e .%0os%! ; ;"* G"nes Utilit= >verage< pratikretanje ijena ak ija koje se bave kao to s# plin ili elektri na ener"ija ili neki dr#"iener"enti.

Do Jo0es > 1o$po !%0! !0-e1s ; ;"* G"nes J9 3"m "zite >verage< pratikretanje ijena ak ija svih 65 kompanija koje #laze # sastav prva tri indeksa.

*+(2+2+ Be& .0s1! !0-e1s!

Po indeksima se podraz#mjevaj# ponderisani prosje i ijena izabranih hartijaod vrijednosti. Mesto se ka%e da oni predstavljaj#tržišne indi#at"re i da pokaz#j#kretanje ijena hartija od vrijednosti # d#%em vremenskom period#.

Osnovna #nk ija indeksa je da kvantitativno iska%e dnevne promjene ijanahartija od vrijednosti # odnos# na bazni period. +am apsol#tni nivo vrijednostiindeksa "ovori relativno malo o kretanjima na tr%i t# dok se mno"o vi e podatakamo%e dobiti posmatranjem nje"ove realtivne promjene kao i kretanjem kroz prethodni period. &ao i ve/ina alatki kojima se sl#%e analiti ari indeksi imaj# svojene"ativne i ne"ativne strane. Indeksi prakti no predstavljaj# sredstvo koje se mo%ekoristiti za #op teno posmatranje kretanja na tr%i t# # prethodnom period# a analizaindeksa # pro losti i njihove reak ije de)avanja # ekonomiji mo"# investitorima pomo/i da bolje rea"#j# na akt#eln# sit#a ij#. ako)e imaj#/i # vid# da se indeksiizr# anavaj# matemati kim metodama koje imaj# brojna o"rani enja indeksi mo"# biti po"re no prot#ma eni ili da indeksi ne pokaz#j# one elemente za to s#namjenjeni. Izra #navanje indeksa pored berze bave se razne str# ne kompanije koje

s# vezane za berzansko poslovanje.Ineksi # najop tijem smisl# treba da daj# od"ovor ta se de ava na

inansijskom tr%i t#. +adr%aj indeksa ini indeksna korpa odabranih hartija odvrijednosti ije kretanje /e biti pra/eno tim indeksom. Indeksna korpa # stvari predstavlja zami ljeni port olio ak ija koje reprezentet#j# odre)eno tr%i te i pokaz#jekako bi se kretali prinosi investitora koji je #lo%io ba # te hartije od vrijednosti.Indeksi se sastavljaj# na razli ite na ine tako da pokaz#j#F

1< kretanje svih ijena na odnosnom tr%i t# ;all share inde#s<2< zatim kao sektorski indeks ;# indeksnoj korpi si indeksi koji pripadaj# samo

odr)enoj "rani<

3< indeks najlikvidnijih ak ija ;# indeknoj korpi se nalaze ak ije kompanijade inisane po kriterij#m# likvidnosti<

192

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



4< re"ionalni indeks ;# indeksnoj korpi se nalaze ak ije kopanija iz de inisano"re"iona odabrane po de inisanom kritetij#m#< itd.

Pored berzanskih indeksa # ij# indeksn# korp# #laze ak ije postoje berzanski indeksi # ij# indeksn# korp# #laze obvezni e kao i indeksi sa robnih berzi.

Indeksi ponderiani tr%i nom vrijedno /# izra #navaj# se stavljanjem # odnos#k#pne tr%i ne vrijednosti odabranih kompanija # sada njem tren#tk# sa njihovom#k#pnom tr%i nom vrijedno /# # pret"odnom period# ;bazni period<. Ovakva vrstaindeksa je npr. +NP599 kompozitni indeks rejtin" or"aniza ije +tandardNPoorX zaodabranih 599 ak ija ;499 ind#strijskih 29 transportnih 49 kompanija koje vr e javne#sl#"e i 49 inasijskih kompanija. Indeks +NP599 ponderi e svak# ak ij# iz svo"sastava # propor iji sa njenom tr%i nom kapitaliza ijom37 tj. # propor iji sa #k#pnomtr%i nom vredno /# svih ak ija to" pred#ze/a.

akle kompanija ija je tr%i na kapitaliza ija npr. tri p#ta ve/a od tr%i nekapitaliza ije dr#"e kompanije ima/e i tri p#ta ve/i ponder # indeks#. Vrijednost 599ak ija iz +NP599 indeksa iznosi otprilike !5K tr%i ne kapitaliza ije 'A+?. +astav+NP599 se mijenja # zavisnosti od listin"a 'A+?38 i nestajanja kompanija poddejstvom merd%era ;mergers< i akvizi ija ;acAuisiti"ns<. +matra se da ovaj indekskao reperni koriste najve/i investitori # ak ije. Po to kretanje ijena pojedinih ak ijasadr%anih # ovom indeks# vi e od ostalih #ti e na smjer kretanja tr%i ta kodizra #navanja indeksa +NP599 njihovom per omansama se pridaje poseban zna aj.Ovaj indeks je pozant po tome to ozna ava vrijednost tr%i ta koja mo"# biti strate kire erentnija od vrijednosti pojedinih dioni kih dr# tava.

Pri konstr#k iji berzanskih indeksa mora se voditi ra #na o vi e stvari kao tos#F1< /eličina uz"r#a mora biti takva da se njome dovoljno pre izno mo%e

reprezntetovati tr%i ni se"ment koji se %eli posmatrati. 'is# po"odni ni preveliki#zor i ;neekonomi ni s# i ote%avaj# ra #nanje< niti premali ;mo"# zna itinepre iznost<. Odre)ivanje prave mjere veli ine #zorka je veoma osjetljiv posaood ko"a zavisi kvalitet indeksa.

2< Re rezentativn"st uz"r#amora biti da indeks odra%ava promene # svakomse"ment# sk#pa. Ve/i #zor i s# po pravil# i reprezentativniji ali se pravilnimizborom elemenata sk#pa reprezentativnost mo%e posti/i i na nivo# malo" #zorka.

3< P"nderisanje odre)#je zna aj pojedinih elemenata #zorka' Ponderisanje trba da

b#de sa"lasno zna aj# pojedinih elemenata #zorka na ketanje sk#pa kao jeline.=ko je hartija od vrijednosti zast#pljena # indeks# propro ionalno njenojzast#pljenosti na tr%i t# tada se "ovori o tr%i noj kapitaliza iji ;value *eighted <kao ponder#. =ko s# hartije od vrijednosti # indeks# zast#pljene podjednako bezobzira na njihovo tr%i no # e /e tada "ovorimo o jednakim ponderima ;eAual*eights<. $koliko s# hartije ponderisane njihovim ijenom tada "ovorimo o

ijenovnom ponderisanj# ; rice *eights<.

37 r%i na kapitaliza ija kompanija dobija se kada se #k#pan raspolo%ivi broj ak ija pomno%i

jedini/nom ijenom ak ije.38 One ak ije koje se pojave na listin"# mo"# biti ob#hva/ene +N599 indeksom a one koje si)# salistin"a po pravil# izlaze iz #zorka indeksa.

193

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



4< Pra#tične jedinice mere mora da ima svaki berzanski indeks koji pretend#je dastekne pop#larnost. 'jima berzanski indeks treba da pr#%i jednostavne i jasneod"ovore na pitanja koja s# od interesa za investitore. >ako/a itanja i t#ma enjaindeksa s# odl# #j#/e za nje"ov #spijeh.

*+(*+*+ I0-e1s! Beo,&.-s1e 4e& e

*+(*+*+(+ BELEKS !0e

Dvani an naziv ovo" indeksa je Op ti indeks ak ija 0eo"radske berze‐ $.,.Kline

$.,.2Sline je indeks koji je od maja 2997. "odine zamjenio indeks $.,.2S(m' $.,.Kline je indeks koji je ponderisan tr%i nom kapitaliza ijom koja senalazi # slobodnom promet# ; (ree (l"at < koji se ne prila"o)ava za ispla/enedividende i nije za ti/en od dil#ta iono" e ekta koji se javlja #sled isplate dividendi. $.,.Kline se sastoji od ak ija kojima se tr"#je na tr%i tima 0eo"radske berze i kojes# isp#nile kriterij#me za #lazak # indeksn# korp#. e%ina komponenti # indeks# jeo"rani ena na maksimalnih 19K # odnos# na ree‐ loat tr%i n# kapitaliza ij# indeksa.

'amena indeksa je da meri promene ijena ; rice index< ak ija kojima setr"#je na 0eo"radskoj berzi a koje s# prethodno zadovoljile kriterij#m za#klj# ivanje # indeksn# korp#. Indeks $.,.Kline je dizajniran kao osnovniYben hmarkZ za pra/anje kretanja ijena na srpskom tr%i t# kapitala. +a dr#"e strane $.,.Kline je dizajniran na na in koji najbli%e mo"#/e opis#je #k#pna ;br"admar#et < tr%i na kretanja i koji mo%e sl#%iti kao podlo"a ;underl=ing < za kreiranjestr#kt#riranih proizvoda i derivate na doma/em i inostranom tr%i t#. Od nje"a seo ek#je da b#de analiti ka alatka kako za port olio menad%ere pro esionalneanaliti are str# n# javnost investitore tako i sve dr#"e koji pro# avaj# dinamik#kretanja ena na srpskom tr%i t#.

&alk#la ija i objavljivanje indeksa $.,.Kline vr i se svako" radno" dana0erze po istek# svih zakazanih tr"ovanja za taj dan. $ sl# aj# da je tr"ovanje pojedina nom hartijom od vrijednosti #klj# enom # indeksn# korp# ob#stavljeno naodre)eni dan ili # odre)enom period# indeks se izra #nava na bazi poslednje ijenedate hartije sa poslednje" tr"ova ko" radno" dana koji je prethodio ob#stavi njeno"tr"ovanja.,ijena ak ija koja se koristi za izra #navanje indeksa $.,.Kline je preovala)#j#/a

odnosno ijena zatvaranja koja je ormirana # tr"ovanj# ak ijama koje ine indeksn#korp#.Prilikom izra #navanja vrijednosti indeksa # bilo kojem tren#tk# relevantna

koli ina ak ija odre)eno" izdavao a koja se koristi prilikom ra #nanja ob#hvata#k#pan broj obi nih ak ija pomno%en (ree (l"at aktorom ;:: < na dan poslednjerevizije indeksne korpe.

Free (l"at aktor ;:: < je pro enat ak ija koji se nalazi # slobodnom promet# ikoji je javno dost#pan poten ijalnim investitorima. :: se dobija kada se od #k#pno" broja ak ija od#zm# ak ije koje se ne nalaze # slobodnom promet# ;n"n (ree (l"at <.Pod pojmom ak ija koje nis# # slobodnom promet# smatraj# se ak ije koje s# #

vlasni tv#F li a koja pojedini ano posed#j# vi e od 5K ak ija od #k#pno izdatihak ija izdavao a iz#zimaj#/i ak ije koje se nalaze # vlasni tv# investi ionih i

194

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



penzionih ondova kao I dr#"e ak ije na kastodi ra #nima dr# tva za #pravljanjeondovima osi"#ravaj#/#ih dr# tava brokersko dilerskih dr# tava i dr#"ih

investi ionih kompanija sa kratkoro nim investi ionim strate"ijamaQ sopstvene ak ije izdavao aQ ak ije koje posed#j# me)#narodne or"aniza ije i instit# ije za razvojQ ak ije koje posed#je *ep#blika +rbija iz#zimaj#/i ak ije # vlasni tv# =k ijsko"onda :onda za penziono i invalidsko osi"#ranje.

Izra #navanje (ree (l"at aktora :: i prate/ih koe i ijenataF:: ;K<T199K‐ 'on ree loatK0roj ak ija # ree loat# T :: U#k#pan broj ak ija:ree loat tr%i na kapitaliza ija T :: U $k#pna tr%i na kapitaliza ija:: se #tvr#)#je na bazi javno dost#pnih in orma ija sa internet strani a ,entralno"re"istra kao i podataka koji s# objavljeni # prospekt# izdavao a na dat#m revizijeindeksne korpe. :: se ra #na kvartalno primenj#je se od tren#tka implemanta ijerevizije indeksne korpe i va%i do slede/e revizije.

*+(*+*+2+ (IJIKBL

Pored indeksa $.,.2Kline 0eo"radska berza izra #nava i indeks $.,.K49' $.,.2S49 je indeks ponderisan isklj# ivo tr%i nom kapitaliza ijom koji se ne prila"o)ava za ispla/ene dividende i nije za ti/en od dil#ta iono" e ekta koji se javlja#sled isplate dividendi. $.,.K49 se sastoji od ak ija kojim se tr"#je metodomkontin#irano" tr"ovanja i koje s# isp#nile #slove za #lazak # indeksn# korp#. e%inakomponenti # indeksnoj korpi je o"rani ena na maksim#m 29K # odnos# na #k#pn#tr%i n# kapitaliza ij# indeksa na dat#m revizije.

(IJIKBL je prevashodno namenjen napređenju investicionogprocesa, kroz merenje performansi najlikvidnijeg segmenta srpskogtržišta kapitala, kao i kroz mogućnost upoređivanja potencijalnihinvesticionih strategija prema indeksu. Sa druge strane, B ! "#$ jedizajniran na na%in koji naj&liže moguće opisuje tržišna kretanjanajlikvidnijih akcija i može služiti kao podloga ' underl=ing ( za kreiranjestrukturiranih proizvoda i derivata na domaćem i inostranomtržištu. 'amjena ovo" indeksa je da se mjere promjene ijena ; rice inde#s< ak ijana berzanskom i slobodnom berzanskom tr%i t# kojima se tr"#je metodomkontin#irano" tr"ovanja i koje s# isp#nile #slove za #lazak # indeksn# korp#. Ovaj

indeks je namjenjen #napre)enj# investi iono" pro esa kroz mjerenje per ormansinajlikvidnije" se"menta tr%i ta kapitala. Od ovo" indksa se o ek#je da b#de veoma po#zdana alatka kako za port olio menad%ere investi ione savjetnike investitoretako i za sve one koje pro# avaj# i analiziraj# berzansko tr%i te.

)alkulacija i o&javljivanje indeksa $.,.K49 vrši se svakogradnog dana Berze, u realnom vremenu, od trenutka kada jeispunjen uslov za njegovo izra%unavanje i pu&likovanje, pa doformiranja cijena na zatvaranju. *ijena akcija koja se koristi zaizra%unavanje indeksa $.,.K49 je svaka cijena akcija koja jeformirana u trgovanju akcijama koje %ine indeksnu korpu, izuzevcijena koje su ostvarene u &lok transakcijama. +rva vrijednostindeksa $.,.K49 u danu, utvrđuje se u realnom vremenu u trenutka

195

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



kada najmanje - akcija koje %ine indeksnu korpu ostvari prvutransakciju u danu 'cijena na otvaranju(. /koliko se do utvrđivanjacijena na zatvaranju više od 0- akcija koje %ine indeksnu korpu neotvori 'ne zaklju%i ni jednu transakciju(, indeks $.,.K49 se neizra%unava u realnom vremenu, već se utvrđuje vrednost indeksaprema cijenama na zatvaranju akcija koje %ine indeksnu korpu, &ezo&zira koliko indeksnih komponenti je ostvarilo transakcije upredmetnom danu.

+rilikom izra%unavanja vrijednosti indeksa u &ilo kojem trenutkurelevantna koli%ina akcija određenog izdavaoca koja se koristiprilikom ra%unanja, o&uhvata ukupan &roj o&i%nih akcija pomnožen (ree (l"atfaktorom '11c( na dan poslednje revizije indeksne korpe.

2a&ela &roj . +astav indeksne korpe indeksa 0?>?&+15 na dat#m poslednjerevizije 39.96.2997.

?mitent +imbol &oli ina :: Pro enat=I& banka a.d. 'i =I&0 !.319.648 68 89K 29 99 K&omer ijalna banka a.d. 0eo"rad &(0' 7!9.831 32 49K 15 66 K?ner"oprojekt holdin" a.d. 0eo"rad ?'C> 7.!69.528 199 99K 13 53 K+oja protein a.d. 0e ej +EP 5.389.999 67 89K 7 2! K(etals banka a.d. 'ovi +ad ( 0' 341.355 74 73K 7 95 K="robanka a.d. 0eo"rad =G0' !17.!47 !8 83K ! !! K$niverzal banka a.d. 0eo"rad $'0' 596.362 !4 83K 6 48 KE#bmes banka a.d. 0eo"rad E(0' 154.1!! 66 2!K 4 47 KPrivredna banka a.d. 0eo"rad P*0' 2.482.727 79 58K 3 36 KImlek a.d. 0eo"rad I(>& 8.528.619 1! 37K 2 56 K(etala a.d. Gornji (ilanova ( >, 1.929.999 7! 41K 2 46 K(esser ehno"as a.d. 0eo"rad G=+ 1.936.657 17 96K 2 12 K0ambi 0anat a.d. 0eo"rad 0(0I 429.6!7 35 71K 1 81 K

i"ar a.d. Pirot IG* 1.!17.469 199 99K 1 72 Kele onija a.d. 0eo"rad >:' 514.8!9 !3 14K 1 59 K

IzvorF SSS.bele@. o. #

*+(*+=+N.3po 0.%!3! !0-e1s! # s/!3e%#

$ Ve !1o3 B&!%.0!3! najpoznatiji je sistem indeksa koje objavlj#j# dnevnenovine :ajnen el ajms ; Financial Times Share ndexes5' =kt#arske indekseizra #nava =kt#arski instit#t i :ak#ltet za akt#arstvo kao ponderisane aritimeti kesredine za 54 tr%i na sektora podjeljena # razli ite ind#strijske "rane.

$ E.p.0# najpoznatiji je 'ikkei indeks. Ovaj indeks se jo naziva i <i##ei ;"* G"nes ndex% <i##ei St"c# average ili <i##ei 669'Ovaj indeks poti e sa tokijske berze

196

http://www.belex.co.yu/srp/akcije.php?s=AIKB

http://www.belex.co.yu/srp/akcije.php?s=KMBN

http://www.belex.co.yu/srp/akcije.php?s=ENHL

http://www.belex.co.yu/srp/akcije.php?s=SJPT

http://www.belex.co.yu/srp/akcije.php?s=MTBN

http://www.belex.co.yu/srp/akcije.php?s=AGBN

http://www.belex.co.yu/srp/akcije.php?s=UNBN

http://www.belex.co.yu/srp/akcije.php?s=JMBN

http://www.belex.co.yu/srp/akcije.php?s=PRBN

http://www.belex.co.yu/srp/akcije.php?s=IMLK

http://www.belex.co.yu/srp/akcije.php?s=MTLC

http://www.belex.co.yu/srp/akcije.php?s=TGAS

http://www.belex.co.yu/srp/akcije.php?s=BMBI

http://www.belex.co.yu/srp/akcije.php?s=TIGR

http://www.belex.co.yu/srp/akcije.php?s=TLFN

http://www.belex.co.yu/srp/akcije.php?s=AIKB

http://www.belex.co.yu/srp/akcije.php?s=KMBN

http://www.belex.co.yu/srp/akcije.php?s=ENHL

http://www.belex.co.yu/srp/akcije.php?s=SJPT

http://www.belex.co.yu/srp/akcije.php?s=MTBN

http://www.belex.co.yu/srp/akcije.php?s=AGBN

http://www.belex.co.yu/srp/akcije.php?s=UNBN

http://www.belex.co.yu/srp/akcije.php?s=JMBN

http://www.belex.co.yu/srp/akcije.php?s=PRBN

http://www.belex.co.yu/srp/akcije.php?s=IMLK

http://www.belex.co.yu/srp/akcije.php?s=MTLC

http://www.belex.co.yu/srp/akcije.php?s=TGAS

http://www.belex.co.yu/srp/akcije.php?s=BMBI

http://www.belex.co.yu/srp/akcije.php?s=TIGR

http://www.belex.co.yu/srp/akcije.php?s=TLFN

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



;T"#=" St"c# .xchange 1 TS. <. 'ikkei indeks se izra #nava od 1848. "odine a predstavlja ponderisani indeks koji ob#hvata ijene 225 ak ija. Ove aka ije predstavaljaj# ak ije prve sek ije berze ;"dje va%e stro"i #slovi< i "dje se kotira#k#pno oko 1299 ak ija. Indeksna korpa 225 jednom "odi e se revidira kada 6 ak ijamo%e biti zamjenjeno.

U Ne$.81o3 je najzna ajni berzanski indeks = ; e#ts he =ktienine@<. Indeksn#korp# ine 39 ak ija vode/ih nema kih kompanija sa :rank #rtske berze.

$ Ne$.81o3 je veoma pop#laran indeks F>L >#tien' Ovaj indeks ob#hvata199 najve/ih kompanija sa :rank #rtske berze.

$ Ho0, Ko0,# najzna ajniji berzanski indeks je Bang Seng ndex. &reiran je 1864. "odine i predstavlja ponderisan# vrijednost 3349 ak ije sa listin"a berze #Con" &on"#.

$ @&.0"#s1o j najzna ajniji berzanski indeks je ,=, G?'?*=> I' ?;3"tati"n >ssistee en 3"ntinue ?eneral ndex<. Izra #nava se od 1871. "odine asastoji se od 259 kotiranih ak ija na Pariskoj berzi. Da potrebe tr"ovine j# ersimakonstr#isan je podindeks ,=, 49 koji ob#hvata 49 kotiranih ak ija.

$ Š/.3".&s1o3 najzna ajniji indeks s# +0I ;+Siss 0ank Indistr < i +0,General.

$ Italiji najzna ajni indeks je (I0 General i 0an a ,om.

a jo jednom ponovimo. Da konstr#k ij# bilo ko" iznosa # bilo kojoj zemlji potrebno je #tvrditi optimalni #zorak hartija od vrijednosti. $zorak hartija odvrijednosti mora biti dovoljno veliki da odra%ava realna kretanja privredno" se"mentaza koji se konstr#i e s jedne strane ali ne toliko velik da ote%ava izra #navanje i posk#plj#je nje"ovo kori /enje. $zorak hartija od vrijednosti mora biti sastavnjen odreprezentativnih elemenata posmatrano" privredno" se"menta. ako)e neophodno jei pravilno odabrati pondere kao i jedini e izra%avanja da bi bili podesni zaraz#mjevanje i davanje neophodnih in orma ija.

0erzanski indeksi predvi)aj# i pro jenj#j# konj#nkt#rna kretanja nainansijskom tr%i t# # ijelini ili nje"ovom jednom dijel# a posredno pro jenj#j# i

konj#nkt#rna kretanja # realnom sektor# na nivo# privrede # jelini ili nje"ovim pojedinim djelovima. Oni predstavljaj# kratak i jasan pre"led kretanja na inansijskim

tr%i tima za period za koji s# konstr#isani ;dan nedjelja mjese ili vi e mjese i<.

*+(=+ Os%. ! po1. .%e 3!

(e)# o stalim pokazateljima koji se koriste # anlizi berzansko" poslovanjaspadaj#F

1< tr%i na kapitaliza ija ak ia i2< pokazatelji str#kt#re investitora.

49 0roj 33 izabran jer po &ineskoj astrolo"iji predstavlja sre/an broj.

19!

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



r%i na kapitaliza ija predstavlja proizvod broja emitovanih ak ija i njihove poslednje tr%i ne ijene. $k#pna tr%i na kapitaliza ija predstavlja zbiz svih tr%i nihkapitaliza ija ak ija koje s# # ijelosti slobodne za tr"ovanje. Ovaj pokazatelj se mo%era #nati za tr%i te kao ijel# pojedine se"mente tr%i ta ak ije # indeksnoj korpiak ije koje ine (ree (l"at 84 pojedine izdavao e ak ija ili obvezni a i sli no.

Pokazatelji str#kt#re investitora predstavljaj# takve pokazatelje koji pokaz#j#koja vrsta investitora je pris#tna na tr%i t# i kakav je njihov me)#sobni odnos.

'aj e /e se mjeri odnos pravnih i izi kih li a # str#kt#ri investitora kao iodnos stranih i doma/ih investitora. ako)e kao i tra%i na kapitaliza ija i ovaj pokazatelj mo%e se koristiti kao pokazatelj tra%i ta kao jeline pojedinih nje"ovihse"menata ak ija # indeksnoj korpi itd.

*+(>+ G o4. ! ."!3. 4e& .0s1!h %&6!7%.

*azvoj inansijskih tr%i ta # svijet# "lobaliza ija svetke privrede razvoj irasprostranjenost m#ltina ionalnih kopanija #slovilo je i da s# i berze postale"lobalna tr%i ta. Dala"anjem +vjetske tr"ovinske or"aniza ije za samnjenje i#klanjenje svih prepreka # tr"ovini dalje doprinosi "lobaliza iji svetske privrede i

inansijskih tr%i ta. $ sada njim tr%i nim #slovima # sada njim #slovima"lobaliza ije inansijskih tr%i ta kompanije kojima s# potrebna sredstva ako ikompanije koje %ele da investiraj# mo"# da k#pe ak ije na berzama irom svijeta. 'ataj na in kompanije kojima nedostaj# odre)ena sredstva sti # neophodan kapital akompanije koje imaj# vi ka kapitala investiraj# # hartije od vrijednosti od kojiho ek#j# pove/an prinos.

'ajzna ajniji aspekti "lobalizaije inansijskih tr%i ta sastoje se # "lobaliza iji berzi i metode #la"anja # strane hartije od vrijednosti.

'ajve/i broj svetskih berzi predstavlja elektronski milje tako da one predstavljaj#intertem "ralna tržišta. o # stvari zna i da se tr"ovanje na berzama mo%e vr iti #svako doba dana imaj#/i # vid# da je planeta zemlja lopta i da dok je na jednoj pol#lopti dan na dr#"oj no/ tako da mo"#/e radno vrijeme na "lobalbom nivo# iznosi24 asa.

$ ranijem period# nedostaj#/a sredstva kompanije s# pribavljale p#temkredita. ako)e # tom period# nije bilo masovne mo"#/nosti # #la"anja # strane

hartije od vrijednosti. +avremena inansijska tr%i ta i savremene berze omo"#/avaj# prik#pljanje sredstava i investiranje na "lobalnom nivo# #z potp#n# ravnopravnostsvih # esnika na tr%i t#.

Investitori mo"# da k#pe strane hartije od vrijednosti koje se nalaze na listin"#lokalne berze. $koliko hartije od vrijednosti nis# na listin"# lokalne berze a postoji%elja za k#povinom navedenih hartija od vrijednosti mo%e se obaviti preko posrednikana tr%i t# "dje se kotira odnosna hartija od vrijednosti.

Re !$e

41 Vidi obja njenje na strani 195.

197

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



+ek#ndarno tr%i te kapitala predstavlja milje na kome se tr"#je d#"oro niminansijskim instr#mentima. Primarno tr%i te kapitala predstavlja ono tr%i te na kome

ekonomski s#bjekti mobili # kapital izdavanjem ;emisijom< d#"oro nih inansijskihinstr#menata.

+ek#ndarno tr%i te kapitala mo%e biti or"anizovano kao berza ili kao alterskoili O , tr%i te. *azvoj inansijskih tr%i ta i razvoj in orma ionih tehnolo"ija doprinio je da veliki investitori obavljaj# tr"ovin# neposredno koja se nakon to"a # ilj#re"istrovanja pon#de i tra%nje prijavlj#je berzi. Ovaj oblik tr"ovanja esto se nazivačetvrt" tržište. $ literat#ri se esto sre/e nazivdrug" tržište% koje ozna ava berze nakojima se tr"#je hartijama od vrijednosti ekonomski manje sna%nih s#bjekata kao inazivtre&e tržište koje ozna ava altersko tr%i te za promet inansijskih instr#menatanovih tehnolo ki savremenih i manjih s#bjekata. 'a berzi se tr"#je odre)enim standardizovanim inansijskim instr#mentima. a bi seomo"#/ila tr"ovina odre)enim inansijskim instr#mentima neophodno je da oni b#d# primljeni #klj# eni na listin". $slove za prijem inansijskih instr#menata na listin" propis#je svaka berza pojedina no ;naj e /e Pravilnikom o listin"#< i oni s# za prvekate"orije listin"a veoma stro"i na svim berzama.

*obne berze p#tem listin"a obezbje)#j# robe koje imaj# reprezentativan ide inisan kvalitet s jedne strane i dovoljne koli ine s dr#"e strane. Dbo" to"a robne berze razvijaj# sopstvene or"aniza ijske dijelove koji imaj# zadatak da provjeravaj#koli in# i kvalitet roba koje s# predmet tr"ovanja. $ novije vrijeme robne berze

#nk ij# provjere i #tvr)ivanja stanja kvaliteta i kvantiteta roba koje s# poten ijalni predmeti tr"ovanja na berzi obavljaj# spe ijalizovane a"en ije. Mesto se ove a"en ijenazivaj# ovla /ene berzanske a"en ije.

*obne berze ne ormiraj# razli ite listin"e ;listin" = 0 i sli no< ve/ se narobnim berzama tr"#je robama prvo" kvaliteta dr#"o" kvaliteta itd. a to # stvari imaist# #lo"# kao i razli iti listinzi na berzama e ekata.

a bi se neke hartije od vrijednosti listirale na berzi one moraj# da isp#ne op te#slove kao to s#F da imaj# sva ormalna obilje%ja hatrija od vrijednosti koja s# propisana domi ilnim zakonodavstom ;naj e /e Dakonom o hartijama od vrijednosti<da s# slobodno prenosive da se zahtjev za listiranje hartija od vrijednosti odnosi nasve hartije od vrijednosti iste klase. a bi odre)ene hartije od vrijednosti bile primljene na berz# potrebno je da &omisiji za hartije od vrijednosti podnes# prospekt.Prospekt se veoma esto naziva i li nom kartom kompanije iz ko"a investitori mo"#da do)# do najneophodnijih in orma ija o kompaniji.

Prospekt predstavlja dok#ment koji sadr%i sve neophodne in orma ije oizdavao # hartija od vrijednosti koje s# potrebne radi dono enja odl#ke o investiranj#i ormiranj# slike o vrijednosti imovine izdavao a # inansijskim izvje tajima.

r"ovanje na berzi je osnovna #nk ija berze. 0erza kao tr%i na instit# ijaor"aniz#je tr"ovanje za ra #n svojih klijenata. r"ovanje ne obavljaj# sami klijentive/ to rade za njihov ra #n berzanski posredni i - brokeri i dileri. a bi se omo"#/ilotr"ovanje na berzi potrebno je da berza or"aniz#je prik#pljanje nalo"a ;pon#de itra%nje< da #tvrdi pravila tr"ovanja ;metod< da #pari nalo"e pon#de i tra%nje i nakonnjihovo" #parivanje obezbjedi zaklj# ivanje transak ija.

198

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



Dbo" to"a svaka berza kreira neophodna dok#menta spe i i na za berzanskotr"ovanje. 'aj e /a dok#menta koja se koriste # berzanskom poslovanj# s#F nalo" pon#de - nalo" za prodaj# nalo" tra%nje nalo" za k#povin# i zaklj# ni a.

r"ovanje na berzi se obavlja isklj# ivo izdavanjem nalo"a za k#povin#odnosno nalo"a za prodaj#.

+a stanovi ta investitora i berze kao or"anizatora berzansko" poslovanjanajzna ajnija je podjela nalo"a sa stanovi ta jenovnih o"rani enja # koje spadaj#%&6!70! 0. o,' !$!%!&.0! 0. o, ! s%op 0. o,.

r%i ni nalo"om se berzanskom posrednik# nala%e da k#pi ili proda odre)eneinansijske instr#mente po tr%i nim #slovima. o zna i da tr%i ni nalo" nema

de inisan# ijen# ve/ izbor najpovoljnije ijene ;za k#povin# najni%a mo"#/a ijena aza prodaj# najvi a mo"#/a ijena< klijent prep# ta svom berzanskom posrednik#.

L!$!%!&.0! 0. o, podraz#mijeva da je klijent broker# dao instr#k ij# da k#pi ili proda odre)eni inansijski instr#ment po ijeni koja je ni%a ili jednaka ijeni koj# jeodredio klijent za k#povne nalo"e. Da nalo"e prodaje limitirani nalo" podraz#mijevada je klijent broker# dao instr#k ij# da proda inansijski instr#ment po ijeni koja jevi a ili jednaka ijeni koj# je on #tvrdio.

S%op 0. o, podraz#mijeva takv# instr#k ij# klijenta broker# kojom nala%e da seizvr enje nalo"a mo%e obaviti tek kada se tr%i na ijena i stop ijena izjedna e. ozna i da stop nalo" ima elemente limit nalo"a. $ tren#tk# izjedna avanja tr%i ne istop ijene ovaj nalo" se pretvara # tr%i ni nalo".

r"ovanje # najop tijem smisl# podraz#mijeva s# eljavanje i realiza ij# pon#de i potra%nje. o # stvari zna i da bi se pro es tr"ovanja realizovao moraj# postojatiklijenti prodav i i klijenti k#p i. *adi realiza ije tr"ovanja na berzi pored klijenata prodava a i k#pa a moraj# postojati i berzanski posredni i.

Da berzansko tr"ovanje zana ajno je #klj# ivanje posebnih berzanskih posrednika s ecijalista ili mar#et mej#era. Oni imaj# #lo"# da pospje #j# berzansko tr"ovanjetako to istovremeno isti # i k#povn# i prodajn# ijen# iste hartije od vrijednosti.

r%ava kao s#bjekt koji poten ijalno posed#je velik# vrijednost berzansko"tr%i no" materijala tako)e ima veoma velik# #lo"# # berzanskom poslovanj#odnosno tr"ovanj#. r%ava na berzi # estv#je preko svojih kompanija # kojima jevlasnik ili preko onih kompanija # kojima je ve/inski ili manjinski vlasnik ili prekosvojih a"en ija.

Ve/ je re eno da je tr"ovanje na berzi sr e kompletno" berzansko" poslovanja. $osnovi sve berze primjenj#j# sli ne metode tr"ovanja. 'ajpoznatije metode tr"ovanjakoje primjenj#j# savremene berze s#F

1< (etod preovla)#j#/e ijene2< (etod kontin#irano" trovanja3< (etod minimalne ijene4< 0lok metod.

0ez obzira kojim metodom se tr"ovalo potn ijalne investitore # na el# najvi einteres#je promjena ijena i obim tr"ovanja svakom pojedina nom ak ijom. (e)#timkretanje tr%i ta # jelini nje"ov #sporen ili #brzan rast sta"na ija ili dinami an pad je# s# tini odraz ono"a ro se do"a)a # privredi odnosne zemlje. Investitori #vijekimaj# isti iljF k#piti to je tini a prodati to sk#plje. Dbo" to"a s# im potrebni

odre)eni pokazatelji na osnov# kjih /e donositi svoje odl#ke. Pokazatelji tr%i nih

119

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



kretanja s# berzanski prosje i i berzanski indeksi. 'ajpoznatiji berzanski prosjek kojiima i karakteristike indeksa je oS Eones.

P!%.03. . /3e64#1. ;e(inisati vanberzans#" tržište i u "rediti ga sa berzans#im tržištem'2. <a #"ji način je m"gu&e rimiti r"bu na berzans#" tržište03. 2"ji su " šti usl"vi za rijem B"/ na berzans#" trižšte04. :ta je t" r"s e#t i šta je sadržaj r"s e#ta 1 #"ja je njeg"va (un#cija05. U #"jim usl"vima je m"gu&e rivremen" "bustaviti trg"vinu na berzi%

"dn"sn" u #"jim usl"vima je m"gu&e da hartije "d vrijedn"sti buduis#ljučene sa berze0

6. :ta su t" nal"zi za trg"vanje0!. <a "sn"vu #"jih #riterijuma se m"gu "dijeliti nal"zi za trg"vanje07. 2a#" se dijele nal"zi " "sn"vu cijen"vnih "graničenja i #"je su

njih"ve #a#ra#teristi#e08. :ta su t" hibridni nal"zi019. :ta se "drazumjeva " trg"vanjem na berzi011. )bjasniti %%trg"vinu na #rat#"%%'12. )bjasniti %%trg"vinu na margini%%'13. <avesti met"de trg"vanja i njih"ve #ara#teristi#e'14. 2"je su (aze trg"vanja " met"du #"ntinuiran"g trg"vanja015. ;e(inisati i "bjasniti z"nu (lu#tuacije'16. :ta su t" berzans#i inde#si i berzans#i r"sjeci01!. 2"ja je (un#cija berzans#ih indesa i berzans#ih r"sje#a017. 2"ji je naj "znatiji berzans#i inde#s + r"sje#5018. :ta se "drazumjeva "d gl"balizacij"m (inansijs#ih tržišta0

111

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



112

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



113

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



4. BERZANSKI CIKLUS

0erzanski ikl#s predtavlja ikl#s i kome se obavlja kompletan pro estr"ovanja na berzi #klj# #j#/i i predberzanske i postberzanske radnje.

0erzanski ikl#s ob#hvata tri azeF1< vanberzansk# sk#p opera ija izme)# brokera i investitira2< berzansk# - sk#p opra ija izme)# brokera i berze 3< vanberzansk# - postberzansk# sk#p opera ija koje s# vezane za klirin" i

saldiranje.

=+(+ P&e-4e& .0s1e .1%!/0os%!

P&/. 5. . predstavlja odnose koji se #spostavljaj# van berze a odnose se na#spostavljanje odnosa izme)# klijenta i berzansko" posrednika ;klijenta . brokera<.Odnosi klijenta i brokera s# stro"o ormalni odnosi koje se re"#li # #"ovorom.$"ovorom izme)# klijenta i brokera detaljno se re"#li # sva me)#sobna prava iobaveze. Osnov za re"#lisanje me)#sobnih prava i obaveza izme)# klijenta i brokera jes# odredbe koje propisije &omisija za hartije od vrijednosti eti kim kodeksima #dr#"im propisima. Osnovni prin ip brokerske etike jeste rinci "vjerenja% "štenjai "dan"sti i l"jaln"sti #lijentu'

Ova aza se obavlja van bereze. 0erzanski posrednik ima obavez# da svomklijent# da sve neophodne in orma ije o tr"ovanj# na berzi #klj# #j/i podatke odosada njem stanj# tr"ovanja odnosnim hartijama od vrijednosti vrstama nalo"a irizi ima koji svaki od njih nosi pro ed#ri k#po prodaje hartija od vrijednostivremen# potrebnom za potp#n# realiza ij# odre)eno" nalo"a tro kovima koje s#neophodni itd. 0erzanski posrednik # tok# svojih kontakata sa klijentom i davanj#svih neophodnih in orma ija ne smije da predla%e ili da donosi investi ion# odl#k# zasvo" klijenta. Pored in oram ija koje mora da pr#%i svome klijent# # prvoj azi berzansko" ikl#sa berzanski posrednik mora da obavi i slede/e posloveF

1< otvaranje vlasni ko" ra #na hartija od vrijednosti2< otvaranje ra #na nov anih sredstava b#d#/e" investitora

3< davanje nalo"a za k#povin# ili prodaj# odre)eno" inansijsko" instr#menta.Otvaranje ra #na hartija od vrijednosti kod berzansko" posrednika # ilj#

obavljanja berzansko" poslovanja odnosno tr"ovine na berzi nije # s# tini razli itood otvaranja ra #na# poslovnoj ban i. 0erzanski posrdni i vode ra #ne imovine;hartija od vrijednosti< i ra #ne nov anih sredstava za svoje klijente. *a #ni hartija odvrijednosti sl#%e da obezbjede si"#rnost tr"ovine ;da se obavlja transak ija samo zaono to si"#rno postoji< a ra #ni nov anih sredstava opet # ilj# si"#rnosti tr"ovanjaobezbjede da /e se mo/i platiti ono to je realizovano.

$ vremen# kada se berzanska tr"ovina obavljala p#tem izi ke ispor#ke

hartija od vrijednosti nis# postojali ra #ni hartija od vrijednosti.

114

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



+avremena berzanska tr"ovina zasnovana je na savremenim tehnolo"ijamaodnosno savremenim in ormati kim sistemima i ona po iva na prin ip#dematerijaliza ije. ematerijaliza ija podraz#mjeva da se #mjesto iz# ko" pris#stva hartija od vrijednosti ;materijalno"< # transak ijama koriste elektronskizapisi odnosno kodni sistem entralno" re"istra. $pravo takva sit#a ija nala%e daklijenti moraj# imati otvoren ra #n hartija od vrijednosti kao pokri/e svako" nalo"aza prodaj#.

1. No/8.0! &.8#0 se mo%e pojaviti # dvije ormeF "otovinski ;engl' 3ashacc"unt < i kreditni ra #n ;engl' Margin acc"unt <. $koliko klijent otvara"otovinski Vrste berzanskih poslova

ra #n onda on k#pljene hartije od vrijednosti pla/a "otovinski ili s#ro"atom "otovine.$ ovom sl# aj# pla/anje je promptno to podraz#mjeva pla/anje # rok# od 3 5 danaa najkasnije na dan saldiranja transak ije. 'a dan saldiranja transak ije prodavaobavlja ispor#k# hartija od vrijednosti a k#pa pla/a k#pljene hartije.

&od1&e-!%0o, &.8#0. sit#a ija je ne to dr#"a ija. &ada se otvara kreditnira #n onda klijent obezbje)#je samo dio sredstava za k#povin# neophodnih sredstavaza k#povin# hartija od vrijednosti a ostatak sredstava pozajmlj#je od brokera iliinvesti ione banke. &oliki /e biti iznos "otovine # odnos# na kredit zavisi od kreditnesposobnosti klijenta ;kao i za sve vrste kredita< i pravila odre)eno" berzansko" tr%i ta. 'aj/e /i odnos kredita i "otovine je 59F59 ali mo%e biti i dr#"a iji. &ada se otvarakreditni ra #n klijent i broker obavezno potpis#j# #"ovor kojim re"#li # da klijentkao "aran ij# zala%e k#pljene hartije od vrijednosti. Cartije od vrijednosti koje sl#%ekao "aran ija za vra/anje kredita sadr%e kla#z#l# street name to zna i da se ni #

entralnom re"istr# ni # eviden iji kod emitenta hartija od vrijednosti klijent ne pojavlj#je # svojstv# vlasnika. &lijent jeste krajnji vlasnik ali je brokerska k#/are"istrovani vlasnik i ona obavalja kom#nika ij# sa emitentom i pre#zima dividendekoje se odmah po prijem# odobravaj# na ra #n klijenta.42

Odelenje za eviden ij# hartija od vrijednosti ;St"c# Rec"rd < vodi eviden ij#hartija od vrijednosti #n#tar brokerske k#/e kao i sve #laze i izlaze hartija odvrijednosti iz brokerske k#/e. Otvaranje ra #na kod brokerske k#/e se prin ipijelnone razlik#je od otvaranja ra #na kod banke.

Otvaranje ra #na#u ca ima slede/i tokF1< k#pa zaklj# #je #"ovor o zast#panj# icust"d= #"ovor sa brokerom

2< na osnov# to" #"ovora broker otvara ra #n hartija od vrijednosti # klirin kojk#/i i ra #n nov a # ban i kao svoje podra #ne3< k#pa daje nalo" broker# za prenos sredstava broker vr i #plat# nov a na svoj

nov ani ra #n.

Post#pak otvaranja ra #na r"davca je analo"an otvaranj# ra #na k#p a stimto se prema nalo"# prodav a hartije od vrijednosti sa nje"ovo" ra #na preba #j# na

ra #n hartija od vrijednosti k#p a koji postoji kao poseban podra #n3ust"d= ban i.

Izdavanje nalo"a broker# od strane klijenta ;k#p a ili prodav a<. Izdavanjenalo"a klijenta broker# pripada vanberzanskoj azi a sve ostale rela ije realiza ie

nalo"a pripadaj# azi broker berza.42Vidi detaljnije # *.E. eSeles ?.+. 0radle .(. eSeles[ he +to k 6 edition 1882.

115

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



Izdavanje k#povno" nalo"a ima slede/i tokF1< &#pa izdaje k#povni nalo" broker# # sklad# sa potpisanim #"ovorom.2< 0roker #nosi nalo" # ra #narski sistem berze a berza potvr)#je prijem nalo"a.

Izdavanje prodajno" nalo"a ima slede/i tokF1< Prodava izdaje nalo" broker# # sklad# sa potpisanim #"ovorom.2< 0roker dostavlja #pit 3ust"d= ban i koja potvr)#je da /e izvr iti saldiranje.3< 0roker #nisi prodajni nalo" # elektronski sistem berze a berza potvr)#je

prijem nalo"a.

=+2+ Be& .0s1e .1%!/0os%!

D&#,. 5. . predstavlja reliza ij# nalo"a za k#povin# ili prodaj# inansijskihinstr#menata na berzi ili O , tr%i t# i #tvr)ivanje ijene ;k#rsa kota ije<

inansijski" instr#menta.Ova aza prestavlja berzansk# az#.

Da ov# az# klj# na je opera ija trans er nalo"a na berz# ili na mre%no - O ,tr%i te i #trvr)ivanje ;otkrivanje< ijene inansijsko" instrmenta. 0erzanski posredniknalo" za k#povin# ili prodaj# #nosi # kom#nika ijski sistem brze koji "a prosle)#je #knj#"# nalo"a+engl' )rder b""# <. $ ranijem period# knji"a nalo"a je bila materijalnaeviden ija # izi kom oblik#. $ savremenim #slovima knji"a nalo"a je elektronskisisitem # okvir# berze. &ada je nalo" prihva/en # sistem# berze bilo da je k#povni iili prodajni on je spreman za realiza ij# nakon otkrivanja ijene.

r"ovanje na berzi ima slede/i tokFProdajni i k#pvni nalozi na berzi s# # me)#sobnoj interak iji i kada do)e do

#parivanja ijena ;zavisno od metoda tr"ovanja< nalozi se izvr avaj#.0erzanska zaklj# ni a je ormalni dokaz da je transak ija izvr ena.

Daklj# ni e se dostavljaj# brokerima koji s# zaklj# ili transak ij# i klirin kojinstit# iji.

0rokeri obavje tavaj# klijente o izvr enoj ili neizvr enoj tr"ovini. &lijnti potvr)#j# prijem obavje tenja.

Pos%4e& .0s1e 1.%!/0os%!

T&e9. 5. . predstavlja tako)e vanberzansk# az# koja se obavlja # odre)enojobra #nskoj klirin koj instit# iji nakon izvr enih transak ija na berzi. Ova aza senaziva klirin" ;obra #n< i saldiranje berzanskih transak ija.

Pro es klirin"a ;engl' 3learing < i saldiranja predstavlja vanberzansk# az#nakon zavr eno" tr"ovanja.

&lirin" i saldiranje ob#hvata pro es pla/anja k#p a prodav # vrijednosti zak#pljene inansijske instr#mente i predaj# k#p # k#pljenih inansijskih instr#menata.

116

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



0ez ov" pro esa bez obzira na izvr eno tr"ovanje na berzi pro esk#poprodaje nije zavr en. Ova aza podraz#mjeva # stvari okon anje berzansketr"ovine. 'aime investitori postaj# vlasni i inansijskih instr#menata koje s# k#pili posredstvom berze samo onda kada oni b#d# #knji%eni kao nji"ovo vlasni tvo #

entralnom re"istr# hartija od vrijednosti. Prodav i hartija od vrijednosti s# okon ali posao prodaje tek kada nov ana sredstva od prodaje hartija od vrijednosti b#d#dozna ene na nje"ov ra #n.

&lirin" i saldiranje omo"#/ava da invstitori postaj# novi vlasni i hartija odvrijednosti a prodav i hartija od vrijednosti da postan# vlasni i nov anih sredstava poosnov# prodaje hartija od vrijednosti.Pro es klirin"a i saldiranja podrz#mjeva pro es #pore)ivanja i potvrde zaklj# enihk#poprodajnih transak ija na tr%i t# i njihovo izvr enje kroz tran er inasijskihinstr#menata - hartija od vrijednosti na k#p a - novo" vlasnika a nov anih sredstavana prodav a. Dbo" to"a klirin ke instit# ije na tr%i t# kapitala imaj# #lo"#,.&.0%.<,.&.0%o&.; izvr enja zaklj# enih transak ija.

Osnovna karakteristika pro esa klirin"a i saldiranja pored to"a to omo"#/#jesi"#rnost obavljenih transak ija je # tome to smanj#je transak ione tro kovetr"ovine i kori /enje #n#tra nje" platno" prometa za trans er nov anih sredstava. 'aime # prethodnom vremen# pro es obra #na inansijskih transak ija obavljao seizme)# dvije brokerske k#/e koje s# obavile transak ije. akav na in je bio mo"#/ jernis# obavljane transak ije veliko" obima ni po broj# ni po vrijednosti.

$ dana nje vrijeme kada se na berzanskom ili vanberzanskom tr%i t# obavljao"roman broj transak ija nemo"#/e je da brokeri obavljaj# posao klirin"a isaldiranja. Mak kada bi brokerske k#/e mo"le da obave ovaj posao zahtjev zae ikasno /# nala%e ormiranje spe ijalizovanih klirin kih instit# ija radi obavljanjaopera ija klirin"a i saldiranja.

&oliki je zna aj pro esa klirinka i saldiranja koje je vezan za tr"ovin# na berzanskom ili vanberzanskom O , tr%i t# mo%e se sa"ledati ako se ima # vid#obim prometa i tr%i na vrijednost kompanija koja se listiraj# na pojednim berzama.

r%i na vrijednost listiranih kompanija na 'j#jor koj berzi - <e* "r# St"c# .xchange 1 < S. < iznosi oko 8.999.999.999.999 R >ondonska berza ,"nd"n oko2.999.999.999.999 R (ontrealska berza - M"ntreal oko 1.799.999.999.999 R itd. 'a

ovim berzama # tok# jedno" tr"ova ko" dana obavi se o"roman broj transak ija #vrijednosti vi e stotina miliona dolara. +amo na < S. svakih pola sata se razmjeniizme)# 29 i 59 miliona inansijskih instr#menata. =ko bi se sve zaklj# enetransak ije saldirale pojedina no i r# no zatim trans erisali p#tem k#rira ili po te berzansko poslovanje trajalo bi samo nekolika dana # "odini. 'ajbolja il#stra ijazna aja pro esa klirin"a i saldiranja - e ekata ovo" pro esa na e ikasnost zaklj# enjatransak ija i samnjenja transak ija vidljiv je iz prakse < S.' 'aime kada je 69"odina pro lo" vijeka na ovoj berzi obim tr"ovanja dosti"ao oko 13 miliona hartija odvrijednosti dnevno bilo je neophodno da se petkom ob#stavi tr"ovanje da bi seobavljene transak ije mo"le saldirati.

Pravila berze nala%# da je transak ija koja je obavljena na berzanskom ilivanberzanskom tr%i t# obavez#j#/a za sve # esnike # tr"ovanj#. 0erzanske

11!

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



transak ije se zaklj# #j# prihvatanjem odre)ene ijene p#tem elektronke mre%e ili p#tem odre)enih "estova ;# pro es# tr"ovanja na berzama koje nis# elektronske< iz

e"a proizilazi da nema mo"#/nosti direktni kontakata i pre"ovora i #"ovaranjaodre)enih obaveza.

Dbo" to"a je veoma veliki zna aj pro esa klirin"a i saldiranja jer onobezbje)#je potrv)ivanje tr"ovine odnosno ovaj pro es obezbje)#je ta nost imo"#/nost izvr enja zaklj# enih transak ija. aj pro es podraz#mjeva identi ika ij##"ovornih strana tip vrst# i koli in# odre)enih transak ija ijene i dat#metransak ija. +tandardi koji propis#je svaka berza po kojima se obavlja berzanskatr"ovina ovaj posao znatno olak avaj# ali "e ne mo"# potp#no isklj# iti.

r"ovina na berzi "dje se preko berzanskih posrednika #spostavlja odnosk#pa - prodava pro esom klirin"a i saldiranja pro ir#je se odnosno modi ik#je sena odnos prodava klirin ka instit# ija i klirin ka instit# ija - k#pa . Prakti no prodava prodaje hartije od vrijednosti klirin koj instit# iji a k#pa ih k#p#je po istoj

ijeni od klirin ke instit# ije. 'a taj na in klirin ka instit# ija "arant#je izvr enjetransak ija. Polo%aj "aranta koje" pre#zima klirin ka instit# ija na tr%i t# kapitalasli an je polo%aj# klirin ke instit# ije na tr%i t# derivata ali je razlika # tome to naovom dr#"om tr%i t# klirin ka instit# ija ima #lo"# emitenta derivata #"ovora i to #tok# va%enja vr i stalno prila"o)avanje obaveza # esnika dnevnim tr%i nimkretanjima ;engl' Mar# t" the Mar#et <.

&lirin ka odnosno obra #nska instit# ija vr i kontin#irani m#ltilateralan im#ltiemisoni klirin" dnevnih transak ija svih # esnika tako da se #k#pne dnevnetr"ovinske transak ije svako" pojedina no" # esnika svodi na saldo transak ija sasvakom pojedina nom hartijom od vrijednosti.

+aldo hartija od vrijednosti trans ormi e se klirin koj instit# iji kaoknji"ovodstveni #laz ;in ut < odnosno kao nalo" za knji%enje i on vr i od"ovaraj#/ekorek ije na ra #nima hartija od vrijednosti.

$slov za #pisivanje promjene vlasni ta jeste da berzanski posredni i kod njeimaj# otvoren ra #n hartija od vrijednosti odnosno da ona imobili e hartije odvrijednosti. a bi takav pro es bio mo"#/ neophodno je da klijenti stave berzanskom posrednik# na raspola"anje hartije od vrijednosti koje namjeravaj# da prodaj#.

akle da bi se mo"lo obaviti tr"ovanje hartijama od vrijednosti p#tem berzeneophodno je da lan ,entralno" re"istrta hartija od vrijednosti prije davanja nalo"aza tr"ovanje ozvr i prenos hartija od vrijednosti sa vlasni ko" na tr"ova ki ;emisionira #n< sa ko" ra #na se one ;# sl# aj# prodaje< prenose na novo" vlasnika.

Pro es klirin"a i saldiranja na berzama koje nis# potp#no a#tomatizovanezapo inje kada berzanski posredni i dostavljaj# noti ika ij# klirin koj instit# iji kojaih #pore)#je sa s#protnim noti ika ijama za ist# transak ij#. $koliko s# poda isa"lasni berzanskim posredni ima se dostavlja instr#k ija o izvr enj# sa dat#mimaizvr enja. $koliko do)e do nesla"anja podataka berzanskim posredni ima se dostavljainstr#k ija da obave #sa"la avanje # tok# ikl#sa obra #na.

117

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



0erze koje s# razvijene i koje s# potp#no a#tomatizovane #mjesto noti ika ije berzanskih posrednika koji trebaj# da se #pore)#j# klirin koj k#/i dostavljaj# podatke ;zaklj# ni e< # elektronskoj ormi o transak ijama koje s# zaklj# ene na berzi ili O , koji s# ve/ #pore)eni i potvr)eni ;engl' ,"c#ed 1 Trade<. 'a osnov#dobijenioh podataka od brze ;zaklj# ni e< klirin ka instit# ija ormira #pit zasaldiranje # vid# elektronske por#ke +\I: ormata i dostavlja t# por#k# klijent#koji je nazna en # zaklj# ni i kaode "zit"r hartija "d vrijedn"sti87 ili de "zit"rn"vca88 da bi je klijent potvrdio. 'a ovaj na in sistem klirin"a i saldiranja omo"#/#jeda se prije kona no" saldiranja provjere poda i koji s# navedeni # zaklj# ni ama s jedne strane ali i stvara mo"#/nost da klijent kontroli e rad svo" brokera tako to /esaldiranje transak ija obaviti dr#"o li e ;kastodijan< nezavisno od brokerske k#/e koja je zaklj# ila transak ije s dr#"e strane.

&lirin" i saldiranje nov ano" djela transak ija se obavlja po prin ip#netinga.Prin ip netin"a podraz#mjeva saldiranje neto iznosa vi e # esnika istovremeno. ozna i naprimjer da #koliko je jedan broker prodao dr#"om broker# 29 hartija odvrijednosti po odre)enoj ijeni a dr#"i broker prodao prvom broker# tih istih 15hartija od vrijednosti po istoj ili promjenjenoj ijeni obra #n /e se vr iti samo za netoiznos odnosno za 5 hartija od vrijednosti. 'a ovaj na in obra #n izvr enih transak ijase pojednostavlj#je a samim time sam obra #n postaje i e ikasniji.

&lirin" i saldiranje obaveza i potra%ivanja # hartijama od vrijednosti vr i se nanivo# klijenta po br#to prin ip#.

'a ovaj na in posti%e se to da klirin ki lanovi ,entralno" re"istra hartija odvrijednosti ne moraj# da an"a%#j# velike nov ane iznose da bi saldiralo transak ije sahartijama od vrijednosti ve/ se na nivo# klirin ko" lana vr i netiranje svih nov anihobaveza i potra%ivanja za sve transak ije ;# istoj val#ti< koje se saldiraj# isto" dana.

&lirin" i saldiranje po pravil# traje nekoliko dana nakon obavljenih transak ijana berzi. 'aj e /e je to vrijeme 3 ili 5. o zna i da /e se pro es klirin"a isaldiranja obaviti # vremn# 3 ili 5 dana nakon obavnjenih tr"ova kih transak ija.

'a dan saldiranja ,entralni re"istar hartija od vrijednosti vr i prenos hartija satr"ova ko" ra #na prodav a na na vlasni ki ra #n k#p a #z istovremeno pla/anjeodnoso #z prenos nov anih sredstava sa nov ano" ra #na k#p a na nov ani ra #n prodav a po V +;eliver versus Pa=ment < prin ip#. Ovaj prin ip podraz#mjeva da

se pla/anje izvr i odmah po prijem# hartije od vrijednosti<&#povina i prodaja p#tem or"anizovano" tr%i ta ne dop# ta da prodava

ostane bez hartija od vrijednosti i bez nov a niti dop# ta da k#pa ostane bez nov a i bez hartija od vrijednosti.

'akon obavljeno" pro esa klirin"a i saldiranja klirin ka k#/a odmahobra #nava provizij# # esni ima # transak iji ;berza broker klirin ka instit# ija43 epozitor hartija od vrijednosti predstavlja predstavlja lana ,entralno" re"istra hartija odvrijednosti koji je otvorio ra #n hartijao d vrijednosti svom klijent# i koji m# pr#%a #sl#"e # pro es#klir#n"a i saldiranja transak ija ;dio koji se odnosi na hartije od vrijednosti<.

44 epozitor nov a predstavlja lana ,entralno" re"istra hartija od vrijednosti koji je otvorio nov anira #n klijent# i koji m# pr#%a #sl#"e # pro es# saldiranja nov ano" dijela transak ija.

118

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



poreske obaveze< tako da banka koja ispla/#je nov ana sredstva mo%e odmah da pripadaj#/i provizij# trans eri e onima kojima pripada. 'a ovaj na in zna ajno jeolak ano prik#pljanje provizije a istovremeno se poti%e si"#rnost naplate izvr enih#sl#"a # pro es# tr"ovanja i klirin"a.

&lirin" i saldiranje vanberzanskih transak ija je znatno leksibilnije ne"oklirin" i saldiranje transak ija koje s# obavljene na berzi 'aime # esni i #vanberzanskim transak ijama mo"# do"ovorno de inisati vrijeme saldiranjatransak ija tako da sami #tvr)#j# da li je to 9 1.. n itd. ako)e # esni i kojirealiz#j# transak ija na vanberzanskom tr%ipt# mo"# samostalno da #tvr)#j# pla/anjehartija od vrijednosti odnosno V prin ip.

Pored ove #nk ije instit# ije za klirin" i saldiranje imaj# i #nk ij# #vanjahartija od vrijednosti vr e isplat# kamata i dividendi koje se odnose na hartije odvrijednosti koje #vaj# zala"anje hartija od vrijednosti po nalo"# vlasnika itd.

=+=+ C!1 #s! s. -!&.03. &. !8!%!h h.&%!3. o- /&!3e-0os%!

Vrijeme za koje /e biti izvr en klirin" i saldiranje zavisi od vrste hartija odvrijednosti koje s# predmet klirin"a i saldiranja.

&lirin" i saldiranje hartija od vrijednosti se naj e /e obavlja # slede/im vremenimaF1< =k ije 3...52< Obvezni e 3 ..53< rezorski zapisi 94< 0la"ajni ki zapisi 95< Obvezni e kompanija L 9

=+>+ R! !"!

Iako je pro es tr"ovanja i izvr enja transak ija # ormalno inst#t# ionalnomsmisl# pod kontrolom berze kao si"#rne i po#zdane instit# ije on nije bez rizika.Osnovni tipovi rizika kojim se # esni i berzansko" tr"ovanja s#o avaj# jeste riziklikvidnosti solventnosti i tr%i ni rizik.

$koliko jedan od # esnika nije # mo"#/nosti da isp#ni svoj# obavez# #slednelikvidnosti klirin ka instit# ija prod#%ava ikl#s izvr enja za naredni klirin ki period. Isti sl# aj je i kad # esnisi # berzanskom tr"ovanj# imaj# otvorene pozi ijena kraj# obra #nsko" perioda+.ngl' 3"ntinu"us <et Settement <. ada klirin" isaldirenje vr i kori"ovanje vrijednosti neizvr ene transak ije novom tr%i nomvrijedno /# nesaldirano" inansijsko" instr#menta i dr#"om # esnik# se nadokna)#jerazlika # ijeni. $ sl# aj# da je razvijen pro es pozajmljivanja hartija od vrijednostiod strane # esnika # tr"ovini rizik likvidnosti se veoma lako rje ava.

&ada je # pitanj# nesolventnost jedno" od # esnika i kada se #tvrdi datransak ija #op te ne mo%e biti izvr ena rizik pre#zima sama klirin ka instit# ija.

Ona na otvorenom tr%i t# k#p#je ili prodaje inansijske instr#mente sa iljem da seizvr i transak ij# #mjesto insolventno" # esnika. a bi klirin ka instit# ijam mo"la

129

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



da snosi ovaj rizik klirin ka instit# ija naj e /e ormira rezervni ond p#temdoprinosa # esnika. Iz ovo" onda inansiraj# se event#alni "#bi i.

r%i ni rizik je vezan za razli ite periode saldiranja inansijskoh instr#mentana razli itim se"mentima inansijsko" tr%i ta. r%i ni rizik se mani est#je # sl# aj#kada investitori imaj# otvorene pozi ije na vi e se"menata inansijsko" tr%i ta. adaoni o ek#j# da /e se # pro es# saldiranja jedne otvorene pozi ije biti pokrivenedr#"im. (e)#tim mo"# se do"oditi iznenadne promjene # jednom se"ment# tr%i ta;naprimjer na tr%i t# derivata iji je period izvr enja kra/i< koje imaj# za posledi #ods#stvo priliva sredstava pro#zrok#j# nemo"#/nosti saldiranja na tr%i t# kapitala.

=+ + K#&s0. !s%. ! 4e& .0s1! ! /3e7%.3!

&#rsna lista predstavlja pre"led tr%i nih ijena hartija od vrijednosti kojim setr"#je na berzi. 0erza ima obavez# da svakodnevno nakon zavr eno" tr"ovanja #

tampanim i elektronskim medijima i # prostorijama berze objavlj#je k#rsn# list#hartija od vrijednosti kojima se to" dana tr"ovalo na berzi. &#rsna lista predstavljastandardizovan pre"led in orma ija koje s# jednostavne za itanje i #poznavanje tase prethodno" dana do"a)alo na tr%i t# hartija od vrijednosti a njihov sadr%aj#tvr)#je svaka berza posebno.

Cartije od vrijednosti na k#rsnoj listi predstavljene s# simbolima koji s#odre)eni prema vrsti hartije od vrijednosti i naziva emitenta. 'aj e )i poda i koji se prikaz#j# # k#rsnoj listi s#F

1< ostvarena ijena2< promjena ijene # odnos# na prethodni dan3< obim prometa iskazan brojem hartija sa kojim se tr"ovalo4< vrijednost prometa5< prinos ;za obvetni e<6< ijena na otvaranj#!< ijena na zatvaranj#7< navi a ijena # tok# dana najni%a ijena # tok# dana8< neto ispla/ena dividenda po aka iji i dr#"o.

abela broj 4. Prikaz#je dio brzansko" izvje taja # izdanj# Volstrit %#rnala od

93. aprila 2994. "odine za ak ij# kompanije \end . Ovaj ozvje taj pokaz#jetr"ovanje koje se do"odilo 92. aprila 2994. "odine. Ovaj izvjestaj pored ijena ak ijadaje i in orma ije o isplatama dividendi i zaradi po jednom #djel#.

abela broj 445 io berzansko" izve taja Volstrit %#rnala

45 Pre tampano iz \all +treet Eo#rnal -a ;93. aprill 2994.< str. ,6. Pre tampano po odobrenj# \all+treet Eo#rnal OoS EonesN,ompan In .+va svjetska prava zadr%ana.

121

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



- I

" h , > 2 G e e 1 s

H ! , h %

L o G s % o " 1

S $ D ! /

J ! e -

I P E V

o

( F F s L . s %

< " o s e ;

N e %

" h . 0 , e

176

35 521 69 \end \en 9 24 9 ! 21 69!6 34 58 9 27

prom# K

52sedmi enajni%.najvi a

ak ijakom. simbol divid. prinos #

K+*ijenaL

zaradaobim #

199 poslednja neto promijena

!%.03e %.4e eF Prva kolona pokaz#je promjene ijena ak ija kompanije od po etka "odine do 92.94.2994. "odine \end koja pokaz#je da s# ijene ak ija porasle za 17 6K. r#"a kolona pokaz#je najvi # i najn#%# ijen# za prethodne 52

sedmi e. re/a i etvrta kolana pokaz#j# simbol i naziv kompanije. Peta kolona dajeiznos poslednje "odi nje dividende koje je kompanija isplatila vlasni ima ak ija. $konkretnom sl# aj# "odi nja dividenda je iznosila R 9 24 po #djel# za prethodn#"odin#. Hesta kolona pokaz#je dividndni prinos. ividendni prinos se ra #na tako tose "odi nja dividenda ak ije podjeli sa svojom tren#tnom ijenom. Po to tek#/a

ijena iznosi R 34 58 dividendni prinos je R 9 24L34 58 T 9 68K. Ovaj K sezaokr#%#je na 9 ! jer brzanski izvje taj dozvoljava samo jedno de imalno mjesto.

&olona koja je ozna ena sa P? pokaz#je odnos tr%i nih ijena i zarada poak iji. Ova vrijednost se dobija na taj na in to se iznos "odi nje dividende podjeli sasvojom trn#tnom ijenom. 0erzanski listinzi iskaz#j# samo ijele brojeve46 pa zbo"to"a ova vrijednost teoretski mo%e da iznosi od 29 59 do 21 48.

&olona obim # 199 pokaz#je koliko je #djela ak ija pro lo kroz az# tr"ovine ito # stotinama.&olona sa opisom poslednja pokaz#je koliko iznosi poslednja ijena sa kojom setr"ovalo poslednji p#t odnosno" r"ova ko" dana.

Dadnja kolona neto promjena pokaz#je promjen# # odnos# na prethodnidan. $ konkretnom sl# aj# ak ije kompanije \end s# iz"#bile vrednost za 27 enti.=ko se # koloni neto promjena pojave ..... ;ta ki e< to zna i da nije bilo promjena

ijena # odnos# na prethodni dan.

ako)e # koloni dividenda mo"# se pojaviti ta ki e. o zna i da za prethodn#"odin# nis# ispla/ene dividende. =ko # koloni P? nedostaje i ra to zna i dakompanija ima ne"ativan deto dohodak.

46 Po ev od 2999 "odine na 'j#jor koj berzi se ijene ak ija iskaz#j# # de imalama. o je bio poslednji korak # pro es# prestanka sa tr"ovanjem # osminama koje se primjenj#je jo od 16 vijekakada s# prvi doseljeni i iz ?vrope isje ali metalni nova na osam djelova kako bi "a lak e razmenjivalikod pla/anja ili naplate. #"o"odi nji poborni i iskazivanja ijena # de imalama oli eni # korisni ima#sl#"a na inansijskom tr%i t# sada s# zadovoljni zato to kota ije # de imalama omo"#/#j# br%e#tvr)ivanje ijena pa se shodno tome samnj#j# i takozvani "ep ;ras "n< ili s read odnosno razlika

izme)# najvi e i najmanje ijene koj# je k#pa spreman da plati za k#povin# neke ak ije. 'a berzi #oront# naprimer na kojoj se kota ija # de imalama primjenj#je od 1886. "odine rasponi s# sesmanjili za oko 39K.

122

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



=+ + !%.03e 1#&s0e !s%. S.&.3e/s1e 4e& e

&#rsna lista +arajevske berze ;+=+?< ima 15 kolona sa razli itim poda ima.&#rsna lita pokaz#je samo in orma ije o hartijama od vrijednosti sa kojima setr"ovalo samo to" dana.

abela broj 5. &#rsna lista +arajevske berze sadr%i slede/e podatkeF

!%.03e 1#&s0e !s%eF +imbol ozna ava skra/en# oznak# emitenta. &omapnijaozn ava p#n naziv kompanije - emitenta. $ koloni tri se ozna ava sistem tr"ovanja.OznakaM@TS ozna ava da se radi o tr"ovanj# metodom kontin#irano" tr"ovanja a''.#1"!3. a#k ijski metod tr"ovanja. Dvani ni sl#%beni k#rs ozna ava zvani n#kota ij# hartije od vrijednosti. Promjena k#rsa # K ozna ava za koliko se hartija odvrijednosti promjenila # odnos# na prethodni tr"ova ki dan. ,ijena otvaranja pokaz#je kolika je ijena posti"n#ta prilikom prvo" tr"ovanja odnosno" tr"ova ko"dana. ,ijena na zatvaranj# pokaz#je kolika je ijena tr"ovanja posti"n#ta prilikomzadnje" tr"ovanja. =plika ijski k#rs pokaz#je da li je on #spostavljen samo naosnov# aplika ije. $ koloni maksimalna i minimalna ijena prikazane s# maksimalnei minimalne ijene koje s# posti"n#te # tok# odnosno" tr"ova ko" dana. &olonamaksimalna i minimalna ijena # poslednjih 6 mjese i pokaz#je kolike s#maksimalne i minimalne ijene posti"n#te # poslednjih 6 mjese i. $ koloni koli ina prikazan je broj hartija od vrijednosti koje s# promjenile svo" vlasnika # tok# jedno"tr"ova ko" dana. $ koloni vrijednost prikazana je vrijednost #k#pano" prometa koja je #stvarena odre)eno" tr"ova ko" dana. $ kolini broj transak ija prikazan je brojtr"ovina koje je obavljen odre)eno" tr"ova ko" dana.

Re !$e

+ i m b o l

& o m p a n i j a

+ i s t e m t r " o v a n j a

D v a n i 5 n i s l # % . k # r s

P r o m

j e n a k # r s a

, i j e n a n a o t v a r a n j #

, i j e n a n a z a t v a r a n j #

= p l i k a i j s k i k # r s

( a k s

i m a l n a i j e n a

( i n i m a l n a i j e n a

( a k s i m a l n a i j e n a #

z a d n j i h

6 . m

j . ( i n i m a l n a i j e n a #

z a d n j i h

6 . m

j .

& o l o / i n a

V r i j e d n o s t

0 r o j t r a n s a k i j a

123

8/12/2019 55703960 Berze i Berz Posl



0erzanski ikl#s predstavlja ikl#s i kome se obavlja kompletan pro es tr"ovanjana berzi #klj# #j#/i i predberzanske i postberzanske radnje.0erzanski ikl#s ob#hvata tri azeF vanberzansk# sk#p oprea ija izme)# brokera iinvestitira berzansk# - sk#p opra ija izme)# brokera i berze vanberzansk# - postberzansk# sk#p opera ija koje s# vezane za klirin" i saldiranje.P&/. 5. . predstavlja odnose koji se #spostavljaj# van berze a odnose se na#spostavljanje odnosa izme)# klijenta i berzansko" posrednika ;klijenta brokera<. $ovoj azi berzanski posrednik ima obavez# da obavi i slede/e posloveF otvaranjevlasni ko" ra #na hartija od vrijednosti otvaranje ra #na nov anih sredstava b#d#/e"investitora davanje nalo"a za k#povin# ili prodaj# odre)eno" inansijsko"instr#menta.

D&#,. 5. . predstavlja reliza ij# nalo"a za k#povin# ili prodaj# inansijskihinstr#menata na berzi ili O , tr%i t# i #tvr)ivanje ijene ;k#rsa kota ije<

inansijski" instr#menta. Ova aza prestavlja berzansk# az#.T&e9. 5. . predstavlja tako)e vanberzansk# az# koja se obavlja # odre)enoj

obra #nskoj klirin koj instit# iji nakon izvr enih transak ija na berzi. Ova aza senaziva klirin" ;obra #n< i saldiranje berzanskih transak ija.

a bi # esni i # #k#pna javnost bila #poznata sa rez#ltatima tr"ovanja na berzi berza sa injava i objavlj#je k#rsn# list#. &#rsna lista predstavlja pre"led tr%i nih

ijena hartija od vrijednosti kojim se tr"#je na berzi.&#rsna lista predstavlja standardizovan i pre"led in orma ija koje s#

jednostavne za itanje i #poznavanje ta se prethodno" dana do"a)alo na tr%i t# anjihov sadr%aj #tvr)#je svaka berza posebno.

'aj e )i poda i koji se prikaz#j# # k#rsnoj listiF ostvarena ijena promjenaijene # odnos# na prethodni dan obim prometa iskazan brojem hartija sa kojim se

tr"ovalo vrijednost prometa prinos ;za obvezni e< ijena na otvaranj# ijena nazatvaranj# navi a ijena # tok# dana najni%a ijena # tok# dana neto ispla/enadividenda po ka iji i dr#"o.

55703960 berze i berz posl

Documents