5. dizajniranje organizacijske strukture - ii. dio fer 2014-2015 studenti

Dizajniranje

organizacijske strukture (II. dio)

doc. dr. sc. Tomislav Hernaus

Kolegij: Dizajniranje organizacije

FER, Diplomski studij, I. godina, 2014./2015.

Zagreb, prosinac 2014.

Sveuilite u Zagrebu

Ekonomski fakultet

2

Sadraj predavanja:

Vrste organizacijskih struktura

Funkcijska organizacijska struktura

Divizijska organizacijska struktura

Projektna organizacijska struktura

Matrina organizacijska struktura

Hibridna organizacijska struktura

Mjeovita organizacijska struktura

Mrena organizacija

Timska organizacija

FER "Dizajniranje organizacije" doc. dr. sc. Tomislav Hernaus Dizajniranje organizacijske strukture

temeljne vrste organizacijskih struktura:

s aspekta ralanjivanja ukupnog zadatka:

funkcijske

divizijske

s aspekta utjecaja okoline na organizaciju:

mehanicistike, tradicionalne, birokratske (odgovaraju stabilnoj okolini)

organske odnosno adaptivne (odgovaraju nestabilnoj odnosno promjenjivoj okolini)

s aspekta sloenosti poduzea:

U forma (odgovara malim poduzeima)

M forma (odgovara diverzificiranim poduzeima)

H forma (odgovara diverzificiranim i nepovezanim poduzeima)

Vrste organizacijskih struktura

3 FER "Dizajniranje organizacije" doc. dr. sc. Tomislav Hernaus Dizajniranje organizacijske strukture

Organizacijske strukture Organizacije/Suprastrukture

Klasine Virtualna organizacija

Funkcijska organizacijska struktura Mrena organizacija

Divizijska organizacijska struktura Procesna organizacija

Proizvodna organizacijska struktura Timska organizacija

Teritorijalna organizacijska struktura Front-back organizacija

Org. struktura orijentirana kupcima T-oblik organizacije

Izvrnuta organizacija

Moderne Organizacija paukove mree

Procesna organizacijska struktura Fraktalna organizacija

Projektna organizacijska struktura Klaster organizacija

Matrina organizacijska struktura Heterarhija

Hibridna organizacijska struktura Hipertekst organizacija

Multidivizijska (mjeovita) org. struktura Ameba organizacija

Vrste organizacijskih struktura (2)


istraivanja u razvijenim zapadnim zemljama 44,4%

kompanija jo uvijek funkcijski orijentirano

Vrsta organizacijske strukture Hrvatska Slovenija

Funkcijska organizacijska struktura 54,1% 51,0%

Divizijska organizacijska struktura 23,0% 9,9%

Projektna organizacijska struktura 6,7% -

Matrina organizacijska struktura 8,1% 9,4%

Procesna organizacijska struktura - 8,3%

Hibridna organizacijska struktura - 14,1%

Mrena organizacija - 7,3%

Timska organizacija 8,1% -

Vrste organizacijskih struktura (3)


funkcijska organizacijska struktura je organizacija poduzea po

poslovnim funkcijama, poslovima pojedinih funkcija

odnosno po srodnim i slinim poslovima

poetni oblik organizacijske strukture mnogih poduzea

najira rasprostranjenost u praksi jer se primjenjuje:

u malim i srednje velikim poduzeima

u poduzeima koja proizvode jedan proizvod/uslugu

u velikim poduzeima ako proizvode samo jedan

proizvod/uslugu odnosno jednu liniju srodnih ili slinih

proizvoda/usluga

obavljanje srodnih ili slinih poslova u okviru jedne

organizacijske jedinice

Funkcijska organizacijska struktura


u svakom poduzeu zastupljene skoro sve kljune poslovne

funkcije, iako njihov intenzitet zastupljenosti varira

Funkcijska organizacijska struktura (2)

Temeljne poslovne funkcije Ostale poslovne funkcije

nabava

proizvodnja

prodaja

marketing

financije

raunovodstvo

HRM

istraivanje i razvoj

informatika

pravni poslovi

logistika

opi poslovi

tehnika funkcija

planska funkcija

kontroling

inenjering

zatita na radu

odnosi s javnou


unutar poslovnih funkcija uva se i razvija struno znanje

(strunjaci iz istog podruja, slinih preferencija, znanja i

vjetina, zajedno surauju)

odnos funkcija i organizacijskih jedinica moe biti razliit

(broj poslovnih funkcija nasuprot broju temeljnih

organizacijskih jedinica) organizacijska jedinica kao nositelj

odreene funkcije ili samo jednog njezinog dijela

odnos izmeu razliitih poslovnih funkcija (svima je

potrebno posvetiti podjednaku panju)

vrlo vana koordinacija i usklaivanje poslovnih funkcija

(izbjegavanje funkcijskih silosa i efekta suboptimizacije)



s obzirom na razvijenost funkcijske organizacijske strukture,

postoje tri temeljna oblika funkcijske organizacijske strukture:

poetni oblik

(broj formiranih organizacijskih jedinica je manji od broja

poslovnih funkcija)

standardni oblik

(broj formiranih organizacijskih jedinica jednak je broju

poslovnih funkcija)

razvijeni oblik

(broj formiranih organizacijskih jedinica vei je od broja

poslovnih funkcija)



Poetni oblik Direktor poduzea

Financije i

raunovodstvo Ostali struni

poslovi Komercijala Proizvodnja

Direktor poduzea

Financije Prodaja Istraivanje

i razvoj proizvoda

Proizvodnja HRM Nabava Razvoj

Standardni oblik

Direktor poduzea

Financije Izvoz Istraivanje

i razvoj proizvoda

Domaa prodaja

HRM Nabava Razvoj Priprema

proizvodnje

Proizvodni

pogoni

Odravanje i energetika

proizvodnja prodaja

Razvijeni oblik


procesno-orijentirana funkcijska organizacijska struktura:

jedan od oblika funkcijske organizacijske strukture

karakterizira ju slijedee:

atribut procesno orijentirana ukazuje na to da se

organizacijske jedinice u toj strukturi formiraju prema

fazama procesa proizvodnje odnosno prema

fazama tehnolokog procesa

rijetko je to primarni oblik organizacijske strukture

najee se koristi kao oblik organizacije proizvodne

funkcije



Prednosti funkcijske organizacijske strukture:

visoki stupanj specijalizacije i podjele rada,

struno voenje i jedinstvena koordinacija poslova iste

funkcije,

logina povezanost poslovnih funkcija,

naglaavanje znaaja i vanosti glavnih funkcija,

slijedi principe specijalizacije po funkcijama,

olakava edukaciju i osposobljavanje menadera za voenje

pojedinih poslovnih funkcija,

osigurava vrstu kontrolu na vrhu poduzea.



Slabosti funkcijske organizacijske strukture:

sporo se prilagoava promjenama u okolini,

zbog rascjepkanosti poslova, oteana je njihova koordinacija,

odsutnost suradnje i timskog rada menadera pojedinih poslovnih funkcija,

sporo i neadekvatno odluivanje,

razvuenost linija koordinacije i komunikacije,

odsutnost odgovornosti funkcijskih menadera za krajnji poslovni rezultat poduzea,

naglaavanje vanosti ciljeva pojedinih poslovnih funkcija, a ne ciljeva poduzea,

zbog pretjerane specijalizacije funkcijskih menadera, njihov se pogled suava i teko vide cjelinu,

ograniava razvoj top menadmenta.



formiranje organizacijskih jedinica prema divizijama

svaka divizija obavlja sve znaajne poslove unutar same

divizije, dok se ostali poslovi centraliziraju (na razini poduzea)

3D: diversifikacija, divizionalizacija i decentralizacija

fleksibilnost i prilagodljivost zahtjevima okoline

relativna autonomnost

trina orijentiranost

primjena u velikim poduzeima i/ili primjena u poduzeima s

velikim brojem razliitih proizvoda (usluga), razliitih

geografskih podruja i razliitih kategorija kupaca

Divizijska organizacijska struktura


prednosti divizijske organizacijske strukture:

to su vee organizacijske jedinice od funkcijskih jedinica,

to je oblik decentralizacije poduzea,

decentralizira odgovornost na nie razine,

bre donoenje odluka i bra prilagodba novonastalim uvjetima,

omoguava razvoj menadera za razinu top menadera.

slabosti divizijske organizacijske strukture:

paralelno obavljanje poslova istih poslovnih jedinica

(redundancija),

jaanje dijelova (divizija) na utrb cjeline (poduzea),

potreba za vie osoba s kvalifikacijom glavnog menadera,

oteana kontrola s vrha.

Divizijska organizacijska struktura (2)


tri osnovne vrste divizijske organizacijske strukture:

predmetna ili proizvodna organizacijska struktura

(organizacijska struktura poduzea prema proizvodima ili

uslugama)

teritorijalna ili geografska organizacijska struktura

(organizacijska struktura prema razliitim teritorijima, regijama)

organizacijska struktura prema potroaima (organizacijska

struktura prema razliitim kategorijama potroaa)

neovisno o vrsti, divizijska organizacijska struktura omoguava

velikom broju mlaih menadera da preuzmu odgovornost

veoma rano u svojoj karijeri

znatno bra reakcija na promjene u okolini



Predmetna ili proizvodna organizacijska struktura:

poduzea s irokim i raznovrsnim asortimanom proizvoda


Direktor poduzea

Proizvod

C

Proizvod

B

Proizvod

A

tabne slube

Istraivanje i razvoj Financiranje

Marketing

Planiranje

HRM

Pravni poslovi

Funkcijska podruja Funkcijska podruja Funkcijska podruja


Slika: Organigram

poljoprivrednog poduzea

Sektor HRM, pravnih i

opih poslova

HRM

Pravni poslovi

Zatita i sigu-rnost na radu

Sektor

odravanja

Pomonik direktora za korporativne

funkcije

Sektor raunovodstva

i financija

Financije

Raunovodstvo

Sektor

marketinga

Odravanje postrojenja

Odravanje vozila Protupoarna zatita

Istraivanje trita

Promocija

CRM

Sektor prodaje

i nabave

DC Zagreb

Maloprodaja

Centralna nabava

Kljuni kupci

Westfalia

Ured

direktora

Savjetnici

Plan, analiza i kontroling

Informatika

Direktor

Pomonik direktora

za poslovna podruja

Sektor

kvalitete

Kontrola kvalitete

Upravljanje lancem vrijednosti

Istraivanje i razvoj

Divizija stone hrane

Divizija

mlijeka

Divizija

mesa

Tovilite

Prerada mesa

Nabava i

prodaja

Divizija

voa i povra

Vonjak

Hladnjaa

Nabava i

prodaja

Mljekara

Pekara

Farma

Nabava i

prodaja

TSH i Silosi

Ekonomija

Nabava i

prodaja


Teritorijalna ili geografska organizacijska struktura:

formiranje organizacijskih jedinica u poduzeu prema

geografskim podrujima odnosno teritoriju na kojemu pojedini dio

poduzea posluje


Direktor poduzea

tabne slube

Financije i raunovodstvo HRM Marketing Pravni poslovi Istraivanje i razvoj

Zapadno

podruje

funkcijska

podruja

Juno podruje

Centralno

podruje Sjeverno

podruje Istono

podruje

funkcijska

podruja funkcijska

podruja funkcijska

podruja funkcijska

podruja


primjena teritorijalne organizacijske strukture u

poduzeima:

koja su rasprostranjena na velikom podruju, na razliitim

lokacijama,

koja imaju ogranienu nomenklaturu proizvoda, koje

proizvode na razliitim lokacijama,

koja su nastala integriranjem ranijih samostalnih

poduzea,

u kojima priroda procesa poslovanja to zahtijeva, kao to

su: poljoprivreda, promet, umarstvo, trgovina, bankarstvo,

hotelijerstvo itd.

najee prisutna u prodajnoj funkciji



organizacijska struktura prema potroaima se koristi:

u velikim poduzeima, s puno razliitih proizvoda

namijenjenih razliitim kategorijama potroaa

u bankama, ije je poslovanje orijentirano na gospodarske

subjekte, neprofitne organizacije i graane

u visokokolskim institucijama, s obzirom na korisnike

pojedinih obrazovnih programa

u zdravstvenim organizacijama, s obzirom na vrstu

pacijenata

na niim organizacijskim razinama, dakle ne kao

primarna organizacijska struktura



Projektna organizacijska struktura

javlja se u SAD-u ezdesetih godina (vojna industrija,

svemirska istraivanja)

predstavlja privremenu organizacijsku formu uspostavlja

se za realizaciju jednog odreenog zadatka/projekta

karakteristike fleksibilne i timske organizacije

projekt svaki zaokruen, cjelovit, sloen pothvat s jasnim

ciljem i tono odreenim vremenom trajanja koji zahtijeva

koordinirani napor nekolicine zaposlenika iz razliitih podruja

projektna organizacija moe biti:

Individualna (menader projekta, bez stalnog osoblja)

ista (menader projekta sa stalno zaposlenim osobljem)


Projektna organizacijska struktura (2)

samo dodatna odnosno naknadna organizacijska

struktura interpolirana u postojeu strukturu

izbor modela projektne organizacijske strukture ovisi o: (1) veliini i sloenosti projekta koji treba realizirati, (2) uestalosti

ponavljanja ili neponavljanja istih ili slinih projekata, (3) o brojnosti

projekata koje treba realizirati.

primjer projektnih organizacija: graevinska poduzea

Direktor poduzea

Voditelj

projekta A

Voditelj

projekta B

HRM Nabava Financije i

raunovodstvo Istraivanje i

studij proizvoda Razvoj Proizvodnja Prodaja

Slika: Individualna projektna

organizacija


Direktor poduzea

Voditelj

projekta B

HRM Nabava

Financije i

raunovodstvo

Istraivanje i studij

proizvoda Razvoj Proizvodnja Prodaja

I R N Pr. HRM P FR I R N Pr. HRM P FR

Legenda: I, R, N, HRM, Pr, P, FR oznaavaju prva slova poslovnih funkcija

Voditelj

projekta A

najrazvijeniji i najsloeniji oblik ista projektna organizacija

primjena samo kod izuzetno velikih i sloenih projekata




danas projektni nain organiziranja sveprisutniji

kljuna je pozicija projektnog menadera

posebni zadaci se obavljaju kroz projektne timove

prednosti projektne organizacije:

ublaava se rigidnost i hijerarhija klasinih struktura,

jasniji fokus na prioritetne zadatke,

bolja komunikacija.

nedostaci projektne organizacije:

sukobi izmeu projektnog i funkcijskih menadera,

preoptereenost zaposlenika,

nemogunost akumulacije steenog znanja.


Matrina organizacijska struktura

matrinu organizacijsku strukturu karakterizira:

dvodimenzionalnost (organizacija po dvije osnove),

optimizacija dviju dimenzija organizacije,

podjednaka vanost obiju dimenzija organizacije,

otklanjanje slabosti funkcijske i divizijske strukture, a

koritenje njihovih prednosti (spajanjem tih dviju struktura u

jednu),

ostvarivanje ovlatenja i odgovornosti po vertikali (linijski

menaderi odreuju tko e i gdje obavljati posao),

upravljanje i voenje projekata/proizvoda po horizontali

(menaderi odgovaraju za integraciju svih aktivnosti),

dualna (dvostruka) odgovornost lanova matrinog tima

(odgovornost menaderu proizvoda i linijskom menaderu).


Matrina organizacijska struktura (2)

Direktor

Financije i

raunov. Marketing HRM Nabava Proizvodnja Prodaja

Proizvod C

Proizvod A

Proizvod B

R&D

funkcijska odgovornost

proizvodna odgovornost

proizvodni tim

dualna odgovornost



matrica moe predstavljati razliite kombinacije:

poslovnih funkcija,

proizvoda i

teritorija.

vrste matrine organizacijske strukture:

projektno-matrina organizacijska struktura (kombinacija funkcijskih organizacijskih jedinica i projekata)

proizvodno-matrina organizacijska struktura (kombinacija funkcijskih organizacijskih jedinica i proizvodnih divizija)

programsko-matrina organizacijska struktura (kombinacija funkcijskih organizacijskih jedinica i programa, npr. obrazovanja)

najee matricu ini kombinacija proizvodnih i teritorijalnih divizija



dobre strane matrine organizacijske strukture:

naglaena fleksibilnost,

pojaana koordinacija,

poboljano komuniciranje,

vea motiviranost zaposlenih.

slabe strane matrine organizacijske strukture:

poveana mogunost pojave konflikata zbog dualne odgovornosti,

sporije odluivanje,

poveani trokovi zbog dvostranog menadmenta.


Hibridna organizacijska struktura

hibridnu organizacijsku strukturu karakterizira:

formiranje funkcijskih i divizijskih organizacijskih jedinica na

istoj organizacijskoj razini,

dodavanje funkcijske jedinice divizijskim organizacijskim

jedinicama (primarno mjesto imaju divizijske jedinice),

organiziranje na razini poduzea onih poslovnih funkcija koje su

vane sa stajalita ekonomije veliine,

ravnotea izmeu centralizacije i decentralizacije obavljanja

pojedinih poslovnih funkcija (sve ili odreene poslovne funkcije

se objedinjeno obavljaju na razini poduzea za potrebe svih

njegovih dijelova),

pridonosi ekonominosti obavljanja odreenih operacija.


Glavni

direktor

Nabava Sjeverna

regija

Centralna

regija

Nabava Proi-

zvodnja

Marke-

ting

Sir Brano

Nabava

Juna regija

Nabava

Ljudski

resursi Financije

Hibridna organizacijska struktura (2)



FINANCIJE HRM

DIVIZIJA A DIVIZIJA B

PREDSJEDNIK

NABAVA INFORMATIKA

DIVIZIJA C

F F F F F F F F F



esto poeljnija rjeenja nego isti organizacijski oblici

(iroko primjenjiva) vea sloenost

primjenjuju se u promjenjivoj i nestabilnoj okolini vea

fleksibilnost, ali i vei administrativni trokovi

front-back organizacijska struktura inaica hibridne

strukture koja razlikuje:

prednje ili trine organizacijske jedinice fokusirane na kupce,

trine segmente ili distribucijske kanale

stranje ili operativne organizacijske jedinice orijentirane na

proizvode/usluge ili tehnologije

zajednike organizacijske jedinice pruaju podrku svim

dijelovima organizacije


zajednike organizacijske jedinice

Pravni poslovi Opi poslovi Informatika Nabava

Korporativno

bankarstvo

Maloprodaja

Investicijsko

bankarstvo

Regija Sjever

Regija Jug

trine organizacijske jedinice

Predsjednik

Upravljanje

rizicima

Raunovodstvo i

kontroling

Riznica

Upravljanje

financijama

Razvoj novih

proizvoda

operativne organizacijske jedinice

34

Mjeovita organizacijska struktura

mjeovita ili konglomeratska organizacija

mjeovitu organizacijsku strukturu karakterizira:

kombiniranje dviju ili vie vrsta divizijskih organizacijskih

jedinica na istoj organizacijskoj razini (multidivizijska)

razliite vrste organizacijskih struktura, po razliitim

razinama organizacije, po cijeloj dubini organizacijske piramide

(iri kontekst) niti jedna vrsta organizacijske strukture ne

javlja se u istoj formi po cijeloj dubini

svaka organizacijska jedinica treba izabrati onu vrstu

organizacijske strukture koja joj najbolje odgovara, odnosno

koja omoguava uspjenu realizaciju postavljenog zadatka

organizacijska struktura je dinamina rastom i razvojem

poprima karakter mjeovite organizacijske strukture


Proizvod

A

Proizvod

B

Proizvod

C

Proizvod

D

Meunarodna divizija

Predsjednik

uprave

tabne slube

Mjeovita organizacijska struktura (2)


novi oblik organizacije (tzv. organizacija bez granica)

u najuoj vezi s virtualnom organizacijom oblik kroz koji se

ostvaruje virtualna organizacija

modularnost i fleksibilnost mree stvara dinamiku

predstavlja odgovor na:

trite nesigurnosti,

sve sloenije uvjete poslovanja,

sve veu brzinu promjena u organizaciji.

mree mogu biti:

interne (uspostavljaju se izmeu pojedinih dijelova poduzea),

eksterne (uspostavljaju se izmeu razliitih poduzea odnosno

pravnih subjekata).

Mrena organizacija


vea sloenost i vea brzina promjena usmjeravaju ka

mrenoj organizaciji

smanjuju nesigurnost u poslovanju (posebice kod brih

tehnolokih promjena i kraih ivotnih ciklusa proizvoda)

glavne karakteristike mrene organizacije:

mree su nehijerarhijske,

mree zamjenjuju vertikalnu komunikaciju s horizontalnim

vezama,

mree rezultiraju eksternalizacijom aktivnosti,

mree su neformalne,

mree imaju plitku strukturu,

za mree je vano elektroniko povezivanje lanica.

Mrena organizacija (2)



Lanac Kota Viekanalna

Slika: Naini povezivanja


odnos mrene organizacije i organizacijske strukture:

mrena organizacija, u pravilu, nema strukture,

mree najee nisu formalizirane, dok organizacijske strukture

jesu,

mree nikada ne dovode u pitanje opstojnost organizacijske

strukture svake lanice mree.

primjeri umreavanja:

Keiretsu japanske kompanije dijele marketinke, financijske,

informacijske i opskrbne mree slino holdingu,

mree omoguuju suivot velikih konglomerata i malih kooperanata,

sredinja organizacija moe biti mala kreativna jezgra (Nike, IKEA,

Benetton) dizajneri, proizvoai i distribucija mogu biti samostalni

Co-branding.




primjer mrene organizacije (snimanje filma):


timsko obavljanje posla sve ee u svakodnevnoj praksi

timska se organizacija uspostavlja kao:

meufunkcijska (formiranje krosfunkcijskih timova neovisno o tome

gdje se nalaze lanovi tima u funkcijskim organizacijskim jedinicama),

organizacija unutar pojedine funkcije ili dijela funkcije

(formiranje tima na niim razinama organizacije unutar pojedinih

organizacijskih jedinica koje sada poprimaju karakteristike timske

organizacije).

pojava menadera trenera pomau zaposlenicima u

zajednikom postavljanju i rjeavanju problema (lanovi tima

ravnopravni, a voa je prvi meu jednakima)

timovi mogu biti orijentirani na proizvode, projekte, regije ili

kupce

Timska organizacija


razlika izmeu skupina, grupa i timova (ovisno o stupnju kohezije izmeu lanova)

definicija tima:

a) dva ili vie pojedinca koji

b) drutveno surauju (osobno ili sve vie virtualno),

c) posjeduju jedan ili vie zajednikih ciljeva,

d) zajedno obavljaju organizacijski relevantne zadatke,

e) meuzavisni su s obzirom na poslovni tijek, ciljeve i ishode,

f) imaju razliite uloge i odgovornosti, i

g) zajedno su dio ireg organizacijskog sustava, s granicama i

vezama prema njegovom irem kontekstu i specifinoj okolini

zadatka.

optimalno izmeu 5-8 lanova

Timska organizacija (2)


Ivan

Ana

Dijana

Marketing

Marija

Josip

Hrvoje

Inenjering

Karlo

Zlatana

Lucija

Proizvodnja

Antonija

Petar

Financije

Silvija

Franjo

Igor

Raunovodstvo

Glavni

direktor Tim 1

Tim 2



postojanje razliitih vrsta timova, s razliitom svrhom i

ciljevima, razliitom vremenskom orijentacijom, razliitim

resursima i razliitom meuzavisnou zadataka:

radni timovi (npr. prodaja, proizvodnja),

projektni timovi (npr. izrada studije izvodljivosti, kreiranje informacijskog sustava),

preklapajui timovi (npr. upravljanje lancem vrijednosti, koordinacija poslovanja),

integrirajui timovi (npr. procesni timovi, razvoj novog proizvoda),

menaderski timovi (npr. uprava, kolegij proelnika),

timovi unaprjeenja (npr. tim za restrukturiranje, kontrola kvalitete),

virtualni timovi (npr. teritorijalno distribuirani timovi),

ad hoc mree (npr. sindikat, ahisti, nogometai).



timsku organizaciju karakterizira:

formiranje timova unutar klasine organizacijske strukture,

ruenje vertikalnih granica klasine strukture,

ruenje horizontalnih granica izmeu i unutar pojedinih

organizacijskih jedinica,

unoenje elemenata organske strukture u klasine, birokratske

modele organizacije,

formiranje meufunkcijskih timova,

plia organizacija,

fleksibilnija organizacija,

relativna autonomija timova,

slabljenje vertikalnih, a jaanje horizontalnih veza.



to mislite to je najvanije to ste uli danas?

Kljune spoznaje (AHA trenuci) predavanja


ZAHVALJUJEM NA POZORNOSTI!!!

Pitanja, komentari, prijedlozi???


5. dizajniranje organizacijske strukture - ii. dio fer 2014-2015 studenti

Documents