5 - analiza pokazatelja uspjesnosti

8/17/2019 5 - Analiza Pokazatelja Uspjesnosti

1/66

MenadMenadžžersko raersko raččunovodstvounovodstvo 11

ANALIZA POKAZATELJA

USPJEŠNOSTI POSLOVANJANA TEMELJU PODATAKA IZFINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Mr. sc. Anastazija Vinković Kravaica,viši predavač


2/66

Menadžersko računovodstvo 2

pokazatelji uspješnostiposlovanja sumnogobrojni i

predstavljaju složenuproblematiku

u svrhu analizenajčešće se koriste:

podaci iz financijskihizvještaja

opći iskustveni podaci– služe kao kontrolna

mjera

eksterni podaci


3/66


Vrste analiza

◘

analiza odnosa bilančnih pozicija ipozicija u računu dobiti u gubitka

◘ horizontalna analiza financijskihizvještaja

◘ vertikalna analiza financijskihizvještaja

◘ analiza smjerova kretanjaperformance

◘ analiza novčanih tokova


4/66


ANALIZA ODNOSA BILANANALIZA ODNOSA BILANČČNIH POZICIJANIH POZICIJAI POZICIJA U RAI POZICIJA U RAČČUNU DOBITI IUNU DOBITI I

GUBITKA (GUBITKA (Ratio Ratio Analysis Analysis )) presta!l"a s#sta!n$ $re%i!an"e $n$sa

# $&!ir# interni' i e&sterni' iz!"e(ta"a tes#)ira &l"#*ne $n$se &$"i +$!$re $,inan-i"s&i) per,$r)an-a)a p$#ze.a

$/#'!a.a pra.en"e per,$r)an-i t!rt&e #

s!r'# n"i'$!a #napre%en"a


5/66

MenadMenadžžersko raersko raččunovodstvounovodstvo

pomaže u definiranju pokazatelja uspješnosti i tona sljedeći način:

– pr#0a p$at&e $ pr$,ita/iln$sti1 e,i&asn$sti

#pra!l"an"a a&ti!$) 2i)$!in$)31 s$l!entn$sti iin!esti-i"s&$) p$ten-i"al#

– $si+#ra!a &$nzistentn# /az# p$ata&a za pra.en"etren$!a # p$sl$!an"# i istra0i!an"e pr$)"ena

– $)$+#.#"e #sp$re/# p$&azatel"a #sp"e(n$stip$#ze.a

– $)$+#.#"e #sp$re/# p$sl$!an"a p$ i"el$!i)a

p$#ze.a


6/66


ova analiza uključuje:a3 analiz# pr$,ita/iln$sti

/3 analiz# $/rta"a i)$!ine-3 analiz# s$l!entn$sti i

li&!in$sti

3 analiz# in!esti-i"s&$+ap$ten-i"ala

e3 izra*#na!an"e #pn$+a izraza#sp"e(n$sti 2 Zeta Score3

,3 analiz# $ane !ri"en$sti2Value Added Analysis3


7/66


a) Analiza profitabilnosti

s)atra "# se na"!a0ni"$) analiz$)$n$sa

&l"#*ne $n$se presta!l"a"# !i"e$sn$!ne )"ere4

pr$,itna )ar0a 2ProfitMargin3

p$!rat na in!estiran$ 25OI6 Return on Investment 3


8/66


PROI!"A MAR#A $MAR#A %O&I!'A)

odnos dobitka i prihoda od prodajep$&az#"e p$st$ta& $st!aren$+a $/it&a pre)a!ri"en$sti -"el$pn$+a p$sla izra0en$+a &r$z$st!areni pri'$ # $re%en$) raz$/l"# ili za

s!a&i p$"eina*ni p$sa$1 $!isn$ $ t$)# &$"# se&ate+$ri"# $/iti i pri'$a &$risti

profitna marža =

dobitak

prihod od prodaje x 100


9/66


s $/zir$) na pri)i"en"en#&ate+$ri"# $/it&a 2pr$,ita3na"*e(.e se razli"e sl"ee.e

&ate+$ri"e pr$,itne )ar0e4/r#t$ pr$,itna )ar0a

$perati!na pr$,itna )ar0a

pr$,itna )ar0a pri"e $p$rezi!an"anet$ pr$,itna )ar0a

)ar0a net$ pre$stal$+a pr$,ita


10/66

Menadžersko računovodstvo10

• u svrhu razumijevanja različitih kategorija profitnemarže treba napomenuti da različite kategorije rashodarezultiraju različitim kategorijama dobiti:

Prihod

- Rashodi od prodaje

(izravni materijal, izravni rad, režija)

BRUTO DOBIT

- Rashodi uprave i prodaje

OPERATIVNA DOBIT

- Rashodi financiranja

DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA

- Porez na dobit

DOBIT POSLIJE OPOREZIVANJA


11/66


7r#t$ pr$,itna )ar7r#t$ pr$,itna )ar00aa

oo p$&az#"e &$li&$ pr$st$ra # pri'$# $sta"e za p$&rip$&az#"e &$li&$ pr$st$ra # pri'$# $sta"e za p$&ri..eep$sl$!ne na$+ran"e na&$np$sl$!ne na$+ran"e na&$n ((t$ se $re%eni pr$iz!$t$ se $re%eni pr$iz!$$!ee $ realiza-i"e na tr$!ee $ realiza-i"e na tr00ii((t#t#

odnosnoodnosno

oo a p$#zea p$#ze..# na&$n p$&ri# na&$n p$&ri..aa proizvodni( tro proizvodni( tro *ova*ova $sta"e$sta"en8 pri'$a za p$&rin8 pri'$a za p$&ri..e tr$e tr$((&$!a #pra!e i pr$a"e i&$!a #pra!e i pr$a"e itr$tr$((&$!a ,inan-iran"a te za $st!aren"e $/it&a&$!a ,inan-iran"a te za $st!aren"e $/it&a

oo u*azu+e na moguu*azu+e na mogu, , nost racionaliziran+a u*upni(nost racionaliziran+a u*upni(trotro *ova- a posebno tro*ova- a posebno tro *ova uprave i proda+e*ova uprave i proda+e

bruto profitna marža =bruto dobitak

prihod od prodaje

x 100


12/66


Operati!na pr$,itna )ar0a

o p$&az#"e a p$#ze.# na&$n p$)iren"a s!i' tr$(&$!a1$si) tr$(&$!a ,inan-iran"a1 $sta"e n8 pri'$a zap$&ri.e tr$(&$!a ,inan-iran"a i $/ita&

odnosno

o &$li&i /i $/ita& pri"e $p$rezi!an"a /i$ $st!aren a&$ /i

se p$#ze.e ,inan-iral$ iz !lastiti' sresta!a /ez&reitiran"a i za")$!a

operativna profitna marža =

operativni dobitak

prihod od prodajex 100


13/66


Pr$,itna )ar0a pri"e $p$rezi!an"a p$&az#"e a p$#ze.# na&$n p$)iren"a s!i' tr$(&$!a

$sta"e n8 pri'$a za $/ita& 2pri"e $p$rezi!an"ap$rez$) na $/it3

omogu,u+e usporedbe profitni( mar.i razli/iti( tvrt*i uzis*l+u/en+e politi*e oporezivan+a dobiti

vrlo značajan pokazatelj u uvjetima čestih promjena poreznepolitike – za usporedbu u različitim razdobljima! a i za

usporedbu dobitka ostvarenoga u različitim poreznim režimimaza poduzeća koja posluju u različitim državama

dobitak prije porezaprihod od prodaje

profitna marža prijeoporezivanja

= x 100


14/66


Net$ pr$,itna )ar0a

pokazuje koliko " prihoda od prodaje ostajedobitka kojim poduzeće može raspolagati poslobodnoj volji

taj dio dobitka poslije oporezivanja poduzeće

može rasporediti na dividendu ili dio možeprenijeti na zadržani dobitak

najprecizniji podatak o konačnim efektimaobavljenoga i realiziranoga posla


15/66


# pr$-es# pr$-"en"i!an"a net$ pr$,itne)ar0e na"!e.i pr$/le) "est pr$-"enatr$(&$!a &$"i presta!l"a"# p$rezn$

nepriznate ras'$e p$rezn$ nepriznati ras'$i )$+# #ni(titi

net$ pr$,itn# )ar0# # -i"el$sti pa *a&$!esti $ +#/it&a i # sl#*a"e!i)a &aa

"e $/it 2pr$,it3 pri"e $p$rezi!an"ap$ziti!na !eli*ina

neto profitna marža =

dobitak poslije poreza



16/66


Mar0a net$ pre$stal$+a pr$,ita p$&az#"e isplati!$st #la+an"a i$ni*ara ili !lasni&a

# $n$s# na zara# &$"# s# )$+li $st!ariti#la+an"e) # alternati!ni p$sa$ 2s )an"e rizi&a$st!ariti tr0i(n# -i"en# &apitala ili ,i&sn# &a)at#na p$s#%eni &apital3

koristi se kao mjera performance investicijskih centara

neto preostali profit dobije se kada se od dobitka#profita$ oduzme oduzme tržišna cijena vlastitogakapitala uloženoga u poduzeće

net$ pre$stali pr$,it 9 $/ita& : tr0i(na -i"ena #l$0en$+a &apitala

tr0i(na -i"ena &apitala 9 #l$0eni !lastiti &apital ; tr0i(na st$pa na p$s#%eni &apital # 8


17/66


ostvareni udjel neto preostaloga profita pokazujekoliko " prihoda otpada na veće efekte ulaganja u

poslovanje od onih koji bi se pojavili da je izvršenoalternativno ulaganje

udjel neto preost.profita u poduzeću =

neto preostali profit



18/66


marža neto preostaloga profita pokazuje koliko sudioničari ostvarili n" veći profit ulaganjem u poduzećenego što bi ostvarili da su investirali kapital popostojećoj tržišnoj cijeni kapitala

problem je odrediti tržišnu stopu – cijenu kapitala

/esto se prim+en+u+e *amatna stopa na novaculo.en u ban*u

1marža neto preostalog profita =

dobitak poslije poreza

tržišna cijena kapitala

-


19/66


mar.a neto preostaloga profita ne po*azu+e odnos profita $dobit*a) prema pri(odu nego prema profitu *o+ega bi seostvarilo da +e *apital ulo.en na temel+u +ednostavne posudbe po posto+e,o+tr.ino+ ci+eni

odnosno

pokazuje odnos profitabilnosti investiranja

kapitala u odre%eno društvo prema profitabilnosti

posudbe po tržišnoj cijeni kapitala u fiksnom iznosu 6p$&azatel" #sp"e(n$sti in!estiran"a


20/66


POVRA! "A I"V0S!IRA"O 1ROI $Return on Investment)

POVRA! "A 'ORI2!0"I 'API!A3 1 RO40 $Return on 4apital 0mployed)

pokazuje efikasnost menadžera u korištenjuraspoloživih resursa

razvijeni su brojni obrasci za procjenuprofitabilnosti

najpoznatiji temelj za izvo%enje obrazaca pomoću

kojih se izračunava povrat na investirano jest %uPontov s#sta!


21/66


D# P$nt$! s#sta! p$&azatel"a

KOEFICIJENT

DOBITI x

KOEFICIJENT

OBRTAJA

DOBIT : PRIHOD PRIHOD : IMOVINA

PRIHODI - RASHODI STALNA + TEKUĆA

Poslovni

prihod

Poslovni

rashod

Materijalna

ulaganja

Gotovina i

vrijednosnipapiri

+ + + +

Prihod

financiranja

Rashod

financiranja

Nematerijalna

ulaganja Potraživanja

+ + + +

Izvanredni

prihod

Izvanredni

rashod

Financijska

ulaganja Zalihe

+

Aktivna

vremenska

razgraničenja

RENTABILNOST IMOVINE


22/66


D# P$nt$! $/raza- 2,$r)#la3 iz!$i se na

sl"ee.i na*in4

5OI #Return On Investment $ 9 p$!rat nain!estiran$

5OI 9 $/rta" in!esti-i"e ; pr$,itna )ar0a

pri'$

in!estiran$O/rta" in!esti-i"e 9

$/ita&

pri'$Pr$,itna )ar0a 9


23/66


(t$ zna*i a "e4

$n$sn$4

5OCE $ Return On Capital Employed) – povrat nakorišteni kapital

&$"# &ate+$ri"# &$ri(ten$+a &apitala pr$)atrati&a$ in!estiran# u skladu s time odabire se ikategorija dobitka koja će biti primjenjena u obrascu

pri'$ $/ita&in!estiran$ pri'$

5OI 9 ;

$/it $/ita&

in!estiran$ &$ri(teni &apital5OCE 95OI 9 ili


24/66


različite definicije &korištenoga kapitala' za izračunavanje

povrata na investirano jesu:

I< #pni &apital #obuhvaća cjelokupnu pasivu jer značiinvestiranje u ukupnu aktivu( najčešće se ga se uzima kao

ukupnu aktivu$ $n$s $perati!ni $/ita& = #pni

&apital

II< #+$r$*ni &apital #obuhvaća pasivu umanjenu zatekuće obveze$ $n$s $perati!ni $/ita& 6 &a)ate na&rat&$r$*ne $/!eze = #+$r$*ni &apital

ili alternativno

net$ &$ri(teni &apital #uzima se kao investiranje uneto aktivu koju se izračunava kao razliku izme%u ukupne

aktive i tekućih obveza$

III


25/66


I. Povrat na ukupni kapital – RO(Return On Asetss)

5OA $ n8 zna*i a "e na >?? in!estirani'n$!*ani' "eini-a # a&ti!# $st!aren$ nn$!*ani' "eini-a $perati!n$+a $/it&a

# $!$)# $/ras-# pri)"en"#"e se &ate+$ri"a$perati!n$+a $/it&a "er $n sar0i i &a)atepla.ene na &$ri(teni t#%i &apital

$perati!ni $/ita&

#pna a&ti!a1005OA 9 ;


26/66


II. Povrat na uloženi du!oro"ni kapital

kamate na kratkoročne kredite banaka su

posljedica angažiranja tekućih izvora imovine teih se isključuje iz operativnoga dobitka

npr) povrat od *+" pokazuje da je na *++novčanih jedinica uloženoga dugoročnoga kapitala

ostvareno *+" novčanih jedinica dobitka

$perati!ni $/ita& : &a)ate na &rat&$r$*ne &reite#pna pasi!a : te.e $/!eze

100p$!rat na #l$0eni#+$r$*ni &apital

;=


27/66


III. Povrat na ukupni dioni"ki kapital #ukupnokori$teni vla%titi kapital&

predstavlja odnos dobitka poslije oporezivanja premaukupno korištenom vlastitom kapitalu

npr) povrat na ukupni vlastiti kapital od *+" pokazujeda *++ novčanih jedinica vlastitoga kapitala &odbacuje'

*+" jedinica dobitka kojega se može rasporediti napričuve! dividendu i zadržani dobitak

$/ita& p$sli"e $p$rezi!an"a

#pni !lastiti &apital

100p$!rat na #pni

!lastiti &apital

;=


28/66


b) Analiza obrta+a a*tive $imovine)

analiza $n$sa iz)e%# pri'$a i a&ti!e 2#pne iz/ilan-e ili pr$s"e*n$ &$ri(tene a&ti!e3

ne rai se $ st!arn$) $/rta"# i)$!ine !e. $&$e,i-i"ent# &$"i p$&az#"e &$li&$ "ena n$!*ana "eini-a i)$!ine 2a&ti!e3 st!ara n$!*ani' "eini-apri'$a

sl#0i za #sp$re/# s pret'$ni) raz$/l"e) ili s

r#+i) p$#ze.i)a

npr) ,-. u iznosu / pokazuje da jedna novčana jedinicaaktive inicira ostvarenje / jedinice prihoda na tržištu

pri'$ pri'$

#pna a&ti!a pr$s"e*n$ &$ri(tena #pna a&ti!a

&$e,i-i"ent $/rta"a

a&ti!e 2KO73ili=


29/66


u svrhu planiranja i analize relativnih odnosa u 012 i

.ilanci izvode se i sljedeći ,-.:

prihod od prodaje

koeficijent utrživosti zaliha =

zalihe

prihod od prodaje

Kob neto potraživanja =

potraživanja od kupaca - obveze prema dobavljačima

prihod od prodaje

Kob dugotrajne imovine =

dugotrajna aktiva

Kob tekuće imovine =

prihod od prodaje

tekuća aktiva


30/66


c) Analiza li*vidnosti i solventnosti

LIKVIDNOST

sposobnost poduzeća da u rokupodmiri sve svoje tekuće obveze

SOLVENTNOST

sposobnost poduzeća da u rokupodmiri sve svoje obveze

iako kod uporabe termina likvidnost i solventnostne postoji ujednačenost #niti u svijetu! a niti kodnas$ u nastavku su mjere obrazložene sukladnonavedenim definicijama


31/66


M"ere li&!in$sti

p$)iren"e te.i' $/!eza !a0n$ "e iz razl$+a a ne/i $(l$ $ zast$"a # na/a!&a)a res#rsa te /l$&aen$!*ani' ra*#na # &l"#*ni) tren#-i)a za p$sl$!an"e

m+ere utemel+ene na odnosu te*u,e a*tive ite*u,e pasive +esu5

te.i $n$s 2current ratio)

ran$ rasp$l$0i!i &apital 26or*ing capital)

/rzi $n$s 27uic* ratio)

m+ere *o+e po*azu+u mogu,nost pretvaran+ate*u,e nenov/ane a*tive u novac +esu5

/r$" $/rta"a zali'a # !re)en#

pr$s"e*n$ !ri"e)e #n$!*en"a p$tra0i!an"a


32/66

MenadMenadžžersko raersko raččunovodstvounovodstvo 3/3/

M"ere #te)el"ene na $n$s# te.e a&ti!e i

te.e pasi!e !0'89I O%"OS $te*u,a li*vidnost)

odnos tekuće aktive i tekuće pasive

p$&az#"e # &$"$" )"eri te.a a&ti!a p$&ri!a $/!ezeiz te.e pasi!e1 $n$sn$ # &$"$" )"eri ran$

rasp$l$0i!i &apital a"e si+#rn$st a .e s!e te.e$/!eze /iti p$)irene

ako je koeficijent * tekuće će obveze ćenajvjerojatnije biti podmirene na vrijeme

*!5:* do /:* predstavlja dobar omjer #idealan omjer nepostoji jer ovisi o vrsti djelatnosti$

ako je tekući odnos ispod * to znači da je radno raspoloživikapital negativan te da poduzeće može očekivati velikeprobleme u udovoljavanju tekućim obvezama

te.a a&ti!ate.a pasi!a

Te.i $n$s 9


33/66


RA%"O RASPO3O#IVI 'API!A3 razlika tekuće aktive i tekuće pasive

#&az#"e na p$ziti!n$ ili ne+ati!n$ pre&$ra*en"e te.ea&ti!e na te.$) pasi!$)

pr#0a in,$r)a-i"# $ &apital# &$"i st$"i na rasp$la+an"# za#$!$l"a!an"e te.i) $/!eza)a i ne$*e&i!ani)n$!*ani) iza-i)a

t$ "e ta&$%er in,$r)a-i"a tre/a li i &$li&$ tre/a te.e+a&apitala $atn$ pri/a!iti &a&$ /i se p$sti+la si+#rn$st ##$!$l"a!an"# te.i) $/!eza)a

5an$ rasp$l$0i!i &apital 9 te.a a&ti!a 6 te.a pasi!a


34/66


&RZI !0'89I O%"OS $ubrzana li*vidnost)

$ra0a!a sp$s$/n$st p$#ze.a a # &rat&$) r$ $si+#rap$tre/n# &$li*in# n$!-a

presta!l"a $n$s /rze a&ti!e i te.i' $/!eza

pri'!atl"i! "e $n$s iz)e%# >4> i ?1@4>

odnosno

npr) koeficijent +! pokazao bi da poduzeće najvjerojatnije ne bimoglo zadovoljiti veću iznenadnu potrebu za novcem #gotovinom$

n$!a- A #tr0i!i !ri"en$sni papiri A &rat&$tra"na p$tra0i!an"a

te.e $/!eze

7rzi te.i$n$s

9

/rza a&ti!a

te.e $/!eze7rzi te.i

$n$s9


35/66


M"ere &$"e p$&az#"# )$+#.n$st pret!aran"a

te.e nen$!*ane a&ti!e # n$!a-

&RO: O&R!A:A ZA3I;A 8 VR0M0"8 odnos troškova prodanih zaliha i prosječnoga stanja zaliha

ako nije poznato prosječno stanje zaliha! obično se zbroji stanje napočetku i na kraju razdoblja te podijeli s /

$zna*a!a &$li&$ se p#ta # t$ +$ine zali'e pret!$re #p$tra0i!an"a $ pa-a1 $n$sn$ &$li&$ "e !re)ena p$tre/n$a /i se n$!a- #l$0en # zali'e p$n$!n$ realizira$

pri t$)# tre/a #zeti # $/zir i !ri"e)e p$)iri!an"a $/!eza

pre)a $/a!l"a*i)a te !ri"e)e p$tre/n$ za naplat#p$tra0i!an"a

!ri"ena in,$r)a-i"a za #sp$re/# s pret'$ni) raz$/l"i)a

tr$(&$!i za pr$an$

pr$s"e*n$ stan"e zali'a9

7r$" $/rta"azali'a


36/66


PROS:0


37/66


M"ere s$l!entn$sti #s)"erene s# pr$)atran"# #+$r$*ne ,inan-i"s&e

sta/iln$sti &r$z $n$se #n#tar &apitalne 2#+$r$*ni&apital 6 !lasni*&i &apital i #+$r$*ne $/!eze3 i

,inan-i"s&e str#&t#re 2#pna pasi!a3 p$#ze.a te$n$se p$"eini' p$zi-i"a te str#&t#re s a&ti!$)

najvažniji pokazatelji solventnosti jesu:

odnos dugoročnih obveza i ukupnog dugoročnog kapitala

stupanj zaduženosti #odnos ukupnih obveza i aktive ili odnosdioničke glavnice i aktive$

odnos ukupnih obveza i glavnice

odnos pokrića kamata

odnos dugotrajne aktive i dioničke glavnice #vl)kapitala$ ikumulativni odnosi izme%u pozicija aktive i pasive


38/66

Menadžersko računovodstvo38

prva 4 pokazatelja su po*azatel+i uporabefinanci+s*e poluge – operativno poslovanjeposu%enim novcem

a*o posu=eni *apital donosi ve,u zaradu od*amata *o+e na n+ega treba platiti 1 net$ $/ita&i p$!rat na i$ni* +la!ni-# .e p$rasti

a*o +e *amata na posu=eni *apital ve,a od stope povrata na u*upnu a*tivu1 p$s#%eni&apital #)an"#"e net$ $/it 6 ne isplati se

uz interes menadžera za procjenu solventnosti! te mjere

obično diktiraju kreditori i investitori koji procjenjujusposobnost društva da im vrati uloženi kapital


39/66


O%"OS %8>ORO

%8>ORO


40/66

MenadMenadžžersko raersko raččunovodstvounovodstvo 4+4+

O%"OS 8'8P"I; O&V0ZA I >3AV"I40

p$&az#"e za#0en$st # $n$s# na !ri"en$st!lastit$+a &apitala

om+er treba biti F5F ma?imalno p$#ze.e se ne /i se tre/al$ za#0i!ati izna !ri"en$sti

!lastit$+a &apitala

O%"OS PO'RI9A 'AMA!A

p$&az#"e $n$s $perati!n$+ $/it&a 2pri"e $/it&atr$(&$!a za &a)ate i p$reza3 i &a)ata

pr#0a in,$r)a-i"# "e li $perati!ni $/ita& $st!aren #p$sl$!an"# $statan za p$)iren"e &a)ata $treba biti ve,iod F)

ukupne obvezevlasnička glavnica

odnos duga i glavnice =

operativni dobitaktroškovi kamata

odnos pokrića kamata =


41/66

MenadMenadžžersko raersko raččunovodstvounovodstvo 4*4*

O%"OS %8>O!RA:"0 IMOVI"0 I V3AS"I


42/66


AKTIVA PASIVA RDiG

TEKU A IMOVINA TEKU E OBVEZE Prihodi

50% manja sposobnost - Troškovi prodanog

pokri ć a kamata - Troškovi uprave i prodajeve ć a sposobnost

pokri ć a kamata Operativni dobitak

manja sposobnost :

pokri ć a kamata DUGOROČNE OBVEZE kamateve ć a sposobnost

pokri ć a kamata

DUGOTRAJNA IMOVINA VLASTITI KAPITAL50% 50% vrijednosti aktive

BILANCA


43/66


d) Analiza investici+s*oga

potenci+alap$&azatel"i e,i&asn$sti in!estiran"a #InvestmentsRatios$ i$ni*ara # < < pr#0a"# in,$r)a-i"e $e,e&ti)a #la+an"a # re$!ne i$ni-e i$ni*&$+a

r#(t!a-il" "e pr$-"ena #sp"e(n$sti t!rt&e # ter)ini)ap$ten-i"ala isplate i!ieni i !ri"en$sti i$ni-a natr0i(t#

te)el"ni p$&azatel"i e,i&asn$sti in!estiran"a "es#4

zaraa p$ i$ni-i

i!iene p$ i$ni-i

p$!rat na i$ni* +la!ni-# re$!ni' 2$/i*ni'3 i$ni-a

prin$s $ i!ieni

$n$s -i"ene i zarae p$ i$ni-i


44/66


ZARA%A PO %IO"I4I p$&az#"e relati!n# pr$,ita/iln$st i$ni*&$+a r#(t!a

pr$)atran# &r$z $st!areni $/ita& p$sli"e $p$rezi!an"ap$ "en$" re$!n$" 2$/i*n$"3 i$ni-i 6 s p$zi-i"e $/i*ni'i$ni*ara

# t# se zara# ne ra*#na i$ $/it&a p$sli"e$p$rezi!an"a &$"i $tpaa na p$!la(tene i$ni-e

%IVI%0"%0 PO %IO"I4I nep$sreni interes $/i*ni' i$ni*ara

$/ita& p$sli"e $p$rezi!an"a : p$!la(tene i$ni-e

/r$" re$!ni' 2$/i*ni'3 i$ni-a9

Zaraa p$

i$ni-i

$/ita& p$sli"e $p$rezi!an"a : p$!la(tene i!iene : zar0ani $/ita&/r$" re$!ni' 2$/i*ni'3 i$ni-a

9Di!iene p$i$ni-i


45/66


POVRA! "A %IO"I


46/66


O%"OS 4I:0"0 PR0MA ZARA%I $n$s tr0i(ne -i"ene p$ i$ni-i i zarae p$ i$ni-i

p$&az#"e !ri"e)e za &$"e /i se in!esti-i"a )$+la !ratiti

stati*n$ pr$)atran$1 $n$s -i"ene i zarae p$&az#"e !ri"e)e

# &$"e) /i se in!esti-i"a !ratila i$ni*ar# a&$ se ta" $n$sne /i )i"en"a$

a&$ se pr$)atra &retan"e $n$sa -i"ene i zarae taast!arni i p$ten-i"alni i$ni*ari )$+# pr$-i"eniti '$.e li!ri"e)e p$!rata in!esti-i"e /iti &ra.e ili #l"e ne+$ (t$ t$pr$izlazi iz stati*n$+a $n$sa

)"era &$"# se na"!i(e &$risti na tr0i(t# i$ni-a

Ci"ena =zaraa

p$ i$ni-i 9

tr0i(na -i"ena p$ i$ni-i

zaraa p$ i$ni-i


47/66


e) Izra/unavan+e u*upnoga izraza

usp+enosti$Z0!A S4OR0)

te'ni ra*#nan"a #pn$+a izraza#sp"e(n$sti r#(t!a raz!i$ "e a)eri*&ipr$,es$r Alt)an1 naz!a!(i "e BZ ili B ZetaScore 2in#&ti!ni s#sta!

p$&azatel"a3metoda je rezultat multivarijantnoga istraživanja odnosaizme%u financijskih pokazatelja i vjerojatnosti za stečaj!pri čemu je od izračunatih // pokazatelja izdvojeno njih

pet koji su potvr%eni kao najbolja kombinacija zarazlikovanje uspješnih poduzeća od onih koja se nalazepred stečajem


48/66


ZetaCscore p$&azatel" izra*#na!a se na sl"ee.i na*in4

pri *e)# s# p$neri 2?1?> ?1?> ?1?GG ?1?? i ?1?>?3 &$nstantne !eli*ine

$/i!ene na te)el"# e)piri"s&i' st#i"a1 a $n$si > $ izra*#na!a"# sena sl"ee.i na*in4

&rat&$tra"na i)$!ina : &rat&$r$*ne $/!eze

#pna i)$!ina

zar0ani $/ita&

#pna i)$!ina

/r#t$ $/ita&

#pna i)$!ina

tr0i(na !ri"en$st i$ni*&$+a &apitala

&n"i+$!$st!ena !ri"en$st #pni' $/!eza

pri'$ $ pr$a"e

#pna i)$!ina

9

9

9

G 9

9>

Z 9 ?1?>D I> A ?1?>F ID A ?1?GG IG A ?1??H IF A ?1?>? IJ


49/66


poduzeća kojima izra

čunatizeta-score iznosi < 1,2

kandidati za stečaj

poduzeća kojima izračunatizeta-score iznosi > 2,9 uspješna poduzeća

#n#tar na!eeni' +rani-a1 nalazi se tz!<si!a z$na # &$"# spaa"# p$#ze.a &$"ase ne )$0e s!rstati niti # spin##sp"e(ni'1 a niti # spin# ne#sp"e(ni'

p$#ze.a ovu metodu menadžeri mogu koristiti kao dodatnu

kontrolu informacija u svrhu bolje procjene tekućegai predvi%anja budućega poslovanja


50/66


f) Analiza dodane vri+ednosti

dodana vrijednost kao pokazatelj proizvodnosti predstavljaprihod od prodaje umanjen za troškove inputa

dodana vri+ednost predstavl+a vri+ednost *o+u tvrt*adoda+e iz svo+i( vlastiti( *apaciteta

ovom analizom utvr%uje se razlika izme%u prihoda ikupljenih dobara i usluga

$ana !ri"en$st ni"e ist$ (t$ i n$!$st!$rena!ri"en$st4

n$!$st!$rena !ri"en$st 2p$ e,ini-i"i3 ne #&l"#*#"eepre-i"a-i"# 2tr$(a& #+$tra"ne i)$!ine3

$ana !ri"en$st #&l"#*#"e #&l"#*#"e epre-i"a-i"# "erse s)atra a a "e t$ !ri"en$st $ana iz !lastiti'sna+a 2&apa-iteta3 te presta!l"a #n#tarn"i1 a ne!an"s&i tr$(a&


51/66


izvještaj o dodanoj vrijednosti tipičan je menadžerskiizvještaj koji može pomoći u odre%ivanju relativneučinkovitosti društva bez analiziranja nedovoljno jasnihtroškova koji dolaze izvana! posebno kada su pretežno

nekontrolabilni

#$/i*a"ene )"ere pr$iz!$n$sti #te)el"ene na&$n-ept# $ane !ri"en$sti "es#4

$n$s $ane !ri"en$sti i stalne 2#+$tra"ne3 a&ti!e $n$s $ane !ri"en$sti i te.e 2&rat&$tra"ne3 a&ti!e

$n$s $ane !ri"en$sti i #pne a&ti!e

$n$s $ane !ri"en$sti p$ zap$slen$)e

$n$s $ane !ri"en$sti p$ n$!*an$" "eini-i izra!ne pla.e

HORIZONTALNA ANALIZAHORIZONTALNA ANALIZA


52/66

MenadMenadžžersko raersko raččunovodstvounovodstvo //

HORIZONTALNA ANALIZAHORIZONTALNA ANALIZA

FINANCIJSKIH IZVJEFINANCIJSKIH IZVJEŠŠTAJATAJA #sp$reni pri&az aps$l#tni' izn$sa na"!a0ni"i'

p$zi-i"a /ilan-e i ra*#na $/iti i +#/it&a te pr$)"ena

ti' izn$sa ti"e&$) !re)ena 2za !i(e #zast$pni'+$i(n"i' iz!"e(ta"a3

omogućava usporedbu podataka tijekom odre%enogarazdoblja u svrhu otkrivanja tendencija i dinamike

promjena pozicija financijskih izvještaja ako se želi analizirati dinamiku poslovanja! podaci iz

financijskih izvještaja nisu dovoljno informativni bezusporedbe s odgovarajućim podacima iz proteklih razdoblja

investitorima ili dioničarima često se prikazuju istodobnopodaci za dvije ili više godina 8 takve se izvještaje naziva#sp$reni) iz!"e(ta"i)a


53/66


za izračunavanje promjena u pozicijama financijskihizvještaja i njihovo uspore%ivanje moguće je koristitiusporedbe svake godine s prethodnom na temel+uizra/unavan+a lan/ani( inde*sa

može se odabrati i jedna bazna godina s kojom će seuspore%ivati ostale godine na temel+u izra/una bazni(inde*sa

rimjena "orizontalne analize nailazi i na odre#ene

robleme kao$ inla&ija, romjene obra!unskoga sustavakod izrade i redo!enja izvje'taja, romjene u oliti&ibilan&iranja i ostale romjene koje izvje'taje !ineneusoredivima

u takvim slučajevima izvještaje se prije usporedbe mora uskladiti!a ako to nije moguće! treba uskladiti samo bitne stavke te ih ondausporediti

VERTIKALNA ANALIZAVERTIKALNA ANALIZA


54/66


FINANCIJSKIH IZVJEFINANCIJSKIH IZVJEŠŠTAJATAJA omogućava uvid u strukturu financijskih izvještaja

pre$*a!a p$st$tni #i$ s!a&e sta!&e ,inan-i"s&$+aiz!"e(ta"a # $n$s# na $+$!ara"#.i z/r$"1 napri)"er4

– u aktivi će tekuća aktiva biti predočena kao " u odnosu na ukupnuaktivu

– na jednak će način troškovi za prodano! bruto dobitak! troškoviuprave i prodaje! kamate! operativni dobitak itd)! biti predočeni kao" u odnosu na prihode

iz usporednoga izvještaja za vertikalnu analizu bilančnih pozicija

moguće je uočiti kako se kreću odnosi pozicija tijekom vremena

takvi bilančni odnosi rezultat su politike poslovanja i politikeinvestiranja

ANALIZA SMJEROVA KRETANJAANALIZA SMJEROVA KRETANJA


55/66

MenadMenadžžersko raersko raččunovodstvounovodstvo

PERFORMANCEPERFORMANCE često se naziva i analizom indeksa

predočava kretanje performance izražene u " u odnosu

na neku baznu veličinu koju se označava sa *++"

&$ $!e se analize p$at&e za !i(e +$ina i"eli sp$at&$) /azne +$ine te se ta&$ $/i!a p$st$tni$n$s per,$r)an-e $re%ene +$ine s /azn$)

+$in$) na temel+u *retan+a postota*a performanci poduze,a

grafi/*i se predo/ava+u trendovi *retan+a pri(oda od proda+e- tro*ova za prodano i bruto dobit*a

+ra,i*&i pri&az &retan"a p$&azatel"a per,$r)an-i pr#0a)ena0eri)a p$l$+# za pre!i%an"e /##.e+a&retan"a per,$r)an-e

ANALIZA NOVČČANIH TOKOVA


56/66


ANALIZA NOVANALIZA NOVČČANIH TOKOVAANIH TOKOVA

osigurava spozna+u o usp+enosti poslovan+anovcem i nov/anim e*vivalentima u obra/uns*imrazdobl+ima

nastoji se procijeniti novčane tokove u budućnosti kakobi se stvorio temelj za planiranje i izradu optimalnogabudžeta gotovine u svrhu:

nesmetanoga tijeka poslovanja

ostvarenja maksimalne zarade

očuvanja poduzeća od svih problema koji mogu nastati zbognedostatka novca

pruža podatke i o zaradi poduzeća! stupnjuobnovljivosti resursa! kao i o konkurentnosti s gledištafinancijske sposobnosti

Z t bil i / d biti i


57/66


Zato uz bilancu i ra/un dobiti i

gubit*a izra=ivati izv+eta+ onov/anom ti+e*u i *o+u *orist pru.a

razlozi:

bilanca pre$*a!a #pn$ stan"e n$!-a in$!*ani' e&!i!alenata na &ra"# raz$/l"a 2na an/ilan-iran"a31 ali ne pru.a informaci+e o netonov/anom to*u toga razdobl+a niti predo/ava*a*o +e i zbog *o+i( transa*ci+a dolo do

prom+ene na nov/anim ra/unimaH

ra č un dobiti i gubitka za /il$ &$"# razin#a&ti!n$sti r#(t!a pr#0a in,$r)a-i"# $pr$,ita/iln$sti te a&ti!n$sti1 ali ne predo/ava*a*o ,e se te a*tivnosti odraziti na stan+egotovine *o+a ,e biti raspolo.iva za podmiren+eobveza od *o+i( +e veli*i dio mogu,e podmiriti

samo u novcuH

P$!ezan$st /ilan-e i iz!"e(ta"a $ n$!*an$)


58/66


P$!ezan$st /ilan-e i iz!"e(ta"a $ n$!*an$)

ti"e

58

povećanje

obveza

smanjenje

nenovčanih

oblika

povećanjekapitala pove ć anje novca i

nov č anih ekvivalenata

smanjenje

obveza

povećanje

nenovčanih

oblika

imovine

smanjenjekapitala

smanjenje novca inov č anih ekvivalenata


59/66


P$!ezan$st ra*#na $/iti i +#/it&a i iz!"e(ta"a

$ n$!*an$) ti"e # pra&si se $/ita& 2+#/ita&3 is&azan # ra*#n# $/iti i

+#/it&a ni&aa ne.e p$#arati s $st!areni) p$!e.an"e)2s)an"en"e)3 +$t$!ine

$sn$!ni l$+i*&i prist#p izrai iz!"e(ta"a $ n$!*an$) ti"e2# #sp$re/i s ra*#n$) $/iti i +#/it&a3 pre$*en "e

"en$sta!n$) s'e)$)4

'

=(= )ov"ani tijek #nova*&+obitak , !ubitak

Prihod

Ra%hod-=

Izvje$taj o nov"anom tijekuRa"un dobiti i !ubitka

Primi*i

- Izda*i


60/66


ČČinjenica:injenica:

TRGOVATRGOVAČČKO DRUKO DRUŠŠTVO MOTVO MOŽŽEEOSTVARIVATI VELIKI DOBITAKOSTVARIVATI VELIKI DOBITAK

(PROFIT) PREDO(PROFIT) PREDOČČEN U RAEN U RAČČUNUUNU

DOBITI I GUBITKA, A ISTODOBNODOBITI I GUBITKA, A ISTODOBNOBANKROTIRATI ZBOG NEDOSTATKABANKROTIRATI ZBOG NEDOSTATKAGOTOVINE, AKO MU DUGOTOVINE, AKO MU DUŽŽNICI NENICI NE

PLAPLAĆĆAJU RAAJU RAČČUNE!UNE!

Temeljno ekonomsko pravilo svakogaTemeljno ekonomsko pravilo svakogaprofitnog trgovaprofitnog trgovaččkog drukog drušštva jest:tva jest:

POSLOVATI PROFITABILNO IPOSLOVATI PROFITABILNO IOSTATI PLATNO SPOSOBAN!OSTATI PLATNO SPOSOBAN!

Š


61/66


ANALIZA IZVJEŠTAJA O NOVANOM TIJEKUKAO TEMELJ ZA P5OCJENU USPJEŠNOSTI

UP5AVLJANJA NOVANIM 5ESU5SIMA

te)el" za izra*#n razni' p$&azatel"a #sp"e(n$stip$sl$!an"a

financi+s*i po*azatel+i *o+i se temel+e na nov/anomti+e*u5

$ iz#zetne s# !a0n$sti za &!alitetn$ $l#*i!an"e i#pra!l"an"e p$sl$!an"e)

$s$/it$ s# !a0ni # #!"eti)a $p.e neli&!in$sti +$sp$arst!a "er $st!arena !is$&a $/it ne zna*i n#0n$ i $statn$stn$!*ani' sresta!a za p$)iren"e $/!eza1 &a$ (t$ ni$st!areni +#/ita& ne p$raz#)i"e!a ne$stata& n$!-a


62/66


Finan-i"s&i p$&azatel"i na te)el"#n$!*an$+a t$&a

*etiri te)el"ne spine 6 pr$)atra"# se #

$n$s# s p$&azatel"i)a na te)el"# 7IL i5D4

po*azatel+i oc+ene solventnosti ili*vidnosti

po*azatel+i *valitete dobiti

po*azatel+i *apitalni( izdata*a

po*azatel+i povrata nov/anogato*a

po*azatel+i oc+ene solventnosti i li*vidnosti


63/66


po*azatel+i oc+ene solventnosti i li*vidnosti -

predočavaju novčano pokriće kamata! tekućih obveza! ukupnih obvezai dividendi

9 od poslovnih aktivnosti

rashodi od kamata

9 od poslovnih aktivnosti 8 isplaćene dividende

prosječne obveze obračunskoga razdoblja

9 od poslovnih aktivnosti 8 dividende povlaštenim

dioničarima

novčani izdaci za dividende običnim dioničarima


novčani izdaci za ukupne dividende

n$!*an$ p$&ri.e$/!eza

;

POKAZATELJI OCJENE LIKVIDNOSTI

n$!*an$ p$&ri.e

&a)ata;

n$!*an$ p$&ri.eza #pnei!iene

;

n$!*an$ p$&ri.ei!ieni $/i*ni)

i$ni*ari)a;


64/66


po*azatel+i *valitete dobiti - predočavaju odnos primitakaod poslovnih aktivnosti i prihoda od prodaje! kao i odnos primitaka idobiti

novčani primici na osnovi prodaje

ukupna prodaja

9: od poslovne aktivnosti

dobit od redovne poslovne aktivnosti

o erativna dobit

9: od poslovnih aktivnosti prije kamata i poreza

dobit prije kamata! poreza i amortizacije

POKAZATELJI KVALITETE DO7ITI

&!alitetarealiza-i"e

2pr$a"e3

;

&!aliteta $/iti ;

&!aliteta $/iti ;

po*azatel+i *apitalni( izdata*a - dovode u vezu razne


65/66


po*azatel+i *apitalni( izdata*a - dovode u vezu razne

vrste novčanih tokova te razmatraju mogućnost nabave kapitalneimovine! financiranja i investiranja

novčani izdaci za nabavu dugotrajne kapitalne

imovine

9 za investicijske aktivnosti

9 od financijskih aktivnosti

9 za investicijske aktivnosti

9 od poslovnih i financijskih aktivnosti

p$&azatel" na/a!e&apitalne i)$!ine

;

9 od poslovnih aktivnosti 8 novčani izdaci zadividende

p$&azatel",inan-iran"a

;

p$&azatel"in!estiran"a

;

POKAZATELJI KAPITALNIH IZDATAKA

po*azatel+i povrata nov/anoga to*a - utvr%uju novčani tok


66/66


po*azatel+i povrata nov/anoga to*a utvr%uju novčani tok

po dionici! povrat novca na ukupnu imovinu! obveze i vlastiti kapital#novčani izraz rentabilnosti$

ponderirani prosječni broj običnih dionica

9 od poslovnih aktivnosti prije kamata i poreza

prosječna ukupna imovina


prosječno stanje dioničke glavnice i obveza


prosječna dionička glavnica

POKAZATELJI POV5ATA NOVANO TIJEKA

NT p$ i$ni-i ;

9 od poslovnih aktivnosti 8 novčani izdaci za

povlaštene dionice

p$!rat n$!-a nai$ni* +la!ni-#

;

p$!rat n$!-a na#+$!e i +la!ni-#

;

p$!rat n$!-a na

#l$0en# i)$!in#;

5 - analiza pokazatelja uspjesnosti

Documents