45 · cestovnog prometa u pu primorsko-goranskoj boris skeledžić. te že ozlijeđeno 11 djece na...

Izdanje za:01-Novi list 17.09.2014 Prilog Zmigavac_NL Str:1 Printano:18.09.2014 12:49:08 Printao: arel

��Ž�� »�� Š�� « Akcija je

ulaganje u budućnost,

jer je i znanstveno

potvrđeno da su djeca

koja se od najranije dobi

educiraju o pravilnom

ponašanju u prometu, u

odrasloj dobi manje

sklona kršenju

prometnih propisa

2/3

Stop slušalicamana biciklima,

opasne su poputalkohola

5

PGŽ

4Kratki prikaz

stanja parkiranja u

gradu Opatiji

Broj 63/17. rujna 2014

Izdanje za:01-Novi list 17.09.2014 Prilog Zmigavac_NL Str:2-3 Printano:18.09.2014 12:49:03 Printao: arel

preventivadjeca češće stradavaju kaoputnici nego kao pješaci

preventivau akciji sudjelovala djecau dobi od 3 do 8 godina

kilometara na sat jeograničenje brzinepred školama

40prometna infrastruktura skrojena je pomjeri odraslih pa djeca nerijetko ni nemogu vidjeti upozorenja

W:129.669dd H:54ddFoto : Prilozi : zmigPASICA*2

kultura i sigurnost u prometu

W:129.669dd H:54ddFoto : Prilozi : zmigPASICA*


3

NA JADRANSKOM TRGU ODRŽANO 16. IZDANJE PREVENTIVNE AKCIJE AUTOKLUBA RIJEKA

NASTAVA NE MOŽE POČETI

bez akcije Sigurno u školu s HAK-omAkcija je ulaganje u budućnost, jer je i znanstveno potvrđenoda su djeca koja se od najranije dobi educiraju o pravilnomponašanju u prometu, u odrasloj dobi manje sklona kršenjuprometnih propisa i rizičnom ponašanju, rekao je tajnik

Autokluba Rijeka Mile Perić

Akcija Autokluba Rijeka»Sigurno u školu s HAK-om« još jednom je poka-

zala kako djeca mogu učitikroz igru. Djeca u dobi od trido osam godina 16. su put napočetku školske godine doka-zivala svoje vještine vozeći bi-cikle, romobile i role. Istodob-no su učili kako sigurno prijećipreko pješačkog prijelaza. Uzpomoć semafora i bez semafo-ra. Savladavali su, uz asistenci-ju policajaca i volontera Auto-kluba Rijeka, kako se u kao vo-zači i pješaci moraju zaustavitipred »zebrom«. Da bi uvažilipješake ili se uvjerili kako si-gurno prijeći prometnicu. No-vina se ove godine odnosi nalokaciju na kojoj se održa va l atradicionalna akcija. Nekolikoposljednjih godina akcija »Si-gurno u školu s HAK-om« odr-žavala se na Preluku, kod sta-nice za tehnički pregled HAK-a. Nakon nekoliko godina poli-gon se vratio u centar Rijeke,na Jadranski trg. Nije nedosta-jalo niti zabave za koju su sepobrinuli Alen Polić i zvijezdeDječjeg festivala »Kvarnerić«.

Nesvjesni opasnosti

– Namjera nam je vozačeupozoriti da obrate posebnupozornost na djecu u prometu,posebno u blizini škola, dječjihvrtića i igrališta. Djeca su naju-g ro ženiji sudionici u prometu,a cijela jedna nova generacija iove godine čini svoje prve sa-mostalne korake na cesti. Čes-to nisu svjesni opasnosti u pro-metu, a i čitava prometna in-frastruktura, znakovi, semaforii ostalo skrojena je po mjeriodraslih, pa djeca nerijetko nine mogu vidjeti upozorenja.Zbog toga je važno da miodrasli, kao vozači budemosvjesni njihove prisutnosti i

ponašamo se u skladu s tim. Je-dnako tako, ova akcija je svoje-vrsno ulaganje u budućnost,jer je i znanstveno potvrđenoda su djeca koja se od najranijedobi educiraju o pravilnomponašanju u prometu, u odras-loj dobi manje sklona kršenju

prometnih propisa i rizičnomponašanju, rekao je tajnik Au-tokluba Rijeka Mile Perić.

Početak školske godine go-tovo da se ne može zamislitibez akcije »Sigurno u prome-tu«. U Autoklubu Rijeka sma-traju da se na smanjenje pro-

metnih nesreća i stradanjatreba odgovoriti prevencijom.I već godinama Autoklub Ri-jeka razvija niz prometno pre-ventivnih programa i projeka-ta, vodeći računa da obuhvatisve starosne kategorije sudio-nika u prometu i polazeći odpostavke da su znanje, vješti -na, ali i visok stupanj osobneodgovornosti pješaka i vozačapreduvjet sigurnom sudjelo-vanju u prometu na cestama.

S obzirom da prometni od-goj nije dio redovite školskenastave nužno je ulagati mno-go truda da bi učenici kaosvoju slobodnu aktivnost iza-brali učenje prometa. Upravostoga su razvijani projekti kojiće omogućiti učenje prometaizvan školskog sustava.

»Sigurno u školu s HAK-om« je prometno preventiv-na akcija koju Autoklub Rije-ka provodi u suradnji s Odje-lom za sigurnost cestovnogprometa Policijske upravePrimorsko goranske i Posta-jom prometne policije Rijeka,a uz podršku medija, Primor-sko-goranske županije, Gra-da Rijeke, Croatia Osigu-ra n j a .

Osnovna pravila

Akcijom se već 16. godinuželi senzibilizirati javnost, aposebno vozače na povećanjetolerancije i kulture u prome-tu te povećani oprez kad su upitanju djeca, pogotovo u bli-

zini škola, vrtića i igrališta,upozoriti na početak školskegodine kada se kao novi ineiskusni sudionici u prome-tu pojavljuju cijela nova ge-neracija djece – polaznici pr-vih razreda, educirati rodi-telje kako trebaju pripremitidjecu za sigurno kretanje pu-tem od kuće do škole i nazad.

Autoklub Rijeka tradicio-nalno veliku pažnju poklanjaprogramu i akcijama za djecui omladinu zato jer je to dobanajprikladnije za stvaranjenavika pa prema tome i stva-ranje sigurnosnih navika kojebi trebale rezultirati takvimponašanjem kod kojeg je mo-

gućnost nezgoda manja.Mladi stečeno znanje vrločesto prenose i na starije ge-neracije, a iskustva u svijetusu pokazala da kao odraslisudionici u prometu imajumanje nezgoda oni koji su udoba djetinjstva i mladostikroz sistematski prometniodgoj usvajali određene vješ-tine, navike i stavove neop-hodne za sigurnije kretanje up ro m e t u .

U Autoklubu Rijeka apeli-raju na odrasle da zaštite dje-cu u prometu. Kao putnike,pješake, vozače. I podsjećaju

na osnovne zakone: prevozitedjecu na zadnjem sjedištu,vezane u pričvršćenoj dječjojautosjedalici, a starije vežitesigurnosnim pojasom. Djecukao pješake naučite da se nesmiju igrati na kolniku, da sekreću nogostupom, a kolnikprelaze na obilježenom pje-šačkom prijelazu. Ne dozvoli-te djetetu da upravlja bici-klom na cesti ukoliko nije uškoli osposobljeno za upra-vljanje biciklom i ne posjedu-je potvrdu o osposobljenosti,te ukoliko nema biciklističkukacigu.

Prekontrolirane prometnice pred školama

Uoči početka školske godine policija je u suradnji s tijelima

lokalne i područne samouprave nadležnim za promet obišla

sve prometnice u blizini škola kako bi se utvrdilo njihovo

stanje, evidentirala dotrajala i oštećena prometnu signalizaciju

te pravovremeno otklonili nedostaci. Najvidljivija intervencija

izvedena je pred osnovnom školom u Kastvu, gdje je postavljen

popriličan »ležeći policajac« koji će sigurno smanjiti brzine na

tom potezu. U zonama osnovnih škola tijekom rujna policija će

održati predavanja za polaznike prvih razreda osnovne ško l e .

Ove školske godine u prve razrede osnovnih škola Primor-

sko-goranske županije upisano je 2.319 učenika u 122 razredna

odjeljenja. U Gradu Rijeci u 24 osnovne škole upisano je 1.049

prvašića u 51 razredu, nastavio je Skeledžić te najavio provo-

đenje represivnih mjera prema onim vozačima koji će u zona-

ma škole voziti preko 40 kilometara ba sat, koliko iznosi ogra-

ničenje.

U okviru Nacionalnog programa za sigurnost cestovnog pro-

meta ove su godine nabavljeni reflektirajući ovratnici i prigod-

ni promidžbeni materijal koje će svaki prvašić dobiti u razredu

nakon održanog predavanja o sigurnosti u prometu gdje će se

zapravo upoznati s osnovnim pravilima sigurnog sudjelovanja

u prometu. U dogovoru s ravnateljima osnovnih škola policij-

ski službenici nazočit će prvim roditeljskim sastancima prvaši-

ća kako bi roditelje dodatno upozorili na važnost adekvatnog

smještaja djece u vozilu i zakonskim propisima kojima je to re-

gulirano, o korisnosti sigurnosnog pojasa, sigurnosnim sjedali-

cama i postolju za sjedenje, rekao je šef Odjela za sigurnost

cestovnog prometa u PU primorsko-goranskoj Boris Skeledžić.

Te že ozlijeđeno 11 djece

Na području PU primorsko-goranske od 1. rujna 2013. do

15. lipnja 2014. godine dogodile su se 2.464 prometne nesre-

će, u kojima je sudjelovalo 54 djece u dobi od 7 do 14 godina.

Petero djece ostalo je neozlijeđeno, 38 je lakše, a 11 teže ozli-

jeđeno. Na razini Hrvatske, petero je djece poginulo kao put-

nici u vozilu, a troje kao pješaci.


raspravaza reguliranje prometa obučenisu učenici osnovnih škola Trsat,Turnić, Pehlin i Čavle

d jecaOpatija nudi oko 2.300 propisnoobilježenih parkirnih mjesta

novih pripadnikaŠkolskih prometnihjedinica

45više od 90 posto gostiju uOpatiju dolazi automobilom





54

KRATKI PRIKAZ STANJA PARKIRANJA U TURISTIČKOJ OPATIJI

Dr. Robert Maršanić kao rješenja nudi i zatvaranje prometaod tržnice do Slatine, uz uvjet izgradnje Liburnijske

zaobilaznice, efikasniji javni gradski promet,

oslanjanje na avio goste koji slijeću na Krk

Prometna zagušenja u tu-rističkim mjestima zbognedostatka prostora za

parkiranje svakodnevna supojava za vrijeme turističkesezone. Dr. Robert Maršanić,autor znanstvene knjige »Kul-tura parkiranja« i autor neko-liko znanstvenih članaka oproblemu parkiranja u turis-tičkim destinacijama ponudioje znanstvenu raspravu kojojje cilj istražiti i ocijeniti posto-jeće stanje parkiranja u turis-tičkim destinacijama na prim-jeru Opatije, kao jedne od važ-nijih turističkih destinacija uHrvatskoj koja tijekom sezoneudvostručuje stanovništ vo.Pritom, valja naglasiti da jeovdje prikazan samo dioznanstvene rasprave koju dr.Ma r šanić svakodnevno ističena brojnim kongresima, sim-pozijima i skupovima na koji-ma svakodnevno sudjeluje.

Vlak i avion

Obzirom da cestovni prije-voz koristi 91 posto turista pri-likom dolaska u Hrvatsku,realno je za očekivati da će seprometni, a osobito parkirališ-ni problemi u turističkim des-tinacijama i dalje povećavati, anjihovo efikasno rješa va n j ezahtijevat će nove ideje i inter-disciplinarni pristup. Više od90 posto opatijskih gostiju uOpatiju dolazi automobilom.U kolikom je nerazmjeru taj

podatak s europskom prak-som pokazuje nam podatak daEuropljani u konkurentska tu-ristička odredišta na Meditera-nu u 48 posto slučajeva putujuavionom, 32 posto automobi-lom dok ih 10 posto na odmorputuje autobusom. Teorija ka-že da bi se više mogla koristitiželjeznica i postaja u Matulji-ma, no realnost nam kaže da jetako nešto zasad neizvedivo.Opcija je i značajnije koriš-tenje zračne luke na Krku.

U turističkim gradovimap o t ra žnja za parkirnim mjes-tima višestruko je izraženijau sezoni. Iz toga proizlazi da

će infrastruktura namijenje-na parkiranju automobila tu-rista u izvansezonskom raz-doblju biti neiskorištena. Po-stojeće stanje parkirnih ka-paciteta u gradovima neza-dovoljavajuće je zbog neraz-vijenog i neafirmiranogznanstvenog pristupa upredviđanju, planiranju, pro-jektiranju i organiziranjuparkiranja. Osnovni problemsa parkiranjem u primorskimturističkim destinacijamanastaje kao posljedica neraz-mjera u izgradnji ugostitelj-sko-turističkih i smještajnihkapaciteta te izgradnji pro-

metne infrastrukture, pogla-vito parkirališnih prostora. Uužim gradskim područjimapriobalnih gradova, uglav-nom izgrađeni u 19. i 20. sto-ljeću, problem parkiranja jeujedno posljedica nedovolj-nog prostora za primjerenoorganiziranje prometa uopćepa tako i parkiranja.

Nedostatak prostora

Lijek može biti ograničenjeparkiranja na kolnicima,ograničenje dužine trajanjaparkiranja, uvođenje efikas-nijeg javnog gradskog pro-meta. Problem kod priobal-nih gradova zbog konfigura-cije terena i pretežite longitu-dinalnosti je još naglašeniji, asve zbog činjenice da su touglavnom stare urbane cjeli-ne s gusto izgrađenom i povi-jesno vrijednom jezgromunutar koje je teško naći većeslobodne površine raspoloži-ve za parkiranje automobila.

Opatiju muči nedostatakprostora, neadekvatno riješe-ne gradske prometnice, ali ifaktori na koje teško može ut-

jecati. Blizina Rijeke je jedanod problema jer njeni stanov-nici pohode plaže Opatije,Ike, Ičića, Mošćeničke Drage,Lovrana. Zbog nepostojanjaobilaznice prolaze kroz Opa-tiju i parkiraju na rubovimaprometnica kako bi se maksi-malno približili plažama.

Situacija u Opatiji je u zad-nje vrijeme ipak bolja, što setiče parkiranja. Što zbog boljeorganizacije parkiranja, štozbog dvije nove garaže. U2013. godini povećan je brojparkirnih mjesta za oko 60posto na javnim površinamate u dvije novoizgrađene ga-ra že, tako da Opatija nudioko 2.300 propisno obilježe-nih i regularnih parkirnihmjesta pod naplatom. Naulična parkirna mjesta otpa-da 1.124 mjesta, na javne ga-ra že 487 mjesta, a ostatakmjesta nude hoteli. Ipak brojparkirnih mjesta, osobito ti-jekom turističke sezone, ni-kako ne zadovoljava potrebe.Nedostatak parkirnih mjestadonekle ublažava činjenicada određeni broj opatijskih

hotela raspolažu parkirnimmjestima. No, od 22 hotela uOpatiji, samo njih 13 ima do-nekle rezervirana parkirnamjesta za svoje goste.

Produženje sezone

Rješenje za Opatiju i sličnegradove je veći broj manjihg a ra žno-parkirnih objekata(oko 150 parkirnih mjesta) narubnim dijelovima grada.Prostornim planom uređenjagrada Opatije predviđeno jeviše lokacija za izgradnju ga-ra žno-parkirnih objekata, odkojih su posebno značajniobjekti na lokaciji Tržnica iČrnikovica u Voloskom,udaljenom 15 minuta pješa-čenja od centra.

Kako riješiti problem parki-ranja uz gradnju garaža čija jeisplativost uglavnom upitnazbog slabijeg iskorištenja iz-van turističke sezone? Jednaod opcija je potpuno elimini-ranje javnog prometa u užemgradskom središtu, od tržnicedo kupališta Slatina, osim zalokalnu upotrebu u određe-nim satima. Naravno, takvaopcija dolazi u obzir ako se ikada se izgradi Liburnijskazaobilaznica. Jedno od rje-šenja je orijentacija Opatije nacjelogodišnji turizam, čime bise smanjio pritisak na tri ljetnamjeseca kao što je sada slučaj,za što je jako teško osmislitiadekvatno prometno rješe n j e.

Autobusi i opskrba

Na opatijski promet reflektira se i činjenica da se autobusi

tijekom ljetnih mjeseci zaustavljaju ispred hotela u samom sre-

dištu Opatije zbog iskrcavanja turista i njihove prtljage. Većina

hotela nema adekvatno ugibalište. Poseban problem je manjak

parkirnih mjesta za turističke autobuse koji imaju na raspola-

ganju tek sedam regularnih parkirnih mjesta u središtu grada.

Dodatnu smetnju u jutarnjim satima predstavljaju i dostavna

vozila za opskrbu opatijskih trgovina.

�� Š�� Č�Ć

Učenici osnovnih školaTrsat, Turnić, Pehlin iČavle, njih ukupno 45,

čine novu generaciju Škol-skih prometnih jedinica kojaje tradicionalno na samompočetku školske godine pred-stavljena na poligonu Domamladih. Riječ je o trinaestojgeneraciji školskih prometni-ka koja će zajedno s obuče-nim učenicima iz prethodnihgeneracija, osiguravati pje-šačke prijelaze u neposred-noj blizini osnovnih škola sprometno najopasnijimokr uženjem na području Pri-morsko-goranske žu p a n i j e.

Naime, Županijski savjet zasigurnost prometa na cestamaPrimorsko-goranske županijejoš je početkom 2001. godineizradio studiju svih pješačkihprijelaza koji se nalaze u nepo-srednoj blizini 31 osnovne ško -le na području župenije za kojeje utvrđeno da su potencijalnoopasni za sigurnost učenika.Na temelju tih saznanja odluči-lo se krenuti u osnivanje Škol -skih prometnih jedinica u svimodabranim osnovnim škola -ma. Za provoditelja tog projek-ta Županijski je savjet odabraoDom mladih iz razloga što imasposobne i dokazane stručnedjelatnike u edukaciji djece imladeži, a u edukaciji školskihprometnika aktivno sudjeluju idjelatnici prometne policijePU Primorsko-goranske.

Nove škole

Međutim, naglašava tajnikŽupanijskog savjeta ZdravkoLisac, kada je u pitanju edu-kacija školskih prometnikanezamjenjivu ulogu imaju iučitelji-mentori bez čijeg ra-da i pomoći ova akcija ne bi

bila realizirana.– Sukladno utvrđenim prio-

ritetima od početka akcijeobuka je provedena u svimodabranim osnovnim škola -ma, a u protekloj školskoj go-dini ukupno je obučeno 45novih učenika uzrasta od 10do 12 godina. Županijski sav-jet smatra da akciju treba pro-voditi trajno, jer iako su u pro-teklom razdoblju obuhvaćenesve osnovne škole Primorsko-goranske županije za koje seutvrdilo da se nalaze u bliziniopasnih prometnica obuka semora provoditi i dalje iz jed-nostavnog razloga što obuče-ni pripadnik Školske promet-ne jedinice zbog smjene škol -ske generacije može biti akti-van u najviše četiri školskegodine. Stoga je potrebnoobuku provoditi periodičnosvake godine u četiri do se-dam škola, istaknuo je Lisac.

Biti pripadnik Školske pro-

metne jedinice prema miš-ljenju predsjednika Županij -skog savjeta Borisa Skeledžićaje čast jer školski su promet-nici jedne od rijetkih osobakoje imaju mogućnost upra-vljanja prometom. Poželjevšisretan početak rada novoj ge-neraciji školskih prometnikaSk e l e d žić ih je upozorio da jenjihova zadaća odgovornovoditi računa ne samo o si-gurnosti ostalih učenika, već io svojoj sigurnosti u prometu.

Iskusna djeca

Najnoviju generaciju škol -skih prometnika čini 12 uče-nika OŠ Pehlin, te jednako to-liko učenika OŠ Čavle, kao i10 učenika OŠ Trsat i 11 uče-nika OŠ Turnić, a među njimasu i učenici šestog razreda OŠTrsat: Petra Pavličić, Nino Ša-far i Matija Reljanović. Osimšto su preuzeli zadatak upra-vljanja prometom oko svojih

škola te što dolaze iz iste ško -le ono što im je zajedničko jeda svo troje već od ranijeimaju podosta prometnih is-kustava, jer svi od reda sudje-lovali su na natjecanju »Si-gurno u prometu« na kojemje najviše uspjeha postigaoNino koji je sudjelovao i naeuropskoj razini natjecanja.

– Bio sam član hrvatskeekipe na natjecanju u Nizo-zemskoj i zauzeli smo desetomjesto. Ukupno su sudjelo-vale 22 ekipe, a natjecanje jetrajalo jedan dan, kaže Nino.

Njegova kolegica Petra ka-že pak kako se za Školskuprometnu jedinicu odlučila izrazloga što želi da promet okonjene škole bude što manjeopasan te da bude što manjenastradalih učenika, dok jeMatija izrazio uvjerenje kakoće svoj novi zadatak moćiobavljati bez problema.

Inače, Županijski savjet zasigurnost prometa osnovan je1998. godine s prvenstvenomulogom promicanja i usklađi-vanja prometno-preventiv-nih aktivnosti u cilju pove-ćanja razine sigurnosti u pro-metu i razvijanja prometnekulture svih sudionika u pro-metu, a posebna se pozorno-st posvećuje upravo edukacijii osposobljavanju djece i mla-dih vozača. Uz brojne drugeaktivnosti za postizanje tih ci-ljeva pri izradi Plana i Progra-ma rada za ovu godinu pre-dložen je i usvOjen upravonastavak provođenja projektaŠkolskih prometnih jedinica.

OBUČENA JE 13. GENERACIJA O S N OV N O ŠKOLACA KOJI ĆE REGULIRATI PROMET

Čast je biti pripadnik

ŠKOLSKE PROMETNE JEDINICEU 13 godina obuka je provedena u svim odabranim osnovnim školama, nonužno je ići dalje s obukom jer zbog smjene generacija mali

prometnik može biti aktivan najviše četiri školske godine

Prvi učenici prometnici nastali u SAD-u

Odluka o osnivanju Školskih prometnih jedinica prije tri-

naest godina donijeta je na temelju pozitivnih iskustava u svije-

tu gdje se takav oblik samozaštite učenika primijenjuje dugi niz

godina. Prve učeničke prometne jedinice nastale su u SAD-u

kao jedna od mjera zaštite djece u sve većem cestovnom prome-

tu nakon 1. svjetskog rata. Naime, 1922. godine učiteljica Har-

riette Beard u Detroitu je organizirala školske sigurnosne opho-

dnje »School Safety Patrols«, a godinu dana kasnije Savez au-

tomobilskih klubova Chichaga tu je inicijativu prihvatio i usko-

ro je u svim školama SAD-a djelovalo više od 26 tisuća ško l s k i h

prometnih ophodnji. Osnovni razlozi njihovog osnivanja vrije-

de i danas, jer na taj se način proširuje krug osoba koje su upoz-

nate s prometom, preko učenika prometnika posredno se djelu-

je i na odrasle osobe, a zbog mnoštva škola niti jedna policija na

svijetu ne može osigurati neprekidan nadzor prometnica kod

svih škola te je logično poučiti djecu koja su svakodnevno na

tim lokacijama da preuzmu samozaštitnu ulogu. Međutim, po-

kretači ove ideje računali su i na jedan psihološki trenutak kod

vozača, a radi se o tome da se računa to da će i onaj dio vozača

koji inače negativno reagiraju na zahtjeve ovlaštene osobe - po-

licajca, u ovom slučaju pozitivno i sa simpatijama reagirati na

znakove koje upućuju djeca.

GARAŽE NA RUBU GRADA

rješenje za parking mukerješenje za parking muke

GARAŽE NA RUBU GRADA


zakon

samo dvadesetak raskrižja imainstaliranu semaforizaciju

egipatSmrtnost na egipatskimcestama je 40 puta veća odeuropskog prosjeka

prilikom produljenja vozačkedozvole nakon 65. godine životanužan je liječnički pregled





7

NA SNAGU STUPIO IZMIJENJENI ZAKON O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA

Stop slušalicama na biciklima,

OPASNE SU POPUT ALKOHOLA

kuna kazne biciklistimabez kacige ireflektirajućeg prsluka

300

U šest godina broj ozlijeđenih i smrtno stradalih u nesrećama sudionika u prometu kojisu slušali glazbu porastao za 300 posto. Hodanje ili bicikliranje sa slušalicama rizično

poput vožnje s 0,5 promila

Najvažnije izmjene zasudionike u prometu

1. PRIJEVOZ DJECE VOZILIMA

� vozač motornog vozila za prijevoz osoba

koje osim sjedala za vozača ima još najviše 8 sje-

dala i vozila za prijevoz tereta u kojima su ugra-

đeni sigurnosni pojasevi, ne smije u takvim mo-

tornim vozilima prevoziti djecu nižu od 150 cm,

ako nisu smještena u posebnoj sigurnosnoj sje-

dalici ili postolju, koja su za vozilo pričvršćena

sigurnosnim pojasom vozila ili posebnim kopča-

ma u vozilu i suprotno načinu koji je odredio

proizvođač sigurnosne sjedalice

� vozač motornog vozila koje osim sjedala

za vozača ima još najviše 8 sjedala i u kojem su

ugrađeni sigurnosni pojasevi smije na sjedali-

ma koja nisu prednja prevoziti djecu nižu od

150 cm, a visoku barem 135 cm, koja nisu

smještena u sigurnosnoj sjedalici ili postolju,

ukoliko su ona pravilno vezana sigurnosnim

pojasom za odrasle osobe

� vozač motornog vozila za prijevoz osoba

koje osim sjedala za vozača ima još najviše 8

sjedala i vozila za prijevoz tereta u kojem nisu

ugrađeni sigurnosni pojasevi ne smije u takvim

vozilima prevoziti djecu mlađu od 3 godine, a

djeca stara 3 godine i više, a niža od 150 cm ne

smiju se smjestiti na prednje sjedalo.

2. KORIŠTENJE MOBITELA

ZA VRIJEME VOŽNJE

� osim vozača motornog vozila, sada mobi-

tel uporabom ruku, na način kojim se umanju-

je mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja

vozilom, ne smiju koristiti niti vozači bicikla,

tramvaja i svih drugih vozila u prometu.

3. VOZAČKA DOZVOLA

� vozačka dozvola izdaje se s rokom važenja

na 10 godina, a najduže do 65. godine života vo-

zača. Prilikom produljenja vozačke dozvole, vo-

zač je dužan podvrgnuti se zdravstvenom pre-

gledu za vozače ako je obveza zdravstvenog pre-

gleda utvrđena uvjerenjem na temelju kojeg je

vozačka dozvola izdana, kao i prilikom produ-

ljenja vozačke dozvole nakon 65. godine života

4. ODJAVA VOZILA

� novi vlasnik vozila, odnosno osoba koja je

kupila vozilo dužan je u roku od 15 dana od

stjecanja vozila registrirati vozilo na svoje ime

ili ga odjaviti, a ako ga ne registrira na svoje

ime ili ne odjavi, MUP će na zahtjev osobe koja

je prodala vozilo rješenjem ukinuti registraciju

vozila. MUP će po službenoj dužnosti odjaviti

vozilo ako je važenje registracije, odnosno kar-

tona tehničke ispravnosti lake prikolice isteklo

prije više od jedne godine

5. UVEĆAVANJE NOVČANE KAZNE KOD

IZAZIVANJA PROMETNIH NESREĆA

� sudioniku u prometu koji izazove promet-

nu nesreću s ozlijeđenim osobama novčana

kazna za počinjeni prekršaj kojim je izazvao

prometnu nesreću uvećava se za iznos od 2.000

ku n a

� sudioniku u prometu koji izazove promet-

nu nesreću s materijalnom štetom novčana

kazna za počinjeni prekršaj kojim je izazvao

prometnu nesreću uvećava se za iznos od 1.000

ku n a .

izvor: www.mup.hr

��

UHrvatskoj je unatrag neko-

liko desetaka godina pobo-ljšano stanje sigurnosti u

cestovnom prometu. Može se toiščitati iz Biltena o sigurnosti ces-tovnog prometa za 2013. godinukojega objavljuje Ministarstvounutarnjih poslova. Podaci izobimnog dokumenta, primjerice,kažu da je 1979. godine na cesta-ma bilo 1.605 poginulih što je sto-pa od 34 poginula na sto tisućastanovnika. Danas je taj brojsmanjen na 8,6 poginulih na stotisuća stanovnika. Sljedeći poda-tak je i onaj da je broj poginulihna cestama u Hrvatskoj sa 608 u2004. godini pao na 368 u 2013.,što je najmanji broj poginulih uposljednjih pedeset godina. Me-đutim, MUP upozorava i da – iakoje posljednjih deset godina pogi-nulih i teško ozlijeđenih u pro-metnim nesrećama manje –stanje sigurnosti još ne zadovolja-va, a da bi se ono podignulo na vi-šu razinu, društvo mora uložiti

znatno više napora u poboljšanjeprometne infrastrukture i u razvi-tak prometne kulture.

Drugačija pravila

Jedan od tih »napora« je i Za-kon o sigurnosti prometa nacestama koji regulira obavezesvih sudionika u prometu i nj-ihove odnose. Početkom kolo-voza 2014. godine na snagu jestupila njegova izmijenjena ver-zija, a neke od najvažnijih iz-mjena zakonske regulative napodručju sigurnosti prometa nacestama tiču se drugačijih pra-vila prijevoza djece u vozilima,p ro širenja zabrane upotrebemobitela i drugih uređaja za vri-jeme vožnje na vozače svih vo-zila, upravljanje vozilima podutjecajem droga ili lijekova teobveza po kojoj vozači s navrše-nih 65 godina života morajuobaviti liječnički pregled ukoli-ko žele produljiti vozačku doz-vo l u .

Upravo je ova obveza u javnostiizazvala najviše reakcija, i naravno

najčešće upravo u kategoriji +65pa je Matica umirovljenika Hrvat-ske odredbu ocijenila diskrimina-tornom za starije vozače. Nedavnosu u svome priopćenju istaknulida će oni ponovno biti izloženipritiscima i većim financijskimt ro škovima. No, mnogi prometnistručnjaci ne slažu se s tvrdnjomda su zdravstveni pregledi starijihvozača pitanje diskriminacije većnaprotiv potreba povećanja sigur-nosti u prometu. Naglašavaju davozači starije životne dobi po pri-rodi stvari imaju stanovita fizičkaograničenja, kao i slabije vizualne,fizičke i kognitivne sposobnosti,pa samim time i vozačke.

Opasnost u slušalicama

S najnovijim izmjenama i dopu-nama Zakona o sigurnosti na ces-tama postrožili su se uvjeti za vož-nju bicikala. Biciklisti bi bez 300kuna mogli ostati ako ne voze uzdesni rub kolnika, nemaju kacigu ireflektirajući prsluk, a isti iznoskazne slijedi i biciklistima koji no-se slušalice, bilo da su one prikop-

čane na mobilni uređaj iliMP3 player.

Brojna su istraživanja po-kazala je da premalo svijestio opasnosti kretanja krozpromet sa slušalicama naušima. Američko istraži va n j eiz 2012. godine objavljeno učasopisu »Injury Prevention«pokazalo da je broj onih kojisu ozlijeđeni i smrtno strada-li u nesrećama jer su slušaliglazbu porastao u posljednj-ih šest godina za čak 300 po-sto. Istraživanje provedeno uNizozemskoj je pak došlo dozaključka kako se hodanje ilivo žnja biciklom uz korištenjemobitela ili slušanje glazbemože usporediti s vožnjomautomobila uz koncentracijualkohola u krvi od 0,5 promi-la. Obzirom da i policijskestatistike pokazuju kako sveviše vozača bicikala u Hrvat-skoj stradava u prometu, za-konske odredbe kojima se topokušava prevenirati logičnesu i dobrodošl e.

�� č��ć

Arapska Republika Egipatje država u sjeveroistoč-noj Africi, čiji se dio teri-

torija, Sinajski poluotok, nala-zi se na području Azije. Na za-padu graniči s Libijom, na ju-gu sa Sudanom, na sjeveru saSredozemnim morem te na is-toku s Izraelom i Gazom. Usvojoj dugoj i burnoj povijestiEgipat je uvijek bio strateškiinteresantan, zbog svojeg geo-prometnog položaja.

Milijuni stranih gostiju sva-ke godine pristižu u Egipat ka-ko bi uživali u hotelskim resor-tima na Crvenom moru, obila-zili drevne piramide i krstariliNilom. Međutim, nedavnap ro šlost ukazuje i na nesigur-na vremena kada nije bilo po-željno putovati tom čudesnomzemljom, pa su i strane put-ničke agencije slijedom uputasvojih ministarstava vanjskihposlova često otkazivale put-ničke aranžmane. Sektor tu-rizma, integriran u postojećiprometni sustav, uz prihodeod prolaska Sueskim kanalomi izvoza čuvenog egipatskogpamuka, čini okosnicu gospo-darstva te zemlje. Stoga je dos-tignuti visoki stupanj policij-ske i vojne zaštite zalog sigur-nosti pridošlih gostiju.

Neizdržive sirene

Naime, na vanjskoj cestov-noj mreži (uključujući i pusti-njska bespuća) vrlo su česteprovjere dokumenata na kon-trolnim točkama. Domaćinitvrde da su to samo rutinske za-

daće na administrativnim gra-nicama jedinica regionalnihsamouprava, ali duge cijevi voj-nika koji vire iza barikada ipakstvaraju osjećaj neugode i laž-ne sigurnosti. Individualna pu-tovanja pustinjskim cestamamogu se slobodno uvrstiti u vr-hunske adrenalinske pothvate.

Kairo, glavni grad Egipta ur-bani je megalopolis poznat kao»Pariz istoka«. Trinaesti je gradpo veličini u svijetu sa 17 mili-juna stanovnika u užem dijelu,odnosno zajedno s područjemGize ima 25 milijuna stanovni-ka. Takozvani Veliki Kairo. Ali,sasvim sigurno vodeći je grad usvijetu po grandioznom pro-metnom kaosu koji vlada nje-govim ulicama i avenijama, uzpermanentnu i nepodnošljivubuku automobilskih sirena.

Kairo je smješten na obalama iotocima Nila u sjevernomEgiptu, malo južnije od mjestagdje rijeka napušta svoju pusti-njom oivičenu dolinu i gdje segrana u tri rukavca započinjućideltu Nila. Najstariji dio gradasituiran je na istočnoj strani ri-jeke. Moderni dio se postupnoširi zapadno, okružujući zelenep ov r šine doline Nila. Zapadnidijelovi su sagrađeni u doba Is-maila Veličanstvenog, po uzo-ru na Pariz, sa širokim buleva-rima, parkovima i otvorenimprostorima. Najstariji dio na is-toku je potpuna suprotnost. Ši-rio se stihijski kroz stoljeća ipun je uskih, zakrčenih staza.Dok zapadnim Kairom domi-niraju zgrade vlade i državnezgrade u modernom stilu, is-točni dio je ispunjen stotinama

starih džamija koje služe i kaoorijentiri. Obilno korištenje vo-de iz Nila omogućilo je graduda se širi prema istoku, dalje upustinju. Brojni mostovi pove-zuju Kairo s otocima Gezira iRoda, a također se pružaju pre-ko Nila, povezujući grad spredgrađima Giza i Imbabah.Prijestolnica države osvaja svo-jom senzualnošću, ali i iznena-đuje svojim krajnostima, od ša-rolike arhitekture do zapušte -nih dijelova grada, prljavštine iočajnih uvjeta preži v l j a va n j avećine siromašnog stanovniš-tva. U njemu se miješaju tradi-cionalizam muslimanskih obi-čaja i slobodarskih postignućazapadnjačkog liberalizma.

Krivim smjerom

Kairo kao geografsko, kultu-ralno i intelektualno središtearapskog svijeta, ujedno i naj-veći grad Afrike, nosi atributkolijevke civilizacije. Međutim,realne spoznaje njegove da-našnjice uglavnom su razoča-ravajuće. Prometna slika, kaorelavantni indikator uređenos-ti i društvenog standarda,predstavlja pravu noćnu moru.Vo žnja desnom stranom je sa-mo pravilo, koje se često ne po-štuje, a dokaz su gotovo sva,udarcima ili naguravanjimaoštećena vozila. U cijelom me-galopolisu samo dvadesetakraskr ižja imaju instaliranu se-maforizaciju, koja u pravilu ni-je u funkciji. Prometni policajcina njima (u vrlo rijetkim sluča-jevima) reguliraju promet doi-maju se kao neka čudna stvo-renja koja bespomoćno mašurukama te propuštaju vozila

neovisno o svijetlu semafora.Pješaci se masovno kreću kol-nicima ili jednostavno šeću inije jasno kako im uspjeva pre-trčavanje između jurećih vozi-la bez da se provezu na haubido idućeg raskrižja. Vožnja uzabranjenom smjeru smatra senormalnom pojavom u čemuprednjače skuteraši i motoci-klisti. Polaganje vozačkog ispi-ta je praktički neformalno. Sva-ka punoljetna osoba može, bezpolaganja testova, uz prijavulokalnim vlastima i kratkompokaznom vožnjom steći vo-začku dozvolu.

Nije stoga ni čudo da secestovna mreža u duljini odpreko 100 tisuća kilometarana milijun kvadratnih kilo-metara površine države sma-tra među najopasnijima nasvijetu. Smrtnost na njima ječetrdeset puta veća od europ-skog prosjeka te dva puta ve-ća od prosjeka susjednih blis-koistočnih zemalja. Počet-kom godine je egipatski pred-sjednik Abdel Fatah al Sisinajavio donošenje zakona oobveznom vezivanju sigurno-snog pojasa i zabrani upora-be mobitela u vožnji. Narav-no, time je izazvao ogromnonegodovanje građana. Jedinaolakotna okolnost koja ide uprilog prometne sigurnosti jevjerski način života tj. ograni-čeno, od nosno zabranjenokonzumiranje alkohola.

Jedini afro metro

Javni prijevoz jedino jerješenje koje može jednimdijelom umanjiti neviđenegužve i svekoliki kaos na

prometnicama. Prva tram-vajska linija u Kairu izgra-đena je 1898. godine. To jebila prva linija javnog tran-sporta u Kairu, a išla jepravcem sjever – jug prekoKhalij Misra, drevnog kana-la koji vodi do Crvenog mo-ra. Tramvajska mreža je za-dnjih godina većim dijelomrazmontirana, a nekoliko li-nija je ostalo operativno iz-van sjevernih predgrađa,oko Heliopolisa. Kairski me-tro je jedini potpuno dovr-šeni i funkcionalni metro uAfrici. Njegovi prvi vagonisu namijenjeni isključivoženama, a ostali su za sve.Te h n o l o ški servisira central-ni dio prenapučenog afruč-kog velegrada s dvije linije uduljini od 62 kilometra te seplanira proširenje mreže sjoš četiri prometne linije.

Egipat je egzotična zemljau kojoj se izmjenjuju doži-vljaji i senzibilizirane vizije omoćnim faraonima i moder-noj sadašnjosti s liberalnimzapadnjačkim trendovima.Zemlja u koju se se iznovavraćaju putnici, povjesničari,avanturisti, ljubitelji dina-mičnog života i adrenalinana obalama Crvenog mora.Veličanstvene piramide u Gi-zi, Sfinga, grobnice, drevniartifakati i hramovi u Luxoruočaravaju svakog posjeti-telja. Sve te spoznaje ne mo-že umanjiti činjenica da se ukolijevci civilizacije mora po-duzeti još puno truda i napo-ra kako bi postala uređenazemlja za pristojan i dosto-janstveni život običnih ljudi.

VODEĆI GRAD U SVIJETU PO GRANDIOZNOM NEREDU NA PROMETNICAMA

Vo žnja desnom stranom je samo pravilo, koje se često ne poštuje, a dokaz su gotovo

sva, udarcima ili naguravanjima oštećena vozila

Taxi najbolji izbor

Konvencionalni javni prijevoz obavlja se bijelim mikrobusevi-

ma koji se zaustavljaju jednostavno, podizanjem ruke te poluzat-

vorenim motornim trokolicama popularnog naziva »tok-tok«.

Narančastoplavi taxi najbolji je izbor za brzi i jeftini prijevoz,

pod uvjetom da se s vozačem unaprijed dogovori cijena usluge.

KAIROKAIROsimbol prometnog kaosasimbol prometnog kaosa

Izdanje za:01-Novi list 17.09.2014 Prilog Zmigavac_NL Str:8 Printano:18.09.2014 12:48:46 Printao: arel

pričeu Rijeci registrirano11.600 motornih vozilaprije pola stoljeća

IZ RIJEČKE

PROMETNE POVIJESTI



imp

ressum Izdavač: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11

Suizdavač: Primorsko-goranska žu p a n i j a,

Savjet za sigurnost prometa na cestama

Primorsko-goranske županije

Izdavački savjet: Prof. dr. Hrvoje Baričević

(predsjednik), Zdravko Lisac, Nada

Milošević, Mile Perić, Boris Skeledžić

Urednik: Anto Ravlić

Grafička urednica: Anamarija Reljac

Fotografije: Damir Škomrlj, Silvano Ježina i Anto Ravlić

Adresa redakcije: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11

Telefon: 051/212-442

Tisak: Novi list d.d., Zvonimirova 20 a Rijeka

Vozači 1964. zamoljeni:

VOZITE DO DASKEU godini kad su riječke gradske vlasti tražile bržu vožnju, otvorene su trajektne vezeBrestova – Porozina i Črišnjeva – Voz i prva pumpa na Krku

��š� �� Ž��

Kad čovjek dovoljno du-go živi, kao autor ovogteksta, onda je već svug-

dje bio i, uglavnom, upoznaosve ljude koje je uopće trebaloupoznati! S takvim stavom,čovjek se opasno približa vaonoj fazi života kad se dan za-počinje kukanjem: »Kako jenekad bilo dobro«. Na sreću,mene moj navodno urođenicinizam spašava većih ošte-ćenja mozga pa mogu svojesjećanja ležerno povezati sastvarima od šireg interesa.

Dakle, prije pedeset godina,1964., Rijeka je imala 140.000stanovnika, otprilike 20.000 vi-še no danas. Boring! S tri godi-ne, koliko sam imao tada,znao sam, u suštini, sve o živo -tu pa sam se mogao posvetitionim detaljima koji mi nisubili posve jasni. Sjećam se dase asfalt topio za vrućih ljetnihdana (kvaliteta asfalta bila vrlološa!, što je usporavalo mojenapredovanje prema plažama.Između ostalog odlazio samna kupanje na Gradsko kupa-lište (gdje?!) te na Pećine, anedjeljom, brodom, do Malin-ske. U Malinsku me je, vjero-jatno, privlačio prvi noćni barna otoku Krku, koji je zaživiojoš 1963. u Haludovu (gdje?!).

Ranih šezdesetih godinaturizam je vrlo ozbiljno počeorastakati jugoslavensku par-tijsku monolitnu rigidnost, sasvim svojim simpatičnim imanje simpatičnim licima. Imi, lokalni živalj, i turisti, ima-li smo sreću što je lokalni dik-tator bio hedonist pa se svekretalo sporo, no u pravomsmjeru. Recimo, broj nezapo-slenih stalno je opadao, a ma-lobrojni hoteli su se pristojnopunili, čak i malo preko svojihmaksimalnih kapaciteta.

Puni hoteli

»Riječki su hoteli prepuni. UBonaviji, Parku, Jadranu (ob-novljen i nadograđen otvorenje 15. lipnja 1964., na pedesetugodišnjicu izgradnje) i Zagrebu(gdje?! – danas zgrada Županijena Korzu) nema ni jednog slo-bodnog mjesta. U tim hoteli-ma odsjeli su, u najvećem bro-ju, Englezi. U Neboderu boravegrupe turista iz Belgije i Nje-mačke, u Kontinentalu Čehos-lovaci (tko?!) i Englezi. Svih1.100 kreveta u kućnoj radino-sti (500 soba) je zauzeto. Kam-

povi su i dalje dobro popunje-ni. Jučer poslijepodne bilo jena pećinskim plažama mnogokupača, a i na kupalištima Del-ta (Gradsko, uništeno – »bo -ring«). Zapažen je veći broj ča-maca pred plažama i pred ri-ječkom lukom. Kampovi uMar tinščici (gdje?!) i Preluku suprepuni pa su gosti koji su ju-čer stigli razapeli svoje šatore is druge strane kampa u Prelu-ku, preko glavne saobraćajni-ce.« (Novi list, 18. 08. 1964.)

Kako je »Titova Jugoslavija«cijelo vrijeme svog postojanjateturala između Istoka i Za-pada, pokušavajući se redovi-to opuštati i whiskeyem i vot-kom, tako se tolerirala pene-tracija »bolesnog Zapada« uzdravo tkivo Jugoslavije, ba-rem putem turizma. I deviza.

»V iše od tri četvrtine ino-zemnih turista koji posjećujunašu zemlju dolaze automo-bilima. Samo u prvih šestmjeseci ove godine granicu jep re šlo oko 800.000 stranihvozila. Već ovog ljeta auto-mobili inozemnih registracijapreplavili su našu obalu. Ugotovo svakoj uvali improvi-zirani su prostori za parki-ranje. Jer četrdesetak motela istotinjak uređenih kampingprostora, ne mogu primiti nidesetinu onih turista koji do-laze na odmor.« (NL, 21. 08.)

Trajekt čeka cestu

Prema novinarskoj procijeni1964. godine u kampovima naKvarneru bilo je oko 10.000mjesta - te oko 15.000 gostiju!(Cccc...!). Kako bi se u turizamčim ozbiljnije uključili otoci,ka kojima su hitali dosadnonezaustavljivi turisti (morat ćese strpiti nešto duže tek s Go-lim otokom i Visom), država jezaključila da bi trebalo poneš-to učiniti s trajektnim vezama.

Tako je 13. lipnja 1964. uspos-tavljena veza s otokom Cresomkod Porozine, nakon što je bilad ov r šena cesta Dragozetići –Porozina, a otok Krk dobio jesvoju drugu trajektnu liniju.

»Od 25. jula (srpnja) ove go-dine otok Krk povezan je jošjednom trajektnom vezom skopnom. Na liniji Črišnjeva –Voz saobraća moderan trajekt»Voz«. Otvaranje ove veze od-gađano je više puta. Naime, jošovog proljeća završena je cestaizmeđu Jadranske magistralekod Kraljevice i pristaništa uČr išnjevi. Na vrijeme dovršenasu i pristaništa. Trajekt je tako-đer bio spreman u maju (svib-nju). Međutim zakazali su ra-dovi na izgradnji ceste između

Voza i Omišlja. Nova trajektnaveza povezuje otok osam putadnevno u oba pravca... Porednove trajektne veze i dalje sao-braća trajekt na relaciji Crikve-nica – Šilo (gdje?!). Ovaj je većdo sada prevezao na otok pre-ko 15.000 vozila. Otvaranjemtrajektne veze Voz je postaonovi turistički centar (?!). Ho-telsko poduzeće iz Omišljapr išlo je adaptaciji jedne zgra-de na obali. Ovdje će u prize-mlju biti ribarska koliba, a naprvom katu moderni restoran.(NL, 30. 07. 1964.)

Kako su turisti dosadno ne-zaustavljivi, tako se u našemvoljenom gradu morala orga-nizirati jedna komisija koja biprovjerila gdje su oni sve pro-bili našu neprobojnu obranu.

»Jučer je jedna komisijaobišla teren između Žurkova iUrinja. To je prostor blizu 4 ki-lometra dužine, koji su ino-zemni turiisti pretvorili u divljikamp. Komisija je zatekla vrlotužno stanje: nigdje u blizininema tekuće vode, nama najo-snovnijih sanitarnih objekata,čitav prostor je zagađen (!?!),nitko se tu ne prijavljuje, nitiodjavljuje, nitko ne naplaćujeb o ra v i šnu taksu ili taksu za ko-r ištenje prostora... Naime, s iz-gradnjom remontne baze »Vik-tor Lenac« srušen je kamp Mar-

tinščica.« (NL, 24. 07. 1964.)Kamp Martinščica tužna je

priča za sebe. Turistički dje-latnici planirali su u najljepšojuvali u okolici Rijeke, razvojturizma, no industrija je bilanemilosrdna i preuzela je cije-li zaljev. No, dva dana nakonteksta u »Novom listu«, hrvat-ski turizam uzvratio je udaraci s radom je opet počeo kampMar tinščica (na prostoru da-našnjeg parkirališta). Iakosam, u principu, protiv kam-pova pokraj željezničke prugeili remontnih brodogradilišta,strani turisti su bili zadovoljni.Njihov pokušaj zauzeća pros-tora Urinja, bit će onemoguće1965. godine, kad je tamo za-počela s radom rafinerija naf-te. Kako je između kampa iLenca prolazila Jadranskamagistrala može se tek evi-dentirati stanje te ključne ces-te hrvatskog turizma.

Gotova magistrala

»Osim dva velika mostakod Šibenika i Rogotina, cijelaJadranska magistrala, koja ćeu dužini od 685 km prolazitikroz Hrvatsku gotovo je dovr-šena; još je 25 km u izgradnji.Bit će posve dovršena do 1.maja (svibnja) iduće godine.Ukupno će biti asfaltirano vi-še od 1,7 milijuna m2, probi-

jeno 550 metara cestovnih tu-nela, izgrađena četiri velikamosta preko 300 metara, teoko 40 mostova raspona 5-50metara.« (NL, 14. 07. 1964.)

Ako su stvari oko Rijeke išledobro, u gradu je bilo određe-nih problema. Tako su zamo-ljeni vlasnici konjskih zapregada se čim više maknu s grad-skih ulica, jer je u Rijeci 11.600motornih vozila (1955. bilo ihje samo 2.000) pa im smetaju,a vozačima automobila suge-rirano je da voze brže (!) svedo granica dopuštenih brzina.

Te 1964., dok sam ja opreznouživao u blago zamašćenommoru, održan je i prvi festivalzabavne glazbe »Rijeka 1964.«,koji je 1969. dobio ime »Melo-dije Istre i Kvarnera«. Na Krkuje otvorena prva benzinskapumpa, a prihvaćene su i prvejahte na cjelogodišnjem vezu uokviru brodogradilišta Punat –što je postao temelj danas naj-veće marine na Jadranu.

»Barba Rude« (tko?!) dote-gljen je u riječku luku tek 1965.godine, kako bi postao centarnoćnog života grada. Na žalo -st, pokazalo se da je njegovoprivezivanje na mrtvom vezu,tek prolog za gomilanje razli-čitih olupina u nekad prospe-ritetnoj i važnoj luci, našemvoljenom »mićem Šangaju«.

Rampa se spuštala 6 minuta

Epska priča za sebe je brklja u tadašnjoj Kidričevoj, a današ-

njoj Krešimirovoj ulici.

»Umjesto sadašnja dva zastarjela branika koja se postavljaju

ručno, bit će u Kidričevoj ulici, na željezničkom prijelazu, po-

stavljeni polu-branici koji će se zatvarati i otvarati automatski

neposredno prije prolaska vlaka. Na taj način bit će moguće

zatvarati rampu neposredno prije prolaska vlaka. Kidričeva

ulica je sada zatvorena za saobraćaj 6-7 sati u 24 sata, a zatvara

se oko 60 puta u jednom danu. Zatvaranje branika na sadašnji

način traje oko 6 minuta, dok će se na novi način prolazak mo-

ći zatvoriti u svega minutu i pol.« (NL, 22. 07. 1964.)

tisuća vozila na Krkprevezao trajektCrikvenica-Šilo

15

45 · cestovnog prometa u pu primorsko-goranskoj boris skeledžić. te že ozlijeđeno 11 djece na...

Documents