PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

PRIVREDNO PRAVO IISKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

UGOVORI, VRIJEDNOSNI PAPIRI I PRAVO KONKURENCIJEDIO PRVI UGOVOR O PRODAJI1. POJAM, ZAKLJUIVANJE I ELEMENTI UGOVORA O PRODAJI1.1. POJAM UGOVORA O PRODAJI 1.1.1. Pojam prodaje Posao prodaje i ugovor o prodaji. Ugovor o prodaji je ui pravni institut od posla prodaje. Na ugovor o prodaji u privrednom pravu se nadovezuju brojni drugi poslovi koji se najee tiu transporta i plaanja. S tim u vezi, posao prodaje obuhvata ukupnu pravnu regulativu ekonomskog odnosa stranaka. Definicija ugovora i njegove vrste. Prema ZOO, ugovorom o prodaji se prodavac obavezuje da stvar koju prodaje preda kupcu tako da kupac stekne pravo raspolaganja odnosno pravo vlasnitva, a kupac se obavezuje da prodavcu isplati cijenu. Postoje 3 osnovna tipa ugovora o prodaji prodaja graanskog, poslovnog i meunarodnog poslovnog prava. Subjekti graanske prodaje su domaa i strana fizika i pravna lica graanskog prava, te subjekti poslovnog ili trgovinskog prava kad djeluju izvan predmeta svog poslovanja. Predmet prodaje mogu biti pokretne i nepokretne stvari. Graanska prodaja se zakljuuje sporadino, neprofesionalno i njen osnovni cilj je sticanje upotrebnih vrijednosti predmeta prodaje. Privredna prodaja zakljuuje se izmeu subjekata poslovnog, odnosno trgovinskog prava. Da bi se radilo o ugovoru domaeg poslovnog prava, moraju biti ispunjena 2 uslova: da je sklopljen na podruju BiH, a u okviru registrovane djelatnosti jedne od ugovornih strana. Predmet prodaje mogu biti samo pokretne stvari. Poslovnopravna prodaja zakljuuje se masovno, trajno i profesionalno, a njen osnovni cilj je sticanje prometnih vrijednosti stvari i dobiti. 1.1. 2. Osobine i dejstvo ugovora o prodaji Ugovor o prodaji je teretan, dvostrano obavezan, komutativan i konsenzualan. Forma u naelu nije bitan element ugovora. Ugovor moe imati stvarnopravna i obligacionopravna dejstva (prelazak svojine sa prodavca na kupca ili nastanak obaveze na isporuku stvari). 1.2. ZAKLJUIVANJE UGOVORA 1.2.1. Primjena opih pravila Opi principi kojih se stranke moraju pridravati sadrani su u Osnovnim naelima ZOO. To su naroito: autonomija volje stranaka, savjesno i poteno postupanje, te zabrana stvaranja i iskoritavanja monopolskog poloaja.

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM1.2.2. Postupak zakljuivanja ugovora Postupak ine eventualne faze, nune faze, perfekcija ugovora i intervencija drave u domenu nastanka pojedinih ugovora. U eventualne faze spadaju: 1. preliminarni kontakti jednostrane faktike komercijalne radnje; 2. pregovori kao dvostrani kontakti stranaka sa jasnim ciljem da se pone proces utvrivanja namjere uesnika u pogledu budueg ugovora. Pismeno fiksirana saglasnost o pojedinim dijelovima ugovora naziva se punktacija; 3. Tzv.pripremni ugovor on predstavlja projekat ugovora do kojeg se dolo pregovorima. Nune faze zakljuivanja ugovora su davanje ponude i prihvata. Po svojoj pravnoj prirodi, ponuda je jednostrani graanskopravni posao. Nastaje izjavom samo jednog subjekta i stvara obavezu samo za njega. Tender predstavlja detaljno sainjen i obavezan obrazac ponude u kome su sadrani svi obavezni eleme nti ponude, osim cijene. Prihvat je izjava ili ponaanje ponuenog koje nesumnjivo ukazuje na saglasnost ponuenog sa ponudom. utnja se smatra prihvatom samo ako su kumulativno ispunjene slijedee pretpostavke: - stalna poslovna veza ponudioca i ponuenog i to u pogledu odreene, a ne bilo koje robe; - proputanje ponuenog da u ostavljenom roku izriito odbije ponudu. Pod perfekcijom ugovora o prodaji podrazumijevaju se pravila kojima se odreuje mjesto i vrijeme njegovog nastanka. Ona se razlikuju prema tome da li su stranke bile prisutne ili odsutne u trenutku postizanja saglasnosti. Potpisivanje ugovora moe predstavljati etapu u njegovom zakljuenju u 3 sluaja. Prva dva obuhvataju situacije u kojima je prodaja formalan pravni posao, bilo po zakonu ili sporazumu stranaka. U treem sluaju, ako su ugovorne strane posebnu formu predvidjele samo radi lakeg dokazivanja ugovora ugovor je zakljuen u trenutku postizanja saglasnosti o bitnim elementima, a za ugovarae je istovremeno nastala obaveza da ugovoru daju predvienu formu. 1.2.3. Posebne tehnike zakljuivanja ugovora Standardni ugovori su ugovori u kojima su unaprijed dati tipizirani nebitni elementi ugovora. Bitni elementi se odreuju u mjeri u kojoj je to mogue. Najee se posebno sporazumijeva o koliini kao odrednici predmeta, i o iznosu cijene. Zakljunica je pismena potvrda o usmeno zakljuenom ugovoru. Daje se na unaprijed odtampanom formularu ili na ad hoc obrascu. Sama zakljunica nije bitan element ugovora, tj. ugovor je punovaan i kad ona nije izdata. U sadraj zakljunice uvijek ulaze bitni elementi ugovora, a prisustvo nebitnih zavisi od konkretnih okolnosti. Svaka stranka moe od druge zahtijevati ispostavljanje ili potpisivanje zakljunice, sve dok druga strana nije ispunila svoje ugovorne obaveze. Sastavlja se najmanje u 2 primjerka, a potpisuju se obje ugovorne strane. Porudbina je poslovni naziv za komercijalni dokument sa razliim funkcijama u postupku zakljuivanja i dokazivanja ugovora. Porudbina predstavlja ponudu kad kupac na osnovu prethodno pribavljenih informacija njome izraava namjeru da zakljui odreeni ugovor. Ako kupac porudbinu alje na osnovu ve primljene ponude prodavca, ona ima pravni karakter prihvata. Takva porudbina u svemu mora biti saglasna sa ponudom, jer u suprotnom ima pravna svojstva kontraponude. Nakon to je ugovor sklopljen, porudbina ima svojstvo dokaznog sredstva i knjigovodstvenog dokumenta.

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

1.3. BITNI ELEMENTI UGOVORA O PRODAJI 1.3.1. Pojam i vrste Bitni elementi ugovora su sastojci koji ugovoru daju bilo osobine jednog definisanog tipa pravnog posla, bilo specifian sadraj i karakteristike koji odgovaraju zajednikoj namjeri stranaka. 1.3.2. Predmet Karakteristian predmet trgovake prodaje su pokretne stvari. To mogu biti: roba, energije i hartije od vrijednosti. Stvar kao predmet prodaje mora se nalaziti u pravnom prometu (res in commercio) i mora biti odreena ili bar odrediva. Prema kriteriju egzistencije, predmet prodaje moe biti propala, postojea i budua stvar. Meutim, ugovor nema pravno dejstvo ako je u trenutku njegovog zakljuenja stvar koja je predmet ugovora propala. Dejstvo djelimine propasti zavisi od poslovnih obiaja i od toga da li je svrha ugovora ugroena ili nije. U principu, kupac moe birati da li e raskinuti ugovor ili ostati pri ugovoru uz srazmjerno snienje cijene. Meutim, ugovor e po sili zakona ostati na snazi ako djelimina propast ne ometa postizanje svrhe ugovora ili ako za odreenu stvar postoji poslovni obiaj koji zahtijeva ouvanje ugovora. U takvom sluaju kupac ima pravo samo na snienje cijene. Zakljuenjem ugovora o prodaji buduih stvari prodavac na sebe preuzima rizik neisporuke stvari u ugovorenom roku. Ako prodavac ne isporui stvar u ugovorenom roku, kupac ima prava predviena za sluaj odgovonosti prodavca za docnju. Sline posljedice su u sluaju da je predmet prodaje tua stvar. Koliina je uvijek sastavni dio predmeta prodaje. Njena pravna kvalifikacija zavisi od znaaja za ostvarenje svrhe posla. Koliina je bitan element ugovora u 3 sluaja: ako je tako izriito ugovoreno, ako to proizilazi iz prirode stvari ili ako to zahtijevaju okolnosti konkretnog posla. U ostalim sluajevima koliina je uvijek nebitan element, ali se bez obzira na pravnu kvalifikaciju uvijek odreuje ugovorom. Prvi nain odreivanja jeste njeno numeriko preciziranje. Ako koliina nije bitan element posla ili ako se ne utvruje po broju komada, odstupanje za 2% od ugovorene koliine se smatra urednom isporukom. Koliina se moe precizirati i upotrebom tehnikih termina. Po uzansi 118, izraz vagon bez blieg odreenja znai 10.000kg bruto, a cisterna 10.000kg neto teine. Drugi nain se svodi na priblino odreivanje koliine, ako je uz naznaku koliine naveden izraz circa ili slian, tolerancija iznosi 5%. Navoenje koliine u rasponu (od do), znai da je predmet ugovora bilo koja koliina unutar datih granica. Trei nain sastoji se u upotrebi izraza uture, kako padne, vieno-odobreno i sl. Njima se kao ugovorna koliina odreuje ona koja se dobiva uvidom u robu na odreenoj lokaciji. U svakom sluaju, da bi ugovor o prodaji postojao, koliina mora biti barem odrediva. 1.3.3. Cijena Pojam, struktura i nain odreivanja cijene. Cijena je bitan element ugovora koji predstavlja novanu protuvrijednost predmeta prodaje i svojinskog prava na njemu.

4

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMStruktura cijene je vrlo sloena. U nju ulazi: 1. Novana protuvrijednost neto teine robe, ako ugovorom nije predvieno da ona obuhvata i teinu ambalae (bruto za neto); 2. Trokovi ambalae, obzirom da po dispozitivnim pravilima pribavljanje ambalae spada u obaveze prodavca; 3. Trokovi do mjesta i vremena isporuke i to trokovi robnog prometa u uem smislu (porezi, takse, vozarine, priprema za isporuku i sl) i ostali zavisni trokovi (npr.carine i trokovi carinjenja, ako je prodavac uvoznik i sl); Cijena mora biti odreena ili barem odrediva. Odreuje se na 3 naina: prinudnim putem, ugovorom i dispozitivnim propisom. Odreivanje cijena prinudnim putem. Za kontrolu cijena nadlena je Federacija BiH, ukoliko Zakonom o kontroli cijena nije predvieno drugaije. Ona moe odrediti: fiksne cijene, najvie cijene, strukturu najviih cijena, zadravanje cijena na odreenom nivou, te mare u trgovini. Vlada takoe moe propisati davanje svoje saglasnosti na cijene ili da promjenu cijena uslovi prethodnim obavjetavanjem Vlade. Na kraju, za pojedine poljoprivredne proizvode Vlada moe propisati zatitne cijene. Ako je cijena propisana preciznim iznosom, ona u ugovoru ne mora biti ni spomenuta, a ako je ugovorena via ili nia cijena, kupac duguje samo iznos propisane cijene. Slina logika primjenjuje se ako je ugovorena minimalna ili maksimalna cijena ako cijena nije navedena, ili ako je ugovorena nia od minimalne odnosno via od maksimalne, u obzir se uzima propisana cijena. Odreivanje cijene ugovorom je u praksi najei sluaj. To moe biti uinjeno izriito ili preutno, npr. kupovinom robe po izloenoj cijeni. U ugovor se cijena unosi kao odreena ili odrediva. Odrediva je kad ugovor sadri dovoljno podataka na osnovu kojih bi se mogla odrediti, a to je uvijek faktiko pitanje. Stranke mogu cijenu odrediti zajedno, a mogu to odreivanje povjeriti treem licu. Ako tree lice nee ili ne moe odrediti cijenu, ZOO predvia niz sukcesivnih pravila: strankama se ostavlja mogunost da cijenu odrede naknadno; ako to ne uine, a ne raskinu ugovor, smatra se da su ugovorili tzv.razumnu cijenu. Pod razumnom cijenom bi trebalo smatrati tekuu cijenu u vrijeme zakljuenja ugovora. Tekua cijena je cijena predviena zvaninom evidencijom na tritu mjesta prodavca u vrijeme kad je trebalo da uslijedi isporuka stvari. Ako takve evidencije nema, tekua cijena se odreuje pomou elemenata pomou kojih se cijena utvruje prema obiajima trita. U osnovi postoje 3 tehnike kojima se odreuje ugovorna cijena: prva se sastoji u individualnom ugovaranju, druga u upotrebi trgovakih termina (tekua cijena, berzanska cijena, cijena konkurencije, fabrika cijena, cijena kotanja)1 , a trei metod je obraunavanje cijene prema izvaenom uzorku. Odreivanje cijene dispozitivnim propisom. Ako cijena u ugovoru nije odreena niti odrediva, sukcesivno se primjenjuju slijedea pravila: 1. kupac je duan platiti cijenu koju je prodavac redovno naplaivao u vrijeme zakljuenja ugovora, to je faktiko pitanje; 2. ako redovna cijena ne postoji, smatra se da je ugovorena razumna cijena; 3. ako se ni razumna cijena ne moe utvrditi, cijenu utvruje sud prema okolnostima sluaja. Obzirom na naelo dispozitivnosti, sud nee djelovati samoinicijativno, tj. cijenu e odrediti samo na zahtjev jedne ili

Berzanska cijena=cijena koja vai na berzi; Cijena konkurencije=cijena po kojoj robu prodaje lojalni konkurent; Fabrika cijena=cijena po kojoj fabrika prodaje robu na veliko; Cijena kotanja=cijan koja obuhvata ukupne trokove prodajnog mjesta za pripremanje robe, bez uraunavanja dobiti.1

5

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMobje ugovorne strane. Ako ni jedna strana unutar rokova zastare ne pokrene postupak za odreivanje cijene putem suda, smatra se da ugovor o prodaji nije ni zakljuen. Promjena cijene je njeno naknadno razliito odreivanje u odnosu na cijenu iz ugovora. Stranke mogu cijenu promijeniti naknadnim sporazumom, a mogu i ugovorom unaprijed predvidjeti uslove i nain eventualne promjene ugovorene cijene. Najei nain je ugovaranje tzv.klizne skale. Klauzulom se u vidu ma tematike formule precizira uticaj izmjene pojedinih kalkulativnih elemenata na cijenu. Za pojedine vrste poslova postoje tipske ugovorne klauzule. Druga vrsta klauzula kojima se revidira cijena su indeksne klauzule, kojima se promjena cijene vee za promjene cijene dobara, robe i usluga izraenih indeksom cijena utvrenim od ovlatene organizacije. One su doputene samo ako je izabrani indeks u neposrednoj ekonomskoj vezi sa predmetom posla, ili ako je klauzula unesena u ugovor radi osiguranja ivotnog standarda ugovorne strane. U suprotnom, odredba o indeksnoj klauzuli je nitava. Pored navedenog, ZOO sadri 2 instituta koji mogu da dovedu do promjene cijena na osnovu zahtjeva samo jedne strane. Prvi je institut promijenjenih okolnosti, a drugi prekomjerno oteenje (laesio enormis). Pritom je bitno napomenuti da strana koja se poziva na jedan od ova dva instituta moe traiti samo raskid, a izmjenu ugovora moe traiti samo druga strana. 1.4. NEBITNI ELEMENTI UGOVORA O PRODAJI 1.4.1. Pojam i vrste Nebitni elementi posla prodaje su oni sastojci koji se u njemu ne moraju nalaziti ni po prirodi posla, niti radi sainjavanja ugovora shodno kljunim ciljevima stranaka. Neki od takvih elemenata su: kvalitet, transportne klauzule i ambalaa. 1.4.2. Kvalitet Pojam. Kvalitet je skup svojstava robe zahvaljujui kojima se ona moe korisno upotrijebiti. Kvalitet moe biti i bitan element posla ako je to propisano, ugovoreno, ili ako na to ukazuje priroda stvari ili okolnosti posla. U svim ostalim sluajevima ima svojstvo nebitnog elementa. Kvalitet moe biti uvren prinudnim ili dispozitivnim propisima, kao i ugovorom. Prinudnim propisom kvalitet se odreuje kad je to od posebnog interesa za iru drutvenu zajednicu (zdravlje, sigurnost, izvoz, oruane snage itd). Moe biti propisan zakonom ili podzakonskim aktom. Bez obzira kako je odreen, propisani kvalitet je obavezan pa se ne mora ni ugovarati. Ukoliko su se stranke sporazumjele o niem kvalitetu od propisanog, relevantan je propisani kvalitet. Ugovorom, odnosno sporazumom stranaka kvalitet se moe odrediti na vie naina: 1. Opisom rijeima i crteima oznaavaju se sve ili samo pojedine osobine stvari; 2. Po mustri (uzorku) ili modelu mustra ili uzorak je manja koliina stvari ijim osobinama mora da odgovara ukupno ugovorena koliina. Posebnu sigurnost strankama prua autentian uzorak. To je onaj uzorak koji je zapeaen i na kome je etiketa potpisana od stranaka, ili uzorak koji je jedna stranka pod svojim peatom predala drugoj, ili uzorak koji je posrednik izdvojio i zapeatio svojim peatom. Ako ima vie uzoraka, za odreivanje kvaliteta mjerodavan je onaj koji su stranke kao takav odredile. Zakon dozvoljava nedostatak jednakosti u sluaju kad je uzorak odnosno model podnesen kupcu samo radi obavijesti i priblinog odreivanja osobine stvari, bez obeanja saobraznosti. 3. Specifikacijom pod specifikacijom se podrazumijeva svaka ugovorna odredba kojom se blie odreuju svojstva i asortiman robe. Ako su specificirana samo neka svojstva robe, preostala svojstva moraju

6

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMzadovoljiti 2 kriterija: da budu u skladu sa specificiranim svojstvima i da odgovaraju onome to je uobiajeno u prometu. 4. Tipom tip je skup svojstava pod kojim se jedna roba javlja u prometu, tako da je ona vie ili manje poznata irokom krugu potroaa. Tip se oznaava posebnim nazivom (npr.vlaiki sir). Manja koliina robe koja predstavlja tip esto se uva kod nadlenih trinih ustanova (trita na veliko i berze), te predstavlja i uzorak te robe. 5. Pozivom na standarde standardi su pravila o organizaciji i nainu proizvodnje, te proizvodu kao njihovom rezultatu. BH standardi (BHS) se izrauju u zavodu za standardizaciju. Ako posebnim propisom nije odreeno drugaije, BHS nisu pravno obavezujui. 6. Primjenom posebnih tehnikih termina izraz uobiajeni kvalitet oznaava svojstva stvari koja se u mjestu prodavca redovno trae u prometu takvom robom. Relevantno vrijeme za odreivanje kvaliteta je trenutak zakljuenja ugovora, a pri definisanju svojstava stvari treba voditi rauna i o koliini. Odreivanje kvaliteta dispozitivnim propisom. Ako kvalitet nije ni propisan ni ugovoren, utvrdit e se na osnovu dispozitivnih propisa: Ako prodavac ne zna namjenu generikih stvari, duan je dati stvari srednje kakvoe, a ako zna namjenu stvari, duan je dati stvar odgovarajue kakvoe. 1.4.3. Ambalaa Ambalaa se moe definisati kao zatitni omot robe. Najvanije klasifikacije ambalae su na potronu i nepotronu, te obinu i originalnu. Prema Zakonu o standardizaciji, originalno pakovanje je ono koje osigurava da se njegov sadraj ne moe izmijeniti, utroiti odnosno upotrijebiti bez otvaranja ili oteivanja pakovanja. Ambalaa moe biti definisana prinudnim propisima ili ugovorom. Kogentni reim karakteristian je za ambalau koja ima sanitarni znaaj u na jirem smislu rijei od pakovanja hrane do radioaktivnih supstanci. Obezbjeenje ambalae i pakovanje robe je po dispozitivnim propisima obaveza prodavca. Ako vrsta ambalae nije propisana niti ugovorena, Ope uzanse zahtijevaju da prodavac obezbijedi uo biajenu ambalau. Ako je u ugovor unesena neka od slijedeih klauzula: fanco ambalaa, ambalaa izgubljena, ambalaa gratis i sl, ambalaa se ne mora vraati niti platiti. Osim toga, ambalau manje vrijednosti i onu koja je namijenjena za jednokratnu upotrebu kupac ne mora vraati i kad ugovor o tome uti. Vrednija ambalaa i ona koja je namijenjena za viekratnu upotrebu se mora vratiti ako na to ukazuju okolnosti posla. 1.4.4. Transportne klauzule Transportne klauzule su trgovaki termini kojima se prodavac i kupac na skraen nain dogovaraju o nizu pitanja znaajnih za izvrenje ugovora o prodaji. Tu spadaju: organizacija isporuke i transporta, snoenje trokova isporuke i transporta, sklapanje ugovora o transportnom osiguranju i snoenje trokova tog osiguranja, te prelaz rizika sa prodavca na kupca. Takoe se mogu urediti i druga pitanja kao: plaanje carina, pribavljanje dozvola i sl. Meunarodna privredna komora u Parizu je 1936.g donijela tzv.INCOTERMS (International Commercial Terms), kojim su kodificirane najvanije transportne klauzule. Dosad je izvreno 5 revizija INCOTERMS-a, zadnji put 1990.godine, a terminologija iz ove kodifikacije je u vrlo irokoj upotrebi. Bitno je naglasiti da treba biti posebno oprezan pri izmjeni ili dopunjavanju transportnih klauzula. I najmanja izmjena u skraenici koja oznaava pojedinu klauzulu moe znaajno promijeniti njen smisao. Osim toga, transportne klauzule se ne smiju upotrebljavati rutinski.

7

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

2. OBAVEZE PRODAVCA1.1. UOPE OBAVEZAMA PRODAVCA 1.1.1. Vrste obaveza Obaveze prodavca mogu se podijeliti na osnovne i sporedne. U osnovne spadaju: isporuka (predaja stvari), garancija za materijalne nedostatke, garancija za pravne nedostatke i ispostavljanje fakture. Od sporednih obaveza naznaajnije su uvanje stvari i obavjetavanje. 1.2. ISPORUKA 1.2.1. Pojam isporuke Osnovna obaveza prodavca je isporuka robe kupcu Pod isporukom se podrazumijeva sistem faktikih i pravnih radnji koje prodavac mora izvriti da bi kupac stekao posjed i vlasnitvo na stvari. Mora se sastojati od najmanje jedne faktike i jedne pravne radnje. Najea faktika radnja je uruenje stvari. Izuzetno, radnju isporuke moe predstavljati neinjenje ili proputanje. To se deava u sluaju kad se stvar ve nalazi kod kupca po nekom osnovu (zakup, lizing i sl). Ovakva predaja naziva se fiktivnom. Pravne radnje su izjave volje. One prate faktike radnje i mogu se uiniti izriito ili preutno. Isporuka kao sloena radnja sastoji se od vie modaliteta, od kojih su najznaajniji predmet, mjesto, nain, vrijeme i dejstva isporuke. 1.2.2. Predmet isporuke Predmet isporuke iri je pojam od predmeta ugovora. Pored predmeta prodaje, predmet isporuke obuhvata pripatke (pertinencije) i koristi od stvari (npr.plodovi i zakupnina). Zakon zahtijeva da predana bude upravo stvar koja je ugovorena i u ispravnom stanju, tj. bez materijalnih nedostataka. 2.2.3. Mjesto isporuke Pojam. Mjesto isporuke je geografska lokacija ili lokalitet u kome sve najvanije radnje isporuke moraju biti zavrene. Lokacija je mjesto isporuke u irem, a lokalitet u uem smislu. Za mjesto isporuke vezuju se razgranienja dunosti stranaka, prelazak trokova, rizika, svojinskih prava, te neka dispozitivna pravila o nainu izvrenja ugovora. Primarno se odreuje ugovorom, izriito ili preutno. Izriito odreenje je putem transportnih klauzula. Mjesto isporuke moe biti i kriterij za odreivanje tipa ugovora o prodaji. Prema njemu, prodaje mogu biti: 1. Prodaje u mjestu (nedistancione) kod kojih prodavac i kupac imaju sjedita u istom mjestu; 2. Prodaje sa otpremom (distancione) kad su sjedita stranaka u razliitim mjestima; 3. Prodaje u mjestu opredjeljenja (distancione) kad se mjesto isporuke nalazi u mjestu opredjeljenja i koje takoe pretpostavljaju sjedita stranaka u razliitim mjestima. Ako mjesto isporuke nije odreeno ugovorom, primjenjuju se slijedea dispozitivna pravila: a) Mjesto isporuke u irem smislu 1. Ako je ugovor zakljuen u oblasti redovne djelatnosti prodavca, a radi se o generikoj robi, mjesto isporuke je sjedite prodavca u trenutku zakljuenja ugovora;

8

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM2. Ako prodavac ima vie poslovnih jedinica, mjestom isporuke smatra se ono iz kojeg je upuena ponuda ili u kome je prodavac dao prihvat ponude; 3. Ako je ugovoreno da e generike stvari biti uzete iz odreenog stovarita ili koliine, mjesto isporuke je ono u kome se stovarite odnosno roba nalazi u trenutku zakljuenja ugovora; 4. Za individualizirane i budue stvari vae 2 pravila: ako u vrijeme zakljuenja ugovora stranke znaju gdje se stvar nalazi odnosno gdje e nastati, ta lokacija je i mjesto isporuke. U suprotnom vae opa pravila. 5. Ako na osnovu teksta ugovora postoji dilema da li su stranke eljele da mjesto isporuke bude mjesto otpremanja ili opredjeljenja, relevantnim se smatra mjesto otpremanja; 6. Ako prodavac zbog transportnih smetnji ne moe izvriti isporuku u ugovorenom mjestu, duan je o tome obavijestiti kupca. Kupac tada moe jednostranom izjavom promijeniti mjesto isporuke moe traiti da to bude mjesto u kome se roba nalazi u trenutku prekida prevoza, a obzirom da su trokovi prevoza do ugovorenog mjesta uraunati u cijenu, kupac moe da ih odbije od prodajne cijene. b) Mjesto isporuke u uem smislu 1. Kod nedistancione prodaje mjesto isporuke u uem smislu je skladite prodavca. Ako ih u istom mjestu ima vie, prodavac odreuje sa kojeg skladita e izvriti isporuku; 2. Kod distancione prodaje, ako je transportni terminal (eljeznika stanica, luka i sl) od skladita prodavca udaljen manje od 10km, mjesto isporuke je transportni terminal. U suprotnom, mjesto je skladite prodavca. 2.2.4. Nain isporuke Pojam i vrste. Nain isporuke je pojam koji obuhvata sve vrste radnji i modalitete njihovog obavljanja koje prodavac treba izvriti da bi predmet isporuke stavio na raspolaganje kupcu i tako izvrio svoju osnovnu obavezu. Primarno se odreuje ugovorom. Po nainu na koji se predmet stavlja kupcu na raspolaganje, nain isporuke moe biti: simbolian, dokumentaran i realan (stvaran). Pod simbolinom isporukom se podrazumijeva predaja manjeg dijela predmeta isporuke ili neke druge stvari koja predstavlja ukupno ugovorenu cjelinu i koja je podobna da manifestuje prenos posjeda sa prodavca na kupca (npr.predaja kljueva automobila). Dokumentarna isporuka je ona koja se vri predajom papira koji kupcu omoguavaju efektivno raspolaganje prodanim stvarima. Moe se izvriti predajom bilo kojih robnih hartija (npr.skladini list, skladinica i sl). Realna isporuka je uruenje samih stvari koje su predmet ugovora, tj. stavljanje stvari kupcu na raspolaganje. Po vremenu predaje ugovorene koliine, nain isporuke moe biti kontinuelan i sukcesivan. U prvom sluaju postoji jednokratna isporuka koja se sastoji u stavljanju kupcu na raspolaganje cjelokupne ugovorene koliine odjednom ili unutar izvjesnog perioda, ali kontinuirano tj. bez veih prekida. Sukcesivna ili obrona isporuka postoji kad se ugovorena koliina kupcu stavlja na raspolaganje u manjim, relativno samostalnim dijelovima izmeu ijeg uruenja postoji vremenski diskontinuitet. Realna jednokratna isporuka je jedini nain isporuke za koji je razvijen poseban supsidijarni pravni reim. Razliita pravila postoje za nedistancionu i distancionu prodaju. Kod nedistancione prodaje postoje 3 naina isporuke na skladitu prodavca:

9

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM1. Zajedniki izbor i izdvajanje generike robe radi njene otpreme kupac i prodavac zajedno biraju; 2. Ako uredno pozvani kupac ne doe, prodavac moe sam uiniti odabir i izdvajanje; 3. Ako uredno pozvani kupac nije doao, a prodavac ne moe bez njega odabrati i izdvojiti robu, isporuka se sastoji u izvravanju onih radnji koje prodavac moe izvriti sam. U ovom sluaju, u trenutku izvrenja posljednje radnje prodavca, rizik prelazi na kupca bez obzira to stvar npr. nije izdvojena iz mase. Kod distancione prodaje, nain isporuke zavisi od toga da li je mjesto isporuke transportni terminal ili skladite prodavca. U prvom sluaju primjenjuju se pravila koja vae za predaju robe na prevoz, a u drugom sluaju se isporuka sastoji u utovaru robe na vozilo. Ako je ugovorom o distancionoj prodaji predviena isporuka u mjestu opredjeljenja, nain isporuke bie identian nainu uruenja robe primaocu. 2.2.5. Vrijeme isporuke Pojam. Vrijeme isporuke je trenutak ili period u kome trebaju biti zavrene sve radnje koje predstavljaju isporuku. Rok isporuke je nebitan element ugovora, ukoliko drugaije nije ugovoreno ili ne proizilazi iz okolnosti posla. Ugovori sa rokom isporuke kao bitnim elementom smatraju se posebnom vrstom posla fiksnom prodajom. Vrijeme jednokratne isporuke odreuje se ugovorom ili dispozitivnim propisom. Ugovorom je vrijeme jednokratne isporuke mogue odrediti na 3 naina: oznaavanjem datuma, odreivanjem perioda i upotrebom tehnikih termina. Ako je u ugovoru odreen period, postavljaju se pitanja poetka i zavretka roka, kao i pitanje ko ima pravo odrediti stvarno vrijeme isporuke. to se tie poetka roka, osnovno pravilo je da rok poinje tei od dana zakljuenja ugovora. Zavretak roka je datum okonanja perioda koji se moe odrediti danima, sedmicama, mjesecima, dijelovima godine ili godinama. Ukoliko zavretak roka pada u neradni dan, vrijeme isporuke se skrauje, odnosno ona se mora zavriti na dan koji neposredno prethodi nedjelji ili prazniku. Ako ugovorom nije odreeno ko ima pravo konkretizirati vrijeme isporuke koje je odreeno periodom, pravilo je da to pravo pripada prodavcu, osim ako iz okolnosti sluaja proizilazi drugaije. Ako ovlatena strana ne odredi datum isporuke, smatra se da je to posljednji dan roka. to se tie tehnikih termina, prvi koji se koristi za odreivanje vremena isporuke jeste odmah ili prompt. On oznaava isporuku u roku od 8 dana od dana zakljuenja ugovora. Druga grupa tehnikih termina se odnosi na izvrenje isporuke u toku kalendarskog mjeseca: poetkom, u prvoj polovini, sredinom, krajem i u drugoj polovini mjeseca). Treu grupu tehnikih termina ine oni koji pokazuju da je u trenutku zakljuenja ugovora roba ve utovarena. Ovdje spadaju izrazi kao: plivajua, u vonji, utovarena i sl. U ovakvom sluaju isporuka se smatra izvrenom kad roba stigne u mjesto opredjeljenja. Prema dispozitivnom propisu iz l.470 ZOO, ako vrijeme isporuke nije ugovoreno, prodavac je duan da je izvri u razumnom roku. To je faktiko pitanje koje se odreuje obzirom na konkretne okolnosti. U svakom sluaju, i ovaj rok poinje tei od dana zakljuenja ugovora. Vrijeme sukcesivne isporuke. Ako ugovorom nije precizirano, a rok isporuke cijele koliine je 2 mjeseca ili vie, isporuka e se izvriti u priblino jednakim mjesenim obrocima. Ako je rok krai od 2 mjese ca, isporuka e se izvriti u 2 priblino jednaka obroka sredinom i krajem ugovornog perioda.

10

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMIstovremenost isporuke i plaanja. Dispozitivno je pravilo da prodavac ne mora izvriti isporuku u odreenom roku ako kupac istovremeno ne plati ili nije spreman da plati ugovorenu cijenu. Da bi se ovo pravilo primijenilo, mora biti ispunjeno nekoliko pretpostavki: 1. Nepostojanje suprotnog ugovora ili obiaja; 2. Da se ne radi o prodaji na kredit, pretplatnoj ili klirinkoj prodaji; 3. Pojam istovremeno treba biti shvaen komercijalno, a ne doslovno istovremenim plaanjem se smatra ono koje je izvreno u ugovorenom ili zakonskom roku po prijemu robe i fakture. Kad se kod distancione prodaje isporuka vri uruenjem stvari prevozniku, prodavac moe odloiti odailjanje stvari do isplate cijene ili poslati stvar uz zadravanje prava raspolaganja njime u toku prevoza. 2.2.6. Dejstvo isporuke prelaz rizika Pojmovna odreenja. ZOO predvia da prodavac snosi rizik sluajne propasti stvari do predaje stvari kupcu. Pod pojmom sluaja podrazumijeva se odsustvo krivice, tj. skrivljene tetne radnje i to bilo kojeg lica, a ne samo ugovorne strane. Shodno tome, rizik se moe definisati kao mogunost da na predmetu prodaje nastupi teta za koju niko ne odgovara. Ako je u pitanju individualno odreena stvar, prelaz rizika vezan je za trenutak isporuke, a kod generikih stvari rizik prelazi individualizacijom stvari. Prelaz rizika kad kupac nije u zakanjenju (docnji) se prvenstveno ureuje ugovorom, bilo da se strane sporazumiju izriito, ili (to je u praksi ee) da upotrijebe transportne klauzule. Ako ugovorom nije regulisano, rizik sluajne propasti do predaje stvari snosi prodavac, a nakon toga kupac. Od ovog opeg pravila postoje 2 izuzetka: 1. Ako je kupac zbog nekog nedostatka predane stvari raskinuo ugovor ili traio zamjenu stvari, rizik ostaje na prodavcu, a kupac eventualno ima obavezu da stvar uva sa panjom dobrog privrednika; 2. Ako prodavac zadri slanje robe ili njenu isporuku kupcu, koristei svoja ovlatenja za sluaj sumnje u ostvarivanje naplate istovremeno sa isporukom, rizik nee prei na kupca. Prelaz rizika kad je kupac u zakanjenju. Ako predaja stvari nije izvrena zbog kupevog zakanjenja, rizik prelazi na kupca u trenutku kad je pao u zakanjenje. Pod predajom treba smatrati isporuku, a ne samo uruenje kao njenu osnovnu radnju. Ako su predmet ugovora generike stvari, smatra se da je prodavac izvrio isporuku u trenutku kad je ugovorenu koliinu izdvojio iz mase, uz ispunjenje slijedeih uslova: 1. Da pozvani kupac nije doao na vrijeme; 2. Da su izdvojene stvari oito namijenjene za izvrenje predaje; 3. Da je prodavac kupca obavijestio o izvrenom izdvajanju. Obavjetenje se smatra izvrenim u trenutku kad ga je prodavac uputio (teorija odailjanja). Ako prodavac ne moe sam da izvri izdvajanje, a uredno pozvani kupac nije doao, isporuka e se smatrati izvrenom ako je prodavac izvrio one radnje koje kupcu omoguavaju preuzimanje stvari i ako je kupcu uputio obavijest da su te radnje izvrene. 1.3. GARANCIJA ZA MATERIJALNE NEDOSTATKE 1.3.1. Pojam i vrste materijalnih nedostataka

11

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPojam. Prema ZOO, materijalni nedostaci postoje ako: 1. stvar nema potrebna svojstva za redovnu upotrebu i promet; 2. stvar nema potrebna svojstva za posebnu upotrebu za koju je kupac naba vlja, a koja je bila poznata prodavcu ili mu je morala biti poznata; 3. stvar nema svojstva i odlike koje su izriito ili preutno ugovorene odnosno propisane; 4. ako je prodavac predao stvar koja nije vjerna uzorku ili modelu, osim ako su uzorak ili model pokazani samo radi obavjetavanja.Teorijski se materijalni nedostaci mogu definisati kao svako odstupanje na loije od propisanih, redovnih odnosno uobiajenih ili ugovorenih svojstava stvari, te odstupanja nabolje ako su svojstva stvari ugovorom predviena kao bitni elementi. Vrste materijalnih nedostataka zavise od kriterija koji se uzima u razmatranje: Objektivni su nedostaci odreeni propisima, redovnom praksom u prometu ili obiajima, a subjektivni su u suprotnosti sa ugovorenim svojstvima predmeta prodaje. Prema vrsti osobine koja ne odgovara ugovoru kvalitativni i kvantitativni nedostaci. Po kriteriju vidljivosti vidljivi i nevidljivi. Vidljivi su nedostaci koji su oito primjetni, a skriveni su oni za ije je utvrivanje potreban poseban postupak provjere osobina stvari ili njihova upotreba. Razlikovanje je vano zbog rokova za reklamaciju. Prema kriteriju otklonjivosti otklonjivi i neotklonjivi. Neotklonjivi su oni iji je popravak nemogu ili ekonomski besmislen. Prema obimu znatni i neznatni. Znatni su oni koji dovode do ponitavanja ili umanjenja vrijednosti stvari (prometne ili upotrebne). Po kriteriju ostvarenja svrhe ugovora bitni i nebitni. Bitni onemoguavaju ostvarivanje svrhe ugovora. Nebitni mogu prouzrokovati naknadu tete, ali ne utiu na samo postojanje ugovora. 1.3.2. Garancija za materijalne nedostatke Pojam garancije. Garancija za materijalne nedostatke je garatovanje prodavca kupcu da roba nema nikakvih fizikih svojstava koja bi ometala urednu i nesmetanu, propisanu, uobiajenu ili ugovorenu upotrebu stvari. Uslovi za postojanje garancije koji moraju biti kumulativno ispunjeni su: a. Da je nedostatak postojao u trenutku predaje stvari, odnosno u trenutku prelaska rizika sa prodavca na kupca. Izuzetno postoji i ako se nedostatak javio nakon prelaska rizika, ali ako je on posljedica uzroka koji je ranije postojao (npr. period inkubacije kod prodaje zaraene stoke); b. Da je nedostatak bio skriven, tako da ga kupac nije mogao primijetiti upotrebom dune panje. Rok za reklamaciju je 6 mjeseci od prijema stvari, a ugovorom se moe odrediti i dui rok. Osim toga, prodavac e odgovarati i za nedostatke koje je kupac lako mogao primijetiti, ako je izjavio da stvar nema nikakvih nedostataka ili da stvar ima odreena svojstva ili odlike. c. U ugovoru ne smije stajati odredba da se kupac odrie zatite zbog materijalnih nedostataka. Odredba o iskljuenju ili ogranienju odgovornosti za materijalne nedostatke e biti nitava ako je nedostatak bio poznat prodavcu, a on o njemu nije obavijestio kupca. Nitavost postoji i ako je prodavac takvu odredbu nametnuo koristei svoj monopolski poloaj.

12

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMd. Da stvar nije prodata na prinudnoj prodaji mehanizam prinudne prodaje iskljuuje pristanak i uee prodavca u zakljuivanju ugovora. e. Uredna reklamacija, tj. da je kupac blagovremeno i na adekvatan nain obavijestio prodavca o postojanju nedostataka na stvari. 1.4. GARANCIJA ZA PRAVNE NEDOSTATKE (ZATITA OD EVIKCIJE) 1.4.1. Pojam i vrste pravnih nedostataka Pravni nedostaci na prodatoj stvari postoje ako na njoj postoji neko pravo treeg lica koje iskljuuje, umanjuje ili ograniava kupev miran posjed ili pravo vlasnitva, a o ijem postojanju kupac nije obavijeten, niti je pristao da uzme stvar optereenu tim pravom. U zavisnosti od kriterija klasifikacije, postoji vie vrsta pravnih nedostataka. Obzirom na njihovo dejstvo, nedostaci se dijele na one koji iskljuuju, umanjuju ili ograniavaju pravo kupca. Prema obimu uticaja na stvar i pravo svojine na njoj, pravni nedostaci se u teoriji dijele na potpune i djelimine. Pravo koje sa stanovita kupca predstavlja manu moe biti javnopravne i privatnopravne prirode. 2.4.2. Pojam garancije za pravne nedostatke i uslovi za njeno postojanje Garancija za pravne nedostatke je garantovanje prodavca kupcu da preneseno pravo nema nikakvih nedostataka koji bi onemoguavali nastanak ili trajanje kupevog svojinskog prava, odnosno koji bi umanjivali ili ograniavali miran posjed prodane stvari. Po svojoj pravnoj prirodi, ova garancija je prirodni element ugovora - postoji uvijek kad nije ugovorom iskljuena, odnosno u obimu u kome nije ugovorom ograniena. Uslovi koji moraju biti kumulativno ispunjeni da bi postojala garancija za pravne nedostatke su: a) Da je pravni nedostatak postojao u trenutku prelaska vlasnikog prava sa prodavca na kupca; b) Da je kupac savjestan. Savjesnost postoji u 3 sluaja: ako kupac nije bio obavijeten o postojanju pravnog nedostatka; ako u trenutku sklapanja ugovora nije znao za mogunost da njegovo pravo bude uskraeno ili ogranieno; ako je znao za nedostatak, ali nije pristao da uzme stvar optereenu pravom treeg lica. U zadnjem sluaju radi se o situaciji u kojoj je prodavac obmanuo kupca u pogledu karaktera prava treeg lica ili u kojoj je kupcu obeao da e do preuzimanja stvari otkloniti nedostatak; c) Da garancija nije iskljuena ili ograniena ugovorom, uz uslov da je prodavac bio savjestan, tj. da mu je nedostatak u trenutku sklapanja ugovora bio nepoznat ili mu nije mogao biti poznat. d) Obavjetavanje prodavca o nedostatku, tj njegovo reklamiranje. Obaveza postoji i kad reklamacija nije izvrena, i to u 3 sluaja: (1) kupac ne mora reklamirati pravne nedostatke koji su prodavcu ve poznati; (2) ako se kupac upustio u sudski spor sa treim licem i izgubio ga; (3) ako je oigledna osnovanost prava treeg. 1.5. ISPOSTAVLJANJE FAKTURE 1.5.1. Pojam fakture i obaveza njenog ispostavljanja Faktura se moe definisati kao izjava volje prodavca data u formi pisanog dokumenta kojim on od kupca zahtijeva da mu isplati cijenu iz ugovora i eventualno ostale izdatke koje je uinio u vezi sa ugovorom. Faktura uvijek sadri i neke elemente iz ugovora: predmet, koliinu, jedininu cijenu, transportnu klauzulu i ukupan iznos cijene. Po svojoj prirodi faktura je pomoni pravni posao, jer se radi o manifestaciji pravno relevantne izjave volje usmjerene na plaanje cijene. Izdavanje fakture je obaveza prodavca.

13

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMFaktura ima viestruku funkciju: osim to predstavlja zahtjev za isplatu cijene, ona je knjigovodstveni dokument i dokazno sredstvo, a zavisno od faze pregovora faktura moe predstavljati ponudu ili prihvat ponude. Pored toga, ako se stranke nisu sporazumjele o cijeni, faktura moe biti i sredstvo za oivljavanje ugovora preciziranjem cijene od strane prodavca. Na kraju, faktura je podoban instrument i za dopunu i preciziranje ugovora. Od fakture treba razlikovati profakturu. Profaktura je pisani dokument kojim prodavac od kupca zahtijeva plaanje prema prethodnom obraunu cijene. Po sadraju i obliku slina je fakturi,a ima preliminarnu finansijsku, knjigovodstvenu i dokaznu funkciju. Kad se saini konani obraun, iznosi plaeni po profakturi odbijaju se od iznosa fakture. Rezultat moe biti ostatak duga kod kupca, potpuno izmirenje obaveze ili nastanak obaveze prodavca da vrati iznos preplaen po profakturi. 1.5.2. Obaveznost jednostrano unesenih klauzula Pitanje klauzula koje prodavac jednostrano unese u fakturu rijeeno je Opim uzansama i to: 1. Odredbe fakture koje se ne nalaze u ugovoru niti se iz njega mogu tumaenjem nesumnjivo konstruisati u principu ne obavezuju kupca. Obzirom na sadraj ugovora i princip pacta sunt servanda, mogui su izuzeci. 2. Uslovi plaanja i drugi uslovi koje prodavac jednostrano unese u fakturu obavezuju kupca ako su kumulativno ispunjene 3 pretpostavke: ako su neophodne za izvrenje ugovora, ako su u skladu sa ostalim odredbama i ako kupac nije u kratkom roku stavio prigovor na jednostrano unesene klauzule. Pitanja neophodnosti, usklaenosti i kratkog roka su faktika pitanja. U praksi se formiralo stanovite da jednostrano unesene klauzule obavezuju prodavca ukoliko oteavaju njegov poloaj smatra se da je prodavac elio pruiti kupcu odreene pogodnosti.

3. OBAVEZE KUPCA3.1. UOPE O OBAVEZAMA KUPCA 3.1.1. Vrste obaveza Osnovne obaveze kupca su: pregled robe (provjera materijalnih nedostataka), prijem isporuke, plaanje cijene i obavjetavanje o materijalnom nedostatku (reklamacija), ako on postoji. Sporednih obaveza ima vie. Od obaveza zasnovanih na zakonu, treba istai obavezu uvanja stvari, koju kupac ima ako stvar koja mu je uruena eli vratiti prodavcu zbog nedostataka ili raskida ugovora. Od dunosti zasnovanih na ugovoru istiu se slanje ambalae i dostavljanje specifikacije. 3.2. PREGLED ROBE 3.2.1. Pojam pregleda Pojam provjere materijalnih nedostataka. Pregled robe radi provjere postojanja materijalnih nedostataka predstavlja sistem faktikih i pravnih radnji, zajedno sa njihovim modalitetima, koje treba preduzeti da bi se dolo do relativno sigurnog i pravno relevantnog stava o tome da li isporuena roba po svojim osobinama odgovara onome to je ugovorom predvieno. Prema ZOO, provjera materijalnih nedostataka je obaveza kupca, koji je duan primljenu stvar pregledati na uobiajen nain ili je dati na pregled.

14

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPostoje 4 osnovna modaliteta pregleda i to: subjekti, mjesto, vrijeme i nain. Pojam provjere pravnih nedostataka. Provjera pravnih nedostataka se analogno moe definisati kao sistem faktikih i pravnih radnji, zajedno sa njihovim modalitetima, koje se preduzimaju da bi se dolo do relativno sigurnog stava o tome da li pravo koje se prenosi postoji i da li se moe upotrebljavati na nain predv ien ugovorom. Za razliku od materijalnih, priroda pravnih nedostataka dozvoljava da se oni valjano reklamiraju i kad nisu posebno provjeravane osobine prenesenog prava. 3.2.2. Subjekti pregleda robe Subjekti pregleda su lica koja imaju obavezu i pravo da izvre uvid u stanje robe radi konstatovanja da li postoje materijalni nedostaci ili ne. To mogu biti subjekti javne vlasti i lica privrednog prava. Subjekti javne vlasti su nadleni inspekcijski organi, ija kontrola je zasnovana na imperativnim normama i najee se susree kod proizvoda za koje je propisan minimalni kvalitet. Odreivanje lica privrednog prava koja mogu izvriti kontrolu prvenstveno zavisi od ugovora, a to mogu biti: prodavac, kupac, prodavac i kupac zajedniki, te tree lice. U naem pravu pregled robe je obaveza kupca, a u praksi se najee vri od strane kupca i prodavca zajedno. 3.2.3. Mjesto pregleda robe Mjesto pregleda je geografska lokacija ili lokalitet na kome trebaju biti izvrene sve radnje pregleda. Odreuje se prvenstveno ugovorom, a zatim dispozitivnim propisima. Osnovna zakonska odredba je da je kupac duan primljenu stvar pregledati ili dati na pregled im je to prema redovnom toku stvari mogue. Preciznija pravila u vezi s tim su: 1. Ako su obje stranke prisutne isporuci i ako je prilikom isporuke mogue izvriti i pregled, mjesto isporuke je ujedno i mjesto pregleda (u irem i uem smislu); 2. Ako prodavac ne pozove kupca da prisustvuje isporuci, ili ako prisutne stranke bez svoje krivice ne mogu izvriti pregled, mjesto provjere je prvo mjesto u kome je to mogue uiniti prema redovnom toku stvari. Koliina e se najee provjeravati u prvom usputnom mjestu koje raspolae odgovarajuim mjernim instrumentima, a kvalitet u skladitu kupca; 3. Kod distancionih prodaja generikih stvari, mjesto pregleda e biti mjesto isporuke, tanije mjesto otpreme (a ne opredjeljenja). Kao mjesto pregleda u uem smislu uzima se transportni terminal; 4. Kod reekspedicije je mogue da mjesto provjere bude i mjesto novog opredjeljenja, ukoliko su kumulativno ispunjena 3 uslova: (1) da postoji ugovor izmeu kupca i njegovog kupca o prodaji iste robe, (2) da kupac robu alje u novo mjesto opredjeljenja bez pretovara i (3) da je prodavcu prilikom sklapanja ugovora bila poznata ili morala biti poznata mogunost takve dalje otpreme. Sva iznesena pravila vae za uobiajeni pregled kojim se mogu konstatovati vidljivi nedostaci. Mjesto odreivanja skrivenih nedostataka zavisi od volje kupca ili od okolnosti sluaja. 3.2.4. Vrijeme pregleda robe Vrijeme pregleda je trenutak ili period u kome moraju biti izvrene sve radnje koje ine pregled robe. Odreuje se ugovorom i dispozitivnim propisima. Usvojena pravila zavise od savjesnosti prodavca. Ako je prodavac nesavjestan (znao ili morao znati za nedostatak), vrijeme reklamacije nije ogranieno. Ako je bio savjestan, vrijeme pregleda zavisi od toga da li je nedostatak bio vidljiv ili skriven.

15

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMAko su obje stranke prisutne isporuci i pregled je mogue izvriti prilikom isporuke, stranke ili drugi subjekti pregleda ga moraju izvriti odmah. Ako prodavac ne ispuni svoju obavezu pozivanja kupca da prisustvuje isporuci i pregledu, ili ako pregled objektivno nije mogue izvriti prilikom isporuke, kupac mora pregled obaviti im je to mogue prema redovnom toku stvari. To znai bez nepotrebnih odlaganja i s panjom dobrog privrednika. Rjeenje u konkretnom sluaju zavisi od vrste robe i od toga da li se radi o provjeri koliine ili kvaliteta. Kod distancione prodaje generikih stvari pravilo je da se vrijeme pregleda vee za vrijeme isporuke. Kod reekspedicije, kupac ili kupev kupac mogu pregled izvriti i ranije, ali im je obaveza da pregled izvre po pristizanju na konanu destinaciju. Navedeni rokovi mogu biti produeni u 2 sluaja: 1. Akoje zbog popravke ili isporuke stvari kupac bio prinuen da ne koristi predmet prodaje, rokovi poinju tei od predaje popravljene stvari, predaje druge stvari, izvrene zamjene dijelova i sl; 2. Ako se pregled ne moe izvriti jer prodavac nije predao potrebna dokumenta, poetak roka se odlae do prijema dokumenata. Ovo pravilo ne vai ako se radi o lahko kvarljivoj robi. Sve navedeno vai za vidljive nedostatke. Za skrivene nedostatke, krajnji rok za izvrenje pregleda je 6 mjeseci od isporuke, osim ako je ugovorom odreen dui rok. 3.2.5. Nain pregleda robe Nain pregleda obuhvata sve vrste radnji i njihove modalitete koje subjekt pregleda treba obaviti da bi se dolo do relativno sigurnog i pravno relevantnog stava o tome da li materijalni nedostaci postoje ili ne. Moe biti usmjeren na koliinu ili na kvalitet robe, a po obimu moe biti potpun i djelimian, to zavisi od prirode robe. Izvori prava za nain provjere su: ugovor, dispozitivni propisi, Ope uzanse, posebne uzanse i poslovni obiaji. Utvrivanje koliine vri se vaganjem, mjerenjem ili brojanjem, a sutinski zahtjev uzansi u pogledu utvrivanja kvaliteta jeste da primijenjeni nain bude vjerodostojan. Ako se roba isporuuje u originalnom pakovanju, tehnoloki postupci se primjenjuju samo na konstatovanje stanja ambalae. Prema ZOO, pregled se mora izvriti na uobiajeni nain. Uobiajeni nain se odreuje prema obiajima u mjestu pregleda, poslovnim obiajima konkretne trgovake brane, prirodi robe i okolnostima provjere. Ope uzanse kao vjerodostojan nain pregleda predviaju komisijski pregled. Komisiju formira strana koja je subjekt pregleda, a poeljno je da komisiju ine nepristrasna lica i da u nju po mogunosti uu sudski vjetaci. Ako snoenje trokova nije regulisano ugovorom, primjenjuju se pravila Opih uzansi: Ako se provjera vri na skladitu prodavca, on je duan da kupcu za provjeru bez naknade stavi na raspolaganje potrebnu radnu snagu i sredstva kojima raspolae. U ostalim sluajevima trokove snosi kupac, uz jedan izuzetak. Naime, ako su pregledom konstatovane mane za koje prodavac odgovara, trokove njihovog utvrivanja kupac moe regresirati od prodavca. 3.3. PRIJEM ISPORUKE

3.3.1. Pojam

16

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPrijem isporuke ili preuzimanje stvari je sistem faktikih i pravnih radnji koje kupac prema ugovoru mora izvriti da bi prodavac mogao isporuiti robu i prenijeti svojinsko pravo na njoj. Sastoji se iz najmanje 1 faktike i 1 pravne radnje, te se moe okarakterisati i kao pomoni pravni posao. 3.3.2. Sadraj obaveze prijema isporuke Ova obaveza se sastoji u preduzimanju potrebnih radnji da bi predaja bila mogua. O kojim se radnjama radi zavisi od propisa, ugovora, poslovnih obiaja, prirode stvari i okolnosti konkretnog posla. Analogno fiktivnoj isporuci, postoji i fiktivni prijem isporuke. Bitno je naglasiti da utnja kupca ne znai fiktivni prijem, ve je potrebno da on izriito izjavi da prima robu koja je kod njega ili da preduzme radnje iz kojih se moe na siguran nain utvrditi da je on robu htio zadrati. 3.4. PLAANJE CIJENE

3.4.1. Pojam obaveze plaanja Definicija i kvalifikacija obaveze. Plaanje cijene je osnovna i najvanija obaveza kupca. Analogno isporuci, moe se definisati kao sistem faktikih i pravnih radnji koje kupac mora izvriti da bi prodavcu predao ugovorenu koliinu novca i prenio mu svojinsko pravo na tom novcu. Obzirom na pravni reim cijene u prodaji poslovnog prava, kao i znaaj manifestacije volje kupca prilikom preduzimanja pojedinih akata isplate, plaanje se moe odrediti i kao prirodan sastojak ugovora, a i kao pomoni pravni posao. Izvori prava kojima se ureuje obaveza plaanja su: (1) prinudni propisi koji reguliu novani, kreditni i devizni sistem; (2) ugovor o prodaji i (3) dispozitivni propisi (ZOO i Ope uzanse). Sadraj obaveze plaanja nije identian sa cijenom. Obaveza plaanja je po pravilu vea, jer u nju ulaze i drugi izdaci, prvenstveno trokovi robnog prometa. Osnovni element kalkulacije je cijena. Ako nita nije ugovoreno, plaa se za neto teinu robe bez skonta. Skonto je odbitak od cijene zbog njene isplate odmah i gotovinski. Mora biti utvren ugovorom ili poslovnim obiajima. Trokove prometa kupac snosi od mjesta i vremena isporuke. Samo izuzetno, kupac plaa trokove prometa nastale prije mjesta i vremena isporuke i to ako je tako ugovoreno ili predvieno u uzansama. Osim toga, kupac snosi trokove pribavljanja i legaliziranja uvjerenja o porijeklu robe, kao i trokove plaanja. Kod prodaje na kredit stvari koje daju plodove ili druge koristi, kupac plaa i kamatu na dugovanu cijenu od dana prijema stvari. 3.4.2. Nain plaanja Uope o nainu plaanja. Pod nainom plaanja podrazumijevaju se instrumenti plaanja i radnje koje se u vezi s njim preduzimaju, te ukupan sistem postupaka koje kupac mora uiniti da bi svoju dunost isplate izvrio u skladu sa ugovorom i prinudnim finansijskim propisima. Instrumenti plaanja. To su sredstva kojima se vri izmirenje novanih obaveza. To su: 1. Gotovina, tj.polaganje novanog iznosa na tekui raun povjerioca. Meutim, prema Zakonu o finansijskom poslovanju, gotov novac nije primarni instrument plaanja jer su privredni subjekti duni promet obavljati preko rauna; 2. Instrumenti doznake nalog za prenos, obraunski ili virmanski ek i ekovna uplatnica;

17

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM3. Hartije od vrijednosti trgovaki efekti i bjanko mjenice; 4. Akreditiv to je apstraktni pravni posao kojim se akreditivna banka na osnovu ugovora sa kupcem obavezuje da e korisniku, tj.prodavcu isplatiti odreenu novanu sumu ako do odreenog vremena bude udovoljeno uslovima navedenim u nalogu za otvaranje akreditiva. 5. Instrumenti obrauna Zakon o finansijskom poslovanju spominje samo prebijanje (kompenzaciju), ali nisu iskljueni ni ostali: cesioni i asignacioni (ZOO). Tipovi naina plaanja. Prema osobinama ugovora o prodaji i obiljejima same obaveze plaanja, mogue je utvrditi 4 karakteristina tipa plaanja: 1. Jednokratno plaanje. U sluaju uzastopnih isporuka, kupac je duan isplatiti cijenu za svaku isporuku u trenutku njenog preuzimanja, ukoliko drugaije nije dogovoreno ili ne proizilazi iz okolnosti posla. Ako je u ovakvim ugovorima kupac prodavcu dao predujam, prve isporuke se naplauju iz predujma (ako nita nije ugovoreno). 2. Plaanje uz predaju dokumenata kod ovog tipa plaanja kupac je duan izvriti obavezu plaanja im su mu stavljena na raspolaganje dokumenta koja predstavljaju robu, dakle prije nego to je imao mogunost da isporuenu stvar pregleda. Postoje 2 podvrste ovog tipa plaanja: plaanje uz dokumenta i dokumentarni akreditiv. 3. Plaanje pouzeem u privredi dominira pouzee koje je vezano za plaanje prevozniku, pa su zloupotrebe ovog modaliteta manje u odnosu na graansku prodaju putem pouzea preko pote. 4. Djelimino plaanje u sluaju spora o cijeni, kupac koji ima prigovore samo na neke stavke iz fakture, mora platiti nesporne iznose. Prodavac je duan primiti te iznose. U suprotnom, kupac moe sporni iznos deponovati kod nadlenog suda, o tome obavijestiti prodavca i time se plaanje smatra izvrenim do visine poloenog iznosa. Kupac na deponovani iznos ne duguje kamatu u sluaju da izgubi spor o cijeni. 3.4.3. Vrijeme izvrenja isplate Vrijeme plaanja je trenutak ili period u kome sve radnje koje ine obavezu plaanja moraju biti zavrene. Primarno se odreuje ugovorom. Moe se definisati datumom, rokom ili se staviti u vezu sa vremenom isporuke. U posljednjem sluaju, razlikuje se plaanje prije isporuke, istovremeno sa isporukom i nakon isporuke, tj. nakon preuzimanja stvari. Plaanje prije isporuke se po pravilo ugovara izriito i precizno. Ako rok nije preciziran, plaanje se ima izvriti u roku od 8 dana od dana zakljuenja ugovora. Plaanje istovremeno sa isporukom je dispozitivno pravilo i zbog toga se rijetko ugovara izriito. Kod plaanja unazad, prodavac ustvari kreditira kupca za ukupan iznos potraivanja. Prodavac e po pravilu traiti obezbjeenje svog potraivanja. Ako vrijeme plaanja nije ugovoreno, ZOO predvia da se plaanje ima izvriti u roku koji je previen poslovnim obiajima. Ako se u obzir uzme ukorijenjenost Opih uzansi u naoj poslovnoj praksi, moe se smatrati da je taj rok 8 dana od dana prijema robe, odnosno dana prijema fakture ako je kupac robu dobio prije fakture. Vrijeme isplate je trenutak u kome se smatra da je plaanje izvreno. Ono zavisi od naina plaanja, a posebno od instrumenta plaanja. Plaanje gotovinom se smatra izvrenim kad kupac urui prodavcu dugovanu sumu, odnosno kad tu sumu virmanom poloi na njegov tekui raun. Ako se plaanje vri instrumentima doznake preko banke (nalog za prenos i obraunski ek ili virman), plaanje se smatra izvrenim onda kad su to stranke dogovorile. Ako takvog dogovora nema, dug je namiren kad odgovarajua doznaka u korist prodavca stigne iz kupeve banke u prodavevu. Kupac snosi posljedice

18

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMeventualnog kanjenja svoje banke. Ako se radi o istoj banci, plaanje je izvreno u trenutk u kad kupac (koji ima sredstava na raunu) izda nalog banci. Ako je ugovoreno plaanje preko pote, obaveza je izmirena u trenutku kad dunik uplati poti iznos svoje obaveze. Ako plaanje preko pote nije ugovoreno, relevantan je trenutak prijema novane doznake od strane vjerovnika. Plaanje hartijama od vrijednosti smatra se uslovno izvrenim kad su one na odgovarajui nain prenesene prodavcu. Obaveza se konano gasi kad prenesene hartije budu honorisane. Ako se dug ne izmiri u roku, a ni 2 dana nakon to kupac primi prodavevu opomenu, prodavac moe traiti isplatu u gotovini uz priznavanje eskonta. Plaanje akreditivom se smatra izvrenim u trenutku kad je banka otvorila akreditiv u skladu sa uslovima ugovora. Kod izmirenja obaveza kompenzacijom, cesijom i asignacijom, vrijeme isplate se utvruje pravilima ZOO koja vae za pomenute instrumente. 3.4.4. Mjesto plaanja Mjesto plaanja je lokacija i lokalitet na kome moraju biti zavrene sve radnje koje ulaze u obavezu plaanja. Nae pravo supsidijarno odreuje slijedea mjesta plaanja: 1. Mjesto odreeno ugovorom; 2. Ako mjesto nije odreeno ugovorom, odreuje se prema poslovnim obiajima; 3. Ako nema obiajnih pravila, plaanje se vri na mjestu predaje stvari; 4. Ako se cijena ne mora platiti u trenutku predaje, mjesto plaanja je u sjeditu prodavca. Ako ima vie sjedita, odnosno vie poslovnih jedinica, plaanje se vri u onoj koja je poslala ponudu, odnosno izvrila prihvat. Meutim, ako se iz ugovora ili okolnosti posla vidi iz kojeg e se sjedita izvrit i isporuka, plaanje se vri u mjestu tog sjedita. Promjena mjesta plaanja moe se izvriti sporazumno, ili jednostrano od strane povjerioca (prodavca). Ako prodavac u periodu izmeu zakljuenja ugovora i dospjelosti obaveze plaanja promijeni sjedite , ovlaten je traiti plaanje u svom novom sjeditu, s tim to sam snosi eventualno poveanje trokova plaanja koji su zbog toga nastali.

4. PRIGOVORI4.1. UOPE O PRIGOVORIMA U najirem smislu, prigovorom se mogu smatrati izjave ugovornog povjerioca kojima on ukazuje duniku na injenicu da ugovor ne smatra uredno izvrenim. Prigovori se nazivaju jo i reklamacijama, odnosno obavjetenjima o nedostacima. Usmjereni su na vjerodostojno konstatovanje injenica, podsticanje dunika da uredno izmiri svoju obavezu, ouvanje prava na popravljanje tete i vansudsko rjeavanje sporova. Najvanija funkcija prigovora je ouvanje prava na naknadu. Pravna kvalifikacija prigovora je vrlo sloena. Prije svega, prigovori spadaju u opu obavezu obavjetavanja o relevantnim injenicama i zasnovani su na naelu savjesnosti i potenja. Meutim, obzirom na njihov specifian pravni reim, moe se smatrati da oni predstavljaju samostalan, vii institut prava prodaje. Drugo, prigovori se ponekad kvalificiraju kao pravo, a ponekad kao obaveza. Radi rjeavanja te dileme, ZOO izriito

19

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMnavodi da je reklamacija za materijalne nedostatke dunost kupca. Tree, obzirom da predstavlja izjavu volje sa znaajnim pravnim posljedicama, svaki prigovor se moe odrediti i kao pomoni pravni posao.

Najznaajniji prigovori na strani kupca su: prigovor zbog kanjenja isporuke, reklamacija zbog materijalnih nedostataka i reklamacija zbog pravnih nedostataka. Na strani prodavca to je prigovor zbog kanjenja kupca sa plaanjem cijene.4.2. REKLAMACIJA NA MATERIJALNE NEDOSTATKE Reklamacija na materijalne nedostatke je pravna radnja kojom kupac obavjetava prodavca da isporuena roba ima konkretan materijalni nedostatak i da ima namjeru koristiti neko od prava koja mu po tom osnovu pripadaju. Ova reklamacija predstavlja obavezu kupca i uslov je za ouvanje prava na naknadu tete. Ona je prirodni element ugovora o prodaji. Nain reklamiranja. Reklamaciju kupac upuuje prodavcu. Bitni elementi reklamacije su: konkretan opis nedostatka i poziv prodavcu da pregleda stvar. Svi ostali elementi su nebitni, mada su neki od njih tipizirani. Sudska praksa je na stanovitu da iz reklamacije mora biti vidljivo da je kupac podnosi sa namjerom da se koristi jednim od prava koja mu se priznaju u vezi sa nesaobraznom robom. Ta prava ne moraju biti precizirana, ali ako to kupac uini, iskoristio je opciju i ne moe kasnije jednostrano mijenjati odtetni zahtjev. U reklamaciji se po pravilu navode dokumenti i dokazi kojima kupac raspolae, s tim to se nikada ne trebaju prilagati originalni dokumenti. Reklamacija mora biti upuena na siguran nain. ZOO u tom smislu primjerice navodi preporueno pismo i telegram. Ako je koriten jedan od tih naina, smatra se da je kupac izvrio obavezu obavjetavanja i u sluaju kad prodavac uope nije primio reklamaciju ili ju je primio sa zakanjenjem. Mjesto reklamiranja nije posebno regulisano, te se preputa opim pravilima. Ako su obje stranke prisustvovale pregledu, mjesto reklamacije je mjesto pregleda. U suprotnom vai teorija prijema, tj. mjesto u koje treba uputiti reklamaciju je sjedite prodavca. Vrijeme reklamiranja je trenutak ili periodu u kome moraju biti okonane sve radnje koje su vezane za obavjetavanje prodavca o materijalnom nedostatku. Primarno se odreuje ugovorom, a ako nije ugovoreno, rok za reklamaciju zavisi od savjesnosti prodavca i od toga da li je nedostatak vidljiv ili skriven. Ako je prodavac bio nesavjestan, kupevo pravo na reklamaciju nije vremenski ogranieno. Ako je prodavac bio savjestan, vrijeme reklamiranja zavisi od toga da li je nedostatak bio vidljiv ili skriven. Kod vidljivih nedostataka se razlikuju 3 situacije: 1. Ako su obje stranke prisustvovale isporuci, kupac je duan da svoje primjedbe saopti odmah. Izraz odmah je pravni standard, koji praktino znai da kupac mora prigovoriti im primijeti nedostatak, a najkasnije razumno vrijeme po isteku vremena isporuke. Razumno vrijeme je ono koje je urednom kupcu potrebno i dovoljno da saini reklamaciju. 2. Ako kupac nije prisustvovao isporuci i pregledu, ili ako pregled nije bio mogu pri isporuci, kupac je duan da reklamaciju izvri bez odlaganja, poev od trenutka kad je po redovnom toku stvari utvrdio ili mogao da utvrdi postojanje materijalnih nedostataka. 3. Kod reekspedicije, kupac je duan prodavca obavijestiti o nedostacima im je po redovnom toku stvari mogao za njih doznati od svojih klijenata. Dakle, poetak roka je objektiviziran jer se u obzir uzima objektivno mogui tok odnosa izmeu kupca i kupevog kupca, a ne stvarno vrijeme u kome je kupac obavijeten o nedostatku. Time je odgovornost prebaena na kupca.

20

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMKod skrivenih nedostataka, poetak subjektivnog roka je dan otkrivanja nedostatka, a duina ovog roka odreena je standardom bez odlaganja. Objektivni rok je 6 mjeseci od dana dana isporuke. Objektivni rok je prekluzivan. Strankama je doputeno ugovaranje dueg objektivnog roka. 4.3. REKLAMACIJA NA PRAVNE NEDOSTATKE Reklamacija na pravne nedostatke je izjava kojom kupac obavjetava prodavca da preneseno pravo nije konstituisano (uope ili na nain predvien ugovorom) i daje mu do znanja da se namjerava koristiti nekim od prava koja mu pripadaju po tom osnovu. Ovaj prigovor u principu predstavlja obavezu kupca, a izuzeci su posebno ureeni u ZOO. Ako se prigovor mora dati da bi kupac sauvao svoja prava, reklamacija predstavlja i prirodan sastojak ugovora. Osim toga, ona ima i svojstva pomonog pravnog posla. Modaliteti su isti kao kod reklamacije na materijalne nedostatke. Specifinosti reima reklamacije na pravne nedostatke sastoje se u slijedeem: 1. Priroda pravnih nedostataka je takva da njihovo dokazivanje redovno vri trea osoba, koja tvrdi da ima jae pravo na prodanoj stvari nego kupac; 2. Kupac mora prodavca obavijestiti barem o zahtjevu treeg, i to u cjelini. Osim toga, u prigovoru se mora opredijeliti za vid zatite koji oekuje od prodavca oslobaanje stvari od pretenzije treeg ili isporuka nove stvari bez nedostatka. 3. Obzirom da nema posebnih pravila o nainu obavjetavanja, reklamacija na pravne nedostatke smatra se uinjenom u trenutku kad je poslana, a ne kad ju je prodavac primio. 4. Ako vrijeme reklamacije nije odreeno ugovorom, krajnji rokovi za reklamaciju izjednaeni su sa rokovima za ostvarivanje prava na popravljanje tete. Za vansudsku evikciju rok je 1 godina od saznanja za pravo treeg. Trenutak saznanja je faktiko pitanje. Kod sudske evikcije, tj. ako je tree lice podnijelo tubu, rok za reklamaciju i ostvarivanje prava prema prodavcu je 6 mjeseci od pravosnano okonanog spora.

5. ODGOVORNOST PRODAVCA5.1. ODGOVORNOST ZA KANJENJE SA ISPORUKOM Pojam kanjenja i odgovornosti za kanjenje sa isporukom. Kanjenje prodavca sa isporukom je injenica neizvravanja obaveze stavljanja stvari na raspolaganje kupcu u vrijeme koje je utvreno ugovorom ili na osnovu ugovora. Moe se pravno kvalificirati kao tetna radnja povrede ugovora. Ona e dovesti do ugovorne odgovornosti prodavca samo ako su ispunjene i druge pretpostavke (teta, uzrona veza i krivica). Domae pravo prihvata objektivni koncept kanjenja, koji je karakteristian za ugovore u privredi. Odgovornost za kanjenje sa isporukom je jednostrano obavezni obligacioni odnos. Predmet tog obligacionog odnosa je radnja popravljanja tete u nateuri ili novcu, u onoj mjeri u kojoj je teta posljedica kanjenja. Obzirom da se krivica prodavca za kanjenje pretpostavlja, ova vrsta odgovornosti se moe kvalifikovati kao subjektivna. Odgovornost za kanjenje (docnju) sa jednokratnom realnom isporukom. Kod nefiksnih poslova postoje 2 osnovne posljedice kanjenja prodavca sa izvrenjem realne jednokratne isporuke. Prva je odravanje ugovora na snazi uz prodavevu obavezu naknade tete izazvane kanjenjem, a druga je raskid ugovora uz obavezu prodavca na naknadu tete izazvane raskidom. Kupac koji bez obzira na kanjenje eli odrati ugovor na snazi, ima na raspolaganju 3 mogunosti:

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM1. Da uti, tj. pasivno eka da se prodavac oisti od kanjenja; 2. Da zahtijeva uredno ispunjenje bez davanja naknadnog roka; 3. Da zahtijeva ispunjenje uz davanje naknadnog primjerenog roka. U sva 3 sluaja kupac ima mogunost da trai naknadu tete po opim pravilima (direktna teta i izgubljena dobit). U sluaju da eli raskinuti ugovor zbog kanjenja, kupac je obavezan da prodavcu ostavi primjeren naknadni rok za ispunjenje. Tek po isteku tog roka, ugovor prestaje a na strani kupca nastaje pravo na popravljanje tete. Davanjem naknadnog roka, vrijeme isporuke se pretvara u bitan element posla. Njegovim bezuspjenim protekom ugovor se smatra raskinutim po samom zakonu. Meutim, kupac ima pravo davati nove naknadne rokove. To pravo nije ogranieno niim osim izjavom prodavca da nee izvriti isporuku. Kupac u 3 zakonom predviena sluaja moe raskinuti ugovor i bez davanja naknadnog roka: 1. Kad iz prodavevog dranja proizilazi da on nee ni u naknadnom roku izvriti svoju obavezu; 2. Ako je iz okolnosti posla vidljivo da prodavac (dunik) ne moe izvriti isporuku ni u naknadnom roku; 3. Kod fiksne prodaje. U prva 2 sluaja kupac je ovlaten raskinuti ugovor prostom izjavom, a u treem raskid nastupa ex lege. Kupac koji je zbog kanjenja prodavca raskinuo ugovor, ima 3 alternativna naina za obeteenje: 1. Naknada tete prema opim pravilima obligacionog prava (prosta teta i izgubljena dobit); 2. Ako stvar ima tekuu cijenu, kupac je ovlaten zahtijevati razliku izmeu ugovorene i tekue cijene na dan raskida ugovora na tritu mjesta isporuke. Ako u tom mjestu nema tekue cijene, mjerodavna je tekua cijena na supstituirajuem tritu, kojoj treba dodati razliku u trokovima prevoza. Poto se u ovom sluaju visina tete utvruje obraunskim putem, a ne konkretnim dokazivanjem, ovaj vid obeteenja se naziva i naknadom apstraktne tete. Konkretna teta moe biti vea i u takvom sluaju razliku izmeu nje i apstraktne tete kupac moe zahtijevati po opim pravilima obligacionog prava. 3. Kupovina radi pokria moe se primijeniti samo kad je predmet prodaje generika stvar. Kupac je ovlaten da robu koja je bila predmet ugovora kupi od treeg lica, te da zahtijeva razliku izmeu ugovorene cijene i cijene koju je platio treem. Osim toga, prema opim pravilima moe zahtijevati i naknadu eventualnih dodatnih trokova i druge konkretne tete. Kupac je duan da kupovinu radi pokria izvri u razumnom roku i na razuman nain, a o namjeravanoj kupovini je duan obavijestiti svog prodavca. U suprotnom, prodavac moe odbiti da prizna dio razlike u cijeni i trokove za koje dokae da ne bi nastali da je on bio blagovremeno obavijeten o namjeravanoj kupovini. Kod fiksnih poslova, ako prodavac ne izvri isporuku na vrijeme, ugovor je raskinut ex lege. Fiksni poslovi su poslovi kod kojih je rok isporuke bitan element. Kupac moe ugovor odrati na snazi ako po isteku roka bez odgaanja obavijesti dunika da zahtijeva ispunjenje ugovora. Odgovornost za kanjenje sa isporukom obroka. Ako koliina nije bitan element ugovora zakanjenje sa isporukom jednog obroka predstavlja djeliminu docnju. Odgovornost prodavca se vee samo za neizvreni dio, a ne i za ugovor u cjelini. S tim u vezi, kupac nema pravo raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu tete za obroke koje je ve primio bez prigovora, jer bi u takvom sluaju dugovao prodavcu odgovarajui dio cijene. U pogledu obroka sa kojim je prodavac u zakanjenju, kupac ima ista prava kao i u sluaju zakanjenja sa jednokratnom realnom isporukom. Za obroke koji nisu dospjeli prodavac nije u zakanjenju, pa kupac nema nikakvih prava. Ovdje postoji jedan izuzetak: kupac u razumnom roku moe raskinuti ugovor i u pogledu buduih obaveza, ako je iz datih okolnosti o igledno da ni one nee biti ispunjene. Razumni rok se odreuje prema okolnostima sluaja, a on mora biti toliki da prodavac koji eli da ugovor odri na snazi moe

22

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMdati odgovarajue osiguranje. Da bi dolo do raskida ugovora po isteku razumnog roka, izja va o raskidu se mora prodavcu saoptiti bez odgaanja. Ako je prodavac u zakanjenju sa isporukom nekoliko obroka po osnovu istog ugovora, kupac moe za svaki taj obrok koristiti razliita prava. Ako koliina jeste bitan element ugovora, kanjenje sa isporukom obroka ima posljedice potpunog zakanjenja. Kupac moe ostati pri ugovoru uz naknadu tete ili raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu tete uzrokovane raskidom. U sluaju raskida, kupac vraa primljene obroke, uz istovremeni zahtjev za vraanjem plaenih iznosa uz zateznu kamatu. U takvoj situaciji svaka strana onoj drugoj duguje naknadu za koristi koju je u meuvremenu imala od onoga to je duna vratiti, odnosno nadoknaditi. Odgovornost za kanjenje sa predajom dokumenata zavisi od kvalifikacije isporuke. Ako se radi o dokumentarnoj isporuci, tj. kad se prodavac predajom dokumenata liava prava raspolaganja robom, posljedice su iste kao i kod realne isporuke. U sluaju kad predaja dokumenata predstavlja sporednu obavezu prodavca, kupac moe zahtijevati samo naknadu tete. 5.2. ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE NEDOSTATKE Pojam odgovornosti za materijalne nedostatke. Odgovornost za materijalne nedostatke se moe definisati kao jednostranoobavezni obligacioni odnos u kome kupac ima pravo da od prodavca zahtijeva neku od zakonom predvienih radnji popravljanja tete izazvane postojanjem skrivenih materijalnih nedostataka. Krivica prodavca nije uslov za nastanak odgovornosti, pa se ona kvalificira kao objektivna. Garancija za materijalne nedostatke je prirodni element ugovora. Ugovarai je mogu sporazumno iskljuiti ili ograniiti, s tim to je takva klauzula nitava ako je prodavac znao za nedostatak ili ako je zloupotrijebio svoj monopolski poloaj. Prava kupca. Zahtjev za urednim ispunjenjem ugovora je prvo pravo koje kupac ima u sluaju isporuke robe sa materijalnim nedostacima. Uz zahtjev, kupac mora prodavcu dati i naknadni primjeren rok za ispunjenje obaveze. Potrebno vrijeme odreuje kupac ili se ono utvruje prema okolnostima sluaja. Bezuspjean protok naknadnog roka dovodi do raskida ugovora ex lege, ali ga kupac moe odrati ako bez odlaganja izjavi prodavcu da ugovor odrava na snazi. Ako je kao nain otklanjanja materijalnih nedostataka u konkretnom sluaju mogue otklanjanje nedostataka na ve isporuenoj stvari ili isporuka nove stvari, smatra se da pravo izbora pripada kupcu. Postoje 3 faktika momenta koji uslovljavaju kupevo pravo izbora: (1) Priroda stvari ako se radi o generikoj stvari mogua su oba zahtjeva. U suprotnom u obzir dolazi samo otklanjanje nedostataka; (2) Priroda nedostatka tj. da li je otklonjiv ili neotklonjiv i (3) Vrijeme postavljanja zahtjeva - mora biti unutar jednogodinjeg prekluzivnog roka od dana upuivanja obavijesti prodavcu. Zahtjev za snienjem cijene je samostalno pravo kupca. U praksi najvie sporova izmeu kupca i prodavca izaziva iznos za koji se cijena sniava. Postoje 2 osnovna metoda za odreivanje tog iznosa: apsolutni i relativni. Prema prvom, plaa se razlika izmeu vrijednosti stvari bez nedostatka i vrijednosti stvari sa nedostatkom. Po drugom se iznos snienja ne dobiva oduzimanjem, ve procentualnim raunom. Na zakon usvaja drugi nain. Odluku o snienju naelno donose stranke, a u sluaju spora sud. Jednom utvreno snienje ne mora biti definitivno, tj. ako se utvrde novi nedostaci mogue je novo snienje. to se tie rokova, ako je kupac blagovremeno reklamirao nedostatak a cijenu nije platio, zahtjev za snienjem moe istai prilikom plaanja ili kao prigovor bez ikakvih vremenskih ogranienja.

23

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMZahtjev za raskid ugovora je pravo koje je uslovljeno bezuspjenim protekom naknadnog roka za ispunjenje ugovora i mogunou vraanja stvari u naelno nepromijenjenom stanju. Duina naknadnog primjerenog roka za ispunjenje ugovora odreuje se prema mogunosti prodavca da robu pripremljenu za isporuku dovede u stanje u skladu sa ugovorom. Drugi uslov je da je kupac sposoban da stvari vrati u naelno nepromijenjenom stanju. Od ovog pravila postoje izuzeci, u kojima kupac moe raskinuti ugovor bez obzira na to to je stvar djelimino ili potpuno propala. To su sluajevi u kojima je stvar propala ili oteena zbog: 1. Nedostatka usljed kojeg se trai raskid ugovora; 2. tetnog dogaaja za kupac ne odgovara; 3. Usljed pregleda stvari; 4. Zbog redovne upotrebe stvari prije otkrivanja nedostatka; 5. Zbog toga to su oteenja ili izmjena bez znaaja. Ako ne moe vratiti stvar u naelno neizmijenjenom stanju niti se pozvati na neki od navedenih izuzetaka, kupac nije ovlaten raskinuti ugovor, ali zadrava ostala prava po osnovu postojanja nedostatka. Ako je ugovor raskinut, kupac moe alternativno zahtijevati: - naknadu proste tete i izgubljene dobiti; - naknadu apstraktne tete i preostale konkretne tete; - kupovinu radi pokria i naknadu ostale tete. Obim vrenja prava na popravljanje tete. Ako je predata manja koliina od ugovrene ili ako samo dio robe ima materijalne nedostatke, poloaj kupca zavisi od toga da li su koliina ili kvalitet nebitni ili bitni elementi ugovora. U prvom sluaju, kupac moe ugovor raskinuti samo djelimino, tj. za neisporuenu koliinu odnosno za dio robe koji ne odgovara kvalitetu. U sluaju predaje vee koliine od ugovorene, kupac mora u razumnom roku izjaviti da odbija viak. U suprotnom e se smatrati da je primio cijelu koli inu, te da i viak mora platiti po istoj cijeni. Ako je istim ugovorom za jedinstvenu cijenu prodato vie stvari, a samo neke od njih imaju nedostatke, poloaj stranaka zavisi od toga da li te stvari ine cjelinu ili ne. Ako stvari ne ine cjelinu, kupac moe raskinuti ugovor samo u pogledu stvari koje imaju nedostatke. U drugom sluaju, kupac moe traiti potpuni ili djelimini raskid ugovora. Obzirom da stvari ine cjelinu, posljedica djeliminog raskida moe biti umanjenje vrijednosti ostalih stvari iz cjeline, tj. onih koje nemaju nedostatak. Zbog toga prodavac ima pravo raskinuti ugovor i u pogledu tih stvari. Obaveze kupca. Sadraj obaveza kupca zavisi od naina obeteenja koji je izabrao. Ako zahtijeva uredno ispunjenje ugovora, te obaveze su: 1. Da primljene stvari uva sa panjom dobrog privrednika. U takvom sluaju ima pravo na naknadu trokova uvanja. Da bi se oslobodio ove obaveze, kupac moe dugovanu stvar deponovati u javnom skladitu, sudskom depozitu, kod treeg lica ili star moe prodat i na teret i rizik prodavca. 2. Stavljanje stvari na raspolaganje prodavcu da bi se ova obaveza smatrala izvrenom, kupc mora obavijestiti prodavca da mu je robu stavio na raspolaganje i mora prodavca staviti u situaciju da faktiki raspolae robom. To znai da mu mora predati dokumente sudske ili komercijalne dokumente koji ga ovlauju na sticanje posjeda na stvarima koje su predmet prodaje.

24

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMAko kupac izabere srazmjerno snienje cijene, duan je odmah platiti ono to smatra da je cijena stvari sa nedostatkom. Ako to prodavac odbija primiti, kupac e odreeni iznos deponovati kod suda i time se oslobaa posljedica dunikog zakanjenja. Ako se opredijelio za raskid ugovora, osnovna obaveza kupca jeste restitucija primljenih stvari (u naturi ili u novcu). 5.2. ODGOVORNOST ZA PRAVNE NEDOSTATKE Pojam. Odgovornost za pravne nedostatke je rezultat neizvrenja prodaveve obaveze garancije da preneseno pravo nema nedostataka. Po svojim obiljejima identina je odgovornosti za materijalne nedostatke: objektivna je i dispozitivna. Prava kupca. Zahtjev za urednim ispunjenjem ugovora moe se postaviti na 2 naina: kao zahtjev za oslobaanje stvari od prava ili pretenzija treeg ili kao zahtjev za isporukom druge generike stvari bez pravnog nedostatka. Pravo izbora pripada kupcu. Za izvrenje izabrane obaveze kupac mora prodavcu ostaviti razuman rok, ija duina zavisi od sutine zahtjeva i okolnosti posla. Ovaj zahtjev zastarijeva u subjektivnom roku od 1 godine. (poetak roka vezan je za saznanje za pravo treeg). Zahtjev za srazmjernim snienjem cijene moe se postaviti tek ako prodavac u razumnom roku ne otkloni nedostatak na traeni nain, pa usljed toga kupevo pravo bude umanjeno ili ogranieno. Pravo na naknadu ostale pretrpljene tete kupac ima samo ako u trenutku sklapanja ugovora nije znao da stvar moe biti oduzeta ili pravo umanjeno. Raskid ugovora e nastupiti po samom zakonu ako stvar bude kupcu oduzeta zbog propusta prodavca da otkloni pravne nedostatke u ostavljenom razumnom roku. Do raskida moe doi i izjavom volje kupca, u sluaju kada se svrha ugovora ne moe ostvariti zbog toga to nedostaci nisu otklonjeni u naknadnom roku. Prilikom raskida svaka strana vraa ono to je primila po osnovu tog ugovora. Pomo u parnici. Da bi se mogao postaviti zahtjev za pomo u parnici, potrebno je da postoji sudska evikcija. Kupac je ovlaten traiti bilo koju vrstu pomoi od obezbjeivanja dokaza, preko prihvatanja svojstva intervenijenta pa do potpunog preuzimanja spora. Sa stanovita uspjeha u sporu, zahtjev mora biti postavljen blagovremeno. Ako zahtjev za pomo u parnici nije blagovremeno postavljen, prodavac moe odbiti zahtjev za popravljanjem tete zbog gubitka parnice ukoliko dokae da je raspolagao sredstvima kojima bi odbio evikciju treeg. Naknada tete se u sluaju sudske evikcije moe traiti u objektivnom prekluzivnom roku od 6 mjeseci nakon pravosnano okonanog spora. Priznavanje oito osnovanog prava treeg lica. U poslovnom pravu e se smatrati da je pravo nesum-njivo ako je potkrijepljeno urednim robnim dokumentima (skladini list, varant, prenosivi tovarni list i sl). ZOO u takvim sluajevima dozvoljava kupcu da i bez obavjetavanja prodavca prizna ovakvo pravo.

6. ODGOVORNOST KUPCA6.1. ODGOVORNOST ZA KANJENJE SA SLANJEM AMBALAE Pojam kanjenja kupca sa slanjem ambalae i odgovornost kupca za nju. Slanje ambalae je kupeva obaveza samo ako je to nesumnjivo ugovoreno, bilo izriito ili preutno. Ako rok za slanje nije preciziran, smatra se da je ambalaa blagovremeno dostavljena ako je prodavcu stigla onoliko vremena prije isteka roka

25

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMza isporuku robe koliko je prema okolnostima sluaja dovoljno da bi prodavac mogao na vrijeme izvriti pakovanje i isporuku. Nepotivanje ovih odredaba predstavlja docnju (kanjenje) sa dostavom ambalae. Odgovornost kupca je subjektivna, tj. postoji ako su uz injenicu neblagovremenog slanja ispunjene i ostale pretpostavke, ukljuujui i krivicu. Prava prodavca. Prodavac ima 2 osnovne mogunosti: odravanje ugovora na snazi ili njegov raskid, a u oba sluaja ima pravo na naknadu tete (zbog neurednog izvrenja ili zbog raskida). Odravanje ugovora na snazi prodavac moe ostvariti na nekoliko naina: 1. Izvriti isporuku predajom robe u javno skladite na teret kupca, ako to doputaju konkretne okolnost i. Ovakav in ima dejstvo sudskog deponovanja, a kupac o njemu mora biti obavijeten. 2. O troku kupca dati svoju ambalau ili zakupiti ambalau i izvriti ugovor. U ovom sluaju prodavac ima pravo na produenje roka isporuke za period koji mu je prema okolnostima potreban za nabavku ambalae. 3. Dati kupcu naknadni primjereni rok za dostavu ambalae. Duina roka je faktiko pitanje. Prodavac moe raskinuti ugovor ako mu kupac u naknadnom primjerenom roku ne dostavi dugovanu ambalau. 6.2. ODGOVORNOST ZA ZAKANJENJE SA PRIJEMOM ISPORUKE Pojam zakanjenja sa prijemom isporuke i odgovornost za nju. Docnja (zakanjenje) se moe definisati kao neizvrenje svih ili pojedinih radnji preuzimanja uredno ponuene isporuke u vrijeme odreeno ugovorom, poslovnim obiajima ili redovnim tokom stvari. Pojam i pretpostavke odgovornosti su isti kao i kod drugih sluajeva neurednog ispunjenja nenovanih obaveza. Predaja robe na uvanje. Padom kupca u zakanjenje sa prijemom isporuke prodavac postaje obavezan da robu uva panjom dobrog privrednika na rizik i troak kupca. Moe se osloboditi ove obaveze predajom robe na uvanje ili prodajom. Predaja na uvanje se najee vri uskladitenjem robe u javnom skladitu u mjestu isporuke. Ako to nije mogue, prodavac je ovlaten da izabere skladite u drugom mjestu, ali tada kupcu duguje tetu koju je on pretrpio zbog promjene mjesta uskladitenja. O izvrenom polaganju prodavac mora obavijestiti kupca. Deponovanje stvari kod suda prodavac moe izvriti ako odgovarajue javno skladite ne postoji, ili po vlastitoj odluci. Ako predmet isporuke nije podoban za sudski depozit (po ocjeni prodavca ili po ocjeni suda), prodavac moe traiti da sud odredi lice koje e o troku i za raun kupca primiti stvar na uvanje. O izvrenom polaganju kupca obavjetava prodavac (a ne sud). Posljedice polaganja su identine u sva 3 sluaja: 1. Prodavac se oslobaa svoje obaveze isporuke i prestaje eventualno zakanjenje; 2. Rizik sluajne propasti i svojina prelaze na kupca; 3. Trokovi polaganja prelaze na kupca u onoj mjeri u kojoj su vii od trokova isporuke koje je trebalo da snosi prodavac. Prodaja robe. Druga mogunost koja prodavcu stoji na raspolaganju je prodaja robe umjesto predaje na uvanje. U zavisnosti od uslova, moe se izvriti na nekoliko naina: 1. Javna prodaja ako je stvar nepodesna za uvanje ili ako je njena vrijednost nesrazmjerno mala u odnosu na trokove uvanja. Odluku o javnoj prodaji donosi sud, koji je i subjekt koji vri prodaju.

26

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMKupac je onaj ko ponudi najvii iznos. Od dobijenog iznosa najprije se odbijaju trokovi javne prodaje, zatim prioritetna zalona prava, potom cijena koju je sa prvobitnim kupcem ugovorio prodavac. Ostatak se deponuje kod suda u korist kupca ija roba je izloena javnoj prodaji. O namjeravanoj prodaji i n jenim rezultatima prodavac mora obavijestiti kupca. 2. Prodaja iz slobodne ruke moe se vriti ako stvar ima tekuu cijenu ili ako je vrijednost stvari nesrazmjerno mala u odnosu na trokove javne prodaje. Subjekat ove prodaje je sam prodavac, a nain prodaje prvenstveno zavisi od poslovnih obiaja. Od dobijenog iznosa odbijaju se trokovi prodaje i prodaveva potraivanja, a ostatak se deponuje kod suda u korist prvobitnog kupca. 3. Prodaja na najpogodniji nain moe se primijeniti kad je stvar u kvaru ili je lahko kvarljiva, tako da moe brzo propasti. Nain prodaje odreuje sam prodavac, rukovodei se iskljuivo potrebom predupreivanja ili smanjivanja tete. Raskid ugovora. Prema ZOO, prodavac moe odustati od ugovora ako ima osnovanog razloga za sumnju da kupac nee isplatiti cijenu. Prema teorijskom tumaenju, odbijanje prijema uredno ponuene isporuke konstituira osnovanu sumnju u sposobnost kupca da plati cijenu. Ugovor se raskida izjavom prodavca, a zakon ne trai prethodno davanje naknadnog primjerenog roka za prijem isporuke. Posljedice raskida nisu posebno regulisane, te se primjenjuju opa pravila o naknadi tete u sluaju raskida prodaje. 6.2. ZAKANJENJE KUPCA SA PLAANJEM CIJENE Pojam docnje sa plaanjem cijene i odgovornost kupca za nju. Zakanjenje (docnja) sa plaanjem cijene postoji kad kupac svoju obavezu isplate ne izvri na vrijeme. Odgovornost za zakanjenje je objektivna. ZOO nema posebnih pravila o raskidu ugovora zbog dunikog zakanjenja sa plaanjem cijene. Zbog toga se prava prodavca ravnaju prema opim pravilima. Kao osnov za ispitivanje posljedica zakanjenja dunika za plaanjem kupovne cijene moe se uzeti sistematika Opih uzansi. Zakanjenje kupca sa plaanjem cijene prije prijema isporuke. U sluaju zakanjenja kupca, prvi zahtjev koji prodavac ima na raspolaganju je izvrenje ugovora. Kupcu se u tu svrhu mora dati naknadni primjereni rok, osim u 3 sluaja: (1) kod fiksnih poslova, (2) kad iz kupevog ponaanja proizilazi da nee izvriti svoju obavezu i (3) kad je oito da on to ne moe izvriti. Uz isplatu cijene, prodavcu pripada i zakonska zatezna kamata. Ako je ona nia od ugovorne, primijenie se ugovorna kamata. Zatezna kamata se plaa bez obzira na to da li je prodavac pretrpio tetu ili ne. Zbog toga ona ima osobinu apstraktne tete, a odgovornost kupca je objektivna. Prodavac moe traiti i naknadu one tete koja prevazilazi iznos zateznih kamata. Ona spada u konkretne tete jer se dokazuje i zasniva na krivici. Ovdje je odgovornost kupca subjektivna. Drugi generalni zahtjev koji prodavac ima na raspolaganju jeste raskid ugovora, uz uslov da je prethodno istekao naknadni primjereni rok za plaanje cijene. Zakanjenje kupca sa plaanjem cijene nakon prijema isporuke. ZOO nema posebnih pravila o ovome. Opim uzansama je u ovoj situaciji prodavcu uskraena mogunost raskida ugovora. On moe traiti isplatu kupovne cijene i kamatu zbog zakanjenja, te naknadu tete po osnovu subjektivne odgovornosti kupca.

27

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM DIO DRUGI UGOVORI O USLUGAMA U PROMETU ROBE1. TRGOVINSKO POSREDOVANJE (MEETARENJE)1.1. POJAM POSLA I ZAKLJUIVANJE UGOVORA Ugovorom o posredovanju posrednik se obavezuje da nastoji pronai i dovesti u vezu sa nalogodavcem osobu koja bi sa njim pregovarala o sklapanju odreenog ugovora, a nalogodavac se obavezuje da posredniku isplati odreenu naknadu ako taj ugovor bude sklopljen. Posrednik moe i uestvovati u pregovorima, ali on ne zakljuuje ugovor. On stvara samo komercijalnu vezu, a ne i pravnu. Po svojoj pravnoj prirodi posredovanje je ugovor o nalogu. Ako je ugovoreno da posrednik prima naknadu i kad njegovo nastojanje ostane bez rezultata, ovaj posao poprima obiljeja ugovora o djelu. Posrednikim poslovima bave se posebni subjekti kojima je to osnovna privredna djelatnost posrednika preduzea i biroi, kao i trgovinske agencije kojima je posredovanje sporedna djelatnost. Zakljuivanje ugovora. Ugovor je neformalan i konsenzualan. Obino se zakljuuje tako to neka poslovna organizacija izdaje nalog posrednikom birou da joj nae saugovaraa za neki privredni posao. Ako posrednik odmah ne odbije nalog, smatra se da je prihvatio i da je ugovor o posredovanju zakljuen na dan prijema naloga. Nalogodavac nije duan zakljuiti ugovor sa preduzeem koje mu je posrednik naao, ali ako je postupio nesavjesno odgovarae za tetu. 1.2. BITNI ELEMENTI Linost posrednika. Obzirom da je posredovanje po svojoj pravnoj prirodi ugovor o nalogu, linost posrednika je bitan element ugovora. Ako posredovanje ima karakter ugovora o djelu, posrednik ne mora lino izvriti nalog. Predmet ugovora je jednokratna2 faktika radnja dovoenja potencijalnih partnera u vezu radi zakljuivanja odreenog ili odreenih ugovora. Ugovorna obligacija glasi na rad, a ne na rezultat. inidbu posrednik vri u svoje ime i za svoj raun. Cijena je naknada posrednika za izvreni rad i postignuti rezultat. U nju su uraunati redovni trokovi posrednika, tako da ih moe posebno zaraunati samo ako je to izriito ugovoreno. Cijena je prirodni element ugovora, tj. posrednik ima pravo na naknadu i kad to nije posebno ugovoreno. Odreuje se na jedan od slijedeih naina: 1. Tarifom ili drugim opim aktom posrednika; 2. Ugovorom o posredovanju, ukoliko nema tarife ili se eli ugovoriti drugaija cijena; 3. Ako nije odreena ugovorom, primjenjuje se obiajna cijena; 4. Ako nema obiaja prema kojem bi se cijena mogla odrediti, odredie je sud.

2

Trajno nastojanje da trea lica sa konkretnim nalogodavcem sklapaju ugovore je pred met ugovora o trgovakom zastupanju (agenciji)

28

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMAko cijena nije isplaena nakon sklapanja ugovora, nalogodavac moe od suda traiti da je snizi, ako utvrdi da je previsoka obzirom na posrednikov trud i uinjenu uslugu . Ovakva mogunost nije predviena i u korist posrednika, ako je provizija preniska u odnosu na njegovo zalaganje i rezultat. 1.3. OBAVEZE STRANAKA Obaveze posrednika. Osnovna obaveza posrednika je dovoenje u vezu zainteresiranih strana. Postupanje po nalogu. Posrednik je duan da se pridrava komitentovog naloga. Nalozi mogu biti manje ili vie vrsti, a mogu biti i samo instruktivni. Komitent moe uputstva izdavati i naknadno. Nalogodavac moe svakodobno opozvati nalog, osim u 2 sluaja: ako se u ugovoru odrekao te mogunosti ili ako bi opoziv bio protivan savjesnosti. Postupanje sa panjom dobrog privrednika strunjaka je slijedea obaveza posrednika. Iz nje proizilazi dunost posrednika da za svog komitenta pronae najpovoljnijeg saugovaraa. Ako posrednik radi protivno interesima svog komitenta za drugu stranku, gubi pravo i na naknadu i na trokove. Izuzetno, ako je tako predvieno ugovorom, lica dovedena u vezu plaaju proviziju po pola. Tada posrednik djeluje u interesu oba subjekta. Posredniki (meetarski) dnevnik je knjiga o privrednim poslovima koji su sklopljeni posrednikovim djelovanjem, a koju je posrednik duan da vodi. Zakonom je odreeno da se u dnevnik upisuju bitni sastojci i podaci o ugovoru koji je zakljuen posredovanjem, a u praksi je usvojeno da se u dnevniku vode nazivi organizacija koje su zakljuile ugovor, bitni i drugi vaniji sastojci ugovora, i datum upisa. Posredniki list. Posrednik je duan da strankama izda zakljunicu o poslu koji su ugovorili (posredniki list, meetarski list) ili izvod iz posrednikog dnevnika, sa podacima koji su uneseni u dnevnik. Posredniki list i posredniki dnevnik mogu posluiti pred sudom kao dokaz o sklopljenom poslu, odnosno o onome to je u njima upisano. uvanje poslovne tajne je trajna obaveza posrednika, koja se ne gasi ispunjenjem obaveza ili raskidom ugovora. Obavjetavanje o stanju na tritu. Na zahtjev stranaka posrednik je duan davati obavjetenja o stanju na tritu, potranji ili ponudi robe i usluga, cijenama itd, te o svim okolnostima koje su znaajne za namjeravani posao. Davanje obavjetenja spada u privrednu djelatnost posredovanja i posrednici ih daju uz posebnu naknadu. Obaveze nalogodavca. Osnovna obaveza je plaanje provizije (cijene). Ona se plaa prema uslovima ugovora, a ako oni nisu utvreni, vae dispozitivna pravila. Prvo meu njima glasi da ova obaveza postoji i ako nije izriito ugovorena. Postoje 3 razliita miljenja o tome kada posrednik stie pravo na proviziju: prema jednom miljenju, to je tek kad druga strana izvri obaveze iz ugovora, po drugom je to im je posrednik doveo komitenta u vezu sa treim licem, a prema treem miljenju posredniku pripada provizija u trenutku kad komitent sklopi ugovor sa treim licem. Ovo posljednje miljenje usvaja i na zakon (ukoliko drugaije nije ugovoreno). Obaveza plaanja provizije ne postoji u 3 sluaja: 1. Ako ugov