30. obljetnica hdbmb-a
TRANSCRIPT
HBD / HDBMB1976. ∑ 2006.
30. OBLJETNICAHRVATSKOG DRU©TVA
ZA BIOKEMIJU I MOLEKULARNU
BIOLOGIJU
ZAGREB, 2007.
30. obljetnica Hrvatskog druπtva za biokemiju i molekularnu biologiju
IzdavaË
Hrvatsko druπtvo za biokemiju i molekularnu biologiju
Urednice
Jadranka Varljen, Zrinka Kovarik, Elsa Reiner
TehniËka urednica
Zrinka Kovarik
Lektorica
Diana Stolac
Likovno rjeπenje ovitka
Kreπimir Haluga
GrafiËki prijelom i tisak
UVEZ - Zagreb
Naklada
500 primjeraka
CIP zapis dostupan u raËunalnom kataloguNacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu pod brojem 653545
ISBN 978-953-95551-1-3
HDBMB 1976. - 2006.
5
Sadræaj
Jadranka Varljen: SveËano obiljeæavanje tridesete obljetnice Druπtva . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
Elsa Reiner: Trideseta godiπnjica osnivanja Hrvatskog biokemijskog druπtva . . . . . . . . . . 11
Pavao Mildner: SjeÊanja na osnutak Hrvatskoga biokemijskog druπtva . . . . . . . . . . . . . . . 13
Æeljko KuÊan: Hrvatsko druπtvo za biokemiju i molekularnu biologiju:
Godine lutanja izmeu kemije i znanosti o æivotu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
Ljubinka Vitale: »lanstvo Hrvatskog druπtva za biokemiju i molekularnu biologiju
i njegova znanstvena aktivnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
Mirna Flögel: 30 godina poticajnog, sadræajnog i plodnog druæenja: Osvrt o tridesetoj
obljetnici Hrvatskoga biokemijskog druπtva (danaπnjeg HDBMB-a) . . . 29
Dobitnici Povelja, Priznanja i Zahvalnica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
Dobitnici Godiπnje nagrade Hrvatskog druπtva za biokemiju i molekularnu biologiju mladim
znanstvenicima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
Lara BatiËiÊ, Maja »aliÊ i Goran ©inko: Proslava 30. obljetnice Druπtva u slikama na
kongresu HDBMB2006 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
Ljubinka Vitale: Prilog: Popis Ëlanova HBD / HDBMB . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
SveËano obiljeæavanje tridesete obljetnice Druπtva
Jadranka VarljenPredsjednica HDBMB-a, 2005.-2007.
Zavod za kemiju i biokemiju, Medicinski Fakultet SveuËiliπta u Rijeci, BraÊe
Branchetta 20, 51000 Rijeka ([email protected])
Kongres Hrvatskog druπtva za biokemiju i molekularnu biologiju uz meunarodno sudjelovanje (HDBMB2006), odræan je prigodom tridesete obljetnice osnutka od 3. do 7. listopada 2006. u Vodicama pod visokimpokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Stjepana MesiÊa.
Znanstveni i organizacijski odbor Kongresa Ëinili su Jadranka Varljen, predsjednica; Jerka DumiÊ,zamjenica predsjednice; Zrinka Kovarik, tajnica; Roberto AntoloviÊ, Tihomir Balog, Karmela BariπiÊ,Ljubica Glavaπ-Obrovac, Irena Landeka, Sonja Levanat, Vladimir Mrπa, Maja »aliÊ, Sanja DabeliÊ,Gordana MaraviÊ i Goran ©inko.
Prvi dan rada Kongresa bio je posveÊen obiljeæavanju tridesete obljetnice Druπtva. To je bilalijepa prigoda za prisjeÊanje na poËetke rada Druπtva, na osobe koje su ga osnovale i na one koji susvojim djelovanjem zaduæili Druπtvo i pridonijeli njegovu razvoju i ugledu. Osim toga, to je bila iprigoda za sagledavanje znanstvenih, nastavnih i druπtvenih, nacionalnih i internacionalnihpostignuÊa Druπtva u proteklim godinama. Ovim posebnim izdanjem æelimo ostaviti pisani trag naprvih 30 godina djelovanja HDBMB.
Na otvorenju sudionike i uzvanike Kongresa pozdravili su sljedeÊi uglednici u svojstvu pokroviteljaKongresa: Mladen PetroveËki u ime Ministarstva znanosti,obrazovanja i πporta, Æeljko KuÊan u ime Razreda zaprirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,Pero LuËin u ime Nacionalne zaklade za znanost kao i uime SveuËiliπta u Rijeci, Vladimir Mrπa u ime SveuËiliπta uZagrebu, Ljubica Glavaπ-Obrovac u ime SveuËiliπta uOsijeku te Igor Zanchi u ime SveuËiliπta u Splitu. SveËanidio obiljeæavanja 30. obljetnice naπeg Druπtva odræan je unovoobnovljenoj zgradi Kulturnog centra Vodice, a ostalidani kongresa u ugodnom i lijepom hotelu Olympia uVodicama. Stoga su Kongres pozdravili i naπi domaÊini gradonaËelnica Vodica Branka JuriËev-MartinËev te direktor hotela Olympia Darko BastiÊ.
HDBMB 1976. - 2006.
7
Kulturni centar Vodice, mjesto otvorenjakongresa HDBMB2006.
HDBMB 1976. - 2006.
8
Nakon pozdravnih govora, predavanja je odræalo pet senioraDruπtva. Iznijeli su svoja vienja o danima osnivanja i rada Druπtva od samogpoËetka, koji datira u godinu 1957., kada je osnovana Sekcija za biokemijuHrvatskog kemijskog druπtva, preko osnivanja Hrvatskog biokemijskogdruπtva 1976., pa do njegove tridesete obljetnice 2006. U ovoj knjizi objavljujemo svih pet odræanih predavanja u obliku proπirenog prikaza.
Visoka obljetnica bila nam je povod da zahvalimo svima onima koji subili ukljuËeni u tridesetogodiπnji rad Druπtva i koji su svojim djelovanjemzaduæili Druπtvo i pridonijeli njegovu razvoju i ugledu. Stoga su uruËenepovelje, priznanja i zahvalnice koje je osmislila i izradila akademskagrafiËarka Nevenka Arbanas. Dobitnicima povelja i priznanja uruËene su ikristalne skulpture s ugraviranim obiljeæjem obljetnice (HDBMB 1976.-2006.).
Povelje za prepoznatljiv osobni doprinos u stvaranju, razvoju te promicanju djelatnosti i ugleda Druπtva dobili su dosadaπnji predsjednici Druπtva: Elsa Reiner, Ljubinka Vitale, BerislavPende, Milivoj PopoviÊ, Æeljko KuÊan, Mirna Flögel-MrπiÊ i Karmela BariπiÊ. Povelje su takoeruruËene Pavlu Mildneru i Vitu Turku kao predsjednicima nekadaπnjeg Saveza biokemijskih druπtavaJugoslavije koji su dugi niz godina predstavljali i pomagali hrvatske biokemiËare i molekularne biologeu meunarodnim organizacijama FEBS, IUBMB te EMBO.
Priznanja za znaËajan doprinos razvoju i organizaciji Druπtva uruËena su svim dosadaπnjimtajnicima naπeg Druπtva: Borisu Mildneru, Veri Simeon, Mensuri DraæiÊ, Zoranu RadiÊu, VladimiruMrπi, Gordanu Laucu, Jerki DumiÊ BelamariÊ i Blanki Ries, tajnici Saveza biokemijskih druπtavaJugoslavije. Priznanje su dobile Jadranka Varljen i Ljubica Glavaπ-Obrovac kao predsjedniceznanstvenih i organizacijskih odbora kongresa (HB94 i HB98). Naime, jedino za te kongrese, koji seod 1993. organiziraju u samostalnoj Hrvatskoj, predsjednici znanstvenih i organizacijskih odbora nisubili i tadaπnji predsjednici HBD-a.
Zahvalnice za dugogodiπnju suradnju i doprinos radu Druπtva dodijeljene su svim Ëlanovimadosadaπnjih predsjedniπtava, nadzornih odbora, te suda Ëasti, bez obzira u kojem su razdoblju biliukljuËeni u rad Druπtva. Zahvalnice su dodjeljene i svim Ëlanovima znanstvenih i organizacijskih odbora svih do sada odræanih kongresa. Njihova se imena, abecednim redom, nalaze u poglavlju oveknjige. Zahvalnice su dobile i ustanove koje su nas tijekom svih ovih 30 godina pomagale, te srodnadruπtva iz kojih smo potekli i s kojima suraujemo.
Drugi dio kongresa posvetili smo predstavljanju znanstvenih rezultata hrvatskih i svjetskihbiokemiËara i molekularnih biologa. Na Kongresu HDBMB2006 sudjelovalo je gotovo 120 znanstvenikasa svih hrvatskih sveuËiliπta i znanstvenih instituta koji se bave znanostima o æivotu, ali i dvadesetakznanstvenika iz Slovenije, SAD-a, Austrije, NjemaËke, Poljske, Rumunjske i Brazila. Gotovo
Naslovnica Knjige
saæetaka HDBMB2006.
HDBMB 1976. - 2006.
9
polovica sudionika bili su mlaiznanstvenici, doktorandi, znanstvenicina poËetku svojih karijera. Znanstveniprogram Kongresa obuhvatio jesljedeÊe tematske cjeline: Nukleinskekiseline, Proteini, StaniËna biokemija,Molekularne osnove bolesti i terapija,Hrana i prehrana, Ekologija i toksikologija, Nove tehnologije iBioinformatika. Sudionici su predstavilisvoje znanstvene rezultate, razmijenilisvoje ideje s kolegama i ugodno se
druæili. Osim plenarnog predavanja, koje je odræao Vito Turk, na kongresu je odræano 26 pozvanihpredavanja, 15 usmenih priopÊenja i prikazano je 77 postera. Knjiga saæetaka Kongresa u izdanjuHDBMB-a pisana je na engleskom jeziku. Predavanja prvog dana kongresa odræana su na hrvatskomjeziku, a sva ostala kongresna predavanja na engleskom jeziku. Svi sudionici Kongresa pozvani su dasvoja izlaganja pripreme za objavljivanje u naπem prestiænom Ëasopisu Croatica Chemica Acta. Uovom specijalnom broju Croatica Chemica Acta posveÊenom Kongresu HDBMB2006, koji Êe biti prvibroj u 2008., prihvaÊeno je za objavljivanje 28 znanstvenih Ëlanaka. Poseban je Ëlanak posveÊen istaknutoj i dugogodiπnjoj Ëlanici naπeg Druπtva, Veri Gamulin, koja je iznenada netom nakon kongresa preminula.
Organizaciju HDBMB2006 financijski su potpomogli Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta,Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zaklada SveuËiliπta u Rijeci, GlaxoSmithKlineistraæivaËki centar Zagreb, te brojni drugi sponzori. Velikom i zapaæenom uspjehu Kongresa uvelikoje doprinio naπ generalni sponzor, poduzeÊe Jolly d.o.o., hotel Olympia i svi njegovi djelatnici, koji sunam omoguÊili izuzetno ugodnu atmosferu tijekom naπeg boravka u njihovom hotelu.
Kongres HDBMB2006 bio je susret onih koji su osnovali naπe Druπtvo i velikog broja mladih znanstvenika koji su naπ ulog u daljnji razvitak hrvatske biokemije i molekularne biologije. Tridesetuobljetnicu proslavljamo i ovim izdanjem u 2007. kada se navrπava pedeseta obljetnica Sekcije zabiokemiju, koja je djelovala unutar Hrvatskog kemijskog druπtva. Svjesni smo da smo moæda izostavilimnoge od vaænih i interesantnih tema, ali to prepuπtamo buduÊim naraπtajima biokemiËara i molekularnih biologa koji Êe u nekoj novoj obljetnici imati priliku iznijeti neka nova vienja.
Radni sastanak dijela Znanstvenog i Organizacijskog odbora
HDBMB2006: J. Varljen, S. DabeliÊ, Z. Kovarik, J. DumiÊ, T. Balog,
M. »aliÊ, Lj. Glavaπ-Obrovac i L. BatiËiÊ.
HDBMB 1976. - 2006.
10
Prigodom otvorenja HDBMB2006: Lj. Vitale, G. ©inko, Z. Kovarik, J.
Varljen, R. AntoloviÊ, M. Flögel, T. Balog, E. Reiner i Æ. KuÊan.
HDBMB 1976. - 2006.
11
Trideseta godiπnjica osnivanja Hrvatskog biokemijskog druπtva
Elsa ReinerPredsjednica HBD-a, 1976.-1979. i 1987.-1989.
Institut za medicinska istraæivanja i medicinu rada, p.p. 291, 10001 Zagreb
Prva strukovna organizacija biokemiËara u Hrvatskoj ostvarena je prije polastoljeÊa, kada je 1957. god. osnovana Sekcija za biokemiju unutar Hrvatskogkemijskog druπtva. Sekcija je djelovala do 1976. god. kada je prerasla u Hrvatskobiokemijsko druπtvo (HBD). Druπtvo od tada kontinuirano djeluje, s time da je2003. god. ime Druπtva proπireno, pa je sadaπnje ime Hrvatsko druπtvo za
biokemiju i molekularnu biologiju (HDBMB). Tom promjenom imena slijedili smo primjerInternacionalne unije za biokemiju (IUB), koja je na jednaki naËin proπirila svoje ime (1992. god) ipromijenila kraticu u IUBMB. Sekcija za biokemiju, a zatim Druπtvo, uËlanjene su od 1965. god. uFederaciju europskih biokemijskih druπtava (FEBS), a od 1977. god. u IUB odnosno IUBMB.
Trideseta godiπnjica osnivanja Druπtva proslavljena je na Kongresu HDBMB odræanom uVodicama u listopadu 2006. god. Objavljivanje ovog teksta planira se u 2007. god., a ta Êe godina bitipedeseta obljetnica osnivanja Sekcije za biokemiju. Sjediπte Druπtva je u Zagrebu. Prvobitno jesjediπte bilo u sklopu Hrvatskog kemijskog druπtva (1957.-1998.; MaruliÊev trg 19/II), a od 1998. god.sjediπte je na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu (Ul. A. KovaËiÊa 1). U godini osnivanja Druπtvoje imalo 85 Ëlanova, a na 30-toj obljetnici 433 Ëlana. U prilogu ove publikacije nalazi se popis svihËlanova upisanih u Druπtvo od 1976. god., ali u evidenciji Druπtva nema podataka koje se godine netko ispisao ili iz drugih razloga prestao biti Ëlan.
Na Ëelu Sekcije za biokemiju bili su proËelnici, i to Mihovil Proπtenik (1957.-1964.) i PavaoMildner (1965.-1976.). Od osnivanja Druπtva, na Ëelu je predsjednik i osam Ëlanova predsjedniπtva,koji se biraju svake druge godine na godiπnjim skupπtinama. Dosadaπnji predsjednici Druπtva bili suElsa Reiner (1976.-1979. i 1987.-1989.), Ljubinka Vitale (1979.-1981.), Berislav Pende (1981.-1983.),Milivoj PopoviÊ (1983.-1985.), Æeljko KuÊan (1985.-1987. i 1991.-1997.), Mirna Flögel (1989.-1991. i1997.-2001.), Karmela BariπiÊ (2001.-2005.), te Jadranka Varljen od 2005. god.
Druπtvo ima tri podruænice. Najstarija podruænica je u Rijeci. Kao i Druπtvo, i ta podruænica jeosnovana u sklopu Hrvatskog kemijskog druπtva, koje je u Rijeci imalo svoju podruænicu za Rijeku iIstru. Biokemijska podruænica se tome pridruæila 1978. god., a naknadno se obim podruænicamapridruæila i podruænica inæenjera kemije, pa tako do danas tri podruænice uspjeπno zajedniËki djeluju. U njihovoj djelatnosti treba naglasiti redovito odræavanje kolokvija domaÊih i stranih predavaËa. Podruænica ima sjediπte na Medicinskom fakultetu u Rijeci, a voditelji su bili
HDBMB 1976. - 2006.
12
Vera Pall-Galla (1978.-1981.), Mladena Kirigin (1982.-1988.) i Jadranka Varljen (1989.-2005.), te»edomila Milin od 2005. god. Druge dvije podruænice su u Splitu i u Osijeku. Podruænica u Splitu injezina voditeljica Maja Pavela-VranËiÊ spominju se u nekoliko dokumenata Druπtva, ali nemazapisano koje je godine podruænica osnovana. Podruænica u Osijeku je osnovana 1998. god. sasjediπtem na Medicinskom fakultetu. Voditelj je bila Elizabeta Has-Schoen (1998.-2005.), te LjubicaGlavaπ-Obrovac od 2005. god.
Glavne aktivnosti danaπnjeg Druπtva zapoËete su veÊ u okviru rada Sekcije, a to je redovitoodræavanje kolokvija domaÊih i stranih znanstvenika, te organizacija domaÊih i meunarodnihznanstvenih i struËnih skupova. Organizacija skupova je posljednjih godina znaËajno intenzivirana,πto proizlazi i iz drugih izvjeπtaja o radu Druπtva, napose zapisnicima s godiπnjih skupπtina. U organizaciji skupova je Druπtvo ili glavni organizator ili suorganizator. DomaÊi skupovi se organiziraju u razliËitim mjestima Hrvatske kako bi se napose sveuËiliπni centri πto viπe ukljuËili u radDruπtva. Na domaÊe se skupove redovito pozivaju kolege izvan Hrvatske u cilju uspostavljanja πtoboljih meunarodnih kontakata. To sve potvruje i vrlo uspjeπni kongres, koji je Druπtvo organiziralou Vodicama povodom obiljeæavanja 30. obljetnice.
U cilju boljeg povezivanja djelatnosti Ëlanova, Druπtvo izdaje bilten "Informacije" u kojemu seobjavljuju vijesti iz biokemijskih druπtava i druπtava srodnih biokemiji, te vijesti iz FEBS-a i IUBMB-a. Bilten izlazi od 1974. god., a urednici su bili Elsa Reiner (1974.-1980. i 1988.-1992.),Ljubinka Vitale (1981.-1987.) i Karmela BariπiÊ (1993.-1996.). Nakon 1996. nastupio je prekidizlaæenja biltena do 2002., od kada je urednik Vladimir Mrπa. Bilten je prvobitno izlazio dva putagodiπnje kao πapirografirani materijal na 2-3 stranice, a zatim kao tiskani materijal. Od 2002., biltense objavljuje elektroniËki dva ili viπe puta godiπnje.
Izvjeπtaji s godiπnjih skupπtina objavljivali su se u Ëasopisima. Glasilo Sekcije za biokemiju bilaje Croatica Chemica Acta, a od osnivanja Druπtva glasilo je Periodicum biologorum. Meutim, praksa objavljivanja izvjeπtaja sa skupπtina prekinuta je naæalost 1984. god., ali postoje izgledi da se ponovo nastavi.
U dugom nizu godina postojanja naπeg Druπtva govorilo se Ëesto o potrebi bolje povezanosti sasrodnim prirodoznanstvenim druπtvima unutar Hrvatske u svrhu proπirenja naπih djelatnosti. Timdjelatnostima bi pripadala koordinacija u planiranju simpozija i kongresa, sudjelovanje druπtava urazradi nastavnih planova u srednjim πkolama i na sveuËiliπtima, kontinuirani angaæman uprevoenju i usavrπavanju struËne terminologije, te popularizacija prirodnih znanosti. Hrvatskoprirodoslovno druπtvo, koje je najstarije prirodnoznanstveno druπtvo Hrvatske, osnovano davne1885. god., ponudilo se preuzeti ulogu krovne organizacije, πto je naπe Druπtvo prihvatilo na svojojskupπtini 1991. god. Naæalost se takovo povezivanje do danas nije realiziralo, ali vjerujemo da Êe tojednog dana ipak uslijediti.
HDBMB 1976. - 2006.
13
SjeÊanja na osnutak Hrvatskoga biokemijskog druπtva
Pavao MildnerPredsjednik SBDJ-e, 1976.-1987.
Uredniπtvo Food Technology and Biotechnology, KaËiÊeva 23, 10 000 Zagreb
Proslava tridesete obljetnice naπega druπtva prigoda je da sepodsjetimo rada i napora njegovih Ëlanova koji su stvorili preduvjete zaosnivanje Hrvatskoga biokemijskog druπtva.
Osvrnimo se na rane pedesete godine i rad biokemiËara u naπoj zemlji. U Zagrebu se tadabiokemija predavala na nekoliko fakulteta. Na Prirodoslovno-matematiËkom fakultetu pod predmetom Biokemija predavala se organska kemija prirodnih spojeva, na Medicinskom iVeterinarskom fakultetu medicinska biokemija (prema udæbeniku Frana BubanoviÊa), naFarmaceutskom fakultetu kliniËka biokemija, a na Tehnoloπkom fakultetu dinamiËka biokemija(metaboliËki procesi u stanicama).
U istraæivaËkom se radu prof. Kreπimir BalenoviÊ bavio sintezom β-aminokiselina i organskihspojeva s fizioloπkim djelovanjem. Na Institutu Ruer BoπkoviÊ Dina Brovet KegleviÊ i Sonja IskriÊstudirale su metabolizam serotonina, a Æeljko KuÊan razgradnju DNA u bakterijama nakon ionizirajuÊega zraËenja. Ljubinka Vitale prouËavala je postupke separacije proteina, poglavito hidrolaza iz mikroorganizama. Prof. Mihovil Proπtenik (s Medicinskoga fakulteta) bavio se kemijom ibiokemijom sfingolipida, sfingozina i sfingomijelina. Prof. Ivo Reæek (s Veterinarskoga fakulteta)istraæivao je enzime iz soka vrtnoga puæa. U Institutu za medicinska istraæivanja Elsa Reiner i VeraSimeon bavile su se inhibicijom i reaktivacijom kolinesteraza. U Plivi je Branimir Gaπpert radio napripravi homocisteina, a na Tehnoloπkom fakultetu u Laboratoriju za biokemiju studirali smo kinetikuenzima i njihovu izolaciju.
Broj biokemiËara tada je bio malen, a kako su svi bili Ëlanovi Hrvatskoga kemijskog druπtva(HKD), godine 1957. osnovali su Biokemijsku sekciju unutar HKD. Prvi je proËelnik sekcije bioMihovil Proπtenik (1956.-1964.), a kasnije Pavao Mildner (1965.-1976.). Aktivnost sekcije oËitovalase u organiziranju kolokvija unutar Hrvatskoga kemijskog druπtva ili zajedniËkih kolokvija s drugimdruπtvima ili ustanovama.
Godine 1964., na poticaj Engleskoga biokemijskog druπtva, na njihovu sastanku u Londonu,osnovana je Federacija europskih biokemijskih druπtava (FEBS). »lanovi su bili biokemijska druπtvazemalja zapadne Europe i Poljska. O tom dogaaju izvijestio je Peter Campbell Ëlana naπe sekcijeDinu KegleviÊ i upitao je bismo li i mi pristupili Federaciji. Tada, osim Biokemijske sekcije Hrvatskoga
HDBMB 1976. - 2006.
14
kemijskog druπtva (HKD), nije postojalo nijedno drugo udruæenje biokemiËara u cijeloj Jugoslaviji. RepubliËka druπtva ili sekcije nisu se mogli uËlaniti u meunarodne organizacije. Sretna je okolnostbila πto je HKD bio Ëlan Unije kemijskih druπtava Jugoslavije, Ëiji je predsjednik Boæo Teæak omoguÊioda se osnuje Komisija za biokemiju Unije kemijskih druπtava Jugoslavije (predsjednik Pavao Mildner,tajnica Elsa Reiner). Kao predstavnik Komisije poveo sam pregovore s predstavnicima FEBS-a kojisu uspjeπno zavrπeni primanjem Komisije za biokemiju kao Ëlana Federacije na sastanku FEBS-a uBeËu godine 1965.
Godiπnji sastanci FEBS-a privukli su mnoge naπe istraæivaËe da na njima aktivno sudjeluju pase i Ëlanstvo u Komisiji za biokemiju sve viπe poveÊavalo. Aktivnost Ëlanova pokazala se i uorganizaciji FEBS Summer School on Catalytic and Regulatory Properties of Enzymes
odræanom u Zadru godine 1971. Na skupu je bilo oko 150 sudionika, od Ëega oko 30 biokemiËara iznaπe zemlje, a predavaËi su bili eminentni struËnjaci, enzimolozi iz Europe i SAD-a. Osim toga,Ëlanovi komisije aktivno su sudjelovali na sastancima biokemiËara i biofiziËara regije Alpe-Jadran(Italija, Slovenija, Hrvatska i Austrija). Prvi takav sastanak odræan je u Trstu godine 1971.
Na godiπnje sastanke FEBS-a poËeli su sve viπe dolaziti i biokemiËari iz Slovenije i Srbije. Nasastanku FEBS-a u Budimpeπti godine 1974. odræan je neformalni sastanak svih sudionika izJugoslavije, gdje je odluËeno da se osnuju republiËka biokemijska druπtva i savez tih druπtava, kakobi mogli i dalje ostati Ëlanovi FEBS-a.
Osnivanje biokemijskoga druπtva u Hrvatskoj uslijedilo je na inicijativu odbora koji je sazvaoosnivaËku skupπtinu za 14. srpnja 1976. »lanovi su bili: Pavao Mildner, Elsa Reiner, Blanka Ries, VeraSimeon, Sonja IskriÊ, Ljubinka Vitale, Dina KegleviÊ, Sergije Kveder, Jelka TomaπiÊ i Vera Gamulin.Na skupπtini je dogovoreno da naziv druπtva bude Hrvatsko biokemijsko druπtvo. Za prvoga predsjednika izabrana je Elsa Reiner, a za tajnicu Ljubinka Vitale.
U skladu sa zakljuËcima iz Budimpeπte zapoËelo je osnivanje i Saveza biokemiËara Jugoslavije,na inicijativu odbora koji se sastao u prosincu 1975. u Zagrebu. »lanovi odbora bili su predstavniciHrvatske, Bosne i Hercegovine, Vojvodine, Srbije i Slovenije. OsnivaËka skupπtina odræana je 19.rujna 1976. u Portoroæu u sklopu Prvoga kongresa biokemiËara Jugoslavije, koji su organizirali biokemiËari Slovenije. Na skupπtini je dogovoren naziv Savez biokemijskih druπtava Jugoslavije idonesen Statut koji je potvrdilo Hrvatsko biokemijsko druπtvo godine 1977. Izabrani su predsjednikPavao Mildner, potpredsjednici Vito Turk i Duπan Kanazir te tajnica Blanka Ries. Sjediπte Saveza biloje u Zagrebu do 1987. godine, kada je predsjedniπtvo preuzelo Slovensko biokemijsko druπtvo na Ëelus Vitom Turkom kao predsjednikom Saveza.
»lanovi HBD-a najviπe su suraivali u aktivnostima Saveza. Tako je njihovim zalaganjemuspjeπno organiziran Special FEBS Meeting o enzimima odræan godine 1979. u Cavtatu. »lanoviHBD-a sudjelovali su i u organizaciji kongresa biokemiËara Jugoslavije u organizaciji Saveza
HDBMB 1976. - 2006.
15
biokemijskih druπtava Jugoslavije. Osim kongresa u Portoroæu godine 1976. kongresi su odræani uBeogradu (1980.), Skopju (1983.), Sarajevu (1986.) i Novom Sadu (1989.). U znanstvenome dijelukongresa (plenarna predavanja i posteri) prikazani su najnoviji rezultati istraæivanja. Osim kongresa,Savez je odræavao skupπtine na kojima su sudjelovali delegati republiËkih i pokrajinskih biokemijskihdruπtava. Skupπtine su odræane u Zagrebu (1979., 1981. i 1986.), Skopju (1983), Novom Sadu(1989.) i Ljubljani (1990.). Zapisnici sa skupπtina objavljeni su u Ëasopisu Periodicum Biologorum,koji je bio glasilo Saveza od 1977. do 1991. godine.
Na inicijativu Olge GaπiÊ (Vojvodina) u organizaciji Saveza odræano je u Skopju godine 1983.savjetovanje o nastavi biokemije na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju, a 1984. u Zagrebu onastavi biokemije na medicinskim fakultetima. U Dubrovniku je godine 1989. odræano savjetovanje onastavi biokemije na poslijediplomskim studijima prirodnih i medicinskih znanosti te biotehnologije.Savjetovanje je odræano na preporuku Komiteta za biokemijsku izobrazbu IUB-a, a nazoËni su bilipredstavnici biokemijskih druπtava Jugoslavije i predstavnici IUB-a.
Uzajamna suradnja Ëlanova HDB-a i Saveza s FEBS-om bila je uspjeπna i pridonijela je afirmaciji naπih biokemiËara u svijetu, a potpora Saveza HBD-u omoguÊila je siguran uspjeh i priznanje pojedincima πto su organizirali i sudjelovali u realizaciji sastanaka biokemiËara regije Alpe-Jadran i biokemijskih druπtava balkanskih zemalja (Jugoslavije, Bugarske, GrËke i Albanije).
Dina KegleviÊ, na kolokviju HDBMB-a u Zagrebu
2007., s kojom je Peter Campbell (Vel. Britanija)
uspostavio prve kontakte izmeu FEBS-a i naπe
Sekcije za biokemiju te predloæio da se Sekcija
pridruæi FEBS-u.
HDBMB 1976. - 2006.
17
Hrvatsko druπtvo za biokemiju i molekularnu biologiju:
Godine lutanja izmeu kemije i znanosti o æivotu
Æeljko KuÊanPredsjednik HBD-a, 1985.-1987. i 1991.-1997.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Zavod za biokemiju, Prirodoslovno-
-matematiËki fakultet SveuËiliπta u Zagrebu, Horvatovac 102 A, 10000 Zagreb
Trideset godina nakon osnutka naπe je druπtvo upravo ono πto i trebabiti: Hrvatsko duπtvo za biokemiju i molekularnu biologiju. No na samimpoËetcima nije bilo tako. Druπtvo je izraslo iz Biokemijske sekcije
Hrvatskog kemijskog druπtva ∑ iz jakog i brojnog druπtva, u kojem je biokemija bila smatrana tekdjeliÊem velike kemijske znanosti, poput analitiËke ili anorganske kemije. U stvari, u to vrijemehrvatska biokemija i nije bila neπto drugo do li dio kemije. Tim se nazivom oznaËavala organska kemija prirodnih spojeva. Krajem pedesetih godina u novoosnovanom Institutu Ruer BoπkoviÊ trisu uvaæena hrvatska organska kemiËara Kreπimir BalenoviÊ, Viktor Hahn i Mihovil Proπtenik, vodilaodjele nazvane Biokemija I, II i III. Samo nekoliko godina kasnije u Institutu se razvila stvarnabiokemija, ali ne u trima √Biokemijskim≈ odjelima, veÊ u odjelima konspirativnih imena√Radioizotopni II≈ i √Radiobioloπki≈!
Nastava biokemije na SveuËiliπtu u Zagrebu bila je tek rudimentarna. Na Prirodoslovno-matematiËkom fakultetu imali smo doduπe dva semestra biokemije, koja je ukljuËivala Ëudoviπnederivate aminokiselina, ali bez metabolizma i bez enzimologije! Na Medicinskom i na Veterinarskomfakultetu biokemija se predavala zajedno s kemijom. Stvarna je biokemija postojala naFarmaceutskom (danas Farmaceutsko-biokemijskom) fakultetu. Predavala ju je prof. Marijana Fiπer-Herman (1897.-1994.), koja je prevela Baldwinovu √DinamiËku biokemiju≈, pa je tako zvala isvoj predmet. No njezini su kolege taj kolegij oËito smatrali nedovoljno kemijskim, pa su uveli paralelnu √biokemiju≈, koja je posve naravno bila samo joπ jedna kemija prirodnih spojeva. Vaæankorak u razvoju naπe biokemije bio je osnutak Prehrambeno-biotehnoloπkog fakulteta 1956., gdje jebivπi organski kemiËar Pavao Mildner dobio mjesto profesora biokemije, organizirao laboratorij ipreveo Karlsonovu √Biokemiju≈.
To je bilo stanje hrvatske biokemije u godinama koje su prethodile osnutku naπega Druπtva.Bili smo porazbacani po raznim institucijama, radili smo na razliËitim podruËjima biokemije, ali smoosjeÊali da bismo trebali prerasti u jaËe i nezavisno druπtvo. Po mom sjeÊanju, vaæan dogaaj na putu
HDBMB 1976. - 2006.
18
osnivanja Druπtva bio je Drugi sastanak Federacije europskih biokemijskih druπtava (FEBS) odræan u BeËu 1965. Sudjelovalo je nekoliko hrvatskih sudionika, ukljuËujuÊi organske kemiËare koji sugovorili o sintezama i derivatima svojih omiljenih spojeva. Oni su govorili, jer joπ nisu bile izmiπljeneprezentacije na posterima. U Hrvatskoj nije bilo biokemijskog druπtva. No nije bilo biokemijskogdruπtva niti u Jugoslaviji, kojoj je Hrvatska tada pripadala, a samo se jugoslavensko druπtvo moglouËlaniti u FEBS! Situacija je zaista bila sloæena, ali se pronaπlo rjeπenje: organizirat Êe se biokemijs-ka druπtva u pojedinim jugoslavenskim republikama, ona Êe se povezati u Uniju jugoslavenskihbiokemijskih druπtava, a Unija Êe potom uÊi u FEBS. Procedura je zahtijevala neπto vremena, ali jeuspjela. U tom procesu vaænu je ulogu odigrao profesor Mildner, pa oËekujem da Êe on to i opisati usvome Ëlanku. Stoga ne æelim dalje opisivati povijest, ali ne mogu zaobiÊi dva dogaaja koji su sedogodili mnogo kasnije, a u koje sam bio ukljuËen kao tadaπnji predsjednik Druπtva. Prvi je bioraspuπtanje Unije (nakon raspada Jugoslavije) na sastanku predstavnika republiËkih druπtava uLjubljani. Drugi je bilo primanje Hrvatskog (i Slovenskog) biokemijskog druπtva u FEBS, gdje smopostali izravni Ëlanovi. To se dogodilo na sastanku u Dublinu godine 1992. Bili smo jedno od prvihznanstvenih druπtava, s hrvatskim imenom, koje je postalo Ëlanom neke meunarodne asocijacije.Kao hrvatski biokemiËar i hrvatski rodoljub bio sam ponosan na jednoglasnu odluku Savjeta FEBS-a. U kratkom sam govoru naglasio da sve πto je za FEBS uËinila bivπa Unija (sastanci u Cavtatu iLjubljani, napredni teËajevi), u stvari su uËinila dva druπtva: Slovensko i Hrvatsko.
Da bismo postali Ëlanovi Unije koja Êe bili primljena u FEBS, prvo smo morali osnovati
vlastito biokemijsko druπtvo, tj. unaprijediti naπu Biokemijsku sekciju Hrvatskog kemijskog druπtva
u status nezavisnoga Hrvatskoga biokemijskog druπtva. To je bio prirodan korak za biokemiËare, ali
su kemiËari pruæili znaËajan otpor. Nas su smatrali secesionistima, a neki nas joπ uvijek smatraju.
Neki od njih ne poznaju biokemijske probleme i smatraju da je biokemija tek grana kemije koja se
bavi sloæenim bioloπkim molekulama. Takav pogled zanemaruje samu sræ biokemije: ona se ne bavi
samo strukturama, veÊ i procesima, pokuπavajuÊi objasniti sam fenomen æivota.
Moæe se uËiniti Ëudnim, no glediπte da biokemija pripada znanostima o æivotu, a ne fiziËkim
znanostima poput kemije, odigralo je vaænu ulogu u evoluciji naziva naπega Druπtva. ZnaËajan dio
naπega Ëlanstva radi na znanstvenom podruËju koje se obiËno naziva molekularnom biologijom. Stoga
smo æeljeli promijeniti staro ime naπega druπtva u Hrvatsko druπtvo za biokemiju i
molekularnu biologiju. Taj je prijedlog naiπao na snaæan otpor na nekoliko skupπtina druπtva!
Morali smo Ëekati na pomoÊ izvana. Konzervativni dio Druπtva popustio je tek nakon πto je IUB
postao IUBMB, a FEBS (zadræavajuÊi isti akronim) ukljuËio molekularnu biologiju u svoj opis
djelatnosti.
HDBMB 1976. - 2006.
19
OËito je trebalo rijeπiti mnoge probleme da bi naπe Druπtvo doπlo do svog danaπnjeg imena.Kao πto sam veÊ spomenuo, kemiËari su se odupirali prerastanju svoje Sekcije u nezavisno druπtvo.Ali veÊ je i prije toga bilo protivljenja da se bilo kakvo druπtvo nazove hrvatskim. Oni su htjeli nazivBiokemijsko (ili bilo koje drugo znanstveno) druπtvo Hrvatske. Dok je Hrvatska geografski pojam,dozvoljen Ëak i u unitarnoj Jugoslaviji, pridjev hrvatski se moæe odnositi i na Hrvatsku, i na Hrvate!BuduÊi da u Hrvatskoj ima samo 80-90% hrvatskog stanovniπtva, zaπto, rekli su, ne bi bilo veÊ iz naziva jasno da su to druπtva svih stanovnika ove zemlje. Na svu sreÊu, ovakvi pogledi nam danas joπ jedino mogu izgledati smijeπnima.
Pogledom na trideset godina rada naπega Druπtva na povrπinu izbijaju mnoge vaænije Ëinjenice,a evolucija imena Druπtva samo je vanjski znak stvarne evolucije hrvatske biokemije. Ona je u stvaripoËela jednostavnim eksperimentalnim pristupima, primitivnom opremom, katkad iz kuÊne radionice, suradnicima odgojenim u vlastitim laboratorijima, koji bi tamo ostajali cijelog æivota, da bise razvila u modernu i dinamiËnu znanost koja djeluje na meunarodnoj razini, koristi se dobromopremom, objavljuje u vrhunskim Ëasopisima. Spajanje nekadaπnje biokemije i molekularne biologije u potpunosti je uspjelo, ne samo formalno, nego i stvarnim istraæivaËkim pristupima. Brojaktivnih znanstvenika na naπem podruËju raste, a tako i njihova produktivnost. Kao jedan od bivπihpredsjednika sretan sam zbog takvog razvoja i nadam se da Êe Druπtvo i njegovi Ëlanovi i nadaljecvasti i razvijati se.
Uvaæeni gosti prigodom otvorenja kongresa
HDBMB2006: u prvom redu su M. PetroveËki,
B. Ries, M. PopoviÊ, M. Flögel, P. Mildner,
E. Reiner, Æ. KuÊan, Lj. Vitale, P. LuËin, K.
BariπiÊ, V. Mrπa i Lj. Glavaπ-Obrovac i
I. Zanchi; u drugom redu su J. TomaπiÊ, T.
ÆaniÊ GrubiπiÊ, M. Grdiπa; u treÊem redu su
V. Parpura, S. VolareviÊ i ostali dragi gosti.
HDBMB 1976. - 2006.
21
»lanstvo Hrvatskog druπtva za biokemiju i molekularnu biologiju
i njegova znanstvena aktivnost
Ljubinka VitalePredsjednica HBD-a, 1979.-1981.
Zavod za organsku kemiju i biokemiju, Institut Ruer BoπkoviÊ, BijeniËka c. 54,
10 002 Zagreb, ([email protected])
Uvod
Slika o nekom struËnom druπtvu formira se na temelju poznavanjanjegovog Ëlanstva i aktivnosti kojima se ono bavi. Statut druπtva definirada Hrvatsko druπtvo za biokemiju i molekularnu biologiju (HDBMB)udruæuje znanstvene i struËne djelatnike koji se bave znanstvenim istruËnim radom na podruËju biokemije i srodnih znanstvenih podruËja.
OËito je da Ëlanstvo mogu Ëiniti osobe razliËitih profesionalnih profila, ali isto tako je oËito da se njihova aktivnost ocjenjuje i kroz doprinos znanstveno-istraæivaËkom radu.
»lanstvo
Stvarnu strukturu Ëlanstva HBD/HDBMB-a, a time i postojanje i mijenjanje interesa za ovoznanstveno podruËje, moæe dati analiza mjesta i organizacija u kojima Ëlanovi æive i rade. KoristeÊiarhivu i tiskane materijale Hrvatskog biokemijskog druπtva (HBD) i Saveza biokemijskih druπtavaJugoslavije (SBDJ) te osobne kontakte, ustanovljano je da je od 1976. godine u Druπtvo bilo upisano627 osoba, koje su bile Ëlanovi kroz kraÊe ili dulje periode (popis svih bivπih i sadaπnjih ËlanovaHBD/HDBMB i godina njihova uËlanjenja nalazi se u prilogu). Dvadeset sedam osoba Ëlanovi suDruπtva od osnutka do danas. To su: Slobodan BarbariÊ, Mirna Floegel MrπiÊ, Stjepan Gamulin, VeraGamulin, Æeljko GolubiÊ, Vlasta Habazin Novak, Dina KegleviÊ, Jasna Kniewald, DubravkaKriæanoviÊ, Æeljko KuÊan, Aleksandar LutkiÊ, Marko MesariÊ, Pavao Mildner, »edomila Milin, JelenaPompe Gotal, Milivoj PopoviÊ, Elsa Reiner, Blanka Ries, Ivan SaboliÊ, Vera Simeon Rudolf, Oleg©Ëedrov, ©imaga ©umski, Boæidar ©traus, Ana Viπnja ©verko, Jelka TomaπiÊ, Ljubinka Vitale i IvanaWeygand –uraπeviÊ.
Kako ilustrira Slika 1, za svo vrijeme postojanja glavninu Ëlanstva HBD/HDBMB-a Ëine Ëlanoviiz Zagreba (71∑85%), a slijede ih oni iz Rijeke (4∑21%), Osijeka (2∑6%) i Splita koji tek u novije vri-jeme daje viπe od jednog Ëlana. UoËljiv je relativni pad broja Ëlanova iz Rijeke i porast onih koji æiveu inozemstvu Ëiji je udio dosegnuo 7%.
Slika 1. Broj i raspored Ëlanova HBD / HDBMB-a prema gradovima u kojima rade/æive. U stavci Ostali nalaze se i
Ëlanovi iz inozemstva.
Interes za biokemiju kod razliËitih struka moæe se sagledati iz rasporeda Ëlanova premaustanovama/poduzeÊima gdje su zaposleni (Tablica 1).
Tablica 1. Ustanove iz kojih dolaze Ëlanovi HBD / HDBMB-a (udio u Ëlanstvu / %).
Ustanova 1976. 1980. 1985. 1990. 1998. 2005.
Institut Ruer BoπkoviÊ 22,2 15,2 16,5 14,1 18,6 18,4Prehrambeno biotehnoloπki fakulteta 18,5 10,1 4,1 8,9 7,7 5,2Medicinski i stomatoloπki fakulteta 18,5 13,3 15,5 11,2 15,7 16,9Bolnicea 1,8 14,5 14 14,5 10,3 7,6Farmaceutsko biokemijski fakultet 9,2 13,9 12,4 10,3 9,7 9,9Veterinarski fakultet i Institut 7,4 5 5,7 5,2 3,8 2Institut za medicinska istraæivanja 5,5 5 4,6 5,6 3,8 3,5Prirodoslovno-matematiËki fakulteta 1,8 1,9 2,1 5,2 7,7 11,1Privreda (Pliva, Imunoloπki zavod i dr.) 5,5 8,2 9,8 14,1 12,7 12,8Poljoprivredni i πumarski fakultet 0 0 0 0,5 1,5 2,3Ostalo - u zemljib 9,2 12 9,8 10,3 4,2 4,4Ostalo - u inozemstvu 0 0,6 0,5 0,5 4,1 5,8
aObuhvaÊene srodne ustanove iz svih gradova.b»lanovi koji rade izvan navedenih organizacija, oni za koje se ne zna radno mjesto i studenti. Umirovljenici su navedeni u organizaciji gdje su ranije radili.
HDBMB 1976. - 2006.
22
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
1976. 1980. 1985. 1990. 1998. 2005.
Godina
0
50
100
150
200
250
300
350
400
Zagreb
Rijeka
Osijek
Split
Ostali
»lanovi
%
Bro
j
HDBMB 1976. - 2006.
23
Od osnutka u HBD najveÊi broj Ëlanova (14∑22%) dolazi iz Instituta Ruer BoπkoviÊ, a
slijede ih oni iz medicinskih fakulteta (16∑18%). Kad se ovim posljednjima dodaju Ëlanovi iz
zdravstvenih ustanova, proizlazi da u Druπtvu preteæe medicinska orijentacija znanstvenog i struËnog
rada. UoËljive su i promjene zainteresiranosti za biokemiju. Tako su pri osnivanju HBD-a dominirali
biokemiËari s Prehrambeno biotehnoloπkog fakulteta, da bi se njihov udio kasnije smanjivao, a udio
pripadnika Prirodoslovno-matematiËkih fakulteta rastao. Pozitivnim se moæe smatrati blagi, ali
stalni porast broja zainteresiranih iz industrije, kao i pristupanje Druπtvu biokemiËara vezanih uz
poljoprivredu.
Znanstvena aktivnost Ëlanova
Za uvid u aktivnost Ëlanstva na podruËju znanstvenog istraæivanja odabran je pregled
izlaganja rezultata rada na znanstvenim skupovima i njihovog objavljivanja u Ëasopisima koje
obuhvaÊa baza podataka Current Contents (CC/SCI).
Kongresi
Iako su tijekom svih 30 godina Ëlanovi HDBMB-a odlazili na razliËite znanstvene skupove,
poseban znaËaj imaju opÊi biokemijski kongresi u organizaciji udruæenja biokemiËara. To nisu samo
mjesta prikazivanja znanstvenih rezultata, veÊ su dio njegovanja pripadnosti druπtvu i povezivanja
Ëlanstva. Odaziv na kongres podrπka je radu druπtva. Takvim skupovima pripadaju domaÊi kongresi
SBDJ-a i HBD-a, Regionalni sastanci biokemiËara, biofiziËara i biotehnologa, Balkanski biokemijski i
biofiziËki dani (BBBD), te kongresi Federacije Europskih biokemijskih druπtava (FEBS). Odaziv na
SBDJ, a kasnije na HBD kongrese bio je stalan, ali ujednaËen, bez obzira na promjenu Ëlanstva i
kretao se oko 30 referata za SBDJ i u prosjeku 72 referata za HBD kongrese (Tablica 2). Regionalni
sastanci bili su manje posjeÊeni, posebice BBBD (1-8 izlaganja) s iznimkom skupa u Dubrovniku
1988. Prema nepotpunim podatcima (11 od 21-nog kongresa) na redovitim FEBS kongresima Ëlanovi
HBD/HDBMB-a u prosjeku su izlagali 10 radova, s iznimkom kongresa u Ljubljani gdje je bilo 45 pre-
davanja i postera. UoËljivo je da se odaziv na FEBS sastanke nije znatno promijenio od rane 1977. i
1978. godine do danas. Iako ova brojka nije velika, u relacijama odnosa veliËina populacija, proizlazi
da se zastupljenost HBD na kongresima udruæenja europskih biokemiËara moæe pozitivno ocijeniti.
HDBMB 1976. - 2006.
24
Tablica 2. Broj referata s kojima su Ëlanovi HBD / HDBMB-a sudjelovali na redovitim znanstvenim kongresima biokemijskih udruæenja.a
Godina Kongres SBDJ Kongres HBD/HDBMB Regionalni sastanakb BBBDc
1976. Portoroæ 11 Ljubljana np1977. Zagrebd 23 Atena np1979. Trst 6 Varna 11980. Beograd 30 Beograd 81981. Zagreb 17 Istambul 51983. Skopje 32 Trst/Duino 21 Solun 41985. Ljubljana 7 Plovdiv 31986. Sarajevo 291987. Graz 221988. Dubrovnik 201989. Novi Sad 361990. Opatija 26 Cluj 11993. Zagreb 801994. Opatija 431995. Supetar 641996. Zagreb 801998. Bizovac 622000. Zagreb 812002. Opatijae 742004. Bjelolasica 792006. Vodice 77
aPodaci dobiveni pregledom Knjiga saæetaka i Programa kongresa, np = nije poznato. bRegionalni sastanak biokemiËara, biofiziËara i biotehnologa (Trst, Ljubljana, Graz, Zagreb)cBalkanski biokemijski i biofiziËki danidJugoslavenski simpozij o enzimima, uz Kongres Hrvatskog kemijskog druπtvae1st Croatian Congress on Molecular Life Sciences (CCOMLIS)
Objavljeni radovi
Iz opisa Ëlanstva je vidljivo da Ëlanovi HBD/HDBMB-a dolaze s razliËitih fakulteta, istraæivaËkih instituta i privrede, πto povlaËi πiroki raspon znanstvenih problema i objekata kojeprouËavaju. Iako se time πiri broj Ëasopisa u kojima mogu objavljivati rezultate svoga rada, moæe sevidjeti da Êe u Ëasopisima koje obuhvaÊa baza podataka Current Contents (CC) biti registriranaglavnina znaËajnijih radova biokemiËara i molekularnih biologa. Stoga su kao parametar za ocjenuznanstvene aktivnosti Ëlanstva uzeti radovi indeksirani u bazi CC, ali naæalost samo od 1993. do ljeta2006. godine.
HDBMB 1976. - 2006.
25
U tom periodu Ëlanovi HBD/HDBMB-a objavili su ukupno 2279 CC radova. Svojim doprinosom ovom broju posebno se istiËu Biserka KojiÊ-ProdiÊ, Kreπimir PaveliÊ i Vitomir ©unjiÊ izInstituta Ruer BoπkoviÊ, Ana MaruπiÊ s Medicinskog fakulteta u Zagrebu i Jasna Peter-KataliniÊ izInstituta za medicinsku fiziku i biofiziku SveuËiliπta u Münsteru u NjemaËkoj. S viπe od po 80 radovaoni pokrivaju skoro 20% ukupne produkcije Ëlanstva u navedenom vremenskom periodu. TijekomobuhvaÊenog razdoblja ukupni broj godiπnje objavljenih radova konstantno je rastao. Koliko je tosamo posljedica veÊeg broja Ëlanova, vidi se iz indeksa koji predstavlja godiπnji broj radova po Ëlanudruπtva. Nakon poËetnog rasta, ovaj indeks zadnjih godina stagnira, a u prosjeku iznosi 0,56 (Slika2). Ovo je iznad objavljene prosjeËne produktivnosti za ukupnu znanstvenu populaciju u Hrvatskoj.(0,1 CC rad po istraæivaËu po godini, prema: BencetiÊ-KlaiÊ i KlaiÊ, Scientometrics 2004, 64: 221-251).
Slika 2. Dinamika objavljivanja znanstvenih radova Ëlanova HBD / HDBMB-a od 1993. do 2005. godine.
Znanstvena aktivnost Ëlanstva HBD/HDBMB-a analizirana je sa stanoviπta koautorstva navedenih radova i stanoviπta mjesta njihove izrade. Iz prikaza na Slici 3 uoËljivo je da je neπto viπeod Ëetvrtine radova izraeno u istoj domaÊoj ustanovi. Nasuprot tome gotovo polovina radovanaËinjena je u suradnji dviju ili viπe ustanova, πto pokazuje da postoji znatna povezanost biokemiËaraunutar Hrvatske i suradnja sa znanstvenicima u drugim zemljama. Meutim, jedna Ëetvrtina radovanaËinjena je iskljuËivo u inozemstvu. Ovaj veliki udio, uz mali broj Ëlanova koji stalno æive u inozemstvu, baca neπto manje optimistiËno svjetlo na uvjete za biokemijska istraæivanja kojih serezultati mogu objaviti u prestiænijim Ëasopisima.
0
50
100
150
200
250
Godina
Bro
j
-0.1
1.5
Ind
eks
Broj
Indeks
199
3.
199
4.
199
5.
199
6.
199
7.
199
8.
199
9.
20
00
.
20
01.
20
02
.
20
03
.
20
04
.
20
05
.
0.7
1.1
0.3
HDBMB 1976. - 2006.
26
Slika 3. Raspodjela objavljenih radova prema obliku suradnje koautora.
Analiza mjesta (Slika 4) gdje su izraeni objavljeni radovi pokazuje da se najveÊa aktivnost napolju biokemije i molekularne biologije odvija u Institutu Ruer BoπkoviÊ. Iako daje oko 20% Ëlanstva, Institut sudjeluje u izradi 42% navedenih radova. Medicinski fakulteti sudjeluju u 25%radova. Ako se tome dodaju samostalni radovi iz grupacije bolnica, te “Vuk Vrhovac” koji ima konstantnu, ujednaËenu aktivnost, moæe se reÊi da u znanstvenom radu Ëlanova HBD/HDBMB-a prevladavaju biomedicinska istraæivanja. Udio biotehnoloπkih znanosti znatno je manji, a isto tako idoprinos privrednih poduzeÊa. Godiπnji broj radova registriranih u CC po pojedinoj ustanovi tijekomvremena je oscilirao. UnatoË tome moæe se uoËiti tendencija porasta kod medicinskih fakulteta, bolnica, IRB-a te PMF-a Ëijem porastu doprinose istraæivaËi iz Osijeka. ©to se tiËe gradova, njihovdoprinos znanstvenoj aktivnosti Druπtva komparabilan je s udjelom u Ëlanstvu druπtva. Detaljnijaanaliza grupiranja radova naznaËuje da se Osijek u radu oslanja uglavnom na vlastite moguÊnosti, dokse istraæivaËi Rijeke, a posebno Splita, viπe koriste radom u inozemstvu.
Umjesto zakljuËka
Izneseni podatci mogu se tumaËiti i iz njih izvlaËiti zakljuËci na razne naËine i s razliËitihpolaziπta. Zato je najbolje da to svatko naËini sam za sebe. Meutim, koliko god bili nepotpuni, onigovore da biokemija u Hrvatskoj postoji i moÊi Êe posluæiti kao polaziπte buduÊim naraπtajima kadbudu ocjenjivali njen razvoj prilikom neke druge obljetnice.
23%
23%3%
24%
27%Svi autori iz iste domaÊe ustanove
Suradnja unutar Hrvatske
Suradnja domaÊe i strane ustanove
HDBMB Ëlan kao dio stranog tima(Svijetli segment: navedena domicilna ustanova)
HDBMB 1976. - 2006.
27
Slika 4. Doprinos domaÊih ustanova i gradova znanstvenoj aktivnosti Ëlanova HBD/HDBMB-a. Brojke su postotci
objavljenih radova s navedenom adresom pojedine ustanove/grada od ukupnog broja radova umanjenog za one
koji su naËinjeni iskljuËivo u inozemstvu. Legenda: IRB ∑ Institut Ruer BoπkoviÊ, MedF ∑ medicinski i
stomatoloπki fakulteti, Zagreb, Rijeka, Osijek i Split, Bolnice ∑ KBC, “Sestre milosrdnice”, Institut za tumore, druge
zdravstvene ustanove, VukVr ∑ Klinika za dijabetes “Vuk Vrhovac”, Zagreb, FBF ∑ Farmaceutsko biokemijski
fakultet, Zagreb, PMF ∑ Prirodoslovno matematiËki fakultet, Zagreb i Split, Odjel za biologiju, Osijek, PBF ∑
Prehrambeno-biotehnoloπki fakultet, Zagreb i Prehrambeno tehnoloπki fakultet, Osijek, Vet ∑ Veterinarski fakultet i
Veterinarski institut, Zagreb, IMI ∑ Institut za medicinska istraæivanja i medicinu rada, Zagreb, Pliva ∑
farmaceutska industrija, Zagreb, ImZ+ ∑ Imunoloπki zavod, Zagreb, privatne firme, Belupo, Polj©um ∑
Poljoprivredni fakultet, Zagreb, Osijek i Kriæevci, ©umarski fakultet, Zagreb
4,6 4,83,26,26,4
2,54,6 3,79,7
5,99,7
25,2
17,2
3,35,2
42,5
IRB
MedF
Boln
ice
Vuk.
Vr.
VetF
/I
FB
F
IMI
PM
F
PB
F
Polj©
um
Pliv
a
ImZ
.+
Ost
alo
Rije
ka
Osi
jek
Split
HDBMB 1976. - 2006.
29
30 godina poticajnog, sadræajnog i plodnog druæenja:
Osvrt o tridesetoj obljetnici Hrvatskoga biokemijskog druπtva
(danaπnjeg HDBMB-a)
Mirna FlögelPredsjednica HBD-a, 1989.-1991. i 1997.-2001.
Zavod za biokemiju i molekularnu biologiju, Farmaceutsko-biokemijski fakul-
tet SveuËiliπta u Zagrebu, A. KovaËiÊa 1, 10000 Zagreb ([email protected])
Od mladice do razgranatog rodnog stabla
Premda isti fiziËki i kemijski zakoni vrijede u æivoj i neæivoj prirodii premda je po elementarnom sastavu biosfera mnogo siromaπnija odZemlje i Svemira, æivot je jedincat fenomen u materijalnom svijetu. Za
æivot, njegov rast i reprodukciju, opstojnost i evoluciju potreban je vrlo specifiËan, svrhovit molekularni sastav i ustroj koji u interakciji s okolinom samo kao funkcionalna cjelina odræava æivot.Studij strukturne raznolikosti, dinamike i funkcije biomolekula koje sudjeluju u kemiji æivota pokrenuo je novu znanost - molekularnu znanost o æivotu, koja se pojavljuje prvo kao biokemija, azatim i kao molekularna biologija. Biomolekularna su istraæivanja zahtijevala i pospjeπila razvitaknovih istraæivaËkih tehnika i metoda, a razliËitost neposrednih istraæivaËkih ciljeva i metodoloπkihpristupa te mnoπtvo novih spoznaja zaËeli su nicanje zasebnih disciplina kao πto su enzimologija,bioenergetika, molekularna genetika, strukturna biologija, glikobiologija i dr. Nove fizikalne i elektroniËke tehnike, genetiËko inæenjerstvo i informatika silno su proπirile spoznajne moguÊnosti irevolucionarno su izmijenile eksperimentalni rad i laboratorijsku opremu. Tijekom vremena razvilasu se nova interdisciplinarna podruËja, od biofizike do bioinformatike, molekularne evolucije iekomedicine. ©iroka primjenjivost biokemije i molekularne biologije u biotehnologiji, zdravstvu izaπtiti okoliπa privukla je mnoπtvo istraæivaËa i investitora, πto je urodilo strelovitim gomilanjem i raznolikoπÊu novih informacija, tako da su biomolekularne znanosti izrasle u znaËajno irazgranato (premda u nas neimenovano i razdrobljeno) polje meu prirodnim znanostima. Sve sjemetog razvitka zametnuto je i dozrijeva u temeljnoj biokemiji i molekularnoj biologiji.
Streloviti razvitak molekularne znanosti o æivotu s golemim potencijalom za mnogostranuprimjenu potiËe i zahtijeva izravnu komunikaciju izmeu znanstvenika radi objedinjenja novih spoznaja, razmjene iskustva, planiranja suradnje i uËinkovitog koriπtenja skupe i specifiËne opreme.
Posvuda u razvijenom svijetu stvorena su nacionalna druπtva biomolekularaca i njihoverazliËito usmjerene internacionalne krovne udruge. Sastanci na razini druπtava i meunarodnihudruga omoguÊili su strategijsko planiranje velikih i zahtjevnih istraæivaËkih projekata uz prethodnuanalizu troπkova, rizika i oËekivane dobrobiti.
HDBMB 1976. - 2006.
30
Od sekcije pod starateljstvom do pune neovisnosti
Prvo okupljanje hrvatskih biokemiËara zbilo se unutar Hrvatskoga kemijskog druπtva (HKD-a)u Sekciji za kliniËku biokemiju, no medicinski su biokemiËari ubrzo napustili druπtvo kemiËara, a preostali biokemiËari utemeljili su 1957. godine u HKD-u svoju Sekciju za biokemiju. »lanoviFederacije europskih biokemijskih druπtava (FEBS-a) ohrabrili su hrvatske biokemiËare da 1965.godine pod vodstvom prof. Pavla Mildnera usmjere biokemijsku sekciju HKD-a na put osamostaljenjakojim je Sekcije za biokemiju prerasla u Hrvatsko biokemijsko druπtvo, osnovano 1976. godine.Osamostaljenje biokemiËara bilo je nuæno radi afirmacije vlastitosti identiteta molekularne znanostio æivotu i upozorenja na posebnost rada s bioloπkim materijalom te zbog nuænih, specifiËnih potrebaza zdravi razvoj biokemije koji je pod starateljstvom kemiËara bio zapostavljen i ugroæen. √Ne
razumijemo reakcijske mehanizme malih molekula, a Vi biste se bavili makromolekulama!≈
- prijekorno je komentirao profesor kemije moju odluËnost da prouËavam katalitiËku aktivnostribonukleaze, za πto mi je LKB bio namijenio nesueni mikrokalorimetar, a u vrijeme kad sepripremao FEBS-ov napredni teËaj o enzimskoj katalizi.
Od svog osnutka HBD je kontinuirano poticalo znanstvenu komunikaciju izmeu biokemiËarai srodnih znanstvenika na domaÊoj i meunarodnoj razini. Lokalni kolokviji s domaÊim i stranim predavaËima, godiπnji sastanci Ëlanova Druπtva, meunarodni skupovi u organizaciji hrvatskihbiokemiËara, regionalni sastanci ili zajedniËki skupovi srodnih strukovnih druπtava bili su smotrapostignutih rezultata, promocija novih analitiËkih metoda i istraæivaËkih tehnologija, rasadiπta novihideja te prigoda za susret starih i upoznavanje novih kolega. Razvitak hrvatske biokemije imao jemnogo koristi od tih druæenja. Na kongresima su se biokemiËari susretali i s predstavnicima proizvoaËa nove istraæivaËke opreme, ugovarali laboratorijske prezentacije i dogovarali uvjetenabave. Kongresi su bili i veza s nakladnicima nove znanstvene literature. Razmjena znanja i iskustava Ëesto je bila poticaj za otpoËinjanje i planiranje suradnje. Uz profesionalne dobrobiti zajedniËki sastanci imali su uvijek zanimljiv kulturni i ugodan druπtveni program. Organizatori su bilivelikoduπni domaÊini na skupovima svojih Ëlanova i uzvanika te su u tu svrhu zduπno skupljalidonacije sponzora.
I politiËke su prilike obiljeæile domet aktivnosti u tridesetgodiπnjem æivotu HBD. Stoga jerazloæno podijeliti ovaj osvrt na razdoblje SFRJ i razdoblje od osamostaljenja Hrvatske. U vrijemeosnutka Hrvatskom biokemijskom druπtvu nije bilo dopuπteno izravno ukljuËenje u svjetske organizacije biokemiËara. Premda su kao sekcija Hrvatskog kemijskog druπtva hrvatski biokemiËaribili Ëlanovi Federacije europskih biokemijskih druπtava od 1965., tek je 1977. HBD kao sastavnicaSaveza biokemijskih druπtava Jugoslavije (SBDJ) postalo Ëlan u International Union for
Biochemistry (IUB). »lanstvo u meunarodnim udrugama biokemiËara usmjeravalo je naπe
biokemiËare da planiraju lokalni razvitak biokemije u skladu s aktualnim æariπnim znanstvenimpitanjima, novim eksperimentalnim moguÊnostima i preporukama koje se odnose na kljuËne obrazovne sadræaje, standardne metode i terminologiju, a mlade znanstvenike kvalificiralo je za potporu u profesionalnom usavrπavanju u kreativnom ozraËju dobro opremljenih laboratorija.
Tablica 1. Kongresi Saveza biokemijskih druπtava Jugoslavije (SBDJ)
Kongresi Saveza biokemijskih druπtava Jugoslavije
1976. I. kongres Portoroæ
1980. II. kongres Beograd
1983. III. kongres Skopje
1986. IV. kongres 10 godina Saveza Sarajevo
1989. V. kongres Novi Sad
1992. VI. kongres (otkazan) Opatija
Hrvatski biokemiËari s ponosom mogu reÊi da su znaËajno pridonijeli razvitku biokemijeunutar Jugoslavije. Osim πto su bili osnivaËi Saveza biokemijskih druπtava Jugoslavije, pokretali susuradnju na meurepubliËkim istraæivaËkim projektima, bili su mentori magistrandima i doktorandima iz drugih republika i svojim su predavanjima podupirali nastavu biokemije najugoslavenskim sveuËiliπtima. Sudjelovali su u organizaciji svih kongresa Saveza, a trebali su bitidomaÊini VI. kongresu Saveza u Opatiji, no politiËkim promjenama nestalo je Jugoslavije i Savezajugoslavenskih biokemijskih druπtava.
Na saveznoj razini dogovarani su zajedniËki nastavni programi biokemije usklaeni s meunarodnim preporukama. Uz potporu i sudjelovanje predstavnika Internacionalne unije zabiokemiju 1988. organiziran je sastanak u Dubrovniku o teorijskoj i praktiËnoj nastavi biokemije nadiplomskoj razini (Teaching Biochemistry at graduate level, IUB, Dubrovnik 1988.).
Hrvatski su biokemiËari u ime FEBS-a organizirali dva napredna meunarodna teËaja za biokemiËare, a nakon osnutka Saveza jugoslavenskih biokemijskih druπtva bili su domaÊin FEBS-ovatematskog sastanka (FEBS Special Meeting) Regulacija i mehanizmi enzimske aktivnosti s
posebnim teæiπtem na industrijsku i kliniËku enzimologiju u Cavtatu. Godine 1987. bili susudionici u organizaciji i programu 18. kongresa Federacije odræanog u Ljubljani.
HDBMB 1976. - 2006.
31
HDBMB 1976. - 2006.
32
Tablica 2. Meunarodni napredni teËajevi, simpoziji i kongresi u organizaciji ili suorganizacijihrvatskih biokemiËara
Napredni teËajevi Federacije europskih biokemijskih druπtava (FEBS Advanced Courses)
1971. Catalytic & Regulatory Properties of Enzymes Zadar1976. Post-synthetic Modifications of Proteins Dubrovnik
Znanstveni skupovi Federacije europskih biokemijskih druπtava (FEBS Meetings)
1979. FEBS Special Meeting: Regulation and Mechanism of Action; CavtatIndustrial and Clinical Enzymology
1987. 18th FEBS Meeting Ljubljana
Skupovi o enzimima
1975. 1st International Meeting on Cholinesterases and Cholinergic Receptors Split1977. Yugoslav Symposium on Enzymes Zagreb1988. First International Meeting on Esterases Hydrolysing Organophosphorus Compounds Dubrovnik1992. Second International Meeting on Esterases Interacting with Organophosphorus Salsomaggiore
Compounds 1998. Third International Meeting on Esterases Reacting with Organophosphorus Compounds Dubrovnik
Na osobnu inicijativu mnogi Ëlanovi HBD-a sudjelovali su svojim priopÊenjima na specijaliziranim lokalnim i meunarodnim sastancima biokemiËara i molekularnih biologa te na sastancima srodnih druπtva u Hrvatskoj i inozemstvu, Ëesto kao pozvani predavaËi. U skladu s razvojem molekularnih znanosti o æivotu biokemiËari nastavnici zasebno su uvodili opÊe i specijalizirane biokemijske (ili molekularnobioloπke) kolegije za potrebe razliËitih studijskih programa na dodiplomskoj i poslijediplomskoj razini (npr. Biokemija, Molekularna biologija, KliniËkaenzimologija, Molekularna genetika, Bioenergetika, Fizikalna biokemija, Preparativna i analitiËkabiokemija, Enzimska kinetika, Instrumentalne metode u biokemiji, Imunokemija, Struktura i funkcija proteina, Bioinformatika, Biokemijsko inæenjerstvo, Glikobiologija i dr.). Mnogi hrvatskibiokemiËari pojedinaËno su sudjelovali u domaÊim, bilateralnim i inozemnim istraæivaËkim projektima, u uredniπtvima znanstvenih i struËnih, domaÊih i meunarodnih Ëasopisa, a mnogi suËlanovi i drugih znanstvenih i struËnih udruga u zemlji i inozemstvu.
Regionalni sastanci biokemiËara
Meu razliËitim oblicima druæenja molekularnih bioznanstvenika istiËu se redovito odræavanisastanci u regiji Alpe-Adria uz sudjelovanje talijanskih, slovenskih, hrvatskih, austrijskih, bavarskih imaarskih biokemiËara te Balkanski biokemijski i biofiziËki dani (BBBD) na kojima se okupljajukolege u regiji jugoistoËne Europe. Uspjeπnom organizacijom 7. BBBD-a u Dubrovniku prvi su se put
sastali sudionici iz svih πest zemalja regije (GrËka, Turska,Albanija, Rumunjska, Bugarska i Jugoslavija). Zbog ratnih prilikai posljedica nakon Dubrovnika hrvatski su biokemiËari propustili sudjelovanje na regionalnim BBB-danima organiziranimdo 2000. godine.
Neovisno o sastancima Alpe-Adria, Talijansko biokemi-jsko druπtvo za svaki svoj sastanak bira i poziva partnerskodruπtvo kojemu povjerava organizaciju simpozija iz aktualnoguæeg podruËja biokemije u kojem to druπtvo ima dragocjenoiskustvo. Takav je poziv bio 1990. godine upuÊen Savezujugoslavenskih biokemiËara da uz Nizozemce osmisle simpozij oribonukleinskim kiselinama u Bariju. Godine 2000. HBD je bilo pozvano da na sastanku u Napuljuzajedno s britanskim biokemiËarima organizira zasebni simpozij na temu glikobiologije.
Tablica 3. Regionalni sastanci uz sudjelovanje ili organizaciju hrvatskih biokemiËara
Regionalni sastanci Alpe-Adria
1981. Graz, Ljubljana, Padova, Trst, Zagreb Zagreb1982. 5. kongres Ljubljana1983. 6. kongres Trst1986. 7. kongres Ljubljana1990. 9. kongres Opatija
Sastanci Talijanskog biokemijskog druπtvo uz simpozij u organizaciji pozvanog partnerskog druπtva
1990. Partner Jugoslavija, Nizozemska Bari2000. Partner: Hrvatska i Velika Britanija; Slovenija Napulj
Balkanski biokemijski i biofiziËki dani
1980. 3rd Balkan Biochemical and Biophysical Days Beograd1983. 5th Balkan Biochemical and Biophysical Days Solun1984. 6th Balkan Biochemical and Biophysical Days Plovdiv1988. 7th Balkan Biochemical and Biophysical Days Dubrovnik2001. 12th Balkan Biochemical and Biophysical Days Bukureπt2003. 13th Balkan Biochemical and Biophysical Days Kusadasi
HDBMB 1976. - 2006.
33
Knjiga saæetaka 7. balkanskih
biokemijskih i biofiziËkih dana
HDBMB 1976. - 2006.
34
HBD u samostalnoj Hrvatskoj
Raspadom Jugoslavije πutke se raspao i Savez biokemijskih druπtava. Prva zadaÊa HBD-anakon osamostaljenja Hrvatske bila je izravno ukljuËenje druπtva u meunarodne krovne organizacije. DesetljeÊima stjecan meunarodni ugled hrvatskih biokemiËara uz iskrenu podrπkuslovenskih kolega, koji su u tom Ëasu veÊ imali svog predstavnika na funkciji tajnika FEBS-a, olakπalisu proceduru ukljuËivanja i sveli je na uobiËajene formalnosti, tako da je veÊ tijekom 1992. HBDpostalo punopravnim Ëlanom meunarodnih organizacija FEBS-a i IUBMB-a. Meunarodne organizacije podupiru razvitak znanosti i znanstvenu suradnju osiguravajuÊi sredstva za kratkoroËnei dugoroËne stipendije za studijske boravke i znanstveno usavrπavanje, nagradno sudjelovanje mladihznanstvenika na znanstvenim skupovima, sponzorirana predavanja, financiranje organizacijenaprednih teËajeva uz stipendiranje polaznika, a programom recikliranja znanstvene opreme (SARS)opremaju siromaπne laboratorije te objavljuju preporuke, smjernice i standarde radi usklaivanjarazine u istraæivaËkom i nastavnom radu.
Na europskoj razini stvara se i strategija razvitka biomolekularnih znanosti koju podupiru europski fondovi. Uz FEBS i IUBMB bilo je vaænouspostaviti komunikaciju i s drugim meunarodnim organizacijama kao πto suEMBO, ELSF, ESF, UNESCO, WHO i Biovision, koja svaka na svoj naËinpodupiru, usmjeruju ili zaπtiÊuju razvitak i primjenu molekularne znanosti o æivotu na opÊu dobrobit. U ratom i poraÊem optereÊenoj Hrvatskoj meunarodna potpora hrvatskim biokemiËarima bila je osobito korisna i poticajna. Opremili smo nekoliko studentskih i istraæivaËkih laboratorija putemprograma SARS, osuvremenili smo svoju znanstvenu biblioteku donacijamastruËne literature. Mnogi mladi istraæivaËi koristili su stipendije za studijskeboravke na inozemnim institucijama i obavili dio svojih istraæivanja kao gosti uvrhunski opremljenim laboratorijima, mnogi su uz potporu FEBS-a sudjelovali nameunarodnim kongresima, specijaliziranim simpozijima i stjecali znanja oæariπnim temama i novim istraæivaËkim tehnologijama na naprednim teËajevima
i radionicama. Upravo je stoga HBD s puno razumijevanja pristalo pridruæiti svojem Ëlanstvu kolegeiz susjedne BiH kako bi i njima nakon nestalog Saveza BDJ bilo moguÊe sudjelovanje na natjeËajimaza stipendije Federacije.
Zanimanje za molekularnu znanost o æivotu je u usponu. Komunikacija meu hrvatskim iinozemnim biokemiËarima postala je vrlo æiva, studijski boravci mladih znanstvenika u inozemnimznanstvenim institucijama sve su brojniji i suradnja na bilateralnim i meunarodnim projektima sveje intenzivnija. Od 1991. godine osobito je æivnula prijateljska suradnja s talijanskim biokemijskim
Standardi za
doktorat iz
molekularnih
bioznanosti (IUBMB)
HDBMB 1976. - 2006.
35
druπtvom na zajedniËkim istraæivaËkim projektima koji su osigurali potporu za znanstvenousavrπavanje naπih mladih znanstvenika na ICGEB-u (Centro Internazionale di Ingegneria
Genetica e Biotecnologia) i Internacionalnom sveuËiliπtu u Trstu. Druπtvo surauje s Hrvatskim prirodoslovnim druπtvom, naπim krovnim prirodoznanstvenim
druπtvom, a uËestalo surauje s drugim prirodoslovnim i biomedicinskim druπtvima te nalazipoudane partnere za suradnju u razredima HAZU, zavodima hrvatskih sveuËiliπta, znanstvenim institutima i istraæivaËkim odjelima farmaceutske industrije. Posebno znaËajni rezultat takve, interinstitucionalne i meunarodne suradnje bio je Prvi hrvatski kongres molekularnih znanosti oæivotu (1st CCOMLIS) koji je na poticaj HBD-a organiziralo 13 prirodoslovnih i biomedicinskihdruπtava, uz sudjelovanje Hrvatskoga prirodoslovnog druπtva, Europske organizacije za molekularnubiologiju i inozemnih tvrtki koje pridonose razvitku biomolekularnih znanosti ili njihovoj primjeni, aokupio je hrvatske znanstvenike iz domovine i inozemstva te ugledne strane znanstvenike kojipodupiru razvitak specifiËnih istraæivaËkih podruËja u Hrvatskoj. Druπtvo je bilo pozvano da pridonese znanstvenom programu meunarodnog simpozija New Insights in Post-traumatic Stress
Disorder (PTSD) u organizaciji HAZU (Zagreb, 1999.), da osmisli program veÊ spomenutog simpozija iz glikobiologije uz Kongres Talijanskog biokemijskog druπtva i simpozij o glikokonjugatimau Dubrovniku kao satelitski simpozij uz jubilarni 30. FEBS-a u Budimpeπti.
HBD ima redovitu potporu Ministarstva znanosti za organizaciju znanstvenih skupova, askupovi se odræavaju uz pokroviteljstvo primjereno znaËaju skupa, od Ministarstva znanosti,sveuËiliπta i HAZU do Sabora.
Znanstveni skupovi u organizaciji druπtva
Od osamostaljenja Hrvatske HBD je organizaralo √Godiπnje sastanke HBD-a s meunarodnimsudjelovanjem≈ koji su se redovito odræavali do 1998. godine. Od 2000. godine Ëlanovi HDBMB-a okupljaju se na kongresima druπtva svake dvije godine. Sastanci Druπtva ponajprije su smotra novihznanstvenih rezultata hrvatskih istraæivaËa na polju biomolekularnih znanosti (biokemije, molekularne biologije, biotehnologije, bioinformatike i dr.), ali istovremeno svaki sastanak ima program koji ga Ëini sadræajno posebnim i prepoznatljivim.
HDBMB 1976. - 2006.
36
Tablica 4. Godiπnji sastanci HBD i kongresi HDBMB s meunarodnim sudjelovanjem u organizacijiDruπtva i meunarodni kongresi uz sudjelovanje HBD u kreiranju znanstvenog programa
Znanstveni skupovi Druπtva s meunarodnim sudjelovanjem
HBD/HBMBM organizator skupa
1993. HB93 - Simpozij u Ëast prof. P. Mildnera Zagreb1994. HB94 uz sudionike iz regije Alpe-Adria Opatija1995. HB95 i hrvatski biokemiËari u dijaspori Supetar1996. HB96 - 20. obljetnica druπtva Zagreb1997. HB97 - RaËunala i informatiËki sustavi u sluæbi biokemije Zagreb1998. HB98 - Simpozij u Ëast prof. B. Pendea BizovaËke toplice2003. Proslava 50. obljetnice otkriÊa dvostruke uzvojnice DNA Zagreb2004. HDBMB2004 - Simpozij u Ëast akademika Æ. KuÊana Bjelolasica2006. HDBMB2006 - 30. obljetnica druπtva Vodice
HBD inicijator i suoorganizator znanstvenog skupa
2002. 1st Croatian Congress on Molecular Life Sciences (CCOMLIS)organizator HBD i 12 hrvatskih druπtava Opatija
HBD sukreator znanstvenog programa skupa kojemu nije organizator
1999. Meunarodni skup New Insights in Post-traumatic Stress Disorder Zagreborganizator HAZU
2000. Simpozij Glikobiologija, Kongres Talijanskog biokemijskog druπtva NapuljHBD i Biochemical Society Vel. Britanije organizatori simpozija
2003. Simpozij 45 godina molekularne biologije u Hrvatskoj
organizator Institut Ruer BoπkoviÊ Zagreb
Uz svoje redovite skupove druπtvo organizira posebne simpozije u Ëast istaknutih seniora kojisu svojim znanstvenim opusom utjecali na ugled hrvatske biokemije, a svojim radom zaduæiliDruπtvo. Dosadaπnji su laureati bili profesor Pavao Mildner, profesor Berislav Pende i akademikÆeljko KuÊan.
Za svaki domaÊi ili meunarodni sastanak, simpozij ili kongres odræan u HrvatskojPredsjedniπtvo HBD-a imenovalo je znanstveni i organizacijski odbor. ZadaÊa znanstvenog odborabila je dogovorno izabrati srediπnje teme skupa i predloæiti pozvane predavaËe, no glavninu organizacijskih, komunikacijskih, financijskih i ureivaËkih poslova obavljao je organizacijski odbor,
HDBMB 1976. - 2006.
37
odnosno malobrojni, najËeπÊe isti Ëlanovi druπtva iz Zagreba te RijeËke ili OsjeËke podruænice, ovisno o mjestu odræavanja skupa. Zduπnim dragovoljnim radom godinama su znaËajno pridonosili zajedniπtvu, poticajnom druæenju kolega, uspjeπnom struËnom i financijskom poslovanju druπtva tesu uspostavljali prijateljske veze izmeu potencijalnih sponzora i druπtva i ostvarivali korisne kontakte s proizvoaËima laboratorijske opreme i potroπnog materijala. Za sve simpozije, kongrese,godiπnje i tematske sastanke organizirane u Hrvatskoj ti su aktivni sudionici organizacijskih odboraHBD-a ureivali knjigu koja je uz program i uvodnike sadræavala i saæetke predavanja, posterskihznanstvenih priopÊenja i prezentacija. Knjige su bile tiskane uz pomoÊ sponzora tako da nakladniπtvonije optereÊivalo skromni budæet druπtva.
IzvjeπÊa o znanstvenom doprinosu pojedinih, ali ne i svih, sastanaka najËeπÊe su objavljivani uËasopisu Medika, a znanstveni prilozi prezentirani na CCOMLIS-u, ponekim godiπnjim sastancimadruπtva i jubilarnim simpozijima u Ëast zasluænih seniora druπtva objavljeni su uz urednika-gosta uËasopisima Croatica Chemica Acta, Acta Pharmaceutica, Food Technology and Biotechnology iliPeriodicum Biologorum.
Prvi sastanak Druπtva u samostalnoj Hrvatskoj, HB93, odræan je 1993., nakon punopravnog ukljuËenja u FEBS i IUBMB 1992. godine. Pokrovitelj sastanka bilo jeSveuËiliπte u Zagrebu o 900-toj obljetnici grada optereÊenog ratnim ozraËjem. Sastankusu prisustvovali profesor Vito Turk i profesor Horst Kleinkauf kao predstavnicimeunarodnih krovnih udruga te predstavnici biokemijskih druπtava susjednih zemalja. Programom i izborom pozvanih predavaËa sastanak je æelio predstavitiaktivne znanstvene timove i aktualne teme hrvatske biokemije te strane voditelje
istraæivaËkih projekata i europskih centara koji surauju i podupiru istraæivaËki rad hrvatskihbiokemiËara. Uz taj program odræan je i simpozij u Ëast profesora Pavla Mildnera, utemeljiteljaZavoda za biokemiju na Biotehnoloπkom fakultetu, nastavnika koji je probudio zanimanje zabiokemijska istraæivanja kod mnogih studenata i poticao njihov razvitak do samostalnih znanstvenika. Prof. Mildner je osnivaË HBD-a i Saveza BDJ-e, kojemu je bio godinama na Ëelu.Pokrenuo je Ëasopis Food Technology and Biotechnology, kojemu je glavni urednik.
SljedeÊi Godiπnji sastanak Druπtva, HB94, odræan je 1994. u Opatiji u organizacijiRijeËke podruænice druπtva i suorganizaciji SveuËiliπta u Rijeci, a dobio je regionalni karakter, jer su pozvani predavaËi uz predstavnike hrvatskih istraæivaËkih centara biligosti iz Ljubljane, Trsta, Graza, Münchena i Debrecina.
HDBMB 1976. - 2006.
38
Sastanak HB95, odræan u Supetru na BraËu u suorganizaciji IstraæivaËkog institutaPLIVA d.o.o., okupio je istaknute hrvatske biokemiËare mlae i srednje generacije kojistalno ili povremeno rade izvan domovine. Skup je æelio upozoriti da Hrvatska imasjajni znanstveni potencijal u molekularnim znanostima, ali nema odgovarajuÊu opremu za suvremeni istraæivaËki rad usprkos svim upozorenjima o laboratorijskojneimaπtini i obrazloæenim prijedlozima za nabavku. A samo bi opremljeni laboratoriji
mogli zaustaviti odljev mladih znanstvenika i stvoriti privlaËno ozraËje za povratak veÊ iseljenihbiokemiËara. Skup na BraËu bio je poticaj razvitku biokemije i molekularne biologije na splitskomsveuËiliπtu.
Sastankom HB96 u zagrebaËkoj Starogradskoj vijeÊnici sveËano je proslavljena dvadeseta obljetnica osnutka druπtva, a program je bio usmjeren na ulogu biokemijeu srodnim podruËjima, od razumijevanja evolucije, razvitka biotehnologije do zaπtiteokoliπa i primjene u medicini. BuduÊi da su biomolekularni sadræaji postali vaæni nasvim razinama obrazovanja i u razliËito usmjerenim obrazovnim profilima, nastavaopÊe biokemije i molekularne biologije zahtijeva novi, naËelni pristup. Integracijasvekolikog znanja o æivotu sve je izraæenija egzistencijalna potreba - da æivot ne
postane globalno ugroæen. Zakoni odræivosti æivota prepoznati na molekularnoj razini, obvezuju iËovjeka! Stoga, a i zbog svih nedaÊa s kojima se susreÊe hrvatska biokemija, u sklopu HB96 organiziran je √Okrugli stol o biokemiji na hrvatskim sveuËiliπtima≈.
1997. godine HBD pozvalo je svoje Ëlanove da umjesto smotre vlastitih rezultatasudjeluju na tematskom sastanku naslovljenom √RaËunala i informatiËki sustavi usluæbi biokemije≈. Svi sudionici mogli su se aktivno ukljuËiti u razliËito usmjereneradionice za stjecanje novog informatiËkog iskustva. Druπtvo je istovremeno pokazaloda ima vrsne mlade bioinformatiËare, spremne i potrebne za ukljuËenje u sveuËiliπnenastavne programe.
Godiπnji sastanak HB98 odræan je u BizovaËkim toplicama kao znak solidarnosti s naπim kolegama u poratnom Osijeku. Na æalost taj je sastanak neplanirano zapoËetkomemoracijom za preminulu zduπnu Ëlanicu Druπtva i nesuenu domaÊicu skupa, profesoricu Ivku Steiner-BioËiÊ. Uz HB98 organiziran je i simpozij u Ëast zasluænog seniora, profesora Berislava Pendea, predsjednika Druπtva od 1981. do 1983., pionira hrvatske imunokemije, pokretaËa meunarodnih i razvojnih projekata naImunoloπkom zavodu u Zagrebu i nastavnika imunokemije u dodiplomskim i
poslijediplomskim programima zagrebaËkog sveuËiliπta.
HDBMB 1976. - 2006.
39
Na Godiπnjoj skupπtini druπtva, u nazoËnostisvih dotadaπnjih predsjednika HBD-a, otvorena jerasprava o promjeni naziva druπtva radi usklaenjas obrazovnim profilom i znanstvenim usmjerenjemËlanstva, a i s veÊ zaæivjelom promjenom nazivakrovnih organizacija. Godine 1992. IUB je biopreimenovan u IUBMB (Internacionalna unija zabiokemiju i molekularnu biologiju), dok je FEBSopstao kao skraÊenica i naziv, ali za Asocijacijueuropskih druπtava za biokemiju i molekularnubiologiju.
Na milenijskom prijelazu HBD je proslavio svoj srebrni jubilej i obiljeæio ga izborom iimenovanjem poËasnih Ëlanova HBD-a. PoËasnim Ëlanstvom Druπtvo je æeljelo zahvaliti inozemnim kolegama koji su poduprli istraæivanja hrvatskih biokemiËara, poticali okupljanje istraæivaËkih timova na aktualnim pitanjima biomolekularneznanosti i/ili potporom, opremom i savjetima osjetno pridonijeli razvoju i afirmacijihrvatske biokemije.
Zbog svestrane dobrobiti koju eksplozivni razvitak biomolekularnih znanosti nudi pojedincimai druπtvu, ali i zbog moguÊih propusta i zloporaba u primjeni znanstvenih spoznaja, uz bioznanosti suvezana brojna strategijska pitanja: obrazovna, investicijska, gospodarska, zakonodavna i etiËka. Ta supitanja u æariπtu svjetske pozornosti i zahtijevaju domiπljene i dalekovidne odluke utemeljene napouzdanoj obavijeπtenosti. Svojim porukama i znanstvenim programom HB2000 nastojao je upozoriti domaÊu sredinu na vaænost njihova rjeπavanja.
Predsjednici HBD-a: Æ. KuÊan, E. Reiner, M. PopoviÊ,
M. Flögel, V. Turk (predsjednik SBDJ-e), Lj. Vitale i
B. Pende; BizovaËke toplice, HB98.
PoËasni Ëlanovi HBD-a proglaπeni na
HB2000: Vito Turk, Institut Joæef ©tefan,
Slovenija, Nathan Sharon, Weizmann
Institute of Science, Izrael, Dieter Söll,
Yale University, SAD, Palmer Taylor,
University of California at San Diego,
SAD i Peter Campbell, University College
London, Velika Britanija
HDBMB 1976. - 2006.
40
Svjesni koliko su molekularne znanosti o æivotu vaæne za sva podruËja æivota istaknuta je paradoksalna Ëinjenica da su primjenjivost i pokretaËka snaga biomolekularnih spoznaja gurnuletemeljnu biokemiju i molekularnu biologiju u sjenu biomedicinskog i biotehniËkog razvitka, umjestoda istaknu njihovu kljuËnu ulogu. Artificijelna podjela znanosti u Hrvatskoj joπ nije prepoznalaizvornu æivotnu i pokretaËku snagu molekularne znanosti o æivotu, πto negativno utjeËe na kadrovsku i obrazovnu politiku, na financiranje temeljnih biomolekularnih istraæivanja i investiranje u modernui specifiËnu istraæivaËku opremu. Na hrvatskim sveuËiliπtima joπ uvijek ne postoji dodiplomski studijbiokemije, premda je biokemija temeljni predmet veÊine prirodoznanstvenih (inæenjerskih i nastavniËkih), biotehniËkih i zdravstvenih obrazovnih profila. Ponovljeno je upozorenje da druπtvenozanemarena i neprepoznata vaænost biokemije i molekularne biologije upuÊuje mlade znanstvenikeodgojene na hrvatskim sveuËiliπtima u inozemstvo, gdje su traæeni i cijenjeni. Premda su na ponoshrvatskom izvozu, ta pojava zabrinjava, jer razotkriva kratkovidnost i pogubno (ne)gospodarenje vrijednim i potrebnim ljudskim i znanstvenim potencijalom. Uz jubilarni sastanak tiskan je i adresarËlanova HBD-a, podijeljen svim Ëlanovima.
Na poticaj Hrvatskoga biokemijskog i Hrvatskoga genetiËkog druπtva osnovan je Odbor zamolekularne bioznanosti, koji je okupio 13 znanstvenih druπtava da organiziraju 1st CCOMLIS. Tu inicijativu svesrdno je poduprla Europska organizacija za molekularnu biologiju (EMBO). U programsu bili ukljuËeni predstavnici vitalnih podruËja biomolekularne znanosti u Hrvatskoj, Hrvati koji svojznanstveni ugled stjeËu djelovanjem na renomiranim inozemnim sveuËiliπtima te stranci s uglednihsvjetskih sveuËiliπta koji podupiru razvitak nedovoljno zastupljenih podruËja molekularnih bioznanosti u naπoj sredini.
Prvi hrvatski kongres molekularnih znanosti o æivotu (1st CCOMLIS) odræan je u Opatiji2002. godine. Kongres je okupio hrvatske i inozemne znanstvenike prirodoslovnih, biomedicinskih, i biotehnoloπkih disciplina koji se bave kompleksnim biomolekularnimstrukturama i njihovom funkcijom, molekularnom signalizacijom, regulacijom ikoordinacijom procesa u æivim organizmima, bioinformatikom i razvojem novih metoda za detekciju, identifikaciju i studij biomolekula ili istraæuju primjenjivost biomolekularnih znanja u dijagnostici, lijeËenju i dizajnu novih farmakona, u
proizvodnji i zaπtiti bilja, u industrijskoj biotehnologiji, u praÊenju ekotoksikoloπkih pojava u moru, uforenzici te molekularno utemeljenoj filogenetici.
Tablica 5. 1st CCOMLIS ∑ u okviru hrvatskih projekata ili suradnje na meunarodnim projektimahrvatski znanstvenici postavljaju vrlo razliËita pitanja i odgovore traæe ispitujuÊi razliËite organizmena molekularnoj razini.
Teme priopÊenja Broj priopÊenja
Evolucija, morfogeneza i ekspresija gena 17Bioloπki aktivne molekule i farmakologija 16Molekularna fiziologija i bolesti 15Struktura i funkcija proteina 14Medicinska i veterinarska dijagnostika i genotipizacija 10Nove metode 9Ekologija mora 6Biologija lipida 5Molekularna genetika 5Imunologija 4Mikrobioloπka fiziologija 3CitotoksiËnost, mutageneza 3Bioinformatika 2Signalizacija i ciljanje 2Virologija 1
PriopÊenja hrvatskih znanstvenika
Bez pomoÊi inozemstva 76Uz inozemnu suradnju 36
Organizmi ili predmet istraæivanja
Sisavci 24»ovjek 23Biljke 15Animalia 13StaniËne kulture 13Bacteria 12Ostalo 12Fungi 6Protozoa 2Archeae 1Kulen 1
HDBMB 1976. - 2006.
41
HDBMB 1976. - 2006.
42
Postgenomsko doba jasno je potvrdilo da su zakoni æivota i biomolekularni arsenal zajedniËkisvim æivim biÊima bez obzira na razlike u veliËini i sloæenosti ustroja. Meutim, nabujala mnoæinainformacija koje se tiËu æivota sve je nepreglednija, jer se novi podaci skupljaju joπ uvijek unutartradicionalno odvojenih, razliËitih prirodoslovnih, medicinskih i tehnoloπkih disciplina. Golemo znanje koje se stjeËe zasebnim putovima raste nezaustavljivom brzinom i zahtijeva integraciju, æeli lise spoznato iskoristiti na opÊu dobrobit. Na sreÊu, nuænost integracije ima sjajnu potporu u informatici i u Ëinjenici da raznorodne bioznanosti danas govore istim, biomolekularnim jezikom.Istraæivanje æivota, njegove raznolikosti i evolucije, zdravlja i bolesti, lijeËenja i zaπtite, razvoja, reprodukcije, starenja i smrti ∑ sva ta nova istraæivanja zbivaju se na molekularnoj razini. Meu pozvanim predavaËima Kongresa bio je akademik K. R. Zahn (NjemaËka) koji je odræao memorijalnopredavanje "Spiridon Brusina" kao dobitnik medalje Hrvatskoga prirodoslovnog druπtva u znak zahvalnosti za mnogogodiπnju struËnu i materijalnu pomoÊ kojom je podupirao znanstvenikeInstituta Ruer BoπkoviÊ u Rovinju u istraæivanju æivota u Jadranskom moru.
Mladi znanstvenici pokazali su osobito veliko zanimanje za sudjelovanje u radu Kongresa.Tablica 5. informira o interesnim podruËjima priopÊenih rezultata. Pokazalo se da je zajedniËkimolekularni jezik doista uspio zbliæiti medicinare, ekologe, agronome i biologe, genetiËare i farmakologe, imunologe i mikrobiologe, evolucioniste i nutricioniste. Svi su sudionici hvaliliznanstvenu razinu Kongresa i posebno isticali pozitivne uËinke meusobne komunikacije znanstvenika iz razliËitih znanstvenih podruËja i disciplina, svjesni da Êe se razvoj bioznanosti usljedeÊim desetljeÊima temeljiti na interdisciplinarnim istraæivaËkim projektima. Dok su istraæivaËketeme u Hrvatskoj istovremeno i u æariπtu svjetskih bioznanosti, Hrvatska nije stvorila potrebne uvjetekoji bi omoguÊili da se u naπem gospodarstvu i zdravstvu iskoristi postojeÊi znanstveni iznanstveniËki potencijal. To obeshrabruje mlade znanstvenike. Najpoduzetniji napuπtaju domovinu,a to ozbiljno zabrinjava i zahtijeva odluËne politiËke korake koji Êe ukloniti uzroke iseljavanju i osigurati æeljeni razvitak Hrvatske.
Hrvatski znanstvenici, ukljuËeni u rad meunarodnih organizacija FEBS, IUBMB, EMBO,ELSF i WHO upoznati su s druπtvenim i gospodarskim zadaÊama i pitanjima bioznanosti u Europi,"Deklaracijom o znanosti i uporabi znanstvenih spoznaja" (UNESCO) te dokumentom ELSF(Europskog foruma za bioznanosti) "Kako uËiniti Europu privlaËnijom sredinom za bioznanstvenaistraæivanja". Pod geslom "Znanost radi znanja, znanje radi napretka" Europski forum za bioznanostisvojom deklaracijom i programom æeli uËiniti Europu konkurentnom gospodarskom silom u predstojeÊem "GenetiËkom dobu". Europa oËekuje od bioznanosti novu tehnoloπku revoluciju,gospodarski rast i nova zaposlenja. Europskim projektima i mreæama znanstvenika i institucija sistim, odnosno komplementarnim znanstveno-razvojnim interesima, europska znanstvena zajednicaæeli obuhvatiti i znanstvenike izvan EU.
HDBMB 1976. - 2006.
43
Te meunarodne aktivnosti bile su poticaj da se na Kongresu u Opatiji organiziraju"VeËernje rasprave" o druπtvenim i gospodarskim pitanjima vezanim uz bioznanosti.Okupljeni na Kongresu znanstvenici su æeljeli raspravama i donesenom deklaracijomupozoriti na svoje potencijale, istaknuti nuænost ukljuËenja u umreæene europske projekte te uspostaviti poticajni dijalog s domaÊom javnosti i politiËkim tijelima koja
moraju biti informirana o ulozi bioznanosti pri zakonodavnim i razvojno-strategijskim odlukama.Svrha rasprava bila je dogovoriti zajedniËku strategiju djelovanja koje Êe poticati konkurentninapredak bioznanosti u Hrvatskoj na dobrobit ljudi i okoliπa, unaprijediti interdisciplinarnu suradnju,poboljπati uvjete istraæivanja, omoguÊiti umreæenje projekata, proπiriti bioznanstvenu obrazovanosthrvatskog puËanstva, graditi povjerenje izmeu javnosti i novih tehnologija te osigurati trajnu komunikaciju sa zakonodavcima i dijalog s javnoπÊu. Isticana je potreba trajnog dijaloga znanstveni-ka i javnosti putem medija. Samo pravilno informiranje o znanstvenim postignuÊima i potencijalima,realnim oËekivanjima i rizicima stvorit Êe uzajamno povjerenje nestruËnjaka i znanstvenika i pomoÊiÊe prepoznavanju strategijski vaænih projekata radi njihova finaciranja, donoπenja politiËkih odlukakoje se odnose na unapreenje gospodarstva, posebice obnovljivih izvora energije i poljoprivrede tena legislativu i organizaciju brige za zdravlje i okoliπ. Informiranost Êe pomoÊi nutricionistiËkomvrednovanju i informiranosti pojedinaca da Ëuvaju svoje zdravlje te razloæno sudjeluju u svimdemokratskim odlukama koje utjeËu na zaπtitu æivota.Kongres je odræan uz potporu MZO©-a,pokrovitelj Kongresa bio je Hrvatski sabor, a sponzori brojne, veÊinom inozemne, tvrtke koje pri-donose razvitku biomolekularnih znanosti i njihovoj primjeni. Neupitno je da Êe bioznanosti dominirati sljedeÊim desetljeÊima i pomoÊi u rjeπavanju brojnih pitanja, od gladi i bolesti do produæenja æivota i oËuvanja okoliπa. Stoga se Kongres odvijao i uz obilnu medijsku podrπku. HRT jebila sluæbeni izvjestitelj o radu Kongresa.
Studij æivota na molekularnoj raziniotkriva zakone odræivosti koji nisu razvidnijednostranim pristupom specijaliziranihbiomolekularnih disciplina nego samo integralnim pogledom na dosadaπnje spoznaje. 1st CCOMLIS je ponudio takavvrlo koristan integrirani i interdisciplinarnividik uz dragocjeno upoznavanje i izravnu razmjenu iskustava meu nazoËnimznanstvenicima. Premda je Kongres bioosobito uspjeπan i poticajan i premda jedonesena odluka da su takvi sastanci vrlokorisni te da ih treba redovito odræavati, donovoga sliËnog sastanka nije doπlo.
Sudionici na kongresu CCOMLIS-a. Na slici: J. DumiÊ, JFranekiÊ, A. SimoniÊ, J. Varljen, V. Mrπa, S. JonjiÊ, G. Lauc,D. Söll, A. StavljeniÊ, P. Rudd, M. Flögel, S. JonjiÊ, M. PavelaVranËiÊ, Z. Hranueli, Æ. KuÊan, V. Turk, K. Zahn, I. GuπiÊ, M.
Plohl, I. ©tagljar, K. Zahn, D. Söll i dr.
HDBMB 1976. - 2006.
44
Deklaracija Hrvatskog kongresa za molekularne bioznanosti
i Odbora za biomolekularne znanosti u koji su ukljuËeni predstavnici Hrvatskogaantropoloπkog druπtva, Hrvatskoga biokemijskog druπtva, Hrvatskoga bioloπkog druπtva,Hrvatskoga biofiziËkog druπtva, Hrvatskoga genetiËkog druπtva, Hrvatskogaimunoloπkog druπtva, Hrvatskoga mikrobioloπkog druπtva, Hrvatskoga farmakoloπkogdruπtva, Hrvatskog druπtva za biotehnologiju, Hrvatskog druπtva za elektronskumikroskopiju, Hrvatskog druπtva medicinskih biokemiËara, Hrvatskog druπtva za biljnufiziologiju, Hrvatskoga toksikoloπkog druπtva i tvrtke PLIVA d.d.
CCOMLIS izjavljuje:
Molekularne bioznanosti predstavljaju jedinstven pogled na æivot kao najvaæniji fenomen u prirodi. Artificijelna podjela naËelno istih sadræaja na pripadnost prirodnom, biomedicinskom i biotehniËkom znanstvenom podruËju je nelogiËna i zbunjuje. Hrvatska mora prepoznati podruËje molekularnih bioznanosti kao jedinstveno znanstveno podruËje.Molekularne bioznanosti su od strateπkog znaËenja za razvoj i konkurentnost Hrvatske
CCOMLIS oËekuje od Ministarstva znanosti i tehnologije:
da smatra molekularne znanosti o æivotu nacionalnim prioritetom teda pri ocjenjivanju prijedloga istraæivaËkih projekata koji se tiËu molekularnih bioznanosti primjenjuje objektivna i jedinstvena mjerila radi raspodjele raspoloæivih sredstava u skladu sa strateπkim interesom i oËekivanim doprinosom prijedloga tom interesu.
CCOMLIS predlaæe:
zakonodavcu da stupi u otvoreni dijalog sa struËnjacima molekularnih znanosti o æivotu prije artikulacije bilo kakvih uredbi ili zakonske regulacije pitanja koja se tiËu molekularnih znanosti o æivotu;rektorima hrvatskih sveuËiliπta da osnuju sveuËiliπne odjele za molekularne bioznanosti i sastave kompetentne nastavniËke timove, posebice vodeÊi raËuna o bioznanstvenim disciplinama koje danas nedostaju u sklopu visokoπkolskih obrazovnih programa, a za koje treba uposliti mlade znanstvenike, odgojene na uglednim svjetskim istitucijama;medijima da zapoËnu organiziranu popularizaciju molekularnih bioznanosti u druπtvu putemobrazovnih programa na svim razinama da obuhvate razliËite skupine medijskih korisnika;Zavodu za unapreenje πkolstva da organizira teËajeve o postignuÊima i izazovima molekularnih bioznanosti za nastavnike osnovnih i srednjih πkola;visokoπkolskim ustanovama da uvedu teËajeve za znanstvenike radi poduke u komunikaciji s javnosti putem medija.
HDBMB 1976. - 2006.
45
Proslava pedesete obljetnice otkriÊa dvostruke uzvojnice DNA 2003. godine proteklaje u ozraËju meuinstitucionalne suradnje. Druπtvo se rado odazvalo pozivu InstitutaRuer BoπkoviÊ da sudjeluje u organizaciji prigodnog simpozija √45 godina molekularne biologije u Hrvatskoj≈ odræanog 2003. na IRB-u (Joπ je 1998. IRB bioorganizirao sliËan simpozij √40 godina molekularne biologije u Hrvatskoj≈).
Svoju proslavu 50. obljetnice dvostruke uzvojnice HBD je organiziralo u suradnji s tvrtkomPLIVA d.d. u IstraæivaËkom institutu. Nakon povijesnog pregleda "Pedeset godina komplementarnosti" akademika KuÊana znanstveni program na obljetniËkom sastanku u Pliviprikazao je aktualne primjene DNA tehnologija u industriji, razvoju novih lijekova, sudskoj medicinii biomedicini. Program je zavrπio izvjeπÊem o srediπnjoj svjetskoj proslavi otkriÊa dvostruke uzvojniceDNA koja je bila odræana u Lyonu, gdje je Svjetski forum za bioznanosti (LSF) organizirao sastanaklidera znanosti, industrije i druπtva da zajedno rasprave vruÊe izazove koje nudi molekularna znanosto æivotu odgovarajuÊi na pitanje: “Kako nadzirati znanje i usmjeriti daljnji razvitak znanosti o æivotuda se zadovolje oËekivanja, a uklone rizici koji bi mogli ugroziti æivot u buduÊnosti?” RevolucionarnootkriÊe J. D. Watsona i F. H. Cricka dovelo je molekularnu znanost o æivotu u srediπte globalnogaznanstvenog i druπtvenog interesa. Korak po korak otkrivane tajne æivota i humane biologije preobrazile su biologiju u "znanost intervencije" i ljudi su postali koautori æivota. ZapoËela je revolucija koja donosi silne dobrobiti, ali uz njih i moguÊe rizike koji se tiËu okoliπa, gospodarstva,sigurnosti i etike. DNA je probudila nade i bojazni, nade gladnih, bolesnih i starih, bojazni zbogpromaπaja, zlouporabe i nepredvidivih posljedica, stvorila je bezbroj istraæivaËkih izazova,znanstvenih, dijagnostiËkih i terapeutskih vizija, izazvala je novu tehnoloπku i informatiËku revoluciju, preobrazila je metodologiju u paleontologiji, taksonomiji, antropologiji i etologiji, postavila je nove zadaÊe javnom zdravstvu i medijima, otvorila je brojne druπtvene i politiËkerasprave, zakonodavne dileme, investicijske i obrazovne potrebe, izoπtrila je razlike bogatih i siromaπnih i zaprijetila socijalno neobazrivoj globalizaciji, dovela je u nedoumicu naπa etiËka poimanja i nametnula je nuænost da se od redukcionistiËkog vratimo integralnom promatranju uznanosti, gospodarstvu i globalnom druπtvu. Pozvala je samouvjerenog i pohlepnog Ëovjeka naodgovornost prema prirodi i vlastitom potencijalu te upozorila na pogubnost zlouporabe slobode.Opstanak i razvitak zahtijevaju odgovornost znanosti, druπtva i industrije da se genetiËki potencijalplaneta koristi mudro i rizik kroti oprezom. Eminentni umovi usmjerili su duh sastanka premaotvorenoj raspravi koja ne skriva kontroverznost, a iz koje izrasta znanstveni obris buduÊnostiutemeljen na svima prihvatljivoj etici.
Uz obljetniËko slavlje odræana je i Godiπnja skupπtina Hrvatskoga biokemijskog druπtva.Skupπtina je donijela dvije vaæne odluke:
HDBMB 1976. - 2006.
46
(1.) Nakon provedene ankete meu nazoËnim Ëlanovima odluËeno je da HBD promijeni ime u Hrvatsko druπtvo za biokemiju i molekularnu biologiju (HDBMB). RazliËita polaziπta i zasebni putovi razvitka biokemije i molekularne biologije brzo su doveli do spoznaje da za razumijevanje æivota na molekularnoj razini treba integrirati znanje koje stjeËu biokemiËari i molekularni biolozi, ali to se tek ove, obljetniËke 2003. godine odrazilo u promjeni naziva zajedniËkog druπtva koje je prihvatilo svoje novo, svima prihvatljivo ime, Hrvatsko druπtvo za biokemiju i molekularnu biologiju ili skraÊeno HDBMB.
(2.) Druπtvo utemeljuje Godiπnju nagradu koja se podjeljuje uspjeπnom mladom znanstveniku izabranom meu prijavljenim predloæenicima. Nagraenik Êe biti pozvan da nakon primitka nagrade odræi kongresno predavanje.
Kongres HDBMB2004, uz meunarodno sudjelovanje i simpozij odræani su naBjelolasici. U kongresnom programu dominirale su molekularno-bioloπke teme itehnike Ëime je potvrena opravdanost proπirenog imena Druπtva. Uz kongresni program odræan je simpozij u povodu 70. roendana akademika Æeljka KuÊana, koji jebio hommage ne samo viπegodiπnjem predsjedniku Hrvatskoga biokemijskog druπtva iuglednom profesoru Biokemije nego i razvitku molekularne biologije na InstitutuRuer BoπkoviÊ i na zagrebaËkom sveuËiliπtu, o Ëemu su svojim prilozima svjedoËili
bivπi studenti i suradnici slavljenika, danas ugledni znanstvenici okruæeni vlastitim suradnicima.Akademik KuÊan bio je predsjednik druπtva od 1985. do 1987. i od 1991. do 1996., u vrijeme uËlanjenja druπtva u meunarodne krovne organizacije, a od 2003. godine Ëlan je odbora Committee
for Biological and Environmental
Sciences of the European Science
Foundation.
Na Kongresu HDBMB-a 2004. podijeljenaje prva Godiπnja nagrada mladimznanstvenicima, a nagraenica dr. sc.Gordana MaraviÊ tim je povodom odræalapredavanje “Inhibition of Erm methylation ∑ a novel approach to combatthe antibiotic resistance by ribosomalRNA methylation”.
Sudionici kongresa HDBMB-a 2004. Na slici: K. BariπiÊ, I. Weygand –uraπeviÊ, V. Gamulin, I. Landeka, G. Pifat, S.
VikiÊ TopiÊ D. Verbanac, I. Rubelj, J. DumiÊ, Lj. Vitale, J. Herak, G. Gerisch, M. Flögel, S. JonjiÊ,
K. PaveliÊ, E. BeπiÊ, V. Mrπa, J. Varljen, Æ. KuÊan, O. Gabela, G. MaraviÊ i K. VlahoviËek
HDBMB 1976. - 2006.
47
Tablica 6. Hrvatski biokemiËari uæivaju povjerenje i potporu FEBS-a
HBDMB (HDB) organizator u ime i uz potporu FEBS-a
FEBS Advanced Courses
1999. Glycoconjugates: Versatile Structures and Intriguing Functions (I) Lovran2001. Glycoconjugates: Versatile Structures and Intriguing Functions (II) Dubrovnik
30th FEBS Anniversary Meeting in Budapest
2005. Satelite Symposium on Glycoproteomics: Protein modifications for Dubrovnikversatile functions
FEBS Working Group on Assistance to Central and Eastern Europe (WOGCEE)
2006. The promotion system at the Universities based on scholarly output Zagreb i Osijekand obligation to further the subject through teaching and research
Organizacija FEBS-ovih naprednih teËajeva o glikokonjugatima u Lovranu i Dubrovniku tesatelitskog simpozija Glycoproteomics: Protein Modifications for Versatile Functions uDubrovniku, uz jubilarni trideseti kongres FEBS-a The Protein World u Budimpeπti, bila je povjerena hrvatskim biokemiËarima kao znak priznanja naπoj glikobiologiji. Glikobiologija je molekularna bioloπka znanost koja posljednjih desetljeÊa ispunjava naslovnice vrhunskih znanstvenihËasopisa i unosi novo svjetlo u razumijevanje mnogih vitalnih fizioloπkih procesa i bolesti, navijeπtanove dijagnostiËke biljege te nove oblike terapije u borbi protiv virusnih i bakterijskih infekcija, karcinoma i bolesti imunog sustava. Posebice nakon obznanjene skice humanog genoma, koji sadræineoËekivano mali broj gena (i samo se neznatno razlikuje od drugih primata), glikozilacija kao posttranslacijska modifikacija izaziva veliko zanimanje, jer se upravo od nje oËekuje molekularnotumaËenje brojnih i nedvojbenih razlika koje Ëovjeka Ëine posebnim u æivom svijetu. Svi predavaËi nateËajevima bili su vodeÊi znanstvenici i utemeljitelji moderne glikobiologije, mahom profesori uglednih svjetskih sveuËiliπta. Sudionici-polaznici teËaja bili su mladi znanstvenici iz zemalja EU,Izraela, Brazila i Hrvatske. Na svakom teËaju dvanaestorici inozemnih polaznika podijeljene su FEBS-ove stipendije. Na teËajevima je sudjelovalo po 18 hrvatskih biokemiËara. Polaznici teËajaizloæili su postere s rezultatima svojih glikobioloπkih istraæivanja te o njima obilno raspravljali s predavaËima. Svi sudionici teËajeva dobili su priruËnike u ograniËenoj nakladi organizatora.
HDBMB 1976. - 2006.
48
Umjesto vlastitih komentara o ta tri uspjela, obilno posjeÊena i svim sudionicima znanstveno korisnameunarodna druæenja, citirat Êu komentare nekoliko predavaËa na FEBS-ovom teËaju u Lovranu:
FEBS-ov teËaj u Vaπoj organizaciji bio je izvrsno organiziran sa svake toËke glediπta. Mnogo sam
nauËio i silno uæivao za boravka u Lovranu (Profesor Nathan Sharon, Wiezmann Institute of Science,
Rehovot);
Moram Vam zahvaliti i Ëestitati na duhu i organizaciji teËaja ∑ bio je sjajan. Nadam se da ste osjetili
izazvano poπtovanje i uzbuenje πto je samo po sebi dovoljna nagrada (Profesor Roy Jeffris, University
of Birmingham);
Neizmjerno hvala za sve πto ste uËinili da moj kratki boravak u Hrvatskoj bude tako dojmljiv. ....
Bila sam impresionirana Vaπom organizacijom i brigom za tolike pojedinosti koje organizatori
skupova obiËno zanemare. Time ste omoguÊili da se potpuno moæemo koncentrirati na znanost i
rasprave s poticajnim mladim ljudima iz Vaπe grupe i drugim sudionicima teËaja. .... Molim Vas,
kaæite nam moæemo li na bilo koji naËin poduprijeti Vaπ istraæivaËki rad ili nastavu, piπite kad Êete
posjetiti Oxford i veselim se πto skorijem ponovnom susretu (Dr. Pailine Rudd, Oxford University,
Glycobiology Institute).
SliËne komentare i pozive uputili su profesor Ronald Schnaar iz Johns Hopkins School of Medicine,Baltimore te profesor Hans Kamerling iz Univerziteta u Utrechtu.
Umjesto zakljuËka
Druæenje meu znanstvenicima zaista je poticajno i korisno. Hrvatski biokemiËari su dokazalida to razumiju i iskoristili su takva druæenja da pridonesu razvitku molekularne znanosti o æivotu uHrvatskoj, a ponudili su tu moguÊnost i mnogima oko sebe.
Od naprednih teËajeva o glikokonjugatima do Glikoproteomike, satelitskog simpozija uz jubilarni
30. kongres FEBS-a: N. Sharon, M. Flögel, R. Jeffris, A. Dell, H. Kamerling, N. Sharon i R. Schauer.
HDBMB 1976. - 2006.
49
HDBMB funkcionira upravo prema naËelima prema kojima molekularni ustroj odræava æivot.Funkcionalna hijerarhijska organizacija s pouzdanom percepcijom unutraπnjih potreba osigurava stabilnost sustava, ali i nuænu fleksibilnost za prilagodbu vanjskim promjenama. Svaki æivot pojedinca i zajednice zahtijeva kontinuirano ulaganje energije za opstanak, rast, reprodukciju irazvoj. HDBMB je imalo i ima sreÊu da u njemu sudjeluju odani i zduπni Ëlanovi koji osobnimnaporom dragovoljno opskrbljuju druπtvo tom egzistencijalno potrebnom energijom.
Respektabilni rezultati hrvatskih biokemiËara i molekularnih biologa, angaæiranost u mnogimznanstvenim i obrazovnim projektima, njegovanje komunikacije meu kolegama diljem svijeta i mladiËlanovi, kojih je brojnost u stalnom porastu omoguÊuju Hrvatskom druπtvu za biokemiju i molekularnu biologiju da s puno optimizma gleda u svoju buduÊnost.
Post scriptum
Ovaj prikaz o æivotu druπtva iskaz je osobnog iskustva, bez pretenzije da bude potpun, bezimena sudionika u organizaciji i ostvarivanju programa, ponajviπe iz obzira prema onima koje bihnehotice ispustila, a pisan je s namjerom da svjedoËi o iskrenom i sustavnom nastojanju HDBMB-ada sinergijom iskustva i potencijala svojih Ëlanova razvija i afirmira temeljnu molekularnu znanost oæivotu, znanost koja otkriva kako kompleksan i svrhovit molekularni sustav æivog organizma u interakciji s okolinom funkcionira putem koordiniranih, komplementarnih i kooperativnih procesa nadobrobit cjeline, znanost koja prepoznaje zakone odræivosti i razvitka æivota i predstavlja temeljprirodne filozofije koja Ëuva æivot u svim njegovim oblicima.
"Æive sustave zaπtiÊuje uroena manevarska sposobnost. Dualizam - stabilnost i fleksibilnost - intrinziËko je
svojstvo svih evolucijskih informacijskih sustava, od virusa do Ëovjeka i ljudskog druπtva."
(F. Jacob, Nobelova nagrada 1963.)
HDBMB 1976. - 2006.
51
Dobitnici Povelja, Priznanja i Zahvalnica
Povelje za prepoznatljiv osobni doprinos u stvaranju, razvoju te promicanju djelatnosti i
ugleda Druπtva dobili su dosadaπnji predsjednici HBD / HDBMB-a: Elsa Reiner, Ljubinka Vitale,
Berislav Pende, Milivoj PopoviÊ, Æeljko KuÊan, Mirna Flögel-MrπiÊ, Karmela BariπiÊ te predsjednici SBDJ-e: Pavao Mildner i Vito Turk.
Priznanja za znaËajan doprinos razvoju i organizaciji Druπtva dobili su dosadaπnji tajniciHBD / HDBMB-a: Boris Mildner, Vera Simeon, Mensura DraæiÊ, Zoran RadiÊ, Vladimir Mrπa,
Gordan Lauc, Jerka DumiÊ BelamariÊ, tajnica SBDJ-e Blanka Ries te predsjednice HB94 i HB98Jadranka Varljen i Ljubica Glavaπ-Obrovac.
Zahvalnice za dugogodiπnju suradnju i doprinos radu Druπtva dobili su ËlanoviPredsjedniπtva, Nadzornih odbora te Suda Ëasti Hrvatskog druπtva za biokemiju i molekularnubiologiju (abecednim redom): Marija AbramiÊ, Roberto AntoloviÊ, Tihomir Balog, Slobodan BarbariÊ, Branka BlagoviÊ, Sanja
DabeliÊ, Vladimir DeliÊ, †Slobodan –okiÊ, †Marijana Fiπer-Herman, Ivo FriganoviÊ, †Æeljko
Fuks, Vera Gall-Palla, †Vera Gamulin, Mirjana Gavella, Ines GlojnariÊ, Æeljko GolubiÊ, Ita
GruiÊ-Sovulj, Elizabeta Has-Schön, Carol Mirna Herak Kramberger, Daslav Hranueli, Sonja
IskriÊ, †Vera Johanides, Davor JuretiÊ, Ivan Karner, Dina KegleviÊ, Mladena Kirigin, Jasna
Kniewald, Zlatko Kniewald, Zrinka Kovarik, †Slavko Krvavica, Sergije Kveder, Irena Landeka,
Boris Lenhard, Sonja Levanat, †Kreπimir Lipovac, Vaskresenija Lipovac, Aleksandar LutkiÊ,
Anka MandruπiÊ, Gordana MaraviÊ, Saπka Marczi, Nevenka MariÊ, †Vera MikuliËiÊ, »edomila
HDBMB 1976. - 2006.
52
Milin, Maja Pavela VranËiË, Greta Pifat-Mrzljak, Jasenka Pigac, Franjo PlavπiÊ, Marjan
PribaniÊ, †Mihovil Proπtenik, Jasminka RupËiÊ, †Ivka Steiner-BioËiÊ, Ana StavljeniÊ-Rukavina,
Stanko ©ir, Boæidar ©traus, Sandra ©upraha Goreta, Dubravko Timet, Jelka TomaπiÊ, †Æeljko
TrgovËeviÊ, Donatella Verbanac, Drago VlaπiÊ, Ivana Weygand-–uraπeviÊ, Kristina Zvonar,
Tihana ÆaniÊ-GrubiπiÊ;
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta Republike Hrvatske,
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ∑ Razred prirodnih znanosti,
Srodna druπtva: Hrvatsko biofiziËko druπtvo, Hrvatsko bioloπko druπtvo 1885, Hrvatsko druπtvo
za biotehnologiju, Hrvatsko druπtvo medicinskih biokemiËara, Hrvatsko kemijsko druπtvo,
Hrvatsko prirodoslovno druπtvo, Druπtvo sveuËiliπnih nastavnika i drugih znanstvenika u
Zagrebu, HDBMB - Podruænica Rijeka, HDBMB - Podruænica Osijek, HDBMB - Podruænica
Split.
Fakulteti: SveuËiliπte u Zagrebu: Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Medicinski fakultet,
Prehrambeno-biotehnoloπki fakultet, Prirodoslovno-matematiËki fakultet, Veterinarski fakultet.
SveuËiliπte u Rijeci: Medicinski fakultet. SveuËiliπte Josip Juraj Strossmayera u Osijeku:
Medicinski fakultet, Odjel za biologiju. SveuËiliπte u Splitu: Fakultet prirodoslovno-
matematiËkih znanosti i kineziologije, Medicinski fakultet.
Ustanove: GlaxoSmithKline istraæivaËki centar Zagreb d.o.o.; Imunoloπki zavod d.d., Zagreb;
Institut za medicinska istraæivanja i medicinu rada, Zagreb; Institut Ruer BoπkoviÊ, Zagreb;
Pliva Hrvatska d.d., Zagreb; Podravka d.d., Koprivnica.
HDBMB 1976. - 2006.
53
Godiπnje nagrade Hrvatskog druπtva za biokemiju i molekularnu
biologiju mladim znanstvenicima
za 2003. ∑ Gordana MaraviÊ
MaraviÊ G., Bujnicki J. M., Feder M., Pongor S., Flögel M.Alanine-scanning mutagenesis of the predicted rRNA- binding domain ofErmC' redefines the substrate-binding site and suggests a model for protein-RNA interactions, Nucleic Acids Research 31 (2003) 4941-4949.
za 2004. ∑ Zrinka Kovarik
Kovarik Z., RadiÊ Z., Berman H. A., Simeon-Rudolf V., Reiner E., Taylor P.
Mutant cholinesterases possessing enhanced capacity for reactivation oftheir phosphonylated conjugates, Biochemistry 42 (2004) 3222-3229.
za 2005. ∑ Martina Bosnar i Sanja DabeliÊ
Bosnar M., Kelneri Æ., MuniÊ V., ErakoviÊ V., Parnham M. J.Cellular uptake and efflux of azithromycin, erythromycin, clarithromycin, telithromycin, and cethromycin, Antimicrobial
Agents and Chemotherapy 49 (2005) 2372-2377.
DabeliÊ S., Flögel M., DumiÊ J.Effects of aspirin and indomethacin ongalectin-3, Croatica Chemica Acta 78
(2005) 433-440.
za 2006. ∑ Goran ©inko
©inko G., »aliÊ M., Kovarik Z.para- and ortho-Pyridinium aldoximes in reaction with acetylthiocholine, FEBS Letters 580 (2006) 3167-3172.
HDBMB 1976. - 2006.
55
Proslava 30. obljetnice Druπtva u slikama na kongresu HDBMB2006
Lara BatiËiÊa, Maja »aliÊb i Goran ©inkob
a Zavod za kemiju i biokemiju, Medicinski fakultet SveuËiliπta u Rijeci, BraÊe Branchetta 20,
51000 Rijeka ([email protected])
b Jedinica za biokemiju i organsku analitiËku kemiju, Institut za medicinska istraæivanja i medicinu rada,
10000 Zagreb ([email protected], [email protected])
Fotografije u ovoj knjizi snimili su: Ruer Novak, Lara BatiËiÊ i Zrinka Kovarik.
Ispred Kulturnog centra Vodice: J. Varljen, Æ. KuÊan i E.
Reiner, a u pozadini Z. RadiÊ i J. E Segall.
K. BariπiÊ, predsjednica HDBMB-a od 2001.-2005. i
J. Varljen prilikom uruËivanja Povelje.
HDBMB 1976. - 2006.
56
Otvorenje plesa na kongresnoj veËeri:
J. Varljen i P. Mildner
E. Reiner i P. Mildner prilikom rezanja roendanske
HDBMB torte.
Na kongresnoj veËeri: B. Mildner, B. Ries, S. BarbariÊ i
Lj. Vitale.
Na kongresnoj veËeri: M. PopoviÊ, J. Varljen, P.
Mildner i E. Reiner.
HDBMB 1976. - 2006.
57
Na kongresnoj veËeri: dio
Znanstvenog i Organizacijskog
odbora HDBMB2006: sjede T. Balog,
I. Landeka, R. AntoloviÊ, L.
BatiËiÊ; stoje K. BariπiÊ, G.
MaraviÊ, M. »aliÊ, J. DumiÊ, Z.
Kovarik, J. Varljen, V. Mrπa i S.
DabeliÊ.
Sudionici Kongresa s
Farmaceutsko-biokemijskog
fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu na
kongresnoj veËeri: s lijeva ∑
S. ©upraha Goreta, S. »ubrilo,
M. ©evgiÊ-KlariÊ, J. DumiÊ,
L. Rumora, O. Gornik, G. MaraviÊ,
R. Novak, S. DabeliÊ.
HDBMB 1976. - 2006.
58
Sudionici Kongresa s Instituta Ruer BoπkoviÊ, Zagreb, na
kongresnoj veËeri: s lijeva - gornji red: M. LevaËiÊ Cvok, M.
Herak Bosnar, O. Vugrek, M. Grdiπa, T. Balog, S. Levanat,
N. Slade, M. Hadæija; s lijeva - donji red: A-M. Mikecin, A.
ZoriÊ, V. Musani, M. »retnik.
Sudionici Kongresa s Medicinskog
fakulteta SveuËiliπta u Rijeci u stanci
izmeu predavanja: s lijeva - B. BlagoviÊ,
R. PantoviÊ, J. Varljen, D. Detel,
S. VolareviÊ, G. »anadi JureπiÊ,
L. BatiËiÊ, D. BrozniÊ.
HDBMB 1976. - 2006.
59
Sudionici Kongresa s Medicinskog
fakulteta Osijek i KliniËke bolnice
Osijek u stanci izmeu predavanja: s
lijeva - Lj. Glavaπ-Obrovac, T.
Belovari, T. BaËun, S. PapiÊ, M.
Suver, S. Marczi.
Sudionici Kongresa s Instituta za
medicinska istraæivanja i medicinu
rada, Zagreb, na kongresnoj veËeri: s
lijeva - Z. Kovarik, D. Breljak, M.
LjubojeviÊ, S. Berend, M. »aliÊ, D.
Balen, I. SaboliÊ, M. Peraica.
HDBMB 1976. - 2006.
60
Nakon otvorenja kongresa, trenutak opuπtanja: s lijeva - T. Balog, K. BariπiÊ, I. Landeka, J. Varljen, ».
Milin, S. VolareviÊ, R. AntoloviÊ, V. Mrπa, T. ÆaniÊ GrubiπiÊ.
U stanci izmeu predavanja: J. DumiÊ,
J. Varljen, Z. RadiÊ, Z. Kovarik i
K. BariπiÊ.
HDBMB 1976. - 2006.
61
NP Krka, vidikovac: sudionici
Kongresa HDBMB2006.
Povratak s kongresnog izleta u
NP Krka: sudionici Kongresa
HDBMB2006 i klapa “Stari
prijatelji”, koji su pratili
sudionike tijekom izleta.
Fotografija je snimljena uz
obalu ispred Hotela Olympia,
Vodice.
HDBMB 1976. - 2006.
62
In memoriam: prof. dr. sc. Vera Gamulin (1948.-2006.)
slika gore: HDBMB2006, NP Krka, na brodu: V. Gamulin u druπtvu V. Parpure
slika dolje: otvorenje Kongresa, sveËana veËera: J. TomaπiÊ, T. Balog, V. Gamulin, V. Mrπa
HDBMB 1976. - 2006.
63
Prilog: Popis Ëlanova HBD/HDBMB
Ljubinka Vitale
Zavod za organsku kemiju i biokemiju, Institut Ruer BoπkoviÊ, BijeniËka c. 54, 10 002 Zagreb,
Ovaj popis sastavljen je na osnovi HBD/HBDMD arhive upisa Ëlanova do kraja2007. uz naznaku godine uËlanjenja. Uz neka imena godina uËlanjenja je podcrtana πtooznaËava moguÊe odstupanje za ± 1 godinu.
PoËasni Ëlanovi Druπtva imenovani su na Godiπnjim skupπtinama Druπtva.
AbramiÊ Marija 1978, Ajduk Jakov 2002, AlebiÊ Kolbah Tanja 1977, AljinoviÊ VuËiÊ Vedrana
2000, AmbrioviÊ Ristov Andreja 1992, AniÊ Marijana 1993, Antica Mariastefania 1998,
AntoliÊ Snjeæana 1994, AntoloviÊ Roberto 1994, Antulov Anelka 1980, ArapoviÊ Jurica 2007,
ArdaliÊ Daniela 1988, AvdagiÊ Nesina 1999,
BabiÊ Car Jasenka 1984, BabiÊ Gojmerac Tihomira 1988, BabiÊ Nermina 1999, BabiÊ Fedora
2007, BaËun Druæina Viπnja 1995, Bago Anita 1997, Balen Biljana 2004, BalenoviÊ Kreπimir
1977, Balint Lazar 1980, Balog Tihomir 1988, Ban Nenad 1980, Banjanac Mihailo 2006,
BaraË Ana 1998, BarbaliÊ Maja 2005, BarbariÊ Slobodan 1976, BarberiÊ Monika 1999, BariÊ
Nevenka 1976, BariπiÊ Karmela 1987, BaπiÊ ZaninoviÊ Tamara 1997, BatiËiÊ Lara 2005,
Bauer Nataπa 1997, Bauman Mirela 1997, Baus LonËar Mirela 1997, Begonja Antonija 2002,
Benjak Andrej 2006, BeketiÊ OreπkoviÊ Lidija 1993, Berend Suzana 2007, Bertoπa Branimir
2004, Beπlo Drago 1993, BilandæiÊ Nina 1995, BiliÊ Irena 1988, BilokapiÊ Silvija 2001,
Bingulac PopoviÊ Jasna 1988, BioËiÊ Steiner Ivka 1977, BirtiÊ Simona 2004, Biruπ Mladen
1980, Biruπ Ivan 2002, BiukoviÊ Goran 1994, BlagoviÊ Branka 1989, BogdanoviÊ Zoran 1991,
BojËiÊ Brankica 1998, BokuliÊ Ana 2000, Boraska Vesna 2005, BorËiÊ Olga 1979, BoroviÊ
Suzana 1996, Bosak Anita 2000, Bosnar Martina 2001, Boπnjak Berislav 2005, Boæina Nada
2001, BradiÊ Zdravko 1980, Brajπa Karmen 1988, BrËiÊ-KostiÊ Krunoslav 2001, Brdar Branko
1980, Bregant Nada 1977, BrijaËek Ljerka 1998, BrkiÊ Kristina 1999, BrozniÊ Dalibor 2006,
BrozoviÊ Anamarija 1999, Bruvo Branka 1997, BubiÊ Ivan 2002, BuËeviÊ Brankica 1997,
BuËeviÊ PopoviÊ Viljemka 1998, Budak Vesna 1990, Budiπa Nediljko 1997, Bukovec Æeljka
1993, Butula Ljubica 1979, Bzik Posavec Ljubica 1980,
HDBMB 1976. - 2006.
64
Car Æeljka 2002, CareviÊ Olga 1976, Ceraj-CeriÊ Klier Ljerka 1982, Cerkovnikov Eugen 1977,
Cerovac Æeljka 1996, Crnek Kunstelj Vesna 1997, CrniÊ Ivana 1997, CrnkoviÊ Slaven 2002,
Cvitaπ Andrina 1987, Cvija Hrvoje 2007, Cvrtila Dragutin 1981, Cvrtila Æeljka 2002,
»ajavec Branka 1997, »ajavec Stanislav 1990, »aliÊ Maja 2006, »anadi JureπiÊ Gordana
2006, »asl Martin-Tin 1982, »astek AnËica 1983, »engiÊ Emina 1999, »epo Tina 2002, »erni
Silvija 2002, »esi Vlasta 1984, »ikeπ »uliÊ Vedrana 2006, »imbora Zovko Tamara 2004, »osiÊ
Koviljka 1985, »retnik Maja 2005, »ubrilo Sonja 2006, »udiÊ Mare 1995, »udiÊ Predrag 1995,
»uliÊ Ognjen 1990, »voriπËec Dubravka 1977,
∆elap Ivana 2005, ∆etkoviÊ Helana 1998, ∆iπko AniÊ Blaæenka 1999, ∆oriÊ Jozo 2000, ∆osoviÊ
»edomir 1984, ∆urko MarËec Ljiljana 1979, ∆urlin Marija 1997,
DabeliÊ Sanja 1997, Davila Duπan 1980, Davila Tatjana 1980, Deban Lidija 2007, Delaπ
Leuπtek IvanËica 1982, Denteπ Julija 1987, Deponte Romeo 1978, Derkos Sojak Vlasta 1982,
Detel Dijana 2006, DeviÊ Mikac Mirna 1978, DobroviÊ Jenik Davorka 1983, DodikoviÊ
JurkoviÊ Vesna 1997, DojËinoviÊ Danijel 2001, Dominez Jelena 1980, DomitroviÊ Robert 2006,
Dovhanj Jasna 1993, DraæenoviÊ Kristina 1978, DraæiÊ Mensura 1976, DraæiÊ Tonko 2007,
DrmiÊ Irena 1999, DumiÊ BelamariÊ Jerka 1996, Durajlija ÆiniÊ Sonja 1989, Durgo Ksenija
2002,
DæamiÊ Emir 1993, Dæuvo Almira 1999,
–apiÊ Vesna 1992, –erek Lovorka 2001, –ermiÊ Damir 1998, –ikiÊ Domagoj 2002,
–okiÊ Slobodan 1976, –urinec Martina 2005,
Eger Magdalena 1978, ErakoviÊ Haber Vesna 1993,
Faller Nikola 1976, Feher TurkoviÊ Lana 1997, Ferenac Marina 2002, FilipiÊ Sanda 1997,
FilipoviÊ Josip 1983, Fisher Herman Marijana 1976, Flajs Dubravka 2007, Flögel MrπiÊ Mirna
1976, FrancetiÊ –urica 1979, FranciπkoviÊ Lenka 1989, FranËiskoviÊ »op Radojka 1978,
Frank Saπa 1995, FranjeviÊ Damjan 2001, FranjiÊ Nevenka 1983, Froebe Ana 1997, Fuks
Æeljko 1977, Fulgosi Hrvoje 2002, FuraË Ivana 1993,
HDBMB 1976. - 2006.
65
Gall Palla Vera 1976, GaloviÊ Rengel Ruæica 1998, GaloviÊ Magda 2007, Gamulin Stjepan
1976, Gamulin Vera 1976, Gavella Mirjana 1979, Gelo PujiÊ Mirjana 1990, GetaldiÊ ©varc
Biserka 1996, Giacometti Jasminka 2005, GjuraËiÊ Kreπimir 1995, GlasnoviÊ Maπa 2000,
Glavaπ Kristina 2000, Glavaπ Obrovac Ljubica 1988, GlojnariÊ SpasiÊ Ines 1995, GodiniÊ
Vlatka 2005, GolubiÊ Æeljko 1976, Gornik Ivan 1996, Gornik Olga 1999, Gorup Martina 1989,
GospoËiÊ Ljerka 1983, GrËeviÊ Danka 1998, GrdiÊ Marija 2004, Grdiπa Mira 1982, GregoriÊ
Sandra 2002, GripariÊ Lorena 1992, GruiÊ Sovulj Ita 1992, Gugo Ortolan Marija 1976, Guina
Tina 1991, GuljelmoviÊ Marija 2002, GvozdanoviÊ Katarina 2003,
Habazin Novak Vlasta 1976, Habijanec Lidija 2007, HadæiosmanoviÊ Tofant Alenka 1980,
Halec Gordana 2005, Hankonyi Vladimira 1984, Halimi Setar 1988, Halupecki Edyta 1998,
Harcet Matija 2002, Has Schön Elizabeta 1997, Hasan Milena 2000, HasiÊ Sabaheta 1999,
Heffer Lauc Marija 1993, Herak Bosnar Maja 1997, Herak Janko 1982, Herak Kramberger
Carol 1990, HiniÊ Ban Viπnja 1980, Hlevnjak Mario 2005, HoËevar Danijela 1989, HorvatiÊ
Marija 1979, HraniloviÊ Dubravka 1996, Hruπ Ana 2001, Hræenjak Anelko 1995, Hudina
Domladovec Marijana 1993, Hus Mihovil 1997, HuskiÊ Jasminko 1999, Husnjak Koraljka
2004, Huzjak Draæen 1990,
Ilakovac Tin 1993, IlËiÊ Marija 1997, IskriÊ Sonja 1976, IvanËiÊ Ivana 1997, IvaniπeviÊ Ana
Marija 2000, IvetiÊ Vanesa 2001,
JadriÊ Radivoj 1999, JajËanin Nina 2005, Jakopec Sanjica 2000, JakπiÊ Æeljko 2000, JandriÊ
Zlatica 1983, JaniÊ Damir 1996, JariÊ Jelena 2004, Jasprica Ivona 2004, JeliËiÊ Dubravka
1976, JeliÊ Dubravko 2001, JeliÊ Marko 2003, JerbiÊ Jasna 1980, JeriËeviÊ Æeljko 1978,
JerkoviÊ Boæidar 1994, JeronËiÊ Ana 1999, Jeæek Davor 1994, Johanides Vera 1976, JosiÊ
–uro 1995, Jovanov MiloπeviÊ Nataπa 1999, JovanoviÊ Marko 1997, JoviËiÊ Mile 1997,
JuraniÊ Martina 2007, JurasoviÊ Jasna 1997, JuretiÊ Nenad 1981, JuriËiÊ Ivan 1980, JuriÊ
Albin 1993, JuriÊ Snjeæana 2005, Jurilj Nenad 1987, JuriπiÊ Blaæenka 1997, JurkoviÊ Zorica
1998, JuπiÊ Mirna 1976,
HDBMB 1976. - 2006.
66
Kalanj Bognar Svjetlana 1995, Kardo Romeo 2001, Karija VlahoviÊ Monika 2004, KataviÊ
Vedran 1998, KatiÊ Maπa 1993, KatuπiÊ HeÊimoviÊ Silva 1990, KavgiÊ Petar 1978, KegleviÊ
Dina 1976, KeloviÊ Smiljana 1978, Kilvain Neda 1978, Kirigin Mladena 1976, KlisoviÊ Dino
1993, KljajiÊ Ksenija 1977, KneæeviÊ Ana 2007, Kniewald Jasna 1976, Kniewald Zlatko 1976,
Kobrehel –ore 1977, Kobrehel Irena 1993, Kocijan Irena 1993, KojiÊ ProdiÊ Biserka 1994,
Komar Arijana 2002, Koren Eugen 1977, Korica Tamara 1998, Korolija Marina 2007, Kos
Erika 1977, Kos Ksenija 1992, Koselac Ivan 2007, KostiÊ Vera 1976, Koπuta Tanja 1985,
KovaËeviÊ Tamara 1997, KovaËiÊ Nataπa 1998, Kovarik AntoloviÊ Æeljka 1996, Kovarik Zrinka
1996, KozloviÊ Marija 1993, Kozmar Dragutin 1998, KozuliÊ Branko 1981, KraËun Ivica 1978,
KraËun Stjepan Kreπimir 2005, Kralj Marijeta 1994, Krauthacker Blanka 1978, Kriπko Anita
2005, KriæanoviÊ Dubravka 1976, Krmek Helfrik Boæena 1998, Krsnik Æeljka 1999, Kruljac
LetuniÊ Anamarija 1998, Krvavica Slavko 1979, KuËak Ana 2007, KuÊan Ira 1982, KuÊan
Æeljko 1976, KujundæiÊ Nikola 1980, Kunec VajiÊ Estera 1978, Kurelec Branko 1977,
KuzmanoviÊ Slavica 1980, Kveder Sergije 1976,
Landeka Irena 1997, LakuπiÊ Nevenka 1988, Lauc Gordan 1993, LegoviÊ Biserka 1979, Leljak
LevaniÊ Dunja 1999, Lenhard Boris 1996, Lepeduπ Hrvoje 2001, Lepur Adriana 2007, Lesjak
Sonja 2004, LeπËiÊ Ivana 2000, LetuniÊ Ivica 1997, Levak Frank Sonja 1995, Levanat Sonja
1988, LikiÊ Saπa 2005, Lipak Ivana 1988, Lipovac Kreπimir 1976, Lipovac Vaskresenija 1977,
LisiËar Branko 1976, LonËar Jovica 2007, LonËarek Jadranka 1995, LonËariÊ Iva 1998,
LopandiÊ Ksenija 1983, LorkoviÊ Zdravko J. 1993, LucijaniÊ JustiÊ Vlatka 1986, LukaË Josip
1977, LukiÊ Bilela Lada 1997, LukiÊ Ivan Kreπimir 1998, LukiÊ KubanoviÊ Veronika 1998,
LukiÊ Martina 1997, LutkiÊ Aleksandar 1876,
Ljubenko Mihelj Sanela 2005, LjubiËiÊ –urica 1979, Ljuboja Lorenka 1999, LjubojeviÊ
Marija 2007, LjuboviÊ Edina 1997,
HDBMB 1976. - 2006.
67
MaËek Boris 1996, Maglica Æeljka 2002, Majhen Dragomira 2001, Makanec Vlatka 1999, MaliÊ
Ana 2004, Malnar Martina 2007, MandariÊ Sanja 2007, ManduπiÊ Tamara 1999, MaraviÊ
Aleksandra 2001, MaraviÊ Gordana 1997, MarceliÊ Tea 2002, Marchesi Vanja 2007, Marzci
Saπka 1998, MariÊ Nevenka 1979, MariÊ Zvonimir 1977, MariniÊ Jelena 2006, MarjanoviÊ
Nikola 2002, MarkotiÊ Anita 1998, MarkoviÊ Ivan 1976, MarkoviÊ Maja 2006, MarkoviÊ Stribor
2004, MartinoviÊ Snjeæana 1993, MartinoviÊ Valerija 1989, MaruπiÊ Ana 1998, MatanoviÊ
Maja 2002, Matak VinkoviÊ Dijana 1998, MatijaπiÊ Mario 2002, MatijeviÊ Sosa Julija 1997,
MatkoviÊ Katarina 2007, Matovina Mihaela 2001, MatuliÊ Maja 2001, Maysinger Duπica 1984,
MeÊava Nataπa 2003, Meugorac Popovski Mila 1997, Meugorac TreπËec Ana 1977, Mendler
Sanja 1998, MesariÊ Marko 1976, MeπtriÊ Silvija 1997, MeπtroviÊ Tomislav 1998, MeπtroviÊ
Vedrana 1996, MihaljeviÊ Boris 2003, MihaljeviÊ Ivanka 1976, MihaljeviÊ Snjeæana 2001,
MihanoviÊ Branka 1976, MikaËiÊ PaπaliÊ Daria 1997, Mikecin Ana-Matea 2005, MikoË Andrea
1993, Mildner Boris 1978, Mildner Pavao 1976, MiliÊ Astrid 1997, Milin »edomila 1976,
MilinkoviÊ Luka 1994, MilkoviÊ Stevan 1978, MilostiÊ Srb Andrea 1999, MiloπeviÊ Ana 2002,
MiloπeviÊ Ira 2001, MiπkoviÊ Katarina 2007, MitiÊ Viπnja 1997, Mitrikeski Petar 1997,
MoËibob Marko 2004, MoÊan Sanja 1992, MohoroviËiÊ Elen 1978, MojËec Vesna 2006,
MomiroviÊ »uljat Jelena 1980, Montana Vedrana 1997, Mravinac Brankica 1997, MrkiÊ
RoπËiÊ Branka 1999, Mrπa Vladimir 1981, MrπiÊ Jasenka 1996, Mulac JeriËeviÊ Biserka 1978,
MuniÊ Vesna 2000, Muraja Jasmina 1992, Musani Vesna 2002,
Nagy Vanja 2007, Najman Marija 1978, Nakaπ-IËingiÊ Emina 1999, Narandja Tatjana 1985,
Nemet Ina 2003, NinkoviÊ Milena 1995, Noethig Laslo Vesna 1985, Novak MirËetiÊ Renata
1997, Novak Ruer 2006, Novak Ivana 2007, NovakoviÊ Zlatica 1978, NoæiniÊ Danijela 2002,
NujiÊ Krunoslav 2002,
Ondruπek Vilko 1983, OrhanoviÊ Stjepan 1996, OrliÊ Iva 2002, OrliÊ Sandi 2006, OrπiÊ
Dagmar 1978, Osmak Maja 2001, OstojiÊ KoliÊ Sanja 1987, OzretiÊ Mirjana 1978, OzretiÊ
Petar 2007, OæegoviÊ Boæena 1978,
HDBMB 1976. - 2006.
68
PantoviÊ Radojka 1989, PapiÊ Stana 2006, ParaviÊ RadiËeviÊ Andrea 1996, Pavela VranËiÊ
Maja 1987, PaveliÊ Kreπimir 1998, PavkoviÊ Elizabeta 1987, PavliniÊ Dinko 2001, PavloviÊ
Branka 1983, PavokoviÊ Dubravko 2005, Peharec Petra 2005, PejnoviÊ Lana 1999, Pende
Berislav 1978, PeriÊ Nataπa 1997, Periz Goran 1988, PeπiÊ Nenad 1988, Peπut MikinËiÊ Mira
1984, Petek Iva 1997, Petek Marijan 1980, Peter KataliniÊ Jasna 1995, Petlevski Roberta 2001,
PetranoviÊ Dina 1998, PetranoviÊ Dragutin 1998, PetranoviÊ Mirjana 1985, Petrik Jozsef
1997, PetrinoviÊ Marija-Magdalena 2001, PetroviÊ PerokoviÊ Vesna 1999, PetroviÊ Siniπa
1986, PetroviÊ Vlatka 2001, Pifat Mrzljak Greta 1977, Pifat SulejmanoviÊ Andrea 1986, PiraliÊ
Rifat 1977, Piπkur Vesna 1998, PlavπiÊ Franjo 1978, PlavπiÊ Vesna 1977, Plohl Miroslav 1985,
Podnar Martina 1996, Podravec Marija 1976, Pokorny Miroslav 1978, Polak Danijela 1989,
Poljuha Danijela 1996, Pompe Gotal Jelena 1976, PopoviÊ Hadæija Marijana 1992, PopoviÊ
Matijaπec Bogdanka 1993, PopoviÊ Milivoj 1976, Posavec Mirjana 1984, Povalec Snjeæana
1984, Prauhart PilepiÊ Boæena 1976, PredragoviÊ Tatjana 2000, Prester Ljerka 1987, Primer
MohoriÊ Snjeæana 1984, PrimoæiË Ines 2002, Proπtenik Mihovil 1983, ProtiÊ Miroslava 1976,
ProtiÊ Nedeljka 1978, PujiÊ Petar 1989, Puntarec Vitomir 1994,
RaËki ©argonja Viπnja 1976, RadakoviÊ Margareta 1978, Radelj Marija 1997, Radeljak Sanja
1997, RadiÊ Boæica 1993, RadiÊ Zoran 1981, RadojËiÊ Vedran 2007, RadovanoviÊ Jovan 1999,
RadoviÊ Milvia 1978, RajkoviÊ Valentina 2006, RandiÊ Milan 1978, Razdorov Genadij 1997,
Reiner Elsa 1976, RendiÊ Dubravko 1997, RendiÊ Slobodan 1979, ReπetiÊ Josip 1983, Ribar
Slavica 1997, Ries Blanka 1976, Rijavec Marija 1977, Riænar ReπetiÊ Vesna 1983, RogiÊ Dunja
1987, RokniÊ Merczi Saπka 1998, Rokov Plavec Jasmina 1997, Roπa Jagoda 1991, Rubelj Ivica
1988, Rumora Lada 1997, RupËiÊ Jasminka 1976, Rusak Gordana 2001, RuædiÊ Ibrahim 1988,
RuæiÊ Nada 1977,
SaboliÊ Ivan 1976, Salaj ©mic Erika 1993, Salopek Sondi Branka 2007, Samaræija Ita 1988,
SankoviÊ Mauricio 1988, Sauerborn KlobuËar Roberta 2005, Schönfeld Wolfgang 1998, SertiÊ
Jadranka 1993, SesartiÊ Ljubica 1993, Sever Sanja 1989, Sikirica ∆avar Jelena 1999, Simeon
Rudolf Vera 1976, SinËiÊ Nino 2007, Slade Dea 2004, Slade Neda 1993, Smerdel Stanislav
1978, SmeriÊ Zlata 1984, Smokvina Davor 1977, Smola Dijana 1988, SoboËanec Sandra 2004,
Sokele Branka 1977, SoriÊ Jasna 1988, StankoviÊ Katica 1979, StavljeniÊ Rukavina Ana 1983,
StjepandiÊ Diana 1999, Strelec Ivica 2000, Stroszel Janoπ 1977, StupareviÊ Igor 2006, Stupin
PolanËec Darija 2002, Suπac Ksenija 1997, Suver Mirjana 2006, Svetec Ivan-Kreπimir 2002,
Sviderek Kazimir 1977,
HDBMB 1976. - 2006.
69
©agi Dijana 1997, ©ale Sanja 1993, ©ariÊ Ana 2007, ©Ëedrov Oleg 1976, ©ebeËiÊ Blaæenka
1979, ©eriÊ Vatroslav 1998, ©erman Ljiljana 2005, ©eruga Martina 2001, ©ikiÊ Eleonora 1993,
©imaga ©umski 1976, ©imiÊ Mirjana 1998, ©imundiÊ Ana-Marija 2000, ©imundiÊ Morana
1999, ©inko Goran 2000, ©ir Stanko 1976, ©karica Mario 2003, ©koriÊ Dijana 1998, ©krinjariÊ
©poljar Mira 1979, ©poljariÊ Jasminka 2004, ©tefanoviÊ Mario 1997, ©tefulj Jasminka 1997,
©tilinoviÊ Luka 1977, ©torga TomiÊ Danijela 1995, ©traus Boæidar 1976, ©tuglin Anita 2000,
©unjiÊ Vitomir 1993, ©upraha Goreta Sandra 1997, ©verko Ana Viπnja 1976, ©vob Dubravka
2001,
TajiÊ Melita 1978, TakaË Boris 1998, TepariÊ Renata 1994, TerziÊ Janoπ 1998, TijaniÊ Tamara
2007, Timet Dubravko 1977, TiπlariÊ Dubravka 1980, ToiÊ Nivio 1977, TomaπiÊ Jelka 1976,
Tomerlin Ljiljanka 1977, TomiËiÊ Maja 1995, TomiÊ Davorka 1996, TomiÊ PisaroviÊ Sranka
2002, TomiÊ Sanja 1994, TomiπiÊ Olga 1977, TomljenoviÊ Andrea 1997, TopiÊ Elizabeta 1986,
Tota Marin 2006, Traven Ana 1997, Turk Ranka 1984, Turk Romana 2006, Turk Zdenka 1995,
Tuπak Martina 1998,
UgarkoviÊ –urica 1985, UgarkoviÊ Tatjana 1983, Ukrainczyk Tatjana 1993,
Valinger Zdenka 1977, VardiÊ Irena 2001, Varga DefterdareviÊ Lidija 2003, Varljen Jadranka
1981, Vedrina DragojeviÊ Irena 1979, Verbanac Donatella 1989, Verstovπek Sran 1989,
VidoviÊ PupiÊ Boæidarka 1997, VikiÊ-TopiÊ Smiljka 1986, VinkoviÊ Mladen 1998, Vitale
Ksenija 1992, Vitale Ljubinka 1976, VladuπiÊ Tomislav 2007, VlahoviËek Kristian 1997,
VlahoviÊ Maja 1997, VlahoviÊ Zahradka Ksenija 1997, VlaπiÊ Drago 1980, VlaπiÊ Ignacija
2005, VlaπiÊ Lidija 1978, VolareviÊ Siniπa 2005, Volf Biserka 1980, VorkapiÊ FuraË Jasna
1993, VraniÊ Jasmina 1997, VuËkov Ana Marija 1994, Vugrek Oliver 2006, Vujaklija Duπica
1993, Vuk PavloviÊ Stanimir 1977, VukeliÊ Bojana 1978, VukeliÊ Æeljka 1996, VukoviÊ
Rose-Mary 2007, VuliÊ Marin 2000,
Zafirova Biljana 2007, Zagrajski Nataπa 1997, Zahradka Davor 1997, Zavoreo Iris 1994,
Zgaga Zoran 1988, ZgrabljiÊ Nevenka 1979, ZubanoviÊ Mira 1977, ZvizdiÊ Denisa 1999,
Zvonar Kristina 1996,
Æafran Novak Jelena 2005, Æaja Roko 2007, ÆaniÊ GrubiπiÊ Tihana 1979, ÆgombiÊ Knight
Mirna 1989, ÆuvaniÊ Josip 1979,
Wagner Jadranka 1998, Wagner Jasenka 2003, Weygand –uraπeviÊ Ivana 1976, Winterhalter
JadriÊ Mira 1999, Wolf »oporda Alka 1984.
HDBMB 1976. - 2006.
70
PoËasni Ëlanovi Druπtva
Norman W. Aldridge,
Toxicology Unit, Medical Research Council, Velika Britanija
Peter Campbell,
University College London, Velika Britanija
Nathan Sharon,
Weizmann Institute of Science, Izrael
HDBMB 1976. - 2006.
71
Dieter Söll,
Yale University, SAD
Palmer W. Taylor,
University of California at San Diego, SAD
Vito Turk,
Institut Joæef ©tefan, Slovenija
Plenarno predavanje, HDBMB2006