24. maj 2013
DESCRIPTION
24. maj 2013.TRANSCRIPT
PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ AD
BROJ 20 CENA 30 DIN.
www.caglas.rs
^A^AK, 24. MAJ 2013. GODINEGODINA LXXX, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM
tel. 226-000; 346- 000
www.viza-nekretnine.co.rs strana 4.
Od ovog broja sve fotografije
~a~anskih maturanata, osim u listu,
objavqujemo i na portalu www.cagl
as.rs
PATRIJARH
SLU@IO
SVETU
LITURGIJU
Osve}en hram u Ka~ulicama
strana 3.
Branko Nedovi} i Dragi{a Petkovi},
zajedno do ortopetskog pomagala
strana 9.
MEHANI^KI
FIZIOTERAPEUT
Preduze}e „Milan Blagojevi} - Namenska”
strana 13.
OBELE@ILI
64 GODINE
POSTOJAWA
U poseti Zoranu Nikitovi}u,
vo}aru iz Miokovaca
NEOPHODNA VE]A
POMO] DR@AVEstrana 17.
[ahovski turnir
u Gora~i}ima
strana 12.
A OD KUMA
MAT!
Delegacija Republike Iraka
u poseti ^a~ku
SRPSKE FIRME
PONOVO
U IRAKU
2 PETAK 24. MAJ 2013. GODINEMARKETING
marketing 032/342-276
PETAK 24. MAJ 2013. GODINE
OSVE]EN HRAM U KA^ULICAMA
3DRU[TVO
IZVR[NI DIREKTOR: Svetlana Bojovi}
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi} tel: 032/377-107 032/342-276 [email protected]
REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi}, Irena Milo{evi} i Negovan [uti} (fotoreporter).
ODBOR DIREKTORA: Svetlana Bojovi}, Vladimir Jova{evi} i Negovan [uti}
PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}. [email protected]
ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije: 032/377-108 032/ 344-772 [email protected]
MARKETING: Gordana Jovanovi} i Radmila Savkovi} tel: 032/342- 276, faks: 032/344-772 [email protected] Rukopisi se ne vra}aju. [tampa: GPK „[tamparija Borba“www.caglas.rs
Up r i s u s t v u
brojnih me-
{tana, gosti-
ju, crkvenih i
dr`avnih zva-
ni~nika, pro{le subote, je
u Ka~ulicama osve}en
hram posve}en ro|ewu
Presvete Bogorodice (ma-
la Gospojina). Temeqi za
ovu crkvu iskopani su jo{
tridesetih godina pro-
{log veka. Od tada je pola-
ko gra|ena, ali i nagriza-
na ratom, zubom vremena i
sudskim sporovima. Ne-
davno je zavr{ena i posle
osve}ewa, spremna da pri-
mi vernike sa svih strana.
Prvu Svetu liturgiju u
novom ka~uli~kom hramu,
osim ~a~anskih sve{teni-
ka, slu`ili su patrijarh
Srpske pravoslavne crkve
Irinej i vladika [uma-
dijski Jovan. Od kada je
ustoli~en na ~elo SPC,
Irinej je pro{le subote
prvi put zvani~no posetio
svoj rodni kraj.
- Kada jedan doma}in
gradi dom, raduju se wego-
va porodica, srodnici i
prijateqi. Ako gradimo
{kolu, raduju se deca i ~i-
tav taj kraj. Jer {kola je,
bar do sada, bila drugi
hram, drugo mesto gde se
sti~u znawe i pogled na
svet i `ivot. Kada gradi-
mo jedan hram, tada se ra-
duju i nebo i zemqa. Raduje
se Gospod, kada jedan na-
rod podi`e crkve i mana-
stire. To je dokaz gde su
narodu srce i du{a. Srce
na{eg je uvek bilo sa Bo-
gom, zato smo mogli da
pre`ivimo i 500 godina
pod Turcima. Imali smo
zalog Duha svetog, crkve i
manastire - rekao je par-
tijarh Irinej i podsetio
da su, osim materijalnih,
Bogu najugodniji hramovi
u na{im srcima i du{ama:
- Svi mi koji smo kr-
{teni postali smo `ivi
hramovi u kojima obitava
Duh sveti koji se obnavqa
svetim tajnama, svetim `i-
votom, a najvi{e onda ka-
da pristupimo ~a{i Bo-
`ijoj, primimo u sebe Go-
spoda i postanemo jedno sa
wim. U te hramove se Go-
spod najradije useqava i
za to bi trebalo da nam
pomognu ovi materijalni
hramovi.
Posle Svete liturgije,
partijarh je u ime Srpske
pravoslavne crkve, nagra-
dio ministra gra|evine i
urbanizma Velimira Ili-
}a Ordenom Svetog cara
Konstantina za doprinos
u izgradwi crkve Presvete
Bogorodice u Ka~ulica-
ma. Zahvalnicu SPC do-
bili su gradona~elnik
^a~ka Vojislav Ili}, kao
i javna preduze}a i usta-
nove koje su u~estvovale u
gradwi ovog hrama. Veli-
ki doprinos dali su i me-
{tani Ka~ulica.
- Drago mi je da smo ko-
na~no sve zavr{ili. Dosta
qudi iz sela je pomoglo,
nismo hteli da crkva stoji
nedovr{ena da propada i
kisne. U ^a~ku je trenutno
pet crkava u izgradwi, u
Rakovi, Ostri, u ^a~ku
gradimo Duhovni centar
vladike Nikolaja, u Pri-
jevoru. Vrlo brzo }e biti
osve}en i hram posve}en
Svetom caru Lazaru na br-
du Qubi}u - najavio je Ve-
limir Ili}. Kako je Ili}
rekao, patrijarh Irinej
prisustvova}e i osve}ewu
hrama u Qubi}u. To bi
trebalo da bude vrlo sko-
ro, odmah posle Vidovda-
na. Z. J.
PATRIJARH SLU@IO
SVETU LITURGIJU
Vladika Jovan i patrijarh sa sve{tenstvomOsve}ewe crkve Presvete Bogorodice
Orden cara Konstantina za Velimira Ili}a Zahvalnica i za gradona~elnika
4 PETAK 24. MAJ 2013. GODINEPRIVREDA
Ambasador Francuske u
Srbiji Fransoa Gzavije
Denio posetio je u petak
^a~ak. On se prvo sastao sa pred-
stavnicima Grada, koji su ga upo-
znali sa privrednim i turisti~-
kim potencijalima ^a~ka, a za-
tim je posetio firmu “SNE
Energy”, koja proizvodi opremu
za trafo stanice prema licenci
francuske firme “[najder elek-
trik”.
Gradona~elnik Vojislav Ili}
rekao je da je sa ambasadorom do-
govoren susret delegacije pri-
vrednika Francuske i ^a~ka, u
ciqu dubqe ekonomske saradwe,
koja je u posledwe dve decenije
usporena zbog recesije.
- Predstavili smo potenci-
jalne resurse i zamolili wegovu
ekselenciju da jedna privredna
delagacija iz Francuske poseti
^a~ak, da poku{amo da usposta-
vimo ekonomsku saradwu sa jo{
nekom firmom iz ove zemqe. Do-
bili smo obe}awe da }e se to do-
goditi kada se sa puta vrati Dra-
goqub Damjanovi}, direktor
“[najder elektrika” za Srbiju i
Crnu Goru - reko je Ili}.
Ambasador Francuske Fran-
soa Gzavije Denio naglasio je da
je ovo prva wegova oficijelna
poseta ^a~ku i da se nada daqoj
saradwi Francuske i na{eg gra-
da:
- Nadam se da }emo nastaviti
da gradimo dobre odnose, kako na
ekonomskom, tako i na kulturnom
planu. Za sada postoji ekonomska
saradwa, koja je ostvarena sa
firmom “[najder elektrik”. Na-
`alost, ekonomska kriza u svetu
sputava br`i razvoj ekonomske
saradwe.
Nakon razgovora sa lokalnim
rukovodstvom, ambasador Denio
posetio je firmu “Elektrovat”,
koja je osnovala fabriku “SNE
Energy”, izraziv{i zadovoqstvo
{to je posetio kompaniju koja u
svojoj proizvodwi koristi naj-
moderniju tehnologiju.
- Veliko mi je zadovoqstvo
{to sam danas ovde na poziv kom-
panije “[najder elektrik”, u fa-
brici koja je rezultat partner-
stva doma}e i francuske kompa-
nije i jednom od energetski naje-
fikasnijih postrojewa u zemqi.
Francuska ambasada je izuzetno
ponosna na ovu saradwu i nadam
se da }e ovakvi projekti postati
sve u~estaliji u Srbiji - rekao je
ambasador Denio. Kompaniju
“SNE Energy” osnovalo je predu-
ze}e “Elektrovat” 2011. godine, u
ciqu proizvodwe elektroener-
getske sredwenaponske opreme po
licenci renomirane multinaci-
onalne kompanije “[najder elek-
trik”. Fabrika je izgra|ena po
najstro`ijim tehni~kim i tehno-
lo{kim zahtevima i prema kon-
ceptu “zelene, pametne i poslov-
no-edukativne zgrade”, koja za
grejawe i klimatizaciju koristi
obnovqive izvore energije - to-
plotu zemqe sistemom geotermi-
je, dok je kompletan krov objekta
pokriven fotonaponskim }elija-
ma. Nakon posete kompaniji
“SNE Energy”, ambasador Fran-
cuske posetio je i ~a~ansku Gim-
naziju, Narodni muzej i Gradsku
bilblioteku.
I. M.
RAZGOVORI O MOGU]OJ EKONOMSKOJ SARADWI
FRANCUSKI AMBASADOR U POSETI ^A^KU
Posle prijema kod gra-
dona~elnika Vojislava
Ili}a, delegacija Mi-
nistarstva gra|evine
Republike Iraka pose-
tila je preduze}e “Uni-
promet”, gde je potpisa-
la pismo o namerama
budu}e saradwe. - Zva-
ni~an ugovor, kako je
re~eno, bi}e potpisan
3. juna u Bagdadu
Usredu je u ^a~ku boravila
delegacija Ministarstva
gra|evine Republike Ira-
ka, u sastavu Mohamed Jaber Ab-
bod, generalni direktor Gene-
ralne direkcije za gra|evinu,
Saad Mohamed Amin, generalni
direktor gra|evinske i preduzi-
ma~ke kompanije “Ashor”, Zeydan
Khalif Luaibi, generalni direktor
gra|evinske preduzima~ke kom-
panije “Almansur”, Zeyd Burhan
Rasheed, direktor i {ef Kabine-
ta ministra, Mohamed Kusaj Ab-
dulsahid, generalni direktor
kompanije za puteve “Wasit” i
Khalid Hussein Mohamed, pred-
stavnik medija. Oni su sa grado-
na~elnikom Vojislavom Ili}em
i wegovim saradnicima razgova-
rali o budu}im zajedni~kim pro-
jektima. Po{to je pozdravio
ira~ku delegaciju, gradona~el-
nik je izrazio zadovoqstvo {to
}e se srpske firme ponovo na}i
na gradili{tima Iraka i ista-
kao da su gosti do{li u na{ grad
da potpi{u pismo o namerama
budu}e saradwe sa ~a~anskim
preduze}em “Unipromet”:
- “Unipromet” }e imati pri-
liku da ugovori velike poslove u
Iraku. Razgovarali smo i o po-
slovima koje bi mogle da rade i
ostale ~a~anske firme. Srbiji su
ponu|eni izuzetno zna~ajni pro-
jekti, u vrednosti od 120 mili-
jardi eura, za koje }e u dogledno
vreme biti raspisani tenderi.
Ira~ka delegacija `eli da {to
vi{e posla dobiju srpske firme,
koje su ostavile izuzetno dobar
utisak kada su svojevremeno gra-
dile u Iraku. Nadam se da }e
uskoro biti i konkretnih dogo-
vora u domenu izgradwe puteva,
mostova i stambenih jedinica.
Novinarima se posle sastanka
sa gradskim ~elnicima obratio
Saad Mohamed Amin, generalni
direktor gra|evinske i preduzi-
ma~ke kompanije “Ashor”:
- Poseta delegacije Mini-
starstva gra|evinarstva Repu-
blike Iraka usledila je kao na-
stavak sporazuma i poseta Srbije
Iraku u protekle dve godine. De-
legaciju ~ine i generalni direk-
tori firmi koje se bave gradi-
teqstvom u Iraku. Tokom na{e
posete Srbiji, u Beogradu je or-
ganizovano vi{e sastanaka sa
predstavnicima nadle`nih mi-
nistrstava i Privredne komore
Srbije. Ovih dana }emo potpisa-
ti sporazume za realizaciju vi{e
projekata. Srpske firme imaju
veliku reputaciju u na{oj zemqi,
jer su 80-ih godina pro{log veka
mnogo poslovale u Iraku. @eli-
mo da se va{e firme vrate na
ira~ko tr`i{te, istom “sili-
nom” kao nekada, jer je poslovna
klima dobra za realizaciju pro-
jekata. Renovirawe puteva u Ira-
ku zahteva najsavremeniju za-
{titnu opremu, kakvu ima ovo
~a~ansko preduze}e, jer sve kom-
ponente za ograde proizvodi po
evropskim standardima.
Po{to je na srda~noj dobro-
do{lici zahvalio gradona~el-
niku Ili}u, Saad Mohamed Amin
je naglasio da je dogovoreno da
~a~anska delegacija po~etkom ju-
na organizuje uzvratnu posetu,
tokom koje }e firma “Unipro-
met” potpisati ugovor o zajed-
ni~kim projektima.
Posle razgovora sa gradona-
~elnikom i wegovim saradnici-
ma, {esto~lana delegacija je po-
setila preduze}e “Unipromet”.
- Gosti iz Iraka su videli po-
strojewa na{e fabrike, jer imaju
jako veliku potra`wu za na{im
proizvodima. U ovom trenutku je
re~ o izgradwi odbojnika na pu-
tevima za 4.000 kilometara. Da-
nas }emo potpisati ugovor o na-
merama budu}e saradwe, koju }e-
mo konkretno definisati 3. juna
u Bagdadu. Na{i prijateqi iz
Iraka `ele da {to pre zapo~ne-
mo saradwu, radove i nadzor. Svi
koji budu anga`ovani na tim
projektima radi}e u zelenim zo-
nama, tako da rat ne}e ugro`ava-
ti ni~iju bezbednost - istakao je
Milisav Novi~i}, generalni di-
rektor preduze}a “Unipromet”,
izraziv{i zadovoqstvo {to }e
se Srbija posle 20 godina vrati-
ti na ira~ko tr`i{te.
N. R.
DELEGACIJA REPUBLIKE IRAKA U POSETI ^A^KU
SRPSKE FIRME PONOVO U IRAKU
PETAK 24. MAJ 2013. GODINE 5GRAD
- Usvojen zavr{ni ra~un
buxeta za 2012. godinu.
- Ve}nici doneli i pra-
vilnik na osnovu koga
}e deca mo}i da letuju
u odmarali{tu “Ov~ar”
u Ulciwu
Zavr{ni ra~un za 2012. go-
dinu obrazlo`io je na~el-
nik Gradske uprave za fi-
nansije Zoran Todosijevi}.
Prema wegovim re~ima priho-
di buxeta su iznosili 2,94 mi-
lijarde dinara.
- Rashodi su bili 2,73 mili-
jarde dinara. Vi{e od 100 mili-
ona je preneto u buxet za 2013.
godinu. Najve}i prihod je
ostvaren od poreza na zarade
1,22 milijarde. Prihodi od
transfera iznose 323 miliona
dinara. Buxet se ove godine pu-
ni planiranom dinamikom, ali
nas pla{i najavqena izmena po-
reskih zakona, kojom bi se porez
na zarade koje ubiraju lokalne
samouprave smawio sa 12 na 10
odsto, a to bi nam godi{we sma-
wilo prihde za 250 miliona di-
nara. Radi}emo rebalans buxeta
i poku{a}emo da u{tedama na-
domestimo umawewe sredstava i
ne ugrozimo planirane investi-
cije - istakao je Todosijevi}.
Gradski ve}nik Radomir
Kru{~i} podsetio je da su to-
kom pro{le godine realizvane
brojne investicije na izgradwi
seoskih vodovoda i zamerio je
nadle`nim slu`bama {to spo-
ro izdaju gra|evinske dozvole.
^lan Gradskog ve}a Milijan
Mini} je pohvalio izve{taj o
zavr{nom buxetu i zakqu~io da
su tro{kovi putovawa gradona-
~elnika i ~lanova Gradskog ve-
}a skromni, ali da sa druge
strane postoje neverovatno vi-
soki putni tro{kovi Turisti~-
ke organizacije ^a~ak. Pitao je
i da li se kontroli{u subven-
cije koje su date pojedinim pri-
vatnim preduze}ima, me|u koji-
ma su neka i zatvorena. Po pita-
wu tro{kova putovawa u TO^-
u, Todosijevi} je rekao da su od-
bornici Gradske skup{tine
usvojili program rada te orga-
nizacije, kao i izve{taj o po-
slovawu za 2012. godinu.
Ve}nici su usvojili i pred-
log odluke o finansirawu od-
mora i rekreacije dece u odma-
rali{tu “Ov~ar” u Ulciwu u
2013. godini o tro{ku buxeta
grada. Pravo na besplatan od-
mor i rekreaciju u Ulciwu ima-
ju deca uzrasta od navr{ene ~e-
tiri do sedam godina, a koja su
upisana u pred{kolske ustano-
ve na teritoriji ^a~ka. Pravo
na odmor imaju u~enici koji su
zavr{ili osmi razred u ovoj go-
dini, a nosioci su Vukove di-
plome. Letovawe dece bi}e or-
ganizovano po smenama od 20. ju-
na do 21. septembra. Svaka sme-
na podrazumeva devet no}ewa.
^lan Gradskog ve}a Zvonko
Mitrovi} je pohvalio odluku
gradskog rukovodstva o adapta-
ciji odmarali{ta u Ulciwu.
Dodao je da }e pomo}u izdvoje-
nih sredstva biti sanirano oko
90 odsto uo~enih nedostataka
na objektu. Radovi napreduju i,
kako je rekao Mitrovi}, bi}e
zavr{eni do 20. juna. Ostoja
Mijailovi} je tako|e pohvalio
odluku o besplatnom letovawu
dece, isti~u}i da }e, prema po-
sledwim informacijama, ovu
pogodnost koristiti oko 1.920
dece. Kako je rekao, ve}ini wih
ovo }e biti prvo letovawe na
moru. Miladin Ristanovi} je
imao primedbu da u pravilniku
o letovawu nije precizirano da
doktori i medicinsko osobqe
pored plate, imaju pravo i na
besplatan sme{taj i prevoz, pa
su se ~lanovi Gradskog ve}a usa-
glasili da se ova sugestija une-
se u pravilnik.
Radomir Kru{~i} je pitao
da li su ta~ne informacije da
}e vaspita~i po danu dobijati
100 evra na ime dnevnica. Na-
~elnik Gradske uprave za dru-
{tvene delatnosti Miroslav
Vujovi} je rekao da }e vaspita-
~i biti pla}eni isto kao i pro-
{le godine. Za devet dana }e
primiti oko 19.000 dinara na
ime dnevnica i oko 8.000 dina-
ra na ime uve}awe osnovice od
30 odsto, dok }e servirke i ku-
vari imati ni`e pove}awe
osnovice.
^lanovi ve}a su na posled-
wem zasedawu utvrdili i pred-
log programa za{tite, ure|ewa
i kori{}ewa poqoprivrednog
zemqi{ta za teritoriju ^a~ka
za 2013. godinu, kao i predlog
odluke o uvo|ewu samodoprino-
sa za mesnu zajednicu Vapa. Da-
ta je i saglasnost za raspisiva-
we tre}eg konkursa za dodelu
sredstava, kojima se ostvaruju
op{ti interesi u oblasti spor-
ta za 2013. godinu. Prihva}en je
i predlog o raspisivawu javnog
poziva za postignute rezultate
i doprinos u razvoju sporta.
Nemawa Trnavac je pohvalio
odluku da nagra|ivawem budu
obuhva}eni i u~enici koji su
postigli dobre rezultate na
{kolskim takmi~ewima.^lano-
vi Gradskog ve}a doneli su i
odluku da se iz buxetske rezreve
Gimnaziji dodeli jo{ 150.000
dinara za potrebe odlaska u~e-
nika na takmi~ewa. O ovoj od-
luci se pozitivno izjasnio i
Milan Plazini}, koji je zakqu-
~io da bi trebalo da se izdvoje
i dodatna sredstva podr{ke ta-
lentovanoj deci.
^lanovi Gradskog ve}a dali
su saglasnost JKP “Duboko” o
utvr|ivawu cene za odlagawe
otpada od 29,5 evra po toni.
V. S.
SA 38. SEDNICE GRADSKOG VE]A
BESPLATNO LETOVAWE DECE
PRAVI POTEZ GRADA!
6 PETAK 24. MAJ 2013. GODINEPOLITIKA
Inicijativa za demokrat-
sko dru{tvo, u ponede-
qak je u sali Skup{tine
grada ^a~ka, organizovala tri-
binu pod nazivom “Direktno bi-
rani gradona~elnik da ili ne”,
na kojoj su u~estvovali Aleksan-
dar Da~i}, pomo}nik gradona-
~elnika za dru{tvena pitawa
(SPS), Milan Dra{ki}, portpa-
rol GO Nove Srbije, Ivan Star-
~evi}, portparol GO Demokrat-
ske stranke i Nikola Krsti}, ge-
neralni sekretar IDD.
Tribina je organizovana kao
stru~na rasprava u kojoj su gosti
ponudili argumente u prilog bo-
qem funkcionisawu lokalne sa-
mouprave. Na panelu je bilo re~i
o modelima izbora gradona~el-
nika i lokalnih odbornika,
prednostima i manama direktno
i posredno biranog gradona~el-
nika, karakteristikama ve}in-
skog i proporcionalnog sistema
birawa odbornika, Zakonu o lo-
kalnim izborima, Zakonu o lo-
kalnoj samoupravi, odnosu lo-
kalnih ograna vlasti i mnogim
drugim va`nim pitawima u lo-
kalnim samoupravama.
- Jedna od osnovnih ideja zbog
koje je Inicijativa za demokrat-
sko dru{tvo pokrenula niz tri-
bina jeste decentralizacija vla-
sti. Smatramo da ona predstavqa
vrlo va`an korak ka pribli`a-
vawu politi~kih procesa gra|a-
nima, koji su neopravdano is-
kqu~eni iz procesa odlu~ivawa.
Lokalna samouprava mora dobi-
ti ve}a ovla{}ewa i wena auto-
nomija mora biti strogo po{to-
vana. Svrha i ciq dana{weg oku-
pqawa je pokretawe javne debate
na temu reforme Zakona o lokal-
nim izborima. Planiramo da na-
pi{emo projekat na temu refor-
me, promene na~ina izbora gra-
dona~elnika. Poznato je da se po
sada{wem sistemu gradona~el-
nik bira tako {to dobije ve}inu
u Skup{tini op{tine. Mi sma-
tramo da gradona~elnik treba da
se bira direktno, kao {to je bi-
lo po Zakonu iz 2002. godine, ka-
da je gradona~elnik neosporno
imao mnogo ve}i legitimitet i
autonomnost u dono{ewu svojih
odluka u odnosu na republi~ku
vlast - rekao je, izme|u ostalog,
Nikola Krsti}.
Aleksandar Da~i}, pomo}nik
gradona~elnika za dru{tvena
pitawa (SPS), podsetio je da je
kod nas nekoliko godina bio na
snazi i direktan izbor gradona-
~elnika, koji je pokazao izvesne
prednosti, ali i mane.
- Zakon je 2007. godine prome-
wen i do{li smo do takozvanog
modela “jakog parlamenta i sla-
bog gradona~elnika”. Taj model
tako|e ima svoje prednosti i svo-
je mane. Uva`ava se politi~ka
realnost zastupqenosti poli-
ti~kih stranaka u na{oj lokal-
noj zajednici, tako da shodno
proporcionalnom izbornom si-
stemu u lokalnoj samoupravi,
stranke iz svojih redova biraju
legitimne i legalne predstavni-
ke, i me|u wima najboqeg za gra-
dona~elnika. Kada govorimo o
prethodnom sistemu “jakog gra-
dona~elnika i jakog pojedinca”,
jak pojedinac je taj koji }e se u
okviru svoje samouprave, odno-
sno lokalne zajednice, izboriti
za validno mesto svojim autori-
tetom, politi~kom snagom, mo}i
i popularnosti, pobediti na iz-
borima po ve}inskom sistemu i
biti gradona~elnik - obja{wava
Da~i}.
U teorijskom smislu, kako ka-
`e, ve}i je autoritet i politi~-
ka mo} neposrednog birawa. Pre-
ma wegovim re~ima, Socijali-
sti~ka partija Srbije daje, ipak,
blagu prednost neposrednom iz-
boru, odnosno modelu jakog gra-
dona~elnika.
- Tako|e SPS se zala`e i za
decentralizaciju, {to je u pro-
gramu na{e stranke. Postoji iz-
vesna korelacija izme|u poli-
ti~kih stranaka, kada govorimo
o aktuelnom proporcionalnom
sistemu, gde politi~ke stranke
~ije su centrale (u 99 odsto stra-
naka) u Beogradu, vrlo bitno
uti~u na kadrirawe u lokalnim
samoupravama i na lokalne iz-
borne liste. To poni{tava jedno
drugo, tako da ovaj prethodni mo-
del u nekom obliku daje ve}u de-
centralizaciju. U skladu sa na-
{im programom, smatram da je
direktni neposredni izbor gra-
dona~elnika prava politi~ka
utakmica, u kojoj }e se videti ko
}e biti boqi i ko }e osvojiti po-
verewe gra|ana i predstavqati
lokalnu zajednicu - ka`e Da~i}.
Govore}i o stavu Nove Srbije,
da li gradona~elnici treba da
budu birani neposredno od stra-
ne gra|ana, ili kao {to je u ovom
trenutku u Srbiji, da predsedni-
ke op{tina, odnosno gradona~el-
nike bira parlamentarna ve}i-
na, Milan Dra{ki}, portparol
GO Nove Srbije, istakao je:
- Kada je re~ o izborima za lo-
kalne organe samouprave boqe bi
bilo primeniti ve}inski, u od-
nosu na proporcionalni izbor-
ni princip, kao {to je to nekada
bilo, odnosno da predsednike op-
{tina i gradona~elnike na nepo-
sredan na~in biraju gra|ani. O
svemu tome se mo`e diskutovati,
jer svaki od tih modela ima i
svoje dobre, ali i lo{e strane.
Ivan Star~evi}, portparol
GO Demokratske stranke, ka`e da
je od 2000. godine bilo puno lu-
tawa od ve}inskog ka proporcio-
nalnom i ka razli~itim kombi-
nacijama i jednog i drugog siste-
ma.
- Stav Demokratske stranke je
da sistem kojim se biraju lokal-
ni odbornici treba da bude {to
reprezentativniji, odnosno da
zastupa {to ve}i deo populacije
gra|ana ^a~ka. Ne `elimo da ve-
}ina odbornika bude iz u`ih
gradskih izbornih jedinica, ve}
da u lokalnoj skup{tini okupi-
mo odbornike iz razli~itih de-
lova ^a~ka. Dakle, da postoji ne-
ka direktna veza izme|u onih ko-
ji biraju i onih koji su izabrani,
da gra|ani lako mogu do}i do
svojih odbornika, koji }e re{a-
vati wihove probleme. Nema me-
sta visokoj politici, jer treba
da se re{avaju problemi obi~nih
qudi, infrastrukturna i neka
druga pitawa koja su u nadle`no-
sti lokalne vlasti - nagla{ava
Star~evi}. N. R.
UPovereni{tvu Dveri u
^a~ku u ponedeqak je
predstavqena inicijati-
va Radmile Vojnovi}, publici-
ste, pisca i predsednice Udru`e-
wa “Ruski imperatorski flag” iz
Novog Sada, da se u Gorwoj Trep-
~i oformi rusko - srpski etno
kamp. Bo{ko Obradovi} iz Dve-
ri rekao je da je ovakva inicija-
tiva odli~na prilika da i na{a
sredina dobije jednu vrstu ruskog
prostora na srpskoj zemqi, koji
bi ponudio razne kulturne, obra-
zovne, nau~ne, turisti~ke i pri-
vredne sadr`aje koji bi ja~ali
srpsko - ruske veze, ali i nagla-
sio da se ovako veliki projekti
ne mogu ostvariti bez pomo}i
srpske i ruske dr`ave. Zemqi{te
za izgradwu ovog kampa poklo-
nio je Milinko Gojkovi} iz Gor-
we Trep~e, ~lan Saveta MZ Gor-
wa Trep~a u ime pokreta Dveri.
Radmila Vojnovi} kao pred-
sednica Udru`ewa “Ruski impe-
ratorski flag” ve} godinama ra-
di na ja~awu srpsko - ruskih veza,
kroz razli~ite aktivnosti i u
Srbiji i u Rusiji.
- Do{li smo na ideju da u
Gorwoj Trep~i napravimo ne{to
{to li~i na kulturne centre u
Rusiji. Da napravimo paviqon
slovenske kulture, etno selo koje
bi predstavqalo letwi kamp za
srpsku i rusku decu. Jedan poli-
gon za nove tehnologije i pedago-
giju, tradicionalnu narodnu ru-
sku medicinu i da kroz saradwu
razli~itih udru`ewa radimo na
unapre|ewu na{ih bratskih veza
- rekla je Radmila Vojnovi}.
Milinko Gojkovi} je za iz-
gradwu etno - kampa poklonio ze-
mqi{te povr{ine 80 ari, na vi-
soravni iznad Atomske bawe.
- Uz podr{ku moje porodice,
rodbine i Mesne zajednice Gor-
wa Trep~a, odlu~io sam se da tu
parcelu po sistemu zadu`binar-
stva i donatorstva poklonim za
ovakav projekat. Pozivam pred-
stavnike lokalne samouprave i
dr`ave da nam pomognu u reali-
zaciji ovog projekta, a korist }e
biti obostrana - rekao je Gojko-
vi}. I. M.
Predstavnici stranaka
“Zeleni” i LDP preda-
li su u petak zajedni~ku
primedbu na nacrtr novog GUP
– a, koju su potpisali “Zeleni”,
LDP, Omladina DS ^a~ak , Ko-
lo srpskih sestara i Udru`ewe
“^a~ani”. Pored stranaka i
udru`ewa, primedbe su na Grad-
skom trgu proteklih dana pot-
pisivali i gra|ani.
- Kontaktirali su nas su-
gra|ani sa molbom da organizu-
jemo akciju u kojoj bi oni izra-
zili svoje nezadovoqstvo nacr-
tom Generalnog urbanisti~kog
plana 2015. za na{ grad. Gra|a-
ni su naro~ito nezadovoqni
predlo`enim saobra}ajnim re-
{ewima koja predvi|aju prolaz
Ulice Sveti Sava kroz Gradski
park, zatim prekategorisawem
Gradskog parka u zonski ili re-
jonski park, namerom da se par-
kovsko zemqi{te prekategori-
{e u gra|evinsko i da ulice
Svetog Save i Cara Du{ana
preseku Gradski bedem. Gra|ani
tako|e negoduju i zbog namere da
se biorazgradivo sme}e i daqe
odla`e na deponiju u Preli}i-
ma. Mi smo u ovom slu~aju pri-
hvatili inicijativu gra|ana da
organizaciono odradimo pri-
kupqawe primedbi i evo danas
smo Gradskoj upravi za urbani-
zam predali vi{e od 900 pri-
medbi – rekao je Du{ko Brko-
vi}, predsednik GO “Zeleni Sr-
bije” ^a~ak.
Javna sednica na kojoj }e za-
interesovani gra|ani mo}i da
diskutuju o predlo`enom nacr-
tu GUP - a i svojim primedbama,
zakazana je za 27. maj u velikoj
sali Skup{tine grada.
I. M.
U ORGANIZACIJI IDD ODR@ANA TRIBINA POD NAZIVOM “DIREKTNO BIRANI GRADONA^ELNIK DA ILI NE”
NEZADOVOQNI NACRTOM GENERALNOG URBANISTI^KOG PLANA 2015.
DVERI ZA JA^AWE SRPSKO - RUSKIH VEZA
RUSKO - SRPSKI ETNO
KAMP U GORWOJ TREP^I
PREDATO SKORO HIQADU PRIMEDBI
ARGUMENTI U PRILOG BOQEM
FUNKCIONISAWU LOKALNE SAMOUPRAVE
Milan Dra{ki}, Nikola Krsti}, Aleksandar Da~i} i Ivan Star~evi}
PETAK 24. MAJ 2013. GODINE
VELIMIR ILI] POSETIO GRADILI[TA BUDU]EG AUTO - PUTA
ZA RAZVOJ MALIH I SREDWIH PREDUZE]A
7
marketing 032/342-276
DRU[TVO
Ministar gra|evi-
narstva i urbani-
zma Velimir
Ili} posetio je u petak
gradili{ta na delovima
budu}eg autoputa Koridor
11 u mestima Di}i, Takovo
i Br|ani. Ili} je ove deo-
nice posetio zajedno sa di-
rektorom azerbejxanske
kompanije “AzVirt” Fi-
kratom Najafovim i direk-
torom projekta “AzVirt”-a
Serdarom Uluo~akom.
Osim azerbejxanskog
“AzVirta”, koji izvodi ra-
dove na Koridoru 11, sa
Ili}em su gradili{ta bu-
du}eg auto-puta posetili i
predstavnici srpskih
preduze}a, direktor gra|e-
vinske firme “Planum” Ra-
tomir Todorovi}, direk-
tor “Energoprojekt Nisko-
gradwa” Stojan ^olakov,
kao i direktor projekta
Koridor 11 - “Koridori
Srbije” Ivan Pavlovi}.
Ratomir Todorovi}, di-
rektor gra|evinske firme
„Planum“, rekao je da se ra-
dovi koje ovo preduze}e iz-
vodi na sektoru tri i dva
uglavnom realizuju po
zacrtanom dinami~kom
planu u dogovoru sa inve-
stitorom „AzVirtom“.
- Najvi{e se radi na
sektoru tri, gde se trenut-
no izvode radovi na tunelu
„Br|ani“, a zapo~eti su i
na Savincu i na mostovi-
ma. Na sektoru dva jo{ uvek
postoje problemi sa eks-
proprijacijom. Me|utim,
prema obe}awima iz Vlade,
to }e se veoma brzo re{iti.
Mislim da je “AzVirt” za-
dovoqan dosada{wim po-
slovima, ali je osnovno da
se eksproprijacija re{ava
– rekao je Todorovi}.
Na radovima na sekto-
rima dva i tri je uposleno
vi{e od 300 radnika, a o~e-
kuje se i prijem novih.
Anar Ajamov, prvi se-
kretar ambasadora Azerbej-
xana rekao je da je veoma za-
dovoqan saradwom svoje ze-
mqe i Srbije, kao i da se na
ovaj na~in produbquju od-
nosi dveju zemaqa.
- Mogu da ka`em da je
“AzVirt” jedna od najbo-
qih kompanija Azerbejxana
u oblasti izgradwe autopu-
teva i infrastrukture i
koliko sam upu}en najboqe
srpske kompanije u~estvuju
sa “AzVirtom” u izgradwi
auto-puta - naglasio je Aja-
mov.
Ministar Velimir
Ili} rekao je da se radovi
izvode prema planu. - U to-
ku su radovi na krupnim
objektima, nadvo`wacima,
mostovima, izme{tawu re-
ka i Ibarske magistrale u
stranu. Na svim gradili-
{tima se radi punom pa-
rom, od Qiga ka ^a~ku.
Na{ je ciq da se auto - put
zavr{i za 38 meseci – re-
kao je Ili}. On je istakao i
da sa eksproprijacijom ne-
ma problema, kao i da je au-
to-put ve} jedan kilometar
u{ao u ^a~ak.
Gradona~elnik ^a~ka
Vojislav Ili} je tako|e po-
setio koridor 11 u Br|ani-
ma i izrazio uverewe da }e
auto - put ^a~ak – Beograd
biti gotov za tri godine.
- Auto - put je ve} jedan
kilometar u{ao na terito-
riju na{eg grada. Na rado-
vima je uposlen veliki broj
~a~anskih firmi i radni-
ka. Vi{e od 2.500 qudi tre-
nutno radi na probijawu
tunela, izgradwi mostova i
saobra}ajnica – rekao je
Ili}.
Na koridoru tri je zapo-
~elo probijawe tunela u
Br|anima, iz pravca ^a~ka
prema Gorwem Milanovcu.
Ovaj tunel je duga~ak 450
metara, a prema re~ima
upravnika gradili{ta, za
mesec dana se o~ekuje pro-
bijawe tunela i sa suprotne
strane.
I. M.
Program integrisane
podr{ke inovacija-
ma (IISP), koji fi-
nansija Evropska unija, uz
podr{ku Ministarstva fi-
nansija i privrede, Nacio-
nalne agencije za regional-
ni razvoj i Ministarstva
prosvete, nauke i tehnolo-
{kog razvoja organizuje, od
4. do 6. juna u ^a~ku, bes-
platnu trodnevnu trening
radionicu za unapre|ewe
inovacija u malim i sred-
wim preduze}ima. Za u~e{}e
na trening radionici, koja
se realizuje okviru IISP pro-
grama za unapre|ewe inova-
cija, mogu se prijaviti
preduze}a iz regiona Cen-
tralna i Zapadna Srbija.
Program treninga je veoma
interaktivan, prilago|en
trenutnim potrebama predu-
ze}a i osmi{qen tako da mo-
tivi{e preduze}a da identi-
fikuju i realizuju svoje ino-
vativne aktivnosti.
U okviru treninga bi}e
obezbe|ena besplatna teh-
ni~ko-konsultantska podr-
{ka za predstavnike malih i
sredwih preduze}a, u ciqu
pove}awa wihove konku-
rentnosti i efikasnog raz-
voj proizvoda, usluga ili
procesa proizvodwe. Pred-
stavnici preduze}a }e ima-
ti priliku da se tokom tri
dana, u okviru {est temat-
skih modula, upoznaju sa ak-
tivnostima neophodnim za
planirawe i realizovawe
inovacija.
[est tema koje }e biti
prezentovane preduze}ima
tokom trening radionice su
utvr|ivawe inovacionih
potreba i definisawe ino-
vacionih prioriteta; nove
marketing mogu}nosti - raz-
umevawe tr`i{ta i kupaca;
pozicionirawe proizvoda -
konkurencija, kupci i raz-
voj novih proizvoda; razvoj
postoje}ih i uvo|ewe novih
procesa u preduze}u; put ka
kupcima - definisawe stra-
tegije i poslovnih partnera
i inovacioni projekti i de-
finisawe planova za wiho-
vo sprovo|ewe.
Tokom prvog dana predu-
zetnici }e nau~iti kako da
identifikuju svoje inovaci-
one potrebe i defini{u
inovacione prioritete.
Ima}e priliku da se upozna-
ju sa prakti~nim alatima i
tehnikama neophodnim za
pravilno razumevawe tr`i-
{ta i kupaca, kao i za wiho-
vo kori{}ewe za uspe{niji
prodor na tr`i{te. Tokom
drugog trening dana fokus
}e biti na pozicionirawu
proizvoda, razvoju postoje-
}ih i uvo|ewu novih proce-
sa u preduze}u u ciqu ostva-
rivawa konkurentske pred-
nosti. Kroz seriju prakti~-
nih primera tokom tre}eg
dana bi}e predstavqeni
inovativni pristupi za iz-
bor poslovne strategije i
kreirawe akcionog plana za
sprovo|ewe odabranih ino-
vacionih projekata. Indi-
vidualne konsultacije sa
ekspertima razli~itih spe-
cijalnosti bi}e organizo-
vane tokom sva tri dana, ta-
ko da }e predstavnici pred-
uze}a imati priliku da se
posavetuju o va`nim temama
za unapre|ewe inovacija u
svom poslovawu.
Do sada je obuku u okviru
Programa za unapre|ewe
inovacija u malim i sred-
wim preduze}ima zavr{ilo
235 malih i sredwih predu-
ze}a iz Srbije, a organizo-
vano je 187 individualnih
konsultacija.
Dokumenta za prijavqi-
vawe mogu se preuzeti na veb
sajtu www.iisp.rs - Javni po-
ziv Program za unapre|ewe
inovacija u MSP.
Na 80. Me}unarodnom poqoprivrednom sajmu u Novom
Sadu, koji se danas zavr{ava, Stanimir Mini} iz
Dowe Trep~e, u `estokoj konkurenciji me|u vi{e od 100
izlaga~a, osvojio je jo{ tri nagrade, Veliku zlatnu, Zlat-
nu i Srebrnu medaqu za rakije od {qive, duwe i kru{ke.
Gra|evinac u penziji, proizvodwom rakije po~eo je da
se bavi iz hobija, po~etkom 80-ih godina. Od 2005. godi-
ne na svim me|unarodnim sajmovima, uzorci iz “Mini}e-
ve ku}e rakije” dobijaju visoke ocene, odnosno zlatne ili
velike zlatne medaqe, kao i titule “{ampion kvaliteta”.
Me|u brojnim nagradama izdvaja se i jedna posebna za ra-
kiju od {qive sa ocenom 19,20, koja, kako ka`e Mini},
nije zabele`ena ni u zemqi, ni u svetu.
On isti~e da su i zlatne i srebrna medaqa sa Me|una-
rodnog poqoprivrednog sajmu u Novom Sadu jo{ jedna
potvrda da “ako se ne{to radi iz qubavi, rezultati ne
mogu izostati”. N. R.
STANIMIR MINI] IZ DOWE TREP^E,
DOBITNIK TRI MEDAQE NA
80. ME\UNARODNOM POQOPRIVREDNOM
SAJMU U NOVOM SADU
“MINI]EVA KU]A
RAKIJE” U ZLATU
I SREBRU
TRENING ZA
UNAPRE\EWE INOVACIJA
REALIZACIJA RADOVA PO PLANU
8 PETAK 24. MAJ 2013. GODINEOBRAZOVAWE
Prema podacima
SO^- a, prvi ~as
22. maja nije odr-
`an u 20 od 26 ~a~anskih
{kola. [trajk upozorewa
organizovale su {kole -
~lanice Unije sindikata
prosvetnih radnika Srbi-
je, kako bi skrenule pa`wu
javnosti na sve mawi broj
u~enika i opasnost da ve-
liki broj nastavnika osta-
ne bez posla.
Procena Unije je da }e u
septembru u sredwim {ko-
lama u Srbiji biti 7.000
mawe prvaka, a da }e se u
osnove {kole upisati 1.500
dece mawe nego prethodne
godine. Zbog toga }e, o~eku-
je sindikat, oko 600 pro-
svetara postati tehnolo-
{ki vi{ak. Da bi se vi{ak
zaposlenihu prosveti
amortizovao, Unija tra`i
da se broj u~enika u odeqe-
wu ograni~i na 25, umesto
30, kako je bilo do sada.
Zahtevi Unije odnose se i
na odlagawe primene si-
stema finansirawa po u~e-
niku do 2020. godine i uvo-
|ewe obaveznog sredweg
obrazovawa.
Slede}e {trajkove upo-
zorewa Unija je najavila za
30. maj i 4. jun.
E. V.
Obilaze}i gradove Srbije, slike
Qiqane Stevanovi} Qis, na koji-
ma su prikazane slavne li~nosti
Balkanskih i Prvog svetskog rata, stigle
su u ^a~ak, a na{i sugra|ani ih mogu vi-
deti na izlo`bi “Preci i potomci” u ho-
lu Prehrambeno - ugostiteqske {kole.
Izlo`bu je organizovalo Udru`ewe
potomaka ratnika Srbije od 1912. do 1920.
godine, povodom stogodi{wice Drugog
balkanskog rata. Na sve~anosti otvarawa,
22. maja, predsednik udru`ewa Slobodan
^vorovi} je rekao da je izlo`ba prire|e-
na u {koli kako bi se mladi nara{taji
boqe upoznali sa istorijom i znamenitim
li~nostima svog naroda.
- Kada ste za kompjuterom, ponekad
kliknete i na imena vojvode Stepe, vojvo-
de Putnika ili Ar~ibalda Rajsa, da biste
razumeli pro{lost, boqe podnosili
stvarnost i lak{e i{li ka budu}nosti -
apelovao je ^vorovi}.
Umesto slikarske ki~ice Stevanovi}e-
va koristi savremenu kompjutersku tehni-
ku, ali u tragawu za temama se`e u tradi-
ciju i istoriju srpskog naroda. Junake
Prvog svetskog rata (Kraqa Petra I, kra-
qa Aleksandra, vojvode Stepu Stepanovi-
}a, Mi{i}a, Putnika i Bojovi}a ...), le-
karke i bolni~arke koje su negovale i bo-
drile ratnike, me|u kojima je i Nade`da
Petrovi}, kao i srpske saveznike, umetni-
ca je prikazala na realisti~an na~in,
konsultuju}i, bez sumwe, fotografije zna-
menitih li~nosti i drugu istorijsku gra-
|u. Do~arala je ne samo wihov izgled ve}
psiholo{ki i karakterolo{ki profil.
Sa slika Qiqane Stevanovi} slavni rat-
nici u kolektivno se}awe jezde na belim
kowima, rame uz rame stoje slavne vojsko-
vo|e Brusilov, Fran{e de Pere i @ivo-
jin Mi{i}.
Izlo`ba “Preci i potomci” u ^a~ku
}e biti otvorena do subote, a onda }e se
preseliti u Kragujevac.
E. V.
Ciq nam je da su-
gra|anima na kraju
{kolske godine po-
ka`emo {ta su to-
kom prethodnih me-
seci radili i po-
stigli na{i u~eni-
ci i profesori, ka-
`e direktor Muzi~-
ke {kole Slavoqub
Nikoli}
Uholu Doma kulture
^a~ani su sino}
imali priliku da
prisustvuju koncertu koji
su priredili horovi ~a-
~anske i Muzi~ke {kole
“Lale Stefanovi}” iz
U`ica. Time je zapo~ela
serija koncerata, objedi-
wena nazivom Dani Muzi~-
ke {kole “Dr Vojislav
Vu~kovi}”.
Ve} naredne sedmice,
29. maja, u velikoj dvorani
Doma, na tradicionalnom
koncertu pri kraju {kol-
ske godine, nastupi}e po-
laznici sredwe muzi~ke
{kole, da bi 5. juna u istoj
sali koncert odr`ali u~e-
nici ~a~anske {kole koji
su na ovogodi{wim takmi-
~ewima osvojili nagrade.
- Sezona takmi~ewa jo{
nije zavr{ena, a do sada je
nagra|eno 70 na{ih u~eni-
ka. Wih 48 je dobilo prve
nagrade i bi}e te{ko iz-
dvojiti one koji }e svirati
te ve~eri - rekao je na kon-
ferenciji za novinare u
ponedeqak, direktor Mu-
zi~ke {kole Slavoqub Ni-
koli}, naglasiv{i da tak-
mi~ari iz ^a~ka iz godine
u godinu posti`u sve boqe
rezultate. Serija koncera-
ta okon~a}e se nastupom
nastavnika {kole, 20. juna
na Gradskom trgu, a orga-
nizatori ovog koncerta
bi}e Muzi~ka {kola i
Dru{tvo srpsko - kuban-
skog prijateqstva.
Nikoli} je tako|e saop-
{tio da su u Muzi~koj
{koli po~ele aktivnosti
koje su vezane za prijem no-
vih polaznika. Za 20 mesta
u sredwoj {koli (12 na vo-
kalno - instrumentalnom i
osam na teoretskom odseku)
kandidati }e mo}i da se
prijave od 25. do 28. maja,
dok }e prijemni ispit biti
obavqen 6, 7. i 8. juna. Pri-
jemni ispit za u~enike koji
polaze u pripremni razred
predvi|en je za 29, a za decu
koja iz pripremnog prelaze
u prvi razred osnovne
obavqen je 22. maja.
Svi su izgledi da }e na-
stava u narednoj {kolskoj
godini biti realizovana u
objektima drugih obrazov-
nih ustanova, po{to je pla-
nirano da u me|uvremenu
bude sru{ena sada{wa
zgrada Muzi~ke {kole i na
istoj lokaciji otpo~ne
gradwa novog objekta od
1.900 kvadratnih metara.
- U novoj zgradi bi}e
dovoqno mesta i za osnov-
ce i za sredwo{kolce, koji
su tokom proteklih sedam
godina ve}i broj ~asova
imali u Gimnaziji. Dobi-
}emo savremene uslove i za
grupni i za pojedina~ni
rad, koncertnu salu sa 210
mesta, u kojoj }emo dr`ati
skoro sve na{e koncerte, a
postoja}e i studio za sni-
mawe muzike - naveo je Ni-
koli}. Osnovna muzi~ka
{kola u ^a~ku ima 416 po-
laznika, a sredwu poha|a
54 u~enika. E. V.
Sredinom maja, u Vrani}ima, prvaci
izdvojenog odeqewu O[ “Stepa
Stepanovi}”, sa u~iteqicama Lepo-
savom Pejovi} i Biqanom Milo{evi}, do-
~ekali su goste iz ^a~ka - vr{wake iz O[
“Vuk Karaxi}” i wihovu u~iteqicu Ja-
sminku Mari} Gli{ovi}. Doma}ini i go-
sti su organizovali tematski dan “Prole-
}e”, u ciqu dru`ewa, me|usobnog upoznava-
wa i zajedni~kog upoznavawa prirode.
Tematski dan je, prema kazivawu u~ite-
qica iz Vrani}a, po~eo do~ekom gostiju,
kojima su kapiteni grupa iz {kole - doma-
}ina podelili bexeve sa slikama cveta, bu-
bamare, leptira, lista, sunca i lopte. Na
taj na~in je formirano {est jednakih gru-
pa. Posle kra}eg upoznavawa, u~enici su
dobili zadatak da u {kolskom dvori{tu
uo~e, evidentiraju i u korpice sakupe do-
kaze da je stiglo prole}e. Usledio je grup-
ni rad u u~ionici, gde su kapiteni grupa
izvla~ili, iz „~arobne kutije“, nazive
predmeta (srpski, matematika, svet oko
nas, ekologija, likovno, muzi~ka kultura)
iz kojih su deca re{avala zadatke.
Na ovaj na~in prvaci su, re~ima, pokre-
tom, bojama i muzikom, izrazili svoju kre-
ativnost, a ve{tine i takmi~arski duh po-
kazali su i na sportskom terenu - kroz igru
“patkice u akciji”.
Prvaci iz gradske i seoske sredine za-
jedno su u Vrani}ima posetili etno ku}u u
kojoj su nekada `iveli preci pesnika Du-
{ka Radovi}a. E. V.
SUSRET PRVAKA GRADSKE I SEOSKE [KOLE
DRU@ILI SE
I UPOZNAVALI PRIRODU
U PREHRAMBENO - UGOSTITEQSKOJ [KOLI POVODOM
STOGODI[WICE DRUGOG BALKANSKOG RATA
IZLO@ENE SLIKE
QIQANE STEVANOVI] QIS
[TRAJK UPOZOREWA U [KOLAMA
NASTAVNICI NISU
DR@ALI PRVI ^AS
PO^ELI DANI MUZI^KE [KOLE “DR VOJISLAV VU^KOVI]”
KONCERTI U^ENIKA
I NASTAVNIKA
PETAK 24. MAJ 2013. GODINE
ZAHVAQUJU]I SARADWI BRANKA NEDOVI]A I DRAGI[E PETKOVI]A
NASTAJU NOVA ORTOPETSKA POMAGALA
20. REPUBLI^KO TAKMI^EWE SREDWIH MA[INSKIH [KOLA ODR@ANO U ^A^KU
9OBRAZOVAWE
Pomagalo je izumeo
Branko Nedovi}
(78), u `eqi da po-
mogne k}erki obo-
leloj od skleroze
multiple, a izra-
dili su ga nastav-
nici i u~enici Ma-
{insko - saobra-
}ajne {kole, pred-
vo|eni profesorom
Dragi{om Petkovi-
}em
Zaista se de{avaju
~uda kada rodi-
teqska patwa na-
i|e na razumeva-
we i humanost
drugog ~oveka. Do pre dve
godina Branko Nedovi} i
Dragi{a Petkovi} se nisu
ni poznavali, a sada mogu
da se pohvale da su stvori-
li dva nova ortopetska po-
magala.
Branko, ma{inbravar u
penziji, doselio se pre ne-
koliko godina iz Novog
Sada u Gorwu Trep~u, gde
sa porodicom `ivi wegova
k}erka
Branka Nikitovi}. @e-
leo je da bude bli`e i po-
mogne, koliko je u wegovoj
mo}i, svojoj jedinici obo-
leloj od skleroze multi-
ple. Od ranije sklon nova-
torstvu, on je najpre na
svim zidovima postavio
rukohvate, kako bi ~etrde-
setosmogodi{wa `ena lak-
{e mogla da se kre}e po ku-
}i i obavqa osnovne po-
slove. Branka je, me|utim
bila sve slabija, motorika
ju je izdavala, pa je wen
otac izumeo sistem za kre-
tawe sa jednim to~kom, ko-
ji se montira na obi~noj
stolici i omogu}ava kre-
tawe u svim pravcima ~ak
i u sku~enom prostoru.
Problem se, me|utim, poja-
vio kada je trebalo proiz-
vesti ovo pomagalo. Cene
proizvo|a~a nisu bile do-
stupne Nedovi}evim fi-
nansijskim mogu}nostima,
ali je imao sre}u da od
prijateqa ~uje za radioni-
cu Ma{inske {kole i pro-
fesora Petkovi}a, koji va-
`i za ~oveka koji ho}e da
saslu{a i pomogne qudima
u nevoqi.
- ^im sam kro~io u {ko-
lu, znao sam da sam na pra-
vom putu. Petkovi} je po-
gledao moje crte`e, kon-
sultovao se sa kolegama i
obe}ao da }e mi pomo}i.
Zahvaquju}i humanosti i
stru~nosti wegovog tima, u
kome su sve sami ma{inski
vukovi, moja k}erka je do-
bila pomagalo, koje joj je
mnogo olak{alo svako-
dnevni `ivot - pri~a
Branko, kroz suze.
Dragi{a priznaje da
nikada nije uskratio po-
mo} drugom ~oveku, ako je
bio u mogu}nosti da mu po-
mogne:
- Bio bi greh ne iza}i u
susret ovom ~oveku. Naj-
sre}niji i najispuweniji
sam kada znam da sam u~i-
nio dobro delo.
Wih dvojica su nastavi-
li saradwu, a iz radionice
Ma{insko - saobra}ajne
{kole pro{le godine je
iza{ao “mehani~ki fizio-
terapeut”, pomagalo koje
invalidnim osobama koje
nisu u mogu}nosti da odla-
ze u rehabilitacione cen-
tre omogu}ava da neophod-
ne ve`be izvode u sopstve-
noj ku}i. Ure|aj je skladan,
ne zauzima mnogo mesta, i
veoma jednostavan za upo-
trebu.
- Mehani~ki fiziotera-
peut radi na struju, po si-
stemu prenosnih mehaniza-
ma. Osoba koja ga koristi
smesti noge ili ruke na po-
stoqe, a ure|aj automatski
odra|uje ve`be zadate pu-
tem softvera. Iako sam is-
kusan in`ewer, efekti
ovog pomagala su nadma{i-
li moja o~ekivawa - pri-
znaje Petkovi} i dodaje da
je prilikom programirawa
ve`bi konsultovao stru~ne
fizioterapeute.
Nedovi} nagla{ava da
se pomo}u mehani~kog fi-
zioterapeuta mogu raditi
~etiri vrste ve`bi, ali i
mehani~ka foreza.
- Ve`be nisu te{ke, a ak-
tiviraju ceo mi{i}ni si-
stem. Moja k}erka prote-
klih pet godina nije mogla
da ide, noge nije ose}ala.
Sada je ponovo u stawu da
se kre}e, weno zdravstveno
stawe se mewa na boqe -
presre}an je otac obolele
Branke.
Kad bi se sve pla}alo,
pomagalo bi, procewuje
Petkovi}, ko{talo oko
1.500 eura. Branka Nedovi}
ga je dobila besplatno.
[to nije moglo da se uradi
u radionici, ura|eno je,
kao i prethodnog puta, u
“Remontu”, “Slobodi”,
“Progresu”, “Atenik ko-
mercu”, preduze}u “]o-
so”....
Nema sumwe da bi ovaj
ure|aj bio od koristi i
drugim osobama, sa sli~-
nim zdravstvenim proble-
mima.
- Interesovawe je veli-
ko, javqali su nam se i qu-
di iz drugih mesta. Imamo
kompletnu tehni~ku doku-
mentaciju, postupak smo
razradili do tan~ina, ali
nemamo sredstva za masov-
niju proizvodwu, a nije
nam namera da na tu|oj mu-
ci zara|ujemo - ka`e Pet-
kovi}.
Izvesna nada da meha-
ni~ki terapeut koji kori-
sti Branka Nikitovi} ne-
}e ostati usamqeni prime-
rak qudske solidarnosti
ipak postoji.
- U Odboru za nauku i
tehnologiju Grada ^a~ka
voqni su da nam finansij-
ski pomognu. Ako obe}awe
bude ispuweno, u na{oj ra-
dinici izradi}emo jo{ pet
ovih pomagala - nagla{ava
Dragi{a Petkovi}. E.V.
Manifestaciju, ~i-
ji je doma}in 17.
i 18. maja bila
Ma{insko - saobra}ajna
{kola, otvorio je predsed-
nik Zajednice ma{inskih
{kola Srbije Milo{ Ma-
zalica, a u teorijskom zna-
wu i prakti~nom radu tak-
mi~ilo se vi{e od 60 u~e-
nika iz 31 {kole.
U kategoriji “automeha-
ni~ar” najboqi rezultat je
postigao Dragan Milo{e-
vi} (Tehni~ka {kola Mla-
denovac), drugo mesto zau-
zeo je Dragan [uwka
(Sredwa ma{inska {kola
Novi Sad), a tre}e Milan
Birta{evi}, u~enik Teh-
ni~ke {kole u Smederevu.
U takmi~ewu budu}ih bra-
vara pobedio je Ivan Ran-
kovi} (Sredwa {kola Ko-
ceqeva), na drugo mesto
plasirao se Nikola Mi-
trovi} (Tehni~ka {kola
Ub), a na tre}e Nemawa Kr-
sti}, iz Tehni~ke {kole u
Pirotu. Me|u “autolima-
rima” najboqi je bio Sve-
tislav Vla{ki (ST[
“Mileva Mari}” Titel),
drugoplasirani je Dragan
Ostoji} (Ma{insko - sao-
bra}ajna {kola ^a~ak),
dok je tre}e mesto zauzeo
Marko Gatari} (S[ “22.
oktobar “ @abaq). Naju-
spe{niji “strugar” bio je
Marin ^avrgov (Tehni~ka
{kola Subotica), na drugo
mesto plasirala se Mili-
ca Soki}, iz ~a~anske {ko-
le, a tre}e je zauzeo Zoran
Kqaji}, u~enik novosadske
Sredwe ma{inske {kole. U
nadmetawu “gloda~a” pobe-
dio je Ranko Stefanovi},
iz {kole - doma}ina, dok
su se za drugo i tre}e mesto
izborili Xemaiq Morina
(SM[ Novi Sad) i Filip
\or|evi} (Tehni~ka {kola
Trstenik).
Prvo mesto u ukupnom
plasmanu pripalo je ~a~an-
skoj {koli, a sledi je Teh-
ni~ka {kola iz Novog Sa-
da. [kola pobednik je od
strane slovena~kog predu-
ze}a “Unior Teos alati”
nagra|ena garniturom ala-
ta, koja vredi 190.000 dina-
ra. Kragujeva~ka firma
“Unior components” ponudi-
la je zaposlewe u~esnicima
koji su osvojili prvo mesto
u kategoriji bravar, stru-
gar i gloda~, dok je {kola -
doma}in u~esnike koji su
se plasirali na prva tri
mesta darivala kompletom
alata.
E.V.
Najboqi takmi~ari
nagra|eni alatima
i radnim mestima POBEDILA [KOLA - DOMA]IN
MEHANI^KI FIZIOTERAPEUT
OPRAVDAO POVEREWE IZUMITEQA
Branko Nedovi} i Dragi{a Petkovi}
10 PETAK 24. MAJ 2013. GODINEDRU[TVO
Javni ~as zdravqa u sredu je odr`an u vi{e
gradova Srbije. Inicirali su ga ministr-
stva prosvete, zdravqa i sporta u saradwi
sa Udru`ewem gra|ana “Zen art”, Sportskim sa-
vezom za {kolski sport i Hemofarm fondaci-
jom. U ^a~ku je javni ~as, pod sloganom “Ve`bam
- ja~am telo i razvijam ideje”, odr`an u Osnov-
noj {koli “Filip Filipovi}”. U~enici svih
uzrasta, od prvaka do osmaka, ve`bali su na
{kolskom poligonu zajedno sa svojim u~iteqi-
ma i profesorima. Pojedini u~enici i profeso-
ri “Filipa” su ve} iskusni sportisti.
- Svi znamo da je sport vrlo va`an za na{e
zdravqe i razvoj. Ja ve} dve godine treniram
stoni tenis i svakodnevno posle ~asova, sa dru-
garima igram ko{arku, fudbal ili odbojku.
Sport mi poma`e da boqe u~im, ali i da stalno
sti~em nove prijateqe - re~i su osmaka Lazara
Me~anina.
Javni ~as je i iskusnije mlade sportiste i one
koji }e to mo`da tek postati, trebalo da nau~i
koliko je va`no svakodnevno ve`bati, naro~ito
na otvorenom prostoru, kao i da se posle poraza
ne tuku sa protivnicima, ve} da ga prihvate kao
dodatni stimulans za napredak.
- Razvoj savremene tehnologije je uspeo, skoro
u potpunosti, da elimini{e de~ju igru. Umesto
da se igraju napoqu sa svojim drugovima, mladi
sve vi{e vreme provode pored kompjutera. Tako
su zapostavili ono {to je u {kolskom uzrastu
najbitnije, u~ewe i igra. Ciq javnog ~asa je i da
afirmi{e {kolski sport. Sve vi{e roditeqa
ne mo`e da pla}a deci treninge u raznim klubo-
vima, zato je uloga {kole vrlo va`na u podsti-
caju de~jeg sportskog duha - napomenuo je Nema-
wa Trnavac, profesor fizi~kog vaspitawa i
~lan Gradskog ve}a. Kako je najavio, javni ~as bi
uskoro trebalo da bude organizovan i na Grad-
skom trgu u ^a~ku.
Z. J.
POLICIJA ODUZELA
72 PAKETI]A MARIHUANE
^a~anska kriminalisti~ka policija odredila je meru zadr`avawa
Aleksandru R. (1992) iz ^a~ka, zbog postojawa osnova sumwe da je izvr{io
krivi~no delo neovla{}ena proizvodwa i stavqawe u promet opojih
droga, dok }e protiv Marka R. (1990) iz ^a~ka biti podneta krivi~na pri-
java za krivi~no delo neovla{}eno dr`awe opojnih droga.
Policija je, postupaju}i po prijavi Mirka G. iz ^a~ka, da je u svojoj
ku}i, koja je bila zakqu~ana, uo~io vi{e nepoznatih lica, iza{la na lice
mesta i u ku}i imenovanog zatekla ~etiri lica, svi iz ^a~ka. Pregledom
ovih lica policija je kod Aleksandra R. prona{la i oduzela 72 paketi}a
ispuwena biqnom materijom za koju se pretpostavqa da je opojna droga
marihuana, te`ine oko 85 grama, dok su kod Marka R. prona|ena dva
paketi}a iste biqne materije.
Osumwi~eni Aleksandar R. }e, uz krivi~nu prijavu, biti priveden
istra`nom sudiji Vi{eg suda u ^a~ku, dok }e protiv Marka R. krivi~na
prijava biti podneta u redovnom postupku.
TE[KA KRA\A
^a~anska kriminalisti~ka policija odredila je meru zadr`avawa
Branku P. (1965) iz ^a~ka, zbog postojawa osnova sumwe da je izvr{io dva
krivi~na dela te{ka kra|a.
Osumwi~enom se stavqa na teret da je pro{le godine, iz ku}e Vladana
^. u selu Prijevor, otu|io dve pu{ke i raznu robu, u vrednosti od oko 800
hiqada dinara, dok je iz ku}e Dragoslava N. u Qubi}u, otu|io raznu
tehni~ku robu, alat i delove name{taja, u vrednosti ve}oj od 150 hiqada
dinara.
Branko P. }e, uz krivi~nu prijavu, biti priveden istra`nom sudiji
Osnovnog suda u ^a~ku.
NASILNI^KO PONA[AWE
Zbog postojawa osnova sumwe da su izvr{ili krivi~no delo nasilni~ko
pona{awe ~a~anska policija odredila je meru zadr`avawa Radomiru D.
(1994) iz ^a~ka i Miodragu B. (1993) iz Dowe Trep~e.
Osumwi~eni su, pro{log ~etvrtka, u 14,45 ~asova, na Autobuskoj stani-
ci u ^a~ku, maltretirali Slavi{u K. (1984) iz sela Vi~a, op{tina
Lu~ani, a kada im je pri{ao policijski slu`benik, koji nije bio na
du`nosti, i poku{ao da zaustavi wihovo nasiqe nad Slavi{om K.
osumwi~eni su policijskom slu`beniku zadali vi{e udaraca palicom u
predelu glave i tela.
Radomir D. i Miodrag B. su uz krivi~nu prijavu privedeni istra`nom
sudiji Osnovnog suda u ^a~ku.
SAOP[TEWA POLICIJSKE UPRAVE ^A^AKU [KOLI “FILIP FILIPOVI]” ODR@AN JAVNI ^AS ZDRAVQA
GDE JE NESTALA DE^JA IGRA?
Na nedavno zavr{enom
57. Me|unarodnom sajmu
tehnike i tehni~kih do-
stignu}a u Beogradu „Korak u
budu}nost“, na {tandu Fakulte-
ta tehni~kih nauka u ^a~ku pre-
zentovani su rezultati istra-
`ivawa sa pet nau~no-istra`i-
va~kih projekata koje finansi-
ra Ministarstva prosvete, nau-
ke i tehnolo{kog razvoja Repu-
blike Srbije, na kojima su anga-
`ovani profesori i asistenti
~a~anskog fakulteta. Posetio-
ci sajma imali su priliku da
vide savremene tehnologije iz
oblasti automatizacije, robo-
tike, be`i~nih komunikacija,
elektroenergetike, elektroni-
ke, procesne tehnike, logistike,
materijala, dostignu}a iz obla-
sti reindustrijalizacije, ener-
getske efikasnosti, alternativ-
nih i obnovqivih izvora ener-
gije, primene IT u industriji.
Na sajmu je u~estvovalo vi{e
od 600 izlaga~a iz 22 zemqe, bi-
lo je izlo`eno vi{e od 200 no-
viteta, od kojih je pod okriqem
Ministarstva prosvete, nauke i
tehnolo{kog razvoja Srbije,
pod sloganom „Istra`ivawe za
inovacije“, 77 tehnolo{kih no-
vosti nau~nih organizacija, in-
stituta, fakulteta, me|u kojima
je i FTN u ^a~ku, kao i 124 no-
viteta ostalih izlaga~a.
Na poster prezentacijama
predstavqeno je devet tehni~-
kih re{ewa do kojih su do{li
profesori i istra`iva~i sa
Fakulteta tehni~kih nauka u
^a~ku. Pa`wu posetilaca pri-
vukla je demonstracija rada
elektromagnetne ko~nice za
kontrolisano optere}ivawe
elektri~nih motora snaga do 7,5
kw, nastale kao rezultat pro-
jekta TR 33016 na kome su anga-
`ovani dr Miroslav Bjeki},
vanredni profesor FTN i asi-
stenti Milo{ Bo`i} i Marko
Rosi}.
Ko~nica je konstruisana i
izra|ena u Laboratoriji za
elektri~ne ma{ine, pogone i
regulaciju FTN, u saradwi sa
Saobra}ajno-ma{inskom {ko-
lom u ^a~ku i Tehni~kim re-
montnim zavodom. Tako|e, na
Sajmu je predstavqen i inova-
cioni projekat koji se realizuje
preko Inovacionog centra Ma-
{inskog fakulteta u Beogradu,
na kome su bili anga`ovani
profesori ~a~anskog Fakulte-
ta.
Izraziv{i zadovoqstvo na-
stupom na sajmu, prodekan za na-
uku i nau~noistra`iva~ki rad
na FTN, profesor dr Neboj{a
Mitrovi}, ka`e da je sajam bio
sjajna prilika da se predstavi
deo vi{egodi{weg rada profe-
sora i asistenata:
- FTN ^a~ak je stao “rame uz
rame“ sa najve}im fakuletima i
institutima iz oblasti tehni~-
kih nauka u zemqi. O~ekujemo da
}e se na narednoj smotri tehni~-
kih dostignu}a FTN predstavi-
ti u jo{ boqem svetlu i sa ve-
}im brojem eksponata.
NA 57. ME\UNARODNOM SAJMU TEHNIKE I TEHNI^KIH DOSTIGNU]A U BEOGRADU,
PROFESORI SA FTN U ^A^KU PREDSTAVILI SVOJA DOSTIGNU]A
„RAME UZ RAME” SA NAJVE]IM
FAKULTETIMA I INSTITUTIMA
- Za Staropramen karao-
ke izazov saznao sam u ka-
fi}u “Srpski pab”. Kada
sam se prijavio nisam o~e-
kivao pobedu, ali sam o~e-
kivao fer takmi~ewe, kako
je i bilo. Svima bih prepo-
ru~io da se prijave i dobro
zabave. Poku{a}u da osvo-
jim glavnu nagradu na veli-
kom beogradskom finalu, a
do tada }u da posetim Prag
sa svojim najboqim drugom
- istakao je Lazar Jeki}.
Nakon karaoke izazova
u ^a~ku, Lazar Jeki} je po-
stao osmi finalista, koji
}e svoj talenat pokazati u
finalu u Beogradu, krajem
juna. Finalisti iz 17 gra-
dova nadmeta}e se za glavnu
nagradu u Beogradu - bes-
platan semestar u {koli
pevawa Aleksandre Rado-
vi}. Stru~ni `iri na ~elu
sa Aleksandrom Radovi}
proglasi}e nacionalnog
pobednika Staropramen
karaoke izazova, a vredne
nagrade o~ekuju i ostale
finaliste.
Marija Kilibarda, vo-
diteqka, zadu`ena za neza-
boravnu atmosferu, posle
takmi~ewa je izjavila da su
^a~ani odli~ni:
- ^a~ani su bili sjajni,
kao i pro{le godine, ~ak
su prema{ili na{a o~eki-
vawa. Bila je odli~na at-
mosfera, qudi su sve vreme
igrali i |uskali i podr-
`avali svoje favorite.
Staropramen karaoke ka-
ravan se uvek rado vra}a u
^a~ak. Na{e putovawe se
nastavqa.
Vi{e od 400 takmi~ara
koji su u~estvovali na Sta-
ropramen karaokama u
2011. i 2012. godini pod-
stakli su Staropramen tim
da i ove godine krene na
put u potrazi za talentima.
Ina~e, za izbor pobednika
u svakom od 17 gradova za-
du`en je `iri sastavqen od
predstavnika lokalnih me-
dija, organizatora takmi-
~ewa i predstavnika loka-
la u kome se takmi~ewe
odr`ava. Zna~ajno mesto u
`iriju pripada i publici
koja svoj glas daje navija-
wem i ja~inom aplauza. Po-
bednike o~ekuje ~etvoro-
dnevno putovawe u Prag za
dve osobe, a zanimqive na-
grade o~ekuju i takmi~are
koji se budu plasirali na
drugo i tre}e mesto.
Staropramen tim je pre
^a~ka posetio Novi Sad,
Smederevo, Beograd, Ko-
stolac, Priboj, Zrewanin,
Pan~evo, a potom su krenu-
li put Lazarevca, Suboti-
ce, Ba~ke Palanke, Zaje~a-
ra, Kragujevca, Kraqeva,
U`ica, Ni{a i Jagodine.
N. R.
PETAK 24. MAJ 2013. GODINE
STAROPRAMEN KARAOKE IZAZOV
11
marketing 032/342-276
GRAD
Kao pobednik Staropramen karaoke
izazova u ^a~ku, Lazar Jeki} je put u
Prag i plasman na super finale u Beo-
gradu obezbedio pesmom “Sve jo{ miri-
{e na wu”, od “Parnog vaqka”. U fina-
lu ~a~anskog takmi~ewa, koje je odr`a-
no pro{log ~etvrtka, drugo mesto osvo-
jio je \or|e Antonovi}, sa pe-
smom “Krug” od “EKV”-a, a tre}e mesto
pripalo je Emi ^oli} koja je izvela pe-
smu “Daj ne pitaj”, od grupe “Viktorija”.
LAZAR JEKI], NAJTALENTOVANIJI
VOKAL U ^A^KU
12 PETAK 24. MAJ 2013. GODINELU^ANI
Na ~etvrtoj “Kumovija-
di”, koja je pro{log vi-
kenda odr`ana u Gora-
~i}ima, snage je odme-
rio 21 kumovski par.
Pobedili su kumovi (ve-
lemajstori) Miroslav
Markovi} iz Ni{a i Da-
nilo Milanovi} iz Mla-
denovca. Drugo mesto su
zauzeli internacional-
ni majstori Mladen Mi-
lenkovi} i Boroqub
Zlatanovi}, dok se za
tre}e mesto izborio ku-
movski par: velemajstor
Borko Lajthajm i inter-
nacionalni majstor De-
jan Pavlovi}. Za sve ku-
move koji su u~estvova-
li u takmi~ewu obezbe-
|ene su simboli~ne na-
grade: {ajka~e, pletene
~arape, rakija, med i
kajmak.
UJelica kupu je u~estvovalo
15 ekipa. U `estokoj kon-
kurenciji {ahovskih la-
vova na prvo mesto se plasirala
ekipa [ahovskog kluba “Jaseni-
ca” iz Smederevske Palanke (VM
Aleksandar In|i}, IM Goran N.
Todorovi}, VM Du{an Rajkovi},
VM Nenad Risti}). Drugo mesto
su zauzeli “Profi}i”, ekipa sa-
stavqena od {ahovskih profesi-
onalaca (VM Miroslav Marko-
vi}, VM Goran ^abrilo, VM De-
jan Pikula, IM Zoran Arsovi}).
Tre}e mesto je osvojila ekipa
[ahovskog kluba “Jugovi}” iz
Ka}a (VM Mi{a Pap, VM Borko
Lajthajm, IM Jovan Radlova~ki,
VM Atanas Kizov).
Gran pri “Draga~evo 2013” je
imao 129 u~esnika (112 iz Srbije,
10 iz Crne Gore, {est iz Ma|ar-
ske i jedan iz Makedonije), {to
predstavqa rekord do sada odr-
`anih {ahovskih turnira u Go-
ra~i}ima. Prva tri mesta su
osvojili velemajstori Branko
Damqanovi}, Miroqub Lazi} i
Du{an Rajkovi}.
Ova {ahovska smotra je dobi-
la ime po srpskom kumstvu, koje
se od davnina neguje i po{tuje.
Kako se u narodu ka`e kumstvo
traje ve~ito. I sama manifesta-
cija je postala tradicionalna i
prerasla je lokalne okvire. Sva-
ka nova “Kumovijada” ima sve vi-
{e u~esnika iz susednih zemaqa i
polako postaje novi draga~evski
brend. Kako je rekao Neboj{a Ba-
rali}, iz [ahovskog kluba “Jeli-
ca” Gora~i}i, samo prvi put je
bilo te{ko dovesti u Gora~i}e
poznate {ahiste, a da se sada za
svaku novu “Kumovijadu” sami ja-
vqaju, jer je draga~evski {ahov-
ski sabor vrlo brzo postao po-
znat. Tako se u Draga~evu na{ao i
dvadeset{estogodi{wi Piter
Sitl iz Budimpe{te, koga smo za-
tekli kako u`iva u draga~evskoj
panorami. Do{ao
je na “Kumovijadu”
da se dru`i sa u~e-
snicima turnira i
mo`da pobedi. On
je rekao da prvi put
boravi u Srbiji i da je za wega to
dobra prilika da upozna qude i
nau~i ne{to vi{e o svojim suse-
dima.
- U~estvovao sam na svim dosa-
da{wim {ahovskim turnirima u
ovom prelepom draga~evskom selu
i vidim veliki napredak u broju
u~esnika i bogatsvu prate}ih sa-
dr`aja manifestacije. Jednom
sam zauzeo drugo mesto na “Kumo-
vijadi”. Tada sam se takmi~io sa
kumom. Ove godine u~estvujem u
pojedina~nom takmi~ewu i nadam
se da }u imati dobre rezultate -
izjavio je za “^a~anski glas” Bo-
jan Vu~kovi}, velemajstor iz Beo-
grada.
Glavni pokroviteq “Kumovi-
jade” je Visoka {kola za poslov-
nu ekonomiju i preduzetni{tvo.
- Na{a {kola je sponzor mno-
gih sportova. Ipak, “Kumovija-
da” je za nas jako va`na, jer smo
mi prakti~no i weni pokreta~i.
Jako nam je stalo da iz godine u
godinu bude sve boqa. Ona to i je-
ste. Svaki put se uvodi ne{to no-
vo. Po~eli smo od {aha, pa smo
uveli ko{arku i fudbal. Slede}e
godine ovde }e se igrati i odboj-
ka. Sve je vi{e u~esnika takmi-
~ewa, a i posetilaca manifesta-
cije i to nas mnogo raduje - rekao
je o “Kumovijadi” prof. dr Goran
Krgi}, direktor PEP-a.
Za posetioce manifestacije
me{tani su pripremili svadbar-
ski kupus i prase}e i jagwe}e pe-
~ewe. Ove godine je prvi put orga-
nizovano i takmi~ewe u pripre-
mawu jeli~ke gibanice.
IZLO@BA SLIKA
„KORPA PUNA RADOSTI”
Posetioci manifestacije su
imali priliku da u prostorijama
Osnovne {kole u Gora~i}ima po-
sete izuzetno interesantnu izlo-
`bu slika pod nazivom “Korpa
puna radosti” Sne`ane Rakovi}
Kosti}, koja je ro|ena u Gora~i-
}ima. Iako je po struci elektro-
in`ewer i radi u Elektrodistri-
buciji u Gu~i, deo svog slobodnog
vremena redovno posve}uje sli-
karstvu. Slika od 1997. godine.
Na po~etku je uqanim bojama ra-
dila na drvetu i
staklu, ali je ka-
snije slikawe na
platnu preraslo u
wen stalni izbor.
U~estvovala je u radu brojnih li-
kovnih kolonija i izlagala je sa-
mostalno i kolektivno u zemqi i
inostranstvu. ^lan je i predsed-
nik Udru`ewa samoukih slikara
i vajara Draga~eva. Do sada je na-
slikala 305 slika raznih dimen-
zija. Wen nepresu{ni izvor in-
spiracije su lepota, obi~aji i
tradicija draga~evskog kraja.
- Ovde se nalaze moja rodna ku-
}a i moja {kola. Ovde sam se i pr-
vi put zaqubila. Brojne ~arolije
detiwstva me vezuju za moje rodno
mesto. Izlagala sam slike u mno-
gim mestima u zemqi i inostran-
stvu, ali nikada nisam bila to-
liko uzbu|ena koliko sam danas u
rodnim Gora~i}ima - izjavila je
Sne`ana Kosti}, govore}i o svo-
joj izlo`bi.
Izlo`ba je obuhvatila 45 sli-
ka, na kojima su zastupqeni ra-
znovrsni motivi iz draga~evskog
kraja.
V. S.
[AHOVSKI TURNIR U GORA^I]IMA OKUPIO KUMOVE IZ CELOG REGIONA
A OD KUMA - MAT!
U okviru “Kumovija-
de” obele`ena je 120. go-
di{wica Gora~i}ke bu-
ne. Nakon polagawa vena-
ca na spomenik poginu-
lim seqacima iz Gora~i}a, Guberevaca i @ivice,
koji su `ivote izgubili bore}i se za ustavna pra-
va gra|ana, Mladomir Sretenovi}, predsednik
op{tine Lu~ani, otvorio je novu postavku Muze-
ja Gora~i}ke bune, uz prigodan govor.
Povodom 120. godi{wice od pogibije draga-
~evskih seqaka, sredstva za
sanaciju Muzeja i spomenika
Gora~i}ke bune je obezbedila
lokalna samou-
prava. Zgrada
Muzeja i spome-
nik su bili u
prili~no lo{em
stawu, tako da je
bilo krajwe vre-
me da se zaustavi
wihovo propada-
we. U sklopu sa-
nacije objekta
ura|ena je potpu-
no nova muzejska
postavka, za koju
je sredstva obez-
bedilo Mini-
starstvo za kul-
turu. Ukupna
vrednost kom-
pletnog projekta
kre}e se oko mi-
lion dinara. Mu-
zejsku postavku su
obnovile Sne`ana [apowi} A{anin, etnolog
Narodnog muzeja u ^a~ku i Jana Jure{, istori~ar.
Na gora~i}koj manifestaciji promovisana je i
kwiga o Gora~i}koj buni, autora Radovana M.
Marinkovi}a i wegovog sina Zorana, koju je izda-
la Biblioteka u Gu~i.
OTVORENA NOVA MUZEJSKA POSTAVKA
Autor izlo`be
Sne`ana Rakovi} Kosti}
Mladomir Sretenovi},
predsednik op{tine prilikom
otvarawa muzejske postavke
PETAK 24. MAJ 2013. GODINE 13LU^ANI
Fabrika “Milan Blagojevi} -
Namenska” u Lu~anima danas
zapo{qava 1.100 radnika.
Prema obimu proizvodwe i re-
zultatima koje ostvaruje u iz-
vozu proizvoda, svrstava se u
red vode}ih firmi u sektoru
namenske industrije Srbije.
Rukovodstvo ovog kolektiva
planira da, u narednoj 65. ju-
bilarnoj godini postojawa,
uvede, pored postoje}ih deset,
jo{ jednu novu tehnologiju.
Procewuje se da bi podizawe
novog pogona za proizvodwu
trobaznih baruta stajalo oko
tri i po miliona evra.
- Vlada Republike Srbije i Ministar-
stvo odbrane ula`u napore da obezbede
sredstva za nove programe i modernizaciju
na{ih pogona. Nova tehnologija proizvod-
we trobaznog baruta bi bila pravi biser
pridodat na{em ukupnom programu, {to bi
za na{u fabriku, ali i ~itavu Srbiju bilo
itekako zna~ajno. Mogli bismo da ra~una-
mo na nove izvozne poslove. Kada bi nam
dr`ava obezbedila sredstva pod nekim po-
voqnim uslovima, u{li bismo u jo{ jednu
veliku, ali za nas veoma zna~ajnu investi-
ciju. Uveli bismo najsavremeniju tehnolo-
giju nitracije celuloze, koja bi ko{tala
oko {est miliona evra - isti~e Rado{ Mi-
lovanovi}, direktor ove poznate lu~anske
fabrike.
Osnovna delatnost preduze}a “Milan
Blagojevi} - Namenska” je proizvodwa
energetskih komponenti - jednobaznih i
dvobaznih baruta, sferi~nih baruta, ba-
rutnih puwewa, nitroceluloze, nitrogli-
cerina. Asortiman proizvoda i wihov kva-
litet prate svetske standarde i potrebe tr-
`i{ta. Zlatni period rada preduze}a, kada
su zabele`eni veliki izvozni rekordi, pre-
kinut je devedesetih godina, koje su zapam-
}ene po strogim ekonomskim sankcijama i
blokadi. Sve {to su generacije radnika
stvarale pola veka, 1999. godine nestalo je
u NATO bombardovawu. Na fabriku je ba-
~eno 65 projektila. Energetski deo fabri-
ke je u potpunosti sravwen. Materijalna
{teta je procewena na 70 miliona dolara.
Me|utim, 13 godina kasnije kompletirano
je novo postrojewe energane, daleko mo}ni-
je od starog, sa dva kotla za paru i dve tur-
bine za proizvodwu struje. Potpuno je ob-
novqen i elektrofilter za pre~i{}avawe
dimnih gasova i redukciju pra{kastih ma-
terija i drugih ~vrstih ostataka koji na-
staju kao produkt sagorevawa ugqa u kotlu.
U ovom preduze}u se uvek insistiralo
na kvalitetu proizvoda, kao najja~em argu-
mentu pozicionirawa mesta na doma}em i
svetskom tr`i{tu. I danas se podjednako
brinu o tome, jer je to jedini na~in da zadr-
`e postignuti rejting firme. Ekonomska
kriza i dana{wi uslovi privre|ivawa ne
idu na ruku izvozno orijentisanim firma-
ma, jer dr`ava malo toga ~ini da im olak-
{a opstanak, smatra Rado{ Milovanovi}.
- Dr`ava je pro{le godine poku{avala
da pomogne privredi putem subvencionisa-
nih kredita, ali i toga nema vi{e. Izvo-
znike bi trebalo pomo}i da budu kurentni-
ji na tr{i{tu i da do|u do posla. Da bi ra-
dili na{i fabri~ki pogoni, svakog meseca
je neophodno da obezbedimo vi{e od 350 hi-
qada evra za ugaq, gas i struju. Za mese~nu
zaradu radnika je potrebno oko 800 hiqada
evra, a da bi se zaradio sav taj novac mora-
mo imati ugovorene poslove. Mi se trudi-
mo da maksimalno ispo{tujemo kupce. Na-
{i glavni aduti su kvalitet i veoma {irok
asortiman proizvoda. Svaki dan nam sti`u
novi zahtevi. Ipak, ova firma nema stalan
posao. Mi se neprekidno borimo za nove
ugovore i nova tr`i{ta - ka`e Milovano-
vi}, obja{wavaju}i da se smewuju periodi u
kojima ima velikih zahteva kupaca, sa go-
dinama kada nema potra`we za tom vrstom
proizvoda.
Lu~anska namenska industrija je od svog
nastanka predstavqala sto`er razvitka
draga~evskog kraja. Svoju 64. godi{wicu
rada sa~ekala sa 1.100 zaposlenih, koji re-
dovno primaju plate, {to u uslovima eko-
nomske krize predstavqa itekako va`nu
~iwenicu. Zarade se kre}u od 400 do 600
evra. Osnovni zadatak poslovodstva ove
fabrike je da maksimalno uposli proiz-
vodne kapacitete, kako bi omogu}ili rad-
nicima boqi standard, koji sigurno i za-
slu`uju. Ove godine je primqeno 40 novih
radnika. Planiraju u narednom periodu i
nova zapo{qavawa, a u kom obimu, zavisi-
}e od novih ugovora. Kako tvrde u ovom ko-
lektivu, u proteklih godinu dana fabrika
je izmirivala redovno sve svoje obaveze
prema dr`avi, {to, svakako, predstavqa
veliki pomak u odnosu na neki raniji pe-
riod.
- Ulo`ili smo oko trideset miliona
evra sopstvenih sredstava u obnovu poru-
{enih pogona. S obzirom da su posledice
granatirawa jo{ uvek vidne, i daqe izdva-
jamo novac za tu namenu. Sve {to smo do sa-
da sanirali, odvojeno je od usta radnika i
i{lo je na u{trb wihovih zarada. Mnogo
su u~inili za ovu fabriku i zaslu`uju da
`ive boqe - isti~e Milovanovi}, dodaju}i
da su potrebe srpske vojske minimalne i da
se perspektiva celokupne odbrambene in-
dustrije Srbije, a samim tim i ovog predu-
ze}a nalazi u izvozu. Tr`i{te je nestabil-
no i mewa se iz dana u dan. Da bi se do{lo
do novih kupaca, neophodno je stalno ula-
gawe u nove tehnologije.
- Okrenuli smo se uvo|ewu novih tehno-
logija i osvajawu novih proizvoda, jer svet
je mnogo uznapredovao u ovoj oblasti. Mi
proizvodimo energetske komponente i tru-
dimo se da na vreme osvojimo nove i kvali-
tetne proizvode i na taj na~in dolazimo do
posla. Imamo kupce od Indije do Ju`ne
Amerike. Izvozimo u sve zemqe Evropske
Unije. Raspola`emo {irokim asortima-
nom veoma kvalitetnih proizvoda i to je
na{a glavna prednost. Konkurentni smo i
u pogledu cena. Imamo potpisane ugovore,
ali je pitawe u kojoj }e meri biti realizo-
vani, jer se ekonomska kriza sna`no odra-
`ava i na na{e poslovawe. I inostrani
kupci robu pla}aju odlo`eno, u nekim slu-
~ajevima ~ak i godinu dana, {to predsta-
vqa veliki problem za Fabriku. Mi smo
bili prinu|eni da uzmemo skupe kredite od
banaka, kako bismo obezbedili proizvod-
wu. Kad naplata potra`ivawa kasni, jed-
nostavno nam se kruni dobit - obja{wava
Milovanovi}. On ka`e da su srpski pri-
vrednici u daleko lo{ijoj poziciji, jer ne-
maju na raspolagawu jeftine kreditne li-
nije, kao {to je to slu~aju u nekim drugim
zemqama Evrope i sveta.
- Ovo je specifi~na fabrika koja proiz-
vodi energetsku komponentu, takozvanu
energiju koja pokre}e, gde spadaju svi tipo-
vi baruta, raketna goriva i sve ono {to je
neophodno za naoru`awe i vojnu opremu.
Re~ je o opasnim proizvodwama, u kojima
mala nepa`wa qudi mo`e da izazove veli-
ku katastrofu. Ula`emo velika sredstva u
za{titne mere, kako bismo ispo{tovali
propise za{tite na radu i mere bezbedno-
sti. Najve}i na{ zadatak je da sa~uvamo
radnike, jer nema opasnije proizvodwe od
ove. Ulo`ili smo ogromna sredstva i u
filtere radi za{tite `ivotne sredine -
ka`e Milovanovi}, dodaju}i da ova oblast
zahteva velika sredstva, kako bi se ispo-
{tovali svi standardi i ekolo{ki zahtevi
koje tra`i Evropa.
Milovanovi} o~ekuje da }e dra`ava de-
finitivno izvr{iti i konverziju dugova-
wa ovog preduze}a, koja su nastala nakon
bombardovawa pogona. On ka`e da je Vlada
Srbije obe}ala da }e taj proces biti zavr-
{en, {to je itekako zna~ajno za daqe poslo-
vawe. Kada bude oslobo|eno tog balasta,
ovo poznato lu~ansko preduze}e }e mo}i
lak{e da dolazi do neophodnih kreditnih
sredstava, bez kojih je u dana{wim uslovi-
ma gotovo nemogu}e poslovati. Cene ener-
genata rastu brzo i dr`ava bi trebalo da
preduzme neke mere, koje bi pomogle izvo-
zno orijentisanim firmama da lak{e op-
stanu.
V. S.
PREDUZE]E “MILAN BLAGOJEVI] - NAMENSKA” OBELE@ILO 64 GODINE POSTOJAWA
NOVIM TEHNOLOGIJAMA DO BOQE
POZICIJE NA SVETSKOM TR@I[TU
14 PETAK 24. MAJ 2013. GODINELU^ANI
Udru`ewe samoukih
slikara i vajara
Draga~eva je u~e-
{}em u manifestaciji No}
muzeja skrenulo pa`wu jav-
nosti da i ovaj kraj Srbije
ima bogatu kulturno-umet-
ni~ku i istorijsku ba{ti-
nu, kojom se ponosi. U pro-
storijama udru`ewa pose-
tioci su imali priliku da
pogledaju izlo`bu, koja se
sastojala od 168 eksponata.
I u~enici Osnovne {kole
u Gu~i u`ivali su u slika-
wu, a najboqi wihovi li-
kovni radovi izlo`eni su
pored slika vrsnih draga-
~evskih umetnika. Nika
Nikola Stoji} je predsta-
vio prisutnim gra|anima
svoja vajarska dela. Do ka-
sno u no} ~ula se pesma pe-
va~kih dru{tava, koja su se
odazvala pozivu da u~estvu-
ju u programu. Izvorne pe-
sme draga~evskog kraja iz-
vodili su “Draga~evci” i
“Draga~evke”, kao i peva~-
ke grupe iz Puhova. I rom-
ski orkestar je pru`io
svoj doprinos ve{tim mu-
zicirawem, tako da su pose-
tioci No}i muzeja mogli
da u`ivaju u raznovrsnom
muzi~kom repertoaru.
- Gra|ani polako prepo-
znaju na{u dobru `equ da
sa~uvamo kulturnu ba{ti-
nu ovog kraja. Iako smo vi-
{e puta organizovali gu~-
ka posela, No} muzeja je za
nas bila izazov i sasvim
novo iskustvo. Trudili
smo se da predstavimo kul-
turno blago i tradiciju
na{eg kraja u prostorijama
Udru`ewa bogatom izlo-
`bom i izvornim narodnih
stvarala{tvom. Odziv gra-
|ana je bio solidan. Naj-
brojniji su bili na{i
stalni posetioci, koji re-
dovno dolaze na sva na{a
prela. S obzirom da svuda u
svetu ovu manifestaciju u
velikom broju pose}uju i
mladi qudi, o~ekivali smo
da }e ih i kod nas u Gu~i
biti znatno vi{e. Za na{
program su se zaiteresova-
li i osnovci iz Gu~e. Li-
kovna radionica je urodi-
la plodom i drago nam je
{to su deca u`ivala u sva-
kom trenutku kreativno
provedenog vremena u na-
{em klubu. Pridru`ili su
nam se i ~lanovi likovne
sekcije Sredwe {kole
“Draga~evo” i doprineli
da ova no} bude jo{ uspe-
{nija - izjavila je Sne`ana
Kosti}, predsednik Udru-
`ewa samoukih slikara i
vajara Draga~eva, analizi-
raju}i No} muzeja, organi-
zovanu u Gu~i.
- Draga~evo je prepozna-
tqivo po svojim znakovima
pro{losti, spomenicima
kulture i trubi. Sude}i po
nazivu manifestacije, cen-
tralno mesto u organizaci-
ji bi trebalo da imaju muze-
ji, ali pou~eni primerima
drugih preuzeli smo ini-
cijativu. Udru`ewe slika-
ra i vajara Draga~eva je od-
lu~ilo da se prikqu~i
brojnim ustanovama kultu-
re, koje {irom Srbije orga-
nizuju No} muzeja. Posebno
mi je drago {to smo uspeli
da se ukqu~imo u manife-
staciju koja je prihva}ena u
mnogim gradovima Srbije,
jer mi se ~ini, kada je kul-
tura u pitawu, da smo se svi
ovde prili~no uspavali.
@eleli smo da izvu~emo
qude iz te u~malosti i do-
vedemo ih u neki lep{i
svet, koji je udaqen od po-
litike i svega ostalog {to
optere}uje u ovom ekonom-
ski te{kom vremenu - rekao
je Jovi{a Slavkovi}, samo-
uki slikar i kwi`evnik,
koji je bio zadu`en za umet-
ni~ki deo manifestacije.
On je izrazio `aqewe {to
vi{e mladih qudi nije
prisustvovalo manifesta-
ciji i {to su kafi}i u Gu-
~i i tokom No}i muzeja bi-
li prepuni.
^etiri ~lana Udru`ewa
samoukih slikara i vajara
Draga~eva odlu~ili su da
u~estvuju u programu koji je
povodom No}i muzeja orga-
nizovala Galerija naivne
umetnosti u Kova~ici. Ka-
ko isti~e Sne`ana Kosti},
draga~evski slikari bi se u
daleko ve}em broju odazva-
li pozivu iz Kova~ice, ali
su odlu~ili da prednost
daju programu u Gu~i, jer se
ova manifestacija ovde po
prvi put organizuje.
Zadovoqni su bili i po-
setioci manifestacije, ko-
ji su odlu~ili da subotwe
ve~e provedu u prostorija-
ma Udru`ewa samoukih
slikara i vajara u centru
Gu~e. Me|u wima je bila i
Miqana Kaplarevi}, koja
je procenila da Gu~i nedo-
staju upravo ovakvi sadr-
`aji. Istakla je da joj je po-
sebno drago {to su i umet-
nici Draga~eva odlu~ili
da organizuju No} muzeja,
tako da se na taj na~in i
wihova varo{ica prikqu-
~ila brojnim mestima u
Srbiji, koja neguju ovu
svojstvenu kulturnu mani-
festaciju. Kako je naglasi-
la, neophodno je da se `ite-
qima Draga~eva omogu}i
da tokom ~itave godine
u`ivaju u razli~itim kul-
turno-umetni~kim sadr`a-
jima, a ne samo tokom avgu-
sta, kada se organizuje Sa-
bor truba~a.
- Manifestacija je do-
bro organizovana i ima le-
pu poruku, ali mislim da
bi odziv gra|ana mogao bi-
ti i daleko boqi. Poku{aj
Udru`ewa samoukih slika-
ra i vajara Draga~eva da za-
interesuju javnost raznovr-
snim kulturnim sadr`aji-
ma je na pravom mestu, ali
imam utisak da Gu~a spava
dubokim snom. Moralo bi
da postoji daleko ve}e in-
teresovawe za manifesta-
cije ovakvog tipa, jer one
~uvaju na{e kulturne vred-
nosti i oplemewuju - ka`e
tridesetdevetogodi{wa
Aleksandra Vuji~i}, ~lan
peva~ke grupe “Draga~ev-
ke”.
- Ove godine smo redov-
no u~estvovali u svim ma-
nifestacijama koje je orga-
nizovalo Udru`ewe. No}
muzeja je za ovo podru~je ne-
{to sasvim novo i organi-
zatori su osmislili inte-
resantan program. Dopada
mi se {to su i izvo|a~i
starih izvornih pesama do-
bili svoje mesto. Ovo je iz-
uzetna prilika da se podse-
timo starih pesama, koje su
se {irom Draga~eva preno-
sile sa kolena na koleno, i
da svoje nadahnu}e tom vr-
stom muzike podelimo sa
drugima - rekao je dvadeset-
{estogodi{wi @eqko Ko-
sti}, vo|a mu{ke peva~ke
grupe “Draga~evci”, izra-
`avaju}i nadu da }e ovakve
manifestacije vremenom
zainteresovati i mlade qu-
de, kako bi se u {to ve}em
broju posvetili izvornom
narodnom stvarala{tvu.
V. S.
NO] MUZEJA PO PRVI PUT U GU^I
KULTURNA BA[TINA DRAGA^EVA
KROZ PRIZMU SLIKARA
PETAK 24. MAJ 2013. GODINE
ZNA^AJ RANOG PREPOZNAVAWA BOLESTIOBELE@ENA NEDEQA ZDRAVQA USTA I ZUBA
15ZDRAVSTVO
Zavod za javno zdravqe
^a~ak obele`io je
pro{le sedmice Ne-
dequ zdravqa usta i zuba,
koja se u na{oj zemqi obe-
le`ava svake godine tokom
tre}e nedeqe maja da bi se
ukazalo na zna~aj oralnog
zdravqa, ali i na veliku
zastupqenost bolesti usta
i zuba. Ove godine, slogan
je bio “Zdravi zubi za
zdrav `ivot”.
Ova promotivna mani-
festacija sprovodi se uz
podr{ku Ministarstva
zdravqa Republike Srbije,
a u organizaciji Institu-
ta za javno zdravqe Srbije
„Dr Milan Jovanovi} Ba-
tut” i Stomatolo{kog fa-
kulteta Univerziteta u Be-
ogradu. Tokom Nedeqe
zdravqa usta i zuba inten-
ziviraju se razli~ite ak-
tivnosti, pre svega na in-
formisawu stanovni{tva
o zna~aju oralnog zdravqa
i merama prevencije, a po-
sebno o potrebi i mogu}-
nostima da se li~nim i ko-
lektivnim anga`ovawem i
pozitivnim pona{awem
~uva i unapre|uje zdravqe
usta i zuba.
Zavod za javno zdravqe
danas je ovaj dan obele`io
u O[ “Vuk Karaxi}”, za-
jedno sa u~enicima ove
{kole, ali i mali{anima
PU “Radost”. U holu {ko-
le bili su izlo`eni rado-
vi dece iz vrti}a na temu
zdravqe zuba, me|u kojima
su najboqi nagra|eni.
Doktor Momir Janko-
vi}, na~elnik Stomatolo-
{ke slu`be Zdravstvenog
centra ^a~ak, rekao je da je
ciq ove kampawe preven-
tivni rad sa decom, u ciqu
spre~avawa pojava karije-
sa u kasnijem `ivotnom
dobu.
- Posebnu pa`wu posve-
}ujemo zdravqu usta i zuba
kod dece i svake godine se
trudimo da to obele`imo
prigodnom sve~ano{}u,
kao danas. Dr`ava je stavi-
la akcenat na zdravqe usta
i zuba kod dece, i na pre-
ventivni rad, kojim se
spre~avaju ne`eqene po-
sledice u kasnijem `ivot-
nom dobu. Svaka {kola je
pokrivena sa stomatolo-
gom odre|enim brojem dana
u nedeqi, jer na jednog sto-
matologa ide 1.500 dece -
rekao je dr Jankovi}.
Doktorka Qiqana Mo-
ji}evi} iz Zavoda za javno
zdravqe upozorila je da
karijes ima iste rizike po
zdravqe ~oveka kao i kar-
diovaskularne bolesti
ili {e}erna bolest.
- ^uvaju}i zube ~uvamo
i srce i sve ostale organe.
Va`na je pravilna ishrana
i higijena usta i zuba, re-
dovna kontrola, ali i
opreznost pri fizi~koj
aktivnosti kako bi spre-
~ili lomqewe zuba - rekla
je dr Moji}evi}.
Akciju u O[ “Vuk Ka-
raxi}” su podr`ali Zavod
za javno zdravqe, Udru`e-
we privatnih stomatolo-
ga, lokalna samouprava i
Zdravstveni centar ^a~ak.
Zavr{na manifestacija }e
biti odr`ana u Vaqevu
pod sloganom “Zdravqe
usta i zuba u svakodnevnoj
praksi”.
I. M.
Evropska komisija je proglasila maj
mesecom posve}enim bolestima mo-
zga, kao i podizawu svesti u vezi sa
zna~ajem ranog prepoznavawa i otkrivawa
oboqewa centralnog nervnog sistema, me-
|u kojima su alkoholizam, depresija, {i-
zofrenija, multipla skleroza, Alchajme-
rova bolest, anksioznost i druge.
Kao {to je mozak veoma slo`en i bitan
organ, tako su i bolesti mozga kompleksna
oboqewa sa medicinskim i dru{tvenim
posledicama. Prema istra`ivawima
Svetske zdravstvene organizacije, 13
odsto od svih bolesti ~ine bole-
sti mozga, {to zna~i da je od
ovih bolesti obolelo vi{e
od 700 miliona qudi.
Alkoholizam
Alkoholizam pred-
stavqa jedan od najve-
}ih problema u le~e-
wu bolesti mozga i
za lekare, ali i pa-
cijente. Procewuje
se da u Evropi `i-
vi 12 miliona za-
visnika od alkoho-
la, a 195.000 zavi-
snika umre svake go-
dine od prevelikih ko-
li~ina alkohola. Glavni
problem u le~ewu alkoholi-
zma predstavqa niska stopa di-
jagnostikovawa oboqewa, a pokazateq to-
ga je i podatak da se samo deset odsto od
ukupnog broja zavisnika le~i. Ustanovqe-
no je da konzumirawe alkohola uzrokuje 60
razli~itih oboqewa, kao {to su rak, bo-
lesti srca i depresija.
Depresija
Depresija predstavqa ~esto i ozbiqno
oboqewe, zanemareno od strane dru{tva.
Prema istra`ivawima, od depresije u sve-
tu boluje vi{e od 350 miliona qudi, a u
Evropi ta cifra iznosi 11 odsto ukupne
populacije. Depresija je jedno od najbr`e
rastu}ih oboqewa, a brz tempo `ivota i
svakodnevni stres najvi{e doprinose to-
me. Mawe od 25 odsto obolelih od depre-
sije imaju pristup adekvatnoj terapiji,
me|utim postoje}i lekovi nisu uvek delo-
tvorni, ~ak i kada su pravilno propisa-
ni. Depresija umnogome uti~e i na opada-
we produktivnosti rada, zbog ~ega ima i
velike ekonomske posledice.
[izofrenija
[izofrenija je jedna od najve}ih zago-
netki medicine. Iako je ovo bolest sa in-
cidencom ispod jedan odsto, po~etak
simptoma u adolescenciji, komplikacije
bolesti i hroni~an tok u velikoj meri do-
prinose nepovoqnom uticaju na pojedin-
ca, porodicu i dru{tvo i traju decenija-
ma. Zbog straha od „`igosawa“, odlazak
lekaru se odla`e mesecima, pa i go-
dinama. Svest o zna~aju ranih
intervencija u psihozama,
informacije o faktori-
ma rizika, kao i pravo-
vremeno uspostavqawe
efikasnog terapij-
skog re`ima velika
su {ansa savremene
medicine. Psiho-
ti~ni proces se
danas mo`e obu-
zdati, a wegove
posledice uma-
witi ako se in-
terveni{e na
vreme.
- Tokom pro-
{log veka saznali
smo izuzetno mnogo o
tajnama qudskog orga-
nizma, le~ewu mnogih tele-
snih poreme}aja, kao i o metodama preven-
cije masovnih zaraznih, ali i nezaraznih
bolesti. Qudski vek je dosta du`i, a broj
stanovnika na planeti nikada ve}i. Iza
svih ovih uspeha savremenog ~oveka stoji
wegov mozak. Do{lo je vreme da i wega
upoznamo boqe. Neuronauke u svom inten-
zivnom razvoju otvaraju neslu}ene dimen-
zije za napredak medicine, psihologije,
sociologije, matematike, filozofije... U
21. veku nalazimo se pred mo`da najve}im
izazovom za qudski um, a to je prilika da
~ovek spozna samog sebe. Da li nam je dato
da razumemo svoj mozak? Vreme je da sazna-
mo – izjavila je doc. dr Na|a Mari} Bojo-
vi}.
„Maj – mesec mozga“ je prvi korak i na-
java za 2014. godinu, koju je Evropska ko-
misija proglasila „Godinom mozga“, orga-
nizovanom od strane Evropskog saveta za
mozak. I. M.
ZDRAVI ZUBI
ZA ZDRAV @IVOT
David Zincenko, autor
kwige “Ovo jedite, a
ovo nemojte” preporu~uje
koje su to namirnice koje
bi trebalo jesti svakodnev-
no za zdrav i dug `ivot.
Jogurt - poma`e ja~awu
imunolo{kog sistema i
pru`a za{titu od kancero-
genih susptanci. Neki jo-
gurti sadr`e probiotike,
koji se bore protiv {te-
tnih bakterija u telu. Mo-
`ete ga uzimati sa vo}em i
medom, kao brzi zalogaj
ili za doru~ak, a mo`e po-
slu`iti i za pripremu ra-
znih soseva.
Paradajz - ovo povr}e
puno je antioksidansa li-
kopena koji smawuje rizik
od raka plu}a, prostate,
be{ike i `eluca.Orah - sadr`i vi{e
omega-3 masnih kiselina
nego losos, ali i vi{e pro-
tivupalnih polifenola
nego crveno vino. Dobra
zamena su mu bademi ili
kikiriki, a mo`ete ga kon-
zumirati u raznim vrstama
salata ili u integralnom
keksu.
Spana} - bogat je izvor
omega-3 i folne kiseline
koja poma`e u smawewu ri-
zika od bolesti srca, sr~a-
nog udara i osteoporoze.
Folna kiselina tako|e po-
boq{ava dotok krvi u ni-
`e delove tela, {to mo`e
pomo}i kod impotencije.
Zob - ova `itarica puna
je vlakana koje smawuju ri-
zik od bolesti srca. Mo`e-
te je uzimati sa mlekom,
kao zobenu ka{u, u jogurtu
ili salatama.
[argarepa - puna je ka-
rotenoida, skupa `utih,
crvenih i naranxastih
pigmenata u prirodi pri-
sutnih u listovima, plodo-
vima i cvetovima vo}a i
povr}a. Poma`u u borbi
protiv raka i umawuju ri-
zik od raznih upala, ali i
astme i artritisa.
Borovnica - bogata an-
tioksidansima koji poma-
`u u prevenciji raka i di-
jabetesa, poboq{avawu
pam}ewa i koncentracije.
Osim toga sadr`i i vita-
mine A i C koji odr`avaju
kardiovaskularno zdra-
vqe. I. M.
NAMIRNICE ZA SVAKI DAN
MAJ – MESECPOSVE]EN
BOLESTIMA MOZGA
16 PETAK 24. MAJ 2013. GODINE
SVE^ANOM AKADEMIJOM PROSLAVQENO 100 GODINA [KOLE U MILI]EVCIMA
GRAD NANEO VELIKE [TETE
I VO]ARIMA MIOKOVACA
SELO
[kola u Mi-
li}evcima
je pro{le
subote sve-
~anom akademijom obele-
`ila 100 godina postojawa
i rada. Tom prilikom je
promovisana i monografi-
ja mili}eva~ke {kole, koja
je 1965. godine postala iz-
dvojeno odeqewe O[ “Ste-
pa Stepanovi}” u Gorwoj
Gorevnici. Sve~anosti ko-
ja je prire|ena u {kolskom
dvori{tu prisustvovali
su predstavnici lokalne
samouprave, javnih predu-
ze}a i ustanova, nastavno
osobqe {kole, u~enici,
me{tani i brojni gosti.
Gradona~elnik ^a~ka Vo-
jislav Ili}, izrazio je za-
dovoqstvo {to u ime Grada
mo`e da pozdravi profeso-
re, u~enike i me{tane i da
im ~estita zna~ajan jubilej
- 100 godina uspe{nog rada
i postojawa {kole:
- To je zaista zna~ajan
jubilej kojim se malo {ko-
la mo`e pohvaliti, ne samo
u ^a~ku, nego i mnogo {i-
re. Iskoristio bih prili-
ku da profesorima i u~e-
nicima ~estitam i na lepo
ure|enom dvori{tu. Vidi
se da savesno rade, da odr-
`avaju {kolu i mogu da bu-
du primer mnogim {kola-
ma, ne samo u gradu, nego u
~itavoj Srbiji.
Gradona~elnik je nagla-
sio da Grad ^a~ak ula`e
zna~ajna sredstva u pred-
{kolsko, osnovno i sredwe
obrazovawe, kao i da }e za
2012. i 2013. godinu ukupno
biti ulo`eno oko
1.396.000.000 dinara. Tako-
|e je podsetio, da }e ove go-
dine oko 2.000 pred{kola-
ca besplatno letovati u
odmarali{tu u Crnoj Go-
ri, kao i najboqi u~enici
osnovnih {kola, a da Vu-
kovci sredwih {kola od-
laze na petodnevno putova-
we u jednu od dr`ava EU.
- Grad }e i daqe ulagati
u obrazovawe, jer `elimo
da na{e {kole budu odli~-
no opremqene, da u~enici
imaju sve uslove bez obzira
na to da li je {kola na seo-
skom ili gradskom podru~-
ju. Rukovodstvo Grada }e
nastojati da mladima obez-
bedi radna mesta, da bi po
zavr{etku {kolovawa mo-
gli da ostanu ovde da `ive
i razvijaju svoj grad - ista-
kao je gradona~elnik Ili}.
Lela \a~i}, direktorka
O[ “Stepa Stepanovi}” u
Gorwoj Gorevnici, nagla-
sila je da je jubilej mili}e-
va~ke {kole ponos ne samo
u~enika, u~iteqa i nastav-
nika, ve} i me{tana ovog
sela:
- Danas je za nas veliki
praznik. [kola u Mili-
}evcima je po~ela da radi
1912. godine i sa ponosom
slavimo vek postojawa.
Osnovna {kola “Stepa
Stepanovi}” ima 200 u~e-
nika, zajedno sa tri izdvo-
jena odeqewa. Mili}eva~-
ka {kola je opremqena sa-
vremenim nastavnim sred-
stvima i ne mo`emo se po-
`aliti da je ote`an rad.
Ono {to nam nedostaje je
ve}i broj u~enika.
Najdu`e od svih, |ake u
mili}eva~koj {koli u~ili
su bra~ni par Paunovi},
Dragomirka Draga 39, a su-
prug Budimir 36 godina.
Recenzent monografije mi-
li}eva~ke {kole u~iteq
Budimir Paunovi}, u svo-
joj besedi je poru~io: “^u-
vajte pro{lost, da bi ima-
li i zaslu`ili budu}nost”.
Vi{e mili}eva~kih |a-
ka vinulo se u vrh lestvice
nau~nika, umet-
ni~kog stvarala-
{tva i dr`avnih
funkcija. Me|u
wima je i doktor tehni~-
kih nauka Milica Slijep-
~evi}, ro|ena Nik{i}, ko-
ja je podsetila kako se ona
{kolovala, kao i mnoge ge-
neracije pre i posle we.
- Nismo ni mi bili ba{
sjajni |aci, pravili smo
razne nesta{luke. Ja sam
najvi{e volela da iza|em
sa ~asa likovnog vaspita-
wa da operem ~etkicu, a on-
da da kru`im biciklom...
Jabuke smo brali zajedno,
~istili dvori{te preda-
no... Istovremeno smo gaji-
li cve}e... A najvi{e smo
zahvalni na{im u~iteqi-
ma zbog toga {to su od nas
napravili qude, {to su po-
stavili taj bazi~ni i emo-
tivni stub u svakom od nas,
koji smo poneli i iz ku}e i
iz {kole, {to nas je usme-
ravalo u `ivotu, da izvu~e-
mo najvi{e iz sebe - rekla
je, izme|u ostalog, Milica
Slijep~evi}.
Predsednik Ogranka
Vukove zadu`bine Grozda-
na Komadini}, tom prili-
kom je u~enicima podelila
kwige, a povodom proslave
jubileja, 100 godina posto-
jawa Osnovne {kole u
Mli}evcima, prire|en je
bogat kulturno-umetni~ki
program. N. R.
Jako nevreme pra}eno
gradom i olujnim ve-
trom, koje je nedavno za-
hvatilo podkablarska
sela Ro`ce, Jan~i}e, Ca-
gawe i Vrn~ane, nanelo
je velike {tete i vo}a-
rima Miokovaca. Prema
re~ima Vojkana Tomi}a,
predsednika Upravnog
odbora Udru`ewa “Mi-
okova~ka kajsija”, najve-
}e {tete pretrpeli su
vlasnici zasada kajsija,
jabuka, {qiva, tre{awa
i u mawem obimu kru{a-
ka i nektarina. Udru`e-
we je formiralo svoju
komisiju i po{to su
preliminarno proceni-
li {tetu, kako ka`e To-
mi}, izve{taj su preda-
li stru~noj gradskoj ko-
misiji, Sektoru za van-
redne situacije i Radar-
skom centru U`ice.
- Grad je naneo velike
{tete vo}arima, a {teta
na kvalitetu roda je od
60 do 80 odsto. Na 140
hektara kajsije, 92 jabu-
ke, 45 {qive, 40 tre{we,
6,2 kru{ke i 4,5 nekta-
rine, prema prvim pro-
cenama, ukupna {teta je
oko 350 miliona dinara.
Pored prijavqenih
o{te}enih parcela, selo
ima mnogo i mladih za-
sada. Miokovci ina~e
imaju velike povr{ine
pod vo}em, vi{e od 200
hektara kajsije i oko 150
hektara jabuke. Plodovi
kajsije jo{ uvek opadaju,
a tek }emo videti koli-
ko }e iznositi ukupna
{teta - zabrinuto ka`e
Vojkan Tomi}. N. R.
UKUPNA [TETA OKO 350
MILIONA DINARA
PONOSNI NA VEK POSTOJAWA
Vojkan Tomi}, predsednik UO Udru`ewa
„Miokova~ka kajsija”
MESNA ZAJEDNICA MIOKOVCI
Oko 60 odsto stanovni-
{tva Mesne zajednice
Miokovci profesio-
nalno se bavi vo}arstvom.
Selo je poznato po zasadima
vo}waka u kojima dominira
kajsija, a prema re~ima pred-
sednika MZ Miokovci Zora-
na Nikitovi}a, svaka ku}a
ima ovu vo}ku. Ovaj vo}arski
kraj poznat je i po planta`a-
ma jabuke, {qive, kru{ke i
tre{we. Me{tani se mogu
pohvaliti i brojnim pri-
vrednicima, a jedna od najve-
}ih i najpoznatijih firmi je
“Domis”.
Miokovci su svojevreme-
no bili me|u prvim selima
koja su imala asfaltirane
puteve, dobila gradski pre-
voz, izgradila {kole, a danas
sa oko 300 doma}instava i
vi{e od 1.000 stanovnika,
ova Mesna zajednica nema
Dom kulture, zdravstvenu am-
bulantu, putevi su u veoma
lo{em stawu, a uli~na rasve-
ta je poseban problem, ka`e
Nikitovi}.
- Ponosni smo {to selo
ima puno dece, ali mnogo to-
ga nedostaje da bi mali{ani
i me{tani imali boqe uslo-
ve za `ivot. Omladina nema
gde da se okupqa, osim na
fudbalskom terenu “Zove”.
Prostorije na{e Mesne za-
jednice su veoma male. Mio-
kovci imaju Osnovnu {kola
do ~etvrtog razreda, koja je
izdvojeno odeqewe O[ “Ste-
pa Stepanovi}” u Gorwoj Go-
revnici. Stara {kola, jedna
od prvih izgra|enih u ~a~an-
skoj op{tini, u jako je lo{em
stawu. Neophodna je rekon-
strukcija ovog objekta, koji
mo`e biti spomenik kulture.
Renovirawem Stare {kole,
koja ima velike prostorije,
dobili bi prostor koji bi
mogli da koristimo za sku-
pove i savetovawa vo}ara, za
organizovawe veseqa i ra-
znih manifestacija. Poznato
je da Udru`ewe proizvo|a~a
“Miokova~ka kajsija” i MZ
Miokovci, uz pomo} Grada
^a~ka, organizuju manife-
staciju “Dani srpske kajsije”
- podse}a Nikitovi}.
Prema wegovim re~ima,
me|u planiranim akcijama,
koje bi uskoro trebalo da re-
alizuju me{tani ovog sela su
~i{}ewe grobqa i ure|ewe
re~nog korita ^emernice.
Tako|e, tvrdi Nikitovi},
gra|ani su spremni da pomog-
nu u fizi~kim poslovima
pri sanaciji puteva i posta-
vqawu betonskih bandera i
uli~ne rasvete.
- Ali, molimo qude dobre
voqe da nam pomognu da iz-
gradimo kapelu i da renovi-
ramo Staru {kolu, koja mo`e
biti i mesto okupqawa za
mlade. Novo rukovodstvo
Mesne zajednice ~ine mladi,
obrazovani qudi, koji nisu
politi~ki anga`ovani i za-
to `elimo sa svima da sara-
|ujemo, posebno sa Gradom
^a~kom i javnim preduze}i-
ma, od kojih smo ve} dobili
obe}awa da }e nam pomo}i da
re{imo najprimarnije pro-
bleme sela - isti~e predsed-
nik MZ Miokovci.
N. R.
VO]ARSKI KRAJ SA LO[OM
INFRASTRUKTUROM
Zoran Nikitovi},
predsednik MZ Miokovci
PETAK 24. MAJ 2013. GODINE 17SELO
Iako je u posled-
wih nekoliko
godina vo}ar-
ska proizvodwa napredo-
vala, neophodni su strate-
gija razvoja sela i poqo-
privrede u Srbiji i sna-
`nija materijalna podr-
{ka dr`ave, isti~e tride-
set{estogodi{wi Zoran
Nikitovi}, vo}ar iz Mio-
kovaca, dok nam pokazuje
svoj vo}wak.
- Ta~no je da se posled-
wih godina u Srbiji podi-
`u intenzivni zasadi, sa
novim savremenim sorti-
mentom i visokim nivoom
tehnologije proizvodwe.
Kvalitetan sadni materi-
jal se proizvodi i u doma-
}im rasadnicima, a sve je
ve}i broj savremenih hlad-
wa~a za ~uvawe plodova,
kao i novih pogona za pre-
radu. Za uspe{nu proiz-
vodwu, u bilo kojoj obla-
sti, neophodni su visoko-
kvalitetne sadnice, siste-
mi za navodwavawe i zasa-
di pokriveni protivgrad-
nim mre`ama. Ali, budimo
realni. Koliko proizvo-
|a~a mo`e da obezbedi sa-
vremenu proizvodwu? Eto,
nedavno je u podkablar-
skim selima bio grad. Ne
mogu svi poqoprivredni
proizvo}a~i da postave
protivgradne mre`e, jer je
veoma skupa, po hektaru je
oko 12.000 evra. U na{em
selu protivgradnu mre`u
mo`da mo`e da postavi
oko pet odsto proizvo|a~a.
Ali, kada bi dr`ava ga-
rantovala cenu poqopri-
vrednih proizvoda, poqo-
privrednici bi mogli da
naprave ugovore sa firma-
ma koje se bave proizvod-
wom protivgradnih mre`a
- smatra Zoran, nagla{ava-
ju}i da je tako|e jedan od
zna~ajnih problema sela i
nedostatak tehnologija i
opreme za ~uvawe plodova
vo}a, te je neophodno iz-
graditi savremene hladwa-
~e sa prate}om mehaniza-
cijom.
Porodica Nikitovi}
se tradicionalno bavi vo-
}arstvom, proizvodwom
kajsije, jabuke i tre{we.
Kajsije i tre{we gaje ve}
nekoliko decenija, a jabu-
ke su skoro zasadili. Zora-
novi roditeqi, majka Na-
da i otac Mladen, tako|e
su se bavili vo}arstvom,
ali ne na velikim povr{i-
nama.
- U me|uvremenu smo za-
po~eli savremenu proiz-
vodwu, koliko je to finan-
sijski izvodqivo. Pod vo-
}em imamo zasad jabuke od
tri hektara, tre{we oko
hektar i po i kajsije na dva
hektara. Te{ko je u dana-
{we vreme kupiti savre-
mene ma{ine. Deo mehani-
zacije smo davno kupili,
imamo traktore, freze za
traktor, prikolice, auto-
mizere, ali nedostaje nam
novi automizer i traktor
sa zatvorenom kabinom sa
karbonskim filterima.
Na primer, samo jabuka se
godi{we tretira 15 do 18
puta - pri~a Zoran.
Nikitovi}i su re{ili
problem navodwavawa, ve-
}i deo vo}waka je pod si-
stemom kap po kap, a deo
zalivaju. Za ovo doma}in-
stvo protivgradna mre`a
je jo{ uvek velika investi-
cija, a po{to su rakete naj-
jeftiniji vid odbrane od
grada, vo}ari Miokovaca
i ostali zainteresovani
proizvo|a~i su odlu~ili
da sakupe novac za wihovu
kupovinu.
Prema re~ima na{eg sa-
govornika najve}i pro-
blem je plasman robe:
- Na`alost, i putem me-
dija se plasira idealna
slika o selu, {to je pogre-
{no. Smatram da bi dr`a-
va vi{e trebalo da poma`e
poqoprivrednim proizvo-
|a~ima i ula`e u razvoj se-
la. Neophodno je da dr`ava
strate{ki organizuje i
usmerava proizvodwu i
plasman robe. Tako|e su
potrebna i ve}a podsticaj-
na sredstva. Bilo bi ide-
alno primeniti savremene
sisteme poqoprivredne
proizvodwe i razvoja sela,
kao {to su u [vajcarskoj,
Nema~koj, Francuskoj. Na
primer, na{e selo je me|u
ve}im proizvo|a~ima vo}a
na teritoriji ^a~ka, a u
posledwih deset godina su
mo`da kupqena dva nova
traktora.
Populaciona politika
u seoskim sredinama mora-
la bi da se temeqi na odgo-
varaju}oj ekonomskoj,
agrarnoj, regionalno-raz-
vojnoj i kulturnoj politi-
ci, razli~itoj od dosada-
{we, koja je mlade qude go-
tovo terala iz sela, isti~e
Zoran. Zato je neophodno,
kako ka`e, da se popravi
nepovoqan polo`aj poqo-
privrede, da se vi{e inve-
stira u saobra}ajnu i ko-
munalnu infrastrukturu
seoskih podru~ja, ali i
prosve}ivawe mladih po-
qoprivrednika. Za razvoj
sela je, prema wegovom mi-
{qewu, presudno stru~no
obrazovawe poqoprivred-
nika:
- Potrebno je i formi-
rawe mre`e savetodavnih
centara, kako bi saveto-
davci prenosili stru~na
znawa o modernoj poqo-
privredi. Za`ivele su
mnoge nove agro i pomoteh-
ni~ke mere. Potrebni su
obrazovani qudi, koji zna-
ju problematiku sela,
agronomi raznih specijal-
nosti, agroekonomi, vete-
rinari i svi ostali agrar-
ni stru~waci. Po`eqno je
organizovati seminare i
predavawa u kontinuitetu,
a za po~etak bi bilo dobro
obezbediti jednog stru~-
waka koji }e obilaziti
parcele i davati upustva i
savete.
Zoran isti~e da je najva-
`nije mlade motivisati da
`ive na selu, jer ni on, sa
svojom tridesetdvogodi-
{wom suprugom Mirja-
nom, }erkom Emilijom i
sinovima Andrijom i Mi-
hailom, nije ostao na po-
rodi~nom imawu {to je
voleo, ve} {to nije imao
izbora. Potrebno je mnogo
novca da bi se `ivelo na
selu, veliki su rashodi,
puno je ulagawa, rada, ne-
spavawa i nervirawa, za-
kqu~uje na{ sagovornik,
ipak, ne gube}i nadu da }e
dr`ava ubudu}e vi{e po-
magati agraru.
N. R.
U POSETI ZORANU NIKITOVI]U, VO]ARU IZ MIOKOVACA
NEOPHODNA VE]A
POMO] DR@AVE
PIJA^NI
BAROMETAR
POVR]E
mladi krompir 150 -
160
pasuq 300
paprika 250
paradajz 180
krastavac 100 - 120
praziluk 100
tikvice 120
brokoli 250
kupus 50
per{un 30
{argarepa 80
cvekla 100
zelena salata 20
spana} 70
crni luk 20
mladi crni luk mladi 70
beli luk mladi 30
rotkvice 30
VO]E
suve {qive 250
jabuke 50 - 80
tre{we 150 - 200
jagode 200
ju`no vo}e 100 - 200
orasi 1.000 - 1.100
MLE^NA PIJACA
projino bra{no 90
pili}i 350
jaja 10 - 12
kajmak 500 - 600
sir 200 - 400
pr{uta 1.300 - 1.700
slanina 300 - 900
suxuk 850
STO^NA PIJACA
teli}i - nema
tovqenici 190
prasi}i 250 - 270
ovce 100 - 110
jagwad 250
p{enica 30
je~am 32
kukuruz 30
18 PETAK 24. MAJ 2013. GODINEKULTURA
“Duhovna gozba”, kako re~e profesor ~a-
~anske Gimnazije mr Vladimir Dimitrije-
vi}, dogodila se u okviru 50. Disovog pro-
le}a pro{log petka, u Umetni~koj galeriji
“Nade`da Petrovi}”, na kwi`evnoj ve~eri
nazvanoj po pesmi, a sada i po naslovu kwi-
ge, zavi~ajnog pesnika Vladislava Petko-
vi}a Disa “Sa zaklopqenim o~ima”. Pri-
redila ju je Gradska biblioteka “Vladi-
slav Petkovi} Dis”, kao izdava~ dve kapi-
talne kwige objavqene povodom poluvekov-
nog jubileja manifestacije o kojima su go-
vorili kwi`evni kriti~ar i pesnik dr
Dragan Hamovi}, mr Vladimir Dimitrije-
vi} i direktor manifestacije Danica Ota-
{evi}. Predstavqawe novih kwiga sudbin-
ski je koincidiralo sa datumom Disovog
stradawa, kada je 17. maja 1917. godine stra-
dao na torpedovanom brodu “Italija”
ostav{i zauvek u Jonskom moru, putuju}i iz
Francuske na Krf.
IZBOR POEZIJE I PRVA
KOMPLETNA BIOGRAFIJA
Prvu, “Sa za-
klopqenim o~i-
ma”, ~ini izbor sa-
branih pesma Vla-
dislava Petkovi}a
Disa {tampanih
prema redakciji dr
Novice Petkovi}a,
a povodom 165. go-
dina Gradske bi-
blioteke i jubileja
Disovih sve~ano-
sti. Predgovor
potpisuje profe-
sor dr Radivoje Miki}, a urednik izdawa je
Danica Ota{evi}, koja je ujedno i autor
odeqka najkompletnije i najta~nije Disove
biografije objavqene do sada. Mo`e se re-
}i da je ova kwiga, sublimiraju}i sva dosa-
da{wa i nova saznawa o zavi~ajnom pesni-
ku, novo i jedinstveno polazi{te za budu}a
prou~avawa i tuma~ewa tragi~nog poete.
Kwigu je likovno grafi~ki opremio Zoran
Jure{, a weno {tampawe pomogli su ^a-
~anska banka a.d. i Lisa Braun, vlasnica
izdava~ke ku}e The english book d.o.o. iz Be-
ograda, koja je i potomak porodice Petko-
vi}.
LAUREATI I
BESEDE
Kao trajno
obele`je svih 50
“Disovih prole-
}a” nastala je
druga kwiga
“Disu u gosti-
ma”, koju ~ini
izbor iz inter-
vjua ura|enih sa
dosada{wim la-
ureatima Disove
nagrade, kao i beseda, eseja i tekstova koje
su kazivali gosti Disovih sve~anosti, u
okviru programa “Slovo o poeziji”, usta-
novqenog 1974. godine. Kwigu je priredio
dr Dragan Hamovi}, kome je bio na raspo-
lagawu obiman materijal, naro~ito iz po-
sledwih petnaestak godina kada je dola-
skom Danice Ot{evi} na ~elo Gradske bi-
blioteke ~vr{}e utemeqen koncept mani-
festacije, dok su za raniji period karakte-
risti~ni vi{e kurtoazni i {turi prilozi,
koji su u skladu s tim srazmerno i kra}i,
istakao je, pored ostalog, Hamovi}. Pred
wim su bili razgovori sa dobitnicima
Plakete “Gost - Disovo prole}e” od 1971. i
dobitnicima istog priznawa preimenova-
nog u “Disovu nagradu” 1999. godine. Tom
prilikom i na{oj ku}i priznawe je odala
direktorka manifestacije istakav{i da su
se bibliotekari u prikupqawu ove gra|e
zna~ajno i neizbe`no oslonili i na ono
{to su zabele`ili “^a~anski glas” i list
“Disovo prole}e”. Prire|iva~ je uz sagla-
snost izdava~a i prema raspolo`ivoj gra|i
odabrao i mozai~no preneo odlomke iz raz-
govora koji imaju izrazitiju kwi`evno-do-
kumentarnu vrednost, kao i besede koje
predstavqaju zaokru`ene celine. Prvi deo
kwige koji je naslovqen sa “Gosti i razgo-
vori, re~i o Disu” sadr`i 34 segmenta iz
razgovora sa pesnicima, a drugi naslovqen
“O poeziji, pred Disovom bistom” obra}a-
wa 21 pesnika, me|u wima i {est laureata
“Disove nagrade”. Kwigu je grafi~ki opre-
mio Milenko Savovi}. Po~etne stranice
posve}ene su prvoj manifestaciji i govoru
“Zakasnelo prole}e pesnika Disa”, koji je
tom prilikom odr`ao wen rodona~elnik
Branko V. Radi~evi} kada je rekao: “@ele-
li smo da iz dosada{we grobqansko-zadu-
{ni~ke atmosfere Disa dovedemo u wegovo
prole}e”. Slede odlomci iz razgovora i
re~i o Disu koje su izgovorili: Milo{
Crwanski, Du{an Mati}, Skender Kuleno-
vi}, Stevan Rai~kovi}, Miodrag Pavlo-
vi}, Milovan Danojli}, Matija Be}kovi},
Qubomir Simovi} i drugi velikani srp-
ske kwi`evnosti.
- Samo prelistavawe kwige Disovih pe-
sama je tako lepo da vra}a ~oveku nadu da su
ovako lepe kwige jo{ mogu}e. Dostojno su
sme{tene me|u korice i na~in na koji je to
ura|eno je za svaku pohvalu. Ova kwiga }e
biti izvanredan izvor ne samo za istoriju
“Disovog prole}a, nego za istoriju na{eg
pesni{tva krajem 20. i po~etkom 21. veka i
siguran sam da }e biti rado ~itana i citi-
rana u danima koji dolaze - rekao je mr Vla-
dimir Dimitrijevi} i svoje obra}awe po-
svetio stogodi{wici od objavqivawa Di-
sove zbirke “Mi ~ekamo cara”, koja je inte-
gralno u{la u ovu kwigu, apostrofiraju}i
da je 1910. godine Dis objavio svoju svevre-
menu pesmu “Na{i dani”, kao “manifest
o~ajawa u dru{tvu koje je izgledalo trulo
do sr`i” i analizirao istorijski kontekst
i wegove refleksije na pojedine Disove pe-
sme i tragiku wegove porodice.
Isti~u}i da je prire|ivawe kwige “Di-
su u gostima” do`iveo kao izazov, dr Dra-
gan Hamovi} je naglasio da koncept “Diso-
vog prole}a” nikako nije mogla osmisliti
nekakva birokratska pamet, ve} samo pe-
sni~ka, kakva je bio Branko V. Radi~evi},
obezbediv{i ovoj po mnogo ~emu izuzetnoj
manifestaciji vekovnu trajnost. Svoje iz-
lagawe Hamovi} je te ve~eri posvetio me-
stu Disa i wegove pozicije u predratniom
periodu kada je bio odba~en, i avangardi-
stima, koji su potom kao zastavu svog kon-
cepta isticali upravo Disa. Disove pesme
“Himna”i “Na{i dani” govorila je dram-
ska umetnica Andrijana Videnovi}, a od-
lomke iz Disove biografije kazivali su
Slobodan Nikoli}, Marijna Lazi} i Qu-
bi{a ]irkovi}. Solo pevawem je ve~e
oplemenila An|ela Todorovi}, u~enica
Sredwe muzi~ke {kole u klasi profesorke
Dragane Vukovi}.
Z. L. S.
- Prvu nagradu za esej
osvojila je Maja Savi},
doktorant na Filozof-
skom fakultetu u Novom
Sadu
Me|u 26 rukopisa, koliko
ih je stiglo na konkurs
50. Disovog prole}a za
prvu pesni~ku zbirku, jednogla-
snom odlukom `irija nagradu
“Mladi Dis” ove godine pone}e
Bojan Markovi} (1985) iz U`ica
i wegov rukopis potpisan {i-
from “Riba”, saop{tila je na
konferenciji za novinare u uto-
rak Danica Ota{evi}, direktor
manifestacije i Gradske biblio-
teke, koja }e, kao i do sada, biti
izdava~ kwige pobednika kon-
kursa u svojoj ediciji “Tokovi”.
@iri koji su ~inili Milo{
Petkovi}, predsednik, Enes Ha-
lilovi} i Vladimir Stojni} po-
hvalio je i rukopis pod {ifrom
“Leamas” Marka Tomi}a (1989)
iz Jagodine, konstatuju}i na`a-
lost, da se broj rukopisa iz godi-
ne u godinu smawuje, {to uti~e
na kvalitet izbora, a tome zna-
~ajno doprinosi i nekriti~no
objavqivawe radova na interne-
tu.
Neujedna~enost radova i po-
navqawe tema, primedbe su i `i-
rija konkursa za esej o Disovom
stvarala{tvu na koji je stiglo 17
rukopisa. Pobedio je analiti~ki
duh autora, a po ovom kriteriju-
mu su se izdvojila tri nagra|ena
eseja. @iri, koji je radio u sasta-
vu: Goran Korunovi}, Mina \u-
ri} (raniji dobitnici nagrada
za esej, a sada asistenti na fakul-
tetima) i Branislav @ivanovi},
predsednik, jednoglasnom odlu-
kom prvu nagradu za esej “Nesmi-
renost jedne egzistencije Uto-
pqene du{e Vladislava Petkovi-
}a Disa” osvojila je Maja Savi},
doktorant na Filozofskom fa-
kultetu u Novom Sadu. Drugu i
tre}u nagradu dobili su eseji
“Motiv preegzistencijalne teme
i ti{ine u Disovom ose}awu sve-
ta” Milice Vu~kovi} iz Ni{a i
“Se}am li se i~eg vi{e? (Prasli-
ke i problem zaborava u poeziji
Vladislava Petkovi}a Disa sa
motivom mrtve drage)” Marije
Slobode iz Novog Beograda. Na-
gra|enima za esej pripada i odgo-
varaju}i nov~ani iznos.
Nagrade pobednicima ova dva
konkursa }e biti uru~ene 30. ma-
ja, tradicionalno pred Disovim
spomenikom u dvori{tu Muzeja,
a nagra|enim u~enicima na kon-
kursu za osnovce i sredwo{kolce
u osnovnoj {koli u Zabla}u 29.
maja. Na u~eni~ke konkurse pri-
stigao je ove godine rekordan
broj radova u svim kategorijama.
Z. L. S.
KWIGAMA “SA ZAKLOPQENIM O^IMA” I “DISU U GOSTIMA” PODIGNUT NOVI SPOMENIK
VLADISLAVU PETKOVI]U DISU
REZULTATI KONKURSA ZA MLADE NA 50. DISOVOM PROLE]U
„MLADI DIS“ U@I^ANINU BOJANU MARKOVI]U
OVEKOVE^ENI PESNIK I SVA WEGOVA PROLE]A
PETAK 24. MAJ 2013. GODINE 19KULTURA
Osma “No} muzeja” u ^a~ku, a de-
seta u Srbiji, otvorila je vrata
ustanova kulture u 68 gradova
{irom zemqe. U subotu, 18. maja,
vrata ustanova kulture i drugih
javnih prostora bila su otovrena
od 18 do dva sata posle pono}i.
Do kasno u no} pred ~a~anskom
publikom bila je raznovrsna po-
nuda kulturnih sadr`aja, od li-
kovnih, muzi~kih i scenskih, do
istorijskih i filmskih. Pokrovi-
teq ove manifestacije u Srbiji je
tradicionalno Ministarstvo kul-
ture, a partneri programa u na-
{em gradu bili su ^a~anska ban-
ka a.d. i Kancelarija za mlade. U
realizaciji manifestacije, ~iji
je nosilac sve ove godine bila
Umetni~ka galerija “Nade`da Pe-
trovi}”, a koordinator programa
Branko ]alovi}, u~estvovale su
sve ustanove kulture i nekoliko
umetni~kih udru`ewa. Program je
obuhvatio 15 sadr`aja koji su re-
alizovani na devet lokacija u
centru grada.
VI\ENO
U No}i muzeja qubiteqi kulture i
umetnosti mogli su da vide ve} otvorene
izlo`be. U Istorijskom arhivu u toku je
zanimqiva izlo`ba prire|ena povodom 65
godina postojawa i rada ove ustanove, pod
nazivom “Jedan vek prikazan Dokumenti-
ma ~a~anskog Arhiva. Izlo`ba “Starost”
Jovanke Stanojevi} i Jelene Bulaji} u
Umetni~koj galeriji “Nade`da Petro-
vi}”, bavi se ambivalnetnim odnosom pre-
ma konceptu starosti; u okviru ove izlo-
`be na svaki sat prikazivan je i pedeseto-
minutni film “Bajne vile” sa istom te-
mom. Vrata Galerije “Risim” bila su otvo-
rena za izlo`bu karikatura “Pjer Kri`a-
ni}: hroni~ar jednog vremena”, na kojoj je
u tri tematske celine predstavqen izbor
karikatura iz fonda ~a~anske Umetni~ke
galerije i Spomen zbirke Pavla Beqan-
skog iz Novog Sada. U Likovnom salonu
Doma kulture ve~e uo~i No}i muzeja otvo-
ren je 17. Prole}ni anale sa temom “O
identitetima”; na sredwem holu stari ~a-
~anski roker Slobodan Paji} je, uz doku-
mentarnu izlo`bu fortografija o po-
~ecima i razvoju rokenrola u na{em
gradu, priredio i prate}i muzi~ki
program, evocirawem uspomena na ne-
kada{we disko ve~eri odr`avane upra-
vo u ovom prostoru; u gorwem holu pu-
blici je bila dostupna izlo`ba arhi-
tektonskih projekata “Ambijenti arhi-
tekture” i “Delotvorni preobra`aj”
dva beogradska ateqea. U konaku Jova-
na Obrenovi}a bilo je organizovano
svakog sata stru~no vo|ewe kroz stalnu
postavku Narodnog muzeja, koja obuhva-
ta istoriju ^a~ka od praistorije do
sredine 20. veka. Kafe galerija “@uta
ku}a” bila je otvorena za qubiteqe fo-
tografske umetnosti, gde su u okviru
redovnog programa, izlo`ene 64 mini-
jature 20 ~lanova Foto kino kluba ^a-
~ak.
NOVI SADR@AJI
Bilo je i novih sadr`aja, prire|enih
specijalno za “No} muzeja”. U Rimskim
termama izveden je scensko muzi~ki po-
zori{ni performans “Vergilijev
vergl”, za koji je izbor i adaptaciju tek-
stova Vergilija, Ovidija i Marsenija
uradio Ba}ko Bukumirovi}. U muzi~koj
pratwi komada bio je sastav “^udesmo”.
U Galeriji Narodnog muzeja prire|ena
je postavka sa stru~nim
vo|ewem “Znamewa ~asti i
slave” iz privatne kolek-
cije militarija Zorana
Baji}a iz ^a~ka, na kojoj
su predstavqena srpska i
jugoslovenska odlikovawa
19. i 20. veka, portreti
znamenitih li~nosti, uni-
forme i oru`je. Postavka
obuhvata i kolekciju ordewa
od Takovskog krsta do Jugo-
slovenske krune, medaqe i
spomenice iz oslobodila~kih
ratova vo|enih od 1876. do
1918. godine. Autor izlo`be i
stru~ni vodi~ bio je istori-
~ar Radivoje Bojovi}. U Ode-
qewu za odrasle ~itaoce
Gradske biblioteke premijer-
no je prikazan jednosatni
film o slikarki Zori Bogi-
}evi} Nikezi} iz Zavi~ajne
video biblioteke “Znameniti
^a~ani”, autora Olge Raki}. U De~jem
odeqewu odr`ana je kreativna radionai-
ca i ~itawe bajki za najmla|e, a mladi ~i-
taoci su dobili na poklon kwigu iz pro-
dukcije Gradske biblioteke, koja je u No}i
muzeja odobrila popust za upis ~lanova
oba odeqewa u pola cene. U suterenu Gale-
rije “Risim” predstavqen je nagra|eni mo-
zaik “Portret pesnika Disa”, koji su u~e-
nici i profesori Umetni~ke {kole rea-
lizovali tokom prethodnih Letwih dana
kulture, a virtuelna prezentacija
mozaika na gradskim fasadama
omogu}ila je publici da neposred-
no glasa na kom bi se mestu ovaj
mozaik eventualno mogao na}i. U
ulaznom holu Doma kulture Cen-
tar za vizuelna istra`ivawa
“Krug” realizovao je likovni pro-
gram “Umetnik i wegov model”, u
kome je upoznao publiku sa moti-
vima koji mogu inspirisati umet-
nika za stvarawe dela. Demonstra-
ciju na licu mesta izvodili su
umetnici: Ana Prodanovi}, Vesna
Matijevi}, Rosa Jankovi}, Milan
^akajac i Bo`idar Plazini}. U
Kulturnom centru “Lift” izlo-
`ene su karikature “Poznatih ^a-
~ana” Tijane Petrovi}, koje na{e
istaknute sugra|ane stavqaju u
kontekst vremena i zavi~ajnog
prostora.
Sve u svemu vaqa naglasiti, da
ovakve, zbirne kulturne manife-
stacije, bez vremenskih odrednica
u toku jedne ve~eri, nedostaju na-
{em gradu, upravo u sli~no vreme
i bar jednom mese~no, zarad otva-
rawa, privla~ewa i edukovawa
publike, definitivno bez “~eka-
wa” na jednu jedinu “No} muzej”.
Ovo je bila no} i ~a~anske kultu-
re, a uvek se ima {ta pokazati.
Z. L. S.
PETNAEST PROGRAMA,
DEVET LOKACIJA
DOBRO POSE]ENA „NO] MUZEJA” U ^A^KU
U holovima Arhiva
Predstavqawe programa u Umetni~koj galeriji Milan ^akajac, portretisawe na licu mesta
Pajo, po~eci
rok muzike
Poznati ^a~ani u karikaturama
„Vergilije“ u Rimskim termama
Ordewe Zorana Baji}a
Projekcija filma
Olge Raki}
20 PETAK 24. MAJ 2013. GODINEKULTURA
Pri~e iz „autobusa“
Zdravqe se ne mo`e kupiti, poznata je
istina koju sve ~e{}e ~ujemo od na{ih su-
gra|ana. Ni li~na sre}a. Nema tih para ko-
jima se to mo`e kompenzovati. Ali, toga se
obi~no setimo kada je ve} kasno. [to zbog
velike procedure, {to zbog nedovoqne
zdravstvene kulture, do lekara odlazimo po
pravilu u posledwem trenutku, samo kad se
mora. Sude}i po onima koji ispuwavaju ~e-
kaonice zdravstvenih ustanova, najstariji
su i najvredniji. Ve}ini nije te{ko da pre-
|e kilometre od izabranog lekara do speci-
jaliste i natrag, pa tek onda do apoteke, i
usput se napla}a patricipacija po 100 dina-
ra za svako “dobar dan” koje izgovori. O toj
“kilometra`i” smo ve} pisali, a u procedu-
ri se jo{ uvek ni{ta nije promenilo. Ap-
surdno, ali dug put bolesnika od lekara do
leka se nije skratio. Naprotiv. Lekari,
zbog novih pravila mnogo vi{e vremena
provode buqe}i u kompjutere nego u bole-
snike. Dok “ubodu” gde treba, bolesnik zabo-
ravi za{to je do{ao. A participacija oti{la sto od-
sto, {to ide u prilog izre~enoj tezi da se do leka, za
te pare, mo`e do}i “popreko”, zapravo, odmah, odlaze-
}i pravac u apoteku. Kupi{ i ne ~eka{ birokratizo-
vanu medicinsku uslugu da bi stigao do terapije. A ta-
mo, u apoteci, prema mogu}nostima. Lekovi na tablu,
tablete na komad... Obi~no “krpqewe”. U me|uvreme-
nu, svako potra`i travku za svoju boqku. ^ajevi, mele-
mi, kupke... Do{lo vreme da i stoci pozavidimo. Na to
me podseti ono {to jedna kom{inica nedavno re~e:
“Boqe bi bilo da pasem na livadi sve`e biqke, nego
{to skupqam bakterije po ~ekaonicama. Ne ~uh da se
`ivotiwe svaki ~as od ne~ega le~e... Kakav pritisak,
kakav holesterol, kakve glavoboqe, nikad ~uli!”
Z. L. S.
POKLON KWIGE
Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKAN
IZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italaca
koji budu najbr`i i jave se u petak od 11 do 11,30
~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uz
kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|e-
ni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi`a-
ri Vulkan u Roda centru.
Mu`. @ena. Qubav-
nica. Na ~ijoj }ete vi
biti strani?
„Savr{eno {tivo za
pla`u. Ova kwiga bi
trebalo da ima upozore-
we – ne uzimajte ako
imate posla. Tes Stim-
son je prevazi{la sebe.“
Sandej tajms
Nikolas Lajon savr-
{en je mu` – zgodni
advokat za razvode koji
obo`ava svoju `enu i
porodicu. Sara Kaplan
savr{ena je zavodnica –
seksepilna mlada prav-
nica koja se umorila od toga da bude singl. A Malin~a
Lajon savr{ena je `ena – i daqe je lepa, pi{e popularne
kuvare i majka je tri predivne k}erke.
Nikolas, ~ovek koji je lud za svojom `enom, sasvim
neo~ekivano po~iwe da ma{ta o Sari. Sara se poigrava
sa wim, a Malin~a se suo~ava sa sopstvenim izazovima.
Od skupih londonskih klubova do `ivopisne engleske
unutra{wosti, ono {to je po~elo kao trenutna fizi~ka
privla~nost sada se u potpunosti otrglo kontroli. Neka-
da sre}no o`ewen ~ovek i dve veoma razli~ite `ene sa-
zna}e kako je to kada im se ispune najsmelije `eqe i kada
svako od wih dobije ono {to zaslu`uje.
Pro{lost nas na
kraju uvek sustigne...
Kad-tad.
Rim, 1552. godina.
Madalena Nera – ime
koje izaziva radozna-
lost, zavist, prezir ili
neizmerno duboku mr-
`wu. Gre{nica poznata
poput svetice, u gradu
koji joj je pod nogama.
Ova rimska bludnica i
qubavnica najva`nijeg
~oveka u Rimu, brutal-
no je ubijena. Sveti
otac zakliwe se da }e
prona}i ubicu i pove-
rava istragu lukavom
jezuitu Sandru Karisi-
miju. Tragovi vode do Madaleninih komplikovanih od-
nosa sa visokim zvani~nicima Vatikana, mo}nim poli-
ti~arima i zvu~nim imenima, pripadnicima najbogati-
jih i najmo}nijih porodica u Rimu. Onda, sasvim neo~e-
kivano, ubica ponovo napada – `rtva je mladi dominika-
nac koji je Sandru poverio tajnu o no}i Madaleninog
ubistva. Poput vetra koji rasteruje oblake la`i i preva-
re, Sandro }e poku{ati da rasplete zamr{eno klupko qu-
bavi, izdaje i zabrawenih strasti, i do|e do istine.
Istine koju }e skupo platiti.
Rasko{ i beda prepli}u se u gradu kojim dominira ap-
solutna mo} Crkve, i u kojem i konkubina bo`jeg zastup-
nika na zemqi mo`e da postane kraqica Rima.
Erik Valc
RIMSKI PE^AT
Tes Stimson
PREVARI ME AKO SME[
APSURD DO APSURDA
Tradicionalna likovna izlo-
`ba Doma kulture osnovana
1994. godine Prole}ni anale,
otvorena je 17. put pro{log ~etvrtka
u Likovnom salonu ove ustanove. Po-
{to se odr`ava i u sklopu Disovih
sve~anosti, obe ustanove kulture do-
dequju nagrade najuspe{nijim umet-
nicima. Na 17. Prole}nom analu svo-
jim radovima na temu “O identitetu”
predstavilo se 12 umetnika po pozivu
selektora Milice Todorovi}, isto-
ri~ara umetnosti iz Ni{a. Nagradu
Anala jednoglasnom odlukom `irija
dobio je Goran Despotovski iz Vr{ca
za rad Social/Face, a nagradu Gradske
bibioteke “Vladislav Petkovi}
Dis”, umetnica iz ^a~ka, Bojana Sta-
menkovi} za rad “@ena i svet”. Jedno-
glasnu odluku o nagradi Anala doneo
je `iri koji je radio u sastavu: Sla|a-
na Petrovi} Varagi}, Suzana Nov~i}
i @arko Vu~kovi}, predsednik.
- ^iwenica je da `ivimo u vremenu
koje je obele`eno naletom procesa
globalizacije {to izaziva podeqene
reakcije. Pristalice te multikultu-
ralnosti i raznolikosti prepoznaju
prednosti, dok kriti~ari isti~u da
je to kolonizacija 21. veka koja dono-
si opasnost od asimilacije i gubit-
ka odre|enih vrsta identiteta. Eks-
tremizam sa kojim nastupaju obe gru-
pacije, sve kobnije optere}uje razli-
~ite sfere dru{tva zbog ~ega se pojam
identiteta na{ao u sredi{tu diskur-
zivne pa`we - rekla je selektorka To-
dorovi} i primetila da izlo`bu ~i-
ni skup od “dvanaest individualnih
umetni~kih identiteta, me|usobno
prili~no udaqenih po misaonom ko-
du, vizuelnom izrazu i kori{}enim
sredstvima, ~iji je jedini zajedni~ki
imeniteq estetska i likovna rele-
vantnost”. Goran Despotovski je
opravdano izostao sa dodele nagrade,
dok mlada ~a~anska umetnica Bojana
Stamenkovi}, nije krila iznena|ewe,
ali i radost {to je dobila nagradu
ba{ u svom rodnom gradu.
Na 17. Prole}nom analu izlagali
su pored nagra|enih i: Zoran Grebe-
narovi}, Vladimir Devi}, Vladimir
Duwi}, Draga Jovanovi}, Jelena Ki-
ti}, Tijana Koji}, Aleksandar Mla-
denovi} Leka, Nevena Popovi}, Mi-
leta Prodanovi} i Igor Stepan~i}.
Z. L. S.
DODEQENE NAGRADE NA 17. PROLE]NOM ANALU
- Moj identitet je identitet jedne ̀ ene ko-
ja se bavi prou~avawem polo`aja `ene u dru-
{tvu, od wenog stvarawa, kao umetnice, do
wenog delovawa u dru{tvu i situaciji u ko-
joj se nalazi. Nagra|eni rad predstavqa moj
pogled na jedan od prvih `enskih ~asopisa
“@ena i svet”, koji je izlazio u Srbiji 1925.
godine, koji je ovde specifi~no obre|en. Ve-
zom je istaknuto ono {to je meni bilo bitno,
a same teme koje su istaknute, mo`da su i ak-
tuelnije od tema koje imamo u savremenim
`enskim ~asopisima. Na osnovu ovog ~asopi-
sa mo`emo re}i da su `ene u Srbiji bile ja-
ko napredne, po~ev od Nade`de Petrovi} pa
naovamo, tako da imamo jednu zanimqivu pri~u - rekla je tuma~e}i svoj
nagra|eni rad Bojana Stamenkovi}, saglasiv{i se sa konstatacijom da se
`ena kroz ~itavu istoriju civilizacije bori, ne samo za svoja prava, ve}
i za svoj identitet, odnosno, svoje mesto u vrednosnom sistemu dru{tva
svugde i u svakoj oblasti delovawa.
„@ENA I SVET” BOJANE STAMENKOVI]
- Nagra|eni Goran Despotovski i Bojana Stamenkovi}
UMETNICI O IDENTITETU
PETAK 24. MAJ 2013. GODINE 21KULTURA
POKLON KWIGE
^a~anski glas i kwi`ara LAGUNA }e obradova-
ti ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u
petak od 11 do 11,30 ~asova u redakciju lista
(tel: 377-107). Uz kupqen posledwi broj
^a~anskog glasa, nagra|eni kwige mogu podi}i u
kwi`ari Laguna, Gradsko {etali{te bb, ^a~ak,
radno vreme 9-21.
Izuzetno senzualno!
Od autorke romana „Kada si
oti{ao“i „Ruka koja je prva dr-
`ala moju“, dobitnice nagrade
Kosta sti`e jo{ jedan svetski
hit. [esta kwiga Megi O’Fa-
rel „Talas vreline“ je portret
jedne irske porodice u krizi
tokom legendarne vru}ina 1976.
godine, porodi~na drama, veoma
sna`na i emotivna. Po oceni kriti~ara „Talas vreline“
je delo izvanredne romansijerke na vrhuncu stvarala~kih
mo}i, boqi od romana „Kada si oti{ao“ koji ju je pro-
slavio.
U julu 1976. London je zahvatio talas vru}ina. Ki{a ni-
je padala mesecima, ba{te su bile preplavqene lisnim
va{ima, vodu su raznosili u cisternama, a Robert Rior-
dan je kazao svojoj `eni Greti da ide iza ugla da kupi no-
vine i nije se vratio.U potrazi za Robertom Greti poma-
`u wihova deca – dve sestre koje su se me|usobno udaqile
i brata na ivici razvoda. Vrativ{i se ku}i, svako od
wih ima druga~iju zamisao o tome kuda je wihov otac mo-
gao oti}i. Ali niko od wih ne sumwa da majka mo`da ima
obja{wewe, koje ~ak ni sad ne mo`e ni sa kim da podeli.
Megi O’Farel je ro|ena u Severnoj Irskoj 1972. Odrasla
je u Velsu i [kotskoj, a danas `ivi u Londonu. Ova mla-
da autorka je ve} za svoj debitantski roman „Kada si oti-
{ao“bila nagra|ena presti`nom nagradom Betty Trask
Award.
Pred vama je priru~nik za sa-
mousavr{avawe koji bi mo-
gao da ima podnaslov: Veruj u ~u-
da, i ~uda }e se desiti. Zorica Ka-
ranovi} otkriva ~itaocima tajne
preokreta poraza u pobedu te iz-
nosi originalnu formulu uspe-
{nog `ivqewa i pozitivnog mi-
{qewa i najboqi na~in za ostva-
rivawe `eqa. Sva otkri}a nave-
dena u kwizi li~no je testirala i
primenila u svom `ivotu.
Ovaj vodi~ za `ivotni optimi-
zam }e vam osloboditi um, pro~istiti ~ula i udahnuti
`ivotnu energiju koju ranije niste osetili ili niste
znali da je imate u sebi. Lepota `ivota je u nama, a ne u
stvarima i pojavama koje nas okru`uju. Na{i ciqevi u
`ivotu su zapravo na{e `eqe. Kad ostvari `equ, ~ovek
oseti zadovoqstvo. A ukoliko je ta `eqa izuzetno va`na,
onda weno ostvarewe vodi ka dostizawu sre}e. Sre}ni i
zadovoqni qudi su uvek uspe{ni jer se ne takmi~e sa dru-
gima nego `ive u skladu sa svojim vrednostima i `eqama.
Dr Zorica Karanovi} u svojoj najnovijoj kwizi „Mo}
`eqe“ predstavqa niz stru~nih saveta, sugestija i pri-
mera iz svakodnevnog `ivota koji }e vam pomo}i da po-
boq{ate `ivot i pomirite se sa sobom jer samo tako mo-
`ete da se pomirite i sa svetom koji vas okru`uje.
Zorica Karanovi}
MO] @EQE –
VODI^ ZA @IVOTNI OPTIMIZAM
Megi O’Farel
TALAS VRELINE
UMe|uop{tinskom istorij-
skom arhivu pro{log ~etvrt-
ka predstavqena je edicija
“Stari srpski arhiv”. Re~ je o prvom
~asopisu koji je potpuno posve}en
srpskoj diplomatici, a pokrenuo ga
je akademik Rade Mihaq~i} u Beo-
gradu 2002. godine. U diplomati~ke
izvore spadaju poveqe, isprave, ugo-
vori, presude, diplome, pisma, ra~u-
ni i sva druga zvani~na akta dr`ave
ili grada. Izdava~i ove retke publi-
kacije su Filozofski fakulteti iz
Beograda i Bawaluke, a od 2003. godi-
ne i Me|uop{tin-
ski istorijski ar-
hiv u ^a~ku. Do sa-
da je publikovano
11 svezaka u kojima
se oglaslo 35 nau~-
nih radnika, a ob-
javqeno 180 doku-
menata, prete`no
poveqa, u kolor-
nim dodacima sva-
ke sveske pojedi-
na~no. O osnivawu
~asopisa, wegovim
ciqevima i per-
spektivama, u svoje
ime i ime opravda-
no odsutnih, a najavqenih, dr Andri-
je Veselinovi}a, redovnog profesora
Filozofskog fakulteta, odgovornog
kourednika ~asopisa od 2008. godine,
ro|enog u Je`evici kod ^a~ka i isto-
ri~ara Zorice Matijevi}, govorio je
docent dr Dejan Je~menica, istra`i-
va~ i saradnik. Gosta prezentacije,
ro|enog ^a~anina, Dejana Je~menicu,
predstavila je direktorka ~a~anskog
Arhiva Lela Pavlovi}. Precizira-
ju}i da je Diplomatika pomo}na
istorijska nauka koja se bavi izu~a-
vawem poveqa i starih dokumenata,
ali se veoma ~esto identifikuje sa
diplomatijom kao politi~kom ve-
{tinom, Je~menica je istakao ciqeve
~asopisa u kome je sekretar redakcije
i saradnik.
- Ime koje nosi ovaj ~asopis je na{
glavni zadatak. Rekonstruisati, sa-
brati i obnoviti stari srpski ar-
hiv, iako je dobar deo te dvorske, ma-
nastirske, vlastelske, trgova~ke i
druge gra|e izgubqen netragom, je je-
dan od na{ih glavnih ciqeva. Izvo-
ri se nalaze u Dubrovniku, na Svetoj
Gori, Beogradu, Be~u, Budimpe{ti i
drugim regijama. Ono {to je postig-
nuto do sada, rezultat je uglavnom in-
dividualnih napora. Glavni ciqevi
ovog zama{nog nau~nog poduhvata
ostali su isti oni koji su istaknuti
prilikom pokretawa prvog broja
2002. godine. To je, pre svega, moder-
no, kriti~ko preispitivawe i izda-
vawe srpske diplomati~ke gra|e
sredweg veka, kao i daqi napori za
izdavawe Srpskog diplomatara.
Planiramo da te`i{te na{eg rada u
narednom periodu bude skoncentri-
sano na starijem periodu, na vremenu
posle smrti kraqa Milutina i naro-
~ito na vremenu careva Du{ana i
Uro{a - rekao je tom prilikom Je~-
menica i podsetio na neke istorijske
poku{aje da se ova gra|a sabere.
Ve} decenijama se planira i pri-
prema izdavawe prvog dela “Prvog
srpskog diplomatara”, koji }e obu-
hvatiti period od kraja vladavine
kraqa Milutina, a redakcija ~aso-
pisa insistira}e na ispravama na-
stalim posle 1321. godine, naglasio
je pored ostalog istori~ar Je~meni-
ca.
Z. L. S.
PREDSTAVQENA EDICIJA “STARI SRPSKI ARHIV”
Diplomati~ke zbornike prvi
su objavili Poqaci u 18. veku,
potom Rusi u 19. veku, a “Srpski
spomenici” iz 1840. godine je
na{ pionirski poduhvat u ovoj
oblasti, kojim je obuhva}eno 180
isprava iz Dubrova~kog arhiva.
Poznato je da su austrijske vla-
sti prebacile 5.000 starih srp-
skih dokumenata u Be~, od kojih
je srpski sve{tenik \or|e Ni-
kolajevi} tajno prepisao 180.
Slede}u va`nu zbirku dokumena-
ta “Monumenta Serbica” 1858. go-
dine objavio je Franc Miklo-
{i}. Wom su obuhva}eni 487 do-
kumenata iz Dubrova~kog arhiva
i manastirske darovnice, a kwi-
ga je do`ivela dva reprint izda-
wa 1964. u Gracu i 2006. u Beo-
gradu. Dubrov~anin Medo Pu-
ci} objavio je 1862. u Beogradu
dve sveske }irili~nih dokume-
nata iz Dubrova~kog arhiva pod
nazivom “Spomenici srpski od
godine 1395. do 1423”. Konstan-
tin Jiri~ek objavio je u Beogra-
du 1892. godine 11 kwiga “Spo-
menici srpski - Spomenik Srp-
ske Kraqevske Akademije”. Najo-
bimniju zbirku “Zakonski spo-
menici srpskih dr`ava sredweg
veka” objavio je Stojan Novako-
vi} 1912. godine, izdav{i samo
zakonske delove Poveqa, {to je
veliki propust za nauku. Oko
1.100 dokumenata objavio je Qu-
bomir Stojanovi} u dve kwige
“Stare srpske poveqe i pisma”
1921. i 1934. godine.
HRONOLOGIJA
PUBLIKOVAWA
DIPLOMATI^KA
GRA\A U NOVOM SVETLU- Izdava~i ove retke publikacije, osnovane 2002. godi-
ne, su Filozofski fakulteti iz Beograda i Bawaluke, a
od 2003. godine i Me|uop{tinski istorijski arhiv u
^a~ku
22 PETAK 24. MAJ 2013. GODINEDRU[TVO
Vr{imo usluge:
- pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova, pe-
glawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro|en-
dana...)
- ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih prostorija
- ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih i po-
slovnih prostorija i priprema za tehni~ki
prijem zgrada
- bebi siter servis Vam je na raspolagawu 24
~asa dnevno
- nega starih i bolesnih osoba
- medicinska nega (kupawe pokretnih i nepo-
kretnih osoba i dr.)
- prawe i peglawe u na{oj perionici (stol-
waka, posteqine, }ebadi, zavesa i ostalog ru-
bqa)
- selidbene usluge (prevoz name{taja, uno{e-
we, izno{ewe, demonta`a i monta`a name-
{taja)
- sre|ivawe travnatih povr{ina, va{ih dvo-
ri{ta (na mese~nom nivou)
- majstorije u ku}i – haus majstor
- molerske radove
- tapetarske
- vodoinstalaterske
- zidarske
- kerami~ke usluge
- elektro popravke
- ~i{}ewe tepiha
- ~i{}ewe zgrada
- popravka kompjutera i
wihovo odr`avawe
- popravka i izrada va-
{ih akusti~nih i
elektri~nih `i~a-
nih instru-
menata (gi-
tara, mandolina, bas primova, i dr.)
- dekoracije – ukra{avawe sala za svadbe, ro-
|endane, i ispra}aje)
- frizerske usluge (u va{im prostorijama)
- visinsko prawe stakala
- ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo polirawe
(plo~ica, mermera i itd.)
- ~i{}ewe dimwaka
Tel.fah. 032/374-244,
Tel. 373-233, 064/133-70-33
Agencija V R E D N I C A
Iz uzorne Vojno - indu-
strijske {kole “Boba
Mileti}”, koja je u ^a~-
ku radila od 1947. do 1953. godi-
ne, iza{li su vrsni majstori me-
talske struke, koji su kasnije, na
svojim radnim mestima {irom
zemqe, dali nesebi~an doprinos
privrednom razvoju. Neki su
ostali zanatlije, drugi se do-
{kolovali i stigli do rukovode-
}ih mesta, ali su svi bri`no ne-
govali uspomenu na {kolske dane
i prijateqstva za~eta u mlado-
sti. Godi{wice mature nisu za-
boravqali, a wihova okupqawa
su, sa godinama, postajala sve ~e-
{}a.
Iako se bli`e osamdesetoj,
nisu propustili ni ovogodi{we
okupqawe - u wima omiqenoj ka-
fani “Car Lazar”, uz muziku i
raspolo`ewe kakvo se samo po`e-
leti mo`e.
- Bili smo deca kada smo kre-
nuli na zanat. Ja sam me|u naj-
mla|ima, imao sam samo 14 godi-
na, jedva su me primili. Malo
nas je `ivih, neki su bolesni.
Malopre me je zvao Petar Smi-
qani}, javqa da ne mo`e da do|e,
jer je u bolnici u Beogradu - ka`e
jedan od biv{ih pitomaca Rade
Jelu{i}. Izu~io je za metalo-
strugara i zaposlio se u “Auto-
prevozu”, a kasnije se do{kolo-
vao za saobra}ajnog tehni~ara.
Radio je u Gradskom komitetu
omladine i BIP - u, a u penziju
oti{ao iz “Partizana”, gde je
bio rukovodilac transporta.
Na vi|ewe sa {kolskim drugo-
vima stigao je i Radi~ Marko-
vi}, po zanimawu ma{inbravar,
koji je ceo radni vek proveo u
Fabrici reznog alata. [kola je,
vodi nas Radi~ u pro{lost, po-
stojala pri vojnom preduze}u
“Boba Mileti}”, najja~em u tada-
{wem ^a~ku, u kome su reparira-
ne ma{ine zaostale iz rata i iz-
ra|ivana oprema za pe{adiju.
- Po zavr{etku zanata sam
oti{ao u vojsku, a kada sam se
vratio “Boba Mileti}” je bio
rasformiran i od wega su nasta-
la ~etiri preduze}a, “Sloboda”,
FRA, “Cer” i “Remont”. Zapo-
slio sam se u FRA, kao 27. rad-
nik, a kada sam odlazio u penziju
u fabrici je ostalo 4.000 radni-
ka.
Me|u pitomcima je wihov ne-
kada{wi vaspita~ Bo`o Niki-
tovi}, tek nekoliko godina sta-
riji od svojih vaspitanika.
- Zaposlio sam se odmah po za-
vr{etku u~iteqske {kole. Me|u
pitomcima je bilo i gradske de-
ce, ali ve}ina je poticala iz seo-
ske sredine. Disciplina je bila
vojni~ka. @iveli su u internatu,
sami name{tali krevete, hrani-
li se u zajedni~koj menzi. Pre
podne su provodili u radionici,
popodne i{li u {kolu, a uve~e
u~ili. Oni su zanat ozbiqno
shvatali, a kasnije su se dokazali
i kao odli~ni majstori, nosioci
industrije u ^a~ku i drugim me-
stima - kazuje osamdesettrogodi-
{wi Bo`o, koji je tokom `ivota
radio kao nastavnik, prosvetni
savetnik i sekretar SIZ - a obra-
zovawa u ^a~ku.
Monografiju {kole, objavqe-
nu 1982. godine, napisao je Milo-
rad Mi}a Luki}. Nekada{wi
alatni~ar je stekao fakultetsku
diplomu i postao profesor ~a-
~anske Gimnazije, ali u srcu i
du{i je ostao Bobovac.
- Uvek se radujem susretu sa
{kolskim drugovima. Dugo se po-
znajemo, kao da smo rod ro|eni -
konstatuje Mi}a, svakako jedan
od najzaslu`nijih za redovna
okupqawa biv{ih pitomaca.
Iz Vojno - industrijske {kole
“Boba Mileti}” iza{le su ~eti-
ri generacije. Ona sredwa, koja je
diplomirala {kolske 1952/53 go-
dine ima poseban razlog za sla-
vqe - 60. godi{wicu mature.
Proveselili su se, svi zajedno, uz
muziku, a na istom mestu i u
istom raspolo`ewu na}i }e se,
obe}avaju, i naredne godine. Ne-
ma {ta, Bobovci su poseban soj
qudi, oni se ne predaju godinama,
jo{ uvek su puni vedrine i umeju
da u`ivaju u `ivotu. E. V.
BOBOVCI PONOVO NA OKUPU
DRU@EWE POSLE [EST DECENIJA
PETAK 24. MAJ 2013. GODINE 23MATURA
IV2
IV1
Maturanti
GIMNAZIJA
26 PETAK 24. MAJ 2013. GODINEMARKETING
marketing 032/342-276
V[TSS ^a~ak u {kolskoj 2013/14. godini upisuje studente na slede}e akreditovane studi-
jske programe (osnovne, trogodi{we studije):
1. ELEKTROTEHNIKA I RA^UNARSTVO
Modul 1: Elektroenergetika (50 buxet-30 samof.)
Modul 2: Elektronika i ra~unarstvo (30 buxet-30 samof.)
2. MA[INSTVO I IN@EWERSKA INFORMATIKA
Modul 1: In`ewerska informatika (60 buxet-60 samof.)
Modul 2: Proizvodno ma{instvo (19 buxet-11 samof.)
3. GRAFI^KA TEHNIKA (45 buxet-35 samof.)
4. PROIZVODNI MENAXMENT (60 buxet-60 samof.)
Kandidati pola`u prijemni iz MATEMATIKE ili TESTA ZNAWA, po izboru. POLA-
GAWE prijemnog ispita: 01, 02,03. i 04. jula 2013. PRIJAVA: 26., 27. i 28. juna 2013. (od 9,00 do
16,00 ~asova).
PRIRU^NIK za polagawe prijemnog ispita mo`e se nabaviti u [koli ili poru~iti tele-
fonom: 032 302-782.
Za{to upisati studije na V[TSS?
[kola budu}im studentima nudi:
- studirawe na dr`avnoj, akreditovanoj visoko{kolskoj ustanovi,
- akreditovane studijske programe,
- trogodi{we studije (180 ESPB ),
- specijalisti~ke studije (60 ESPB),
- programe usagla{ene sa zahtevima privrede,
- kompetentan nastavni kadar,
- opremqene u~ionice i laboratorije,
- stru~nu praksa u najboqim firmama u okru`ewu,
- biblioteku sa prostranom u~ionicom,
- partnerski odnos sa studentima,
- u~e{}e studenata u radu organa [kole,
- prostorije za rad i dru`ewe studenata,
- pristup internetu, studentske radionice,
- nagrade i priznawa najboqima,
- organizovawe Bruco{ijade, Vi{ijade i sli~no.
MODERNA ZNAWA U [KOLI SA TRADICIJOM!
V[TSS ^A^AK
Svetog Save 65
032-222-321
www.vstss.com
VISOKA [KOLA
TEHNI^KIH STRUKOVNIH STUDIJA
^A^AK
PETAK 24. MAJ 2013. GODINE 27VODI^
Utorak, 28. maj
- Kwi`evno ve~e "IZMI[QENI
@IVOT", predstavqawe kwige prepis-
ki Gorana Markovi}a i Milana
Oklopxi}a, Likovni salon u 19,30
~asova
- ANIMANIMA:
NAGRA\ENI 2012, najboqi
filmovi sa pro{logodi{weg me|unaro-
dnog festivala animacije, mala sala u
21 ~as
^etvrtak, 30. maj -
Predavawe:
PANTERI I
LAVOVI
ZEMQE
SRBIJE",
predava~ dr Mileta
Prodanovi}, profe-
sor na Fakultetu
likovnih umetnosti
u Beogradu, Likovni
salon u 20 ~asova
PR
IP
RE
MI
LA
: I
rena M
ilo{
evi}
KLUB „VELVET”
Petak, 24. maj - MILAN
PETROVI] KVARTET,
22 ~asa
Subota, 25. maj - FUNC'D
LIVE ACT, 23 ~asa
Restoran
„ROMANSA"
- Qubiteqi staro-
gradske muzike dobro-
do{li su svake ve~eri
od 17 ~asova
"SRPSKI PAB"
Petak, 24. maj - Svirka benda
"POGRE[ILA RODA", 22 ~asa
Subota, 25. maj - Svirka
"DUDA I KOLE", 22 ~asa
Narodni muzej
- Stalna postavka u konaku Jovana Obrenovi}a
Muzej je otvoren radnim danima od 9 do 17 ~aso-
va, vikendom od 9 do 13 ~asova
GRADSKA BA[TA
- Svakog petka i subote
GIPSYALEKSI]I, broj za
rezervacije 063-620-333
PIVNICA
„CITY PUB”
Gospodar
Jovanova 22,
telefon 032/228 - 310 KAFE “[TO DA NE”
PETAK 24. 5. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 KORAK 21
12:15 MISS SVETLANA - IZ
DRUGOG UGLA
13:00 NIKO KAO JA-R.
13:30 OGLASI
14:45 FOTOSKAZ -R.
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 IZLOG STRASTI - R.
17:15 OGLASI
18:00 GALASPORT
18:55 TV INFORMATOR 2
19:20 KRAJEM NA[E ULICE
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:05 ARHIVA EPERHIJE
@I^KE
21:00 GRADSKI PUTOKAZ
21:50 VEZE
22:30 TV INFORMATOR 3
22:55 KRAJEM NA[E ULICE
23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 PROGRAM SRBIJA NA
DLANU 1
SUBOTA 25. 5. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 PLANETA SEZAM
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 TREND SETTER
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
12:15 ARHIVA EPARHIJE
@I^KE -R.
13:30 OGLASI
14:10 GALASPORT -R.
15:30 TV INFORMATOR 1
15:55 KRAJEM NA[E ULICE
16:15 GULIVER
17:15 OGLASI
17:45 GRADSKI PUTOKAZ-R.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:20 KRAJEM NA[E ULICE
20:00 VI PITATE, MI
TRA@IMO ODGOVOR
21:00 SUPER 70
22:30 TV INFORMATOR 3
22:55 KRAJEM NA[E ULICE
23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 PROGRAM SRBIJA NA
DLANU 1
NEDEQA 26. 5. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 POD SJAJEM ZVEZDA
10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
10:15 CRTANI FILM
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK,
VREMEPLOV
12:15 NA[E SELO
13:00 ATLAS
13:30 OGLASI
14:00 FILM
15:30 VEZE
16:15 PROSLAVA 20 GODINA
TELEVIZIJE-DIREKTAN
PRENOS
18:30 DRAGA^EVSKI HORIZON-
TI
19:00 AUTOBILBORD
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:05 KONCERT
23:00 PROGRAM SRBIJA NA
DLANU 1
PONEDEQAK 27. 5. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI -
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 SRBIJA I SVET
11:15 OGLASI
12:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
12:15 NA[E SELO-R.
13:00 IZBLIZA
13:30 OGLASI
14:10 BIOGRAFIJE
14:45 IZBLIZA
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 DRAGA^EVSKI
HORIZONTI-R.
16:45 SERIJA - IZLOG STRASTI-
R.
17:15 OGLASI
18:00 GALASPORT
18:55 TV INFORMATOR 2
19:35 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:05 DOKUMENTARNI FIL-
MOVI - ZASTAVA FILM
20:30 MI ZAJEDNO KROZ NA[
GRAD
21:00 MILANOVA^KA
SEDMICA
21:45 TREND SETTER
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 PROGRAM SRBIJA NA
DLANU
UTORAK 28. 5. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - IZLOG STRAST
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
10:15 AUTOSPRINT
11:15 OGLASI
12:15 POD SJAJEM ZVEZDA
13:30 OGLASI
14:10 GALASPORT-R.
14:50 DOKUMENTARNI FILM -
ZASTAVA FILM - R.
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI
16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
17:15 OGLASI
17:45 MI ZAJEDNO KROZ NA[
GRAD -R.
18:15 MILANOVA^KA SEDMI-
CA-R.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJA
20:05 TV MEDIKUS
21:00 SRBIJA I SVET
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 PROGRAM SRBIJA NA
DLANU 1
SREDA 29. 5. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
10:15 MISS SVETLANA - IZ
DRUGOG UGLA
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
12:15 SUPER 70
13:30 OGLASI
14:10 PLANETA SEZAM -R.
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI -
16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
17:15 OGLASI
17:45 TV MEDIKUS-R.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:05 MO SPORT
20:45 FILM
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 PROGRAM SRBIJA NA
DLANU 1
^ETVRTAK 30. 5. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI -
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 SPORTSKA GALAKSIJA
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
12:15 FILM -R.
13:45 OGLASI
14:30 MO SPORT-R.
15:00 ABS SHOW
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI
16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
17:15 OGLASI
17:45 VI[E OD SPORTA
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:05 NA[E SELO-R.
21:00 FOTOSKAZ
21:45 NIKO KAO JA
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 PROGRAM SRBIJA NA
DLANU 1
- TV GALAKSIJA -
/////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////
Restoran
"STARI GRAD"
- Svakog vikenda
starogradska svirka
Kafana
„PALILULAC“
- Svakog vikenda nas-
tupa orkestar "[e{ir
moj"
Subota, 25. maj
- Kocert grupe "^UDESMO",
velika sala u 20 ~asova
Dom Kulture
28 PETAK 24. MAJ 2013. GODINELU^ANI
Pedesetpetogodi{wi Mi}o
Rakovi} iz Gora~i}a uspe-
{no se bavi poqoprivre-
dom ve} trideset godina.
Doma}instvo je preuzeo od
svog oca, koji je, tako|e,
bio vi|eniji poqopri-
vrednik u draga~evskom
kraju. Pou~en takvim isku-
stvom, qubav prema ovom
zahtevnom i nimalo lakom
poslu uspe{no je preneo i
na svoje sinove, koje je od
wihove najranije mladosti
polako uvodio u proble-
matiku agrara. Dvadeset-
{estogodi{wi Svetolik,
po struci automehani~ar,
odlu~io je da se posveti
vo}arskoj proizvodwi, koja
je bazi~na u wihovom do-
ma}instvu. Dok je i{ao u
{kolu, se}a se, raspuste je
provodio na porodi~nom
imawu, podi`u}i nove za-
sade vo}a, zajedno sa osta-
lim uku}anima, i obavqa-
ju}i razne poqoprivredne
poslove. I dve godine sta-
riji Temeqko, agronom po
struci, iako je zaposlen u
poqoprivrednoj apoteci,
mnogo poma`e u doma}in-
stvu, posebno u oblasti za-
{tite biqa, {to je itekako
zna~ajno u uslovima sve
izra`enijih klimatskih
promena. Timski rad, zna-
we, upornost i posve}enost
poslu su kvaliteti koji
krase ovu porodicu. ^ak i
u lo{ijim godinama, kada
su{a ili grad uberu leti-
nu, oni ne posustaju. Hvata-
ju se u ko{tac sa proble-
mima i nastoje da spremno
do~ekaju svaku novu sezo-
nu.
Rakovi}i imaju ukupno 26
hektara obradive zemqe.
Dominantno mesto u pro-
izvodwi zauzima jabuka, koju gaje
na pribli`no deset hektara. Po-
digli su i po hektar i po zasada
kru{ke i oraha, ~ime su dopuni-
li asortiman vo}a. Kako isti~u
u doma}instvu Rakovi}a, imaju i
starih, ali i novih zasada. Ono
{to su otpo~eli Mi}ov deda i
otac, svi su pomalo nadogra|i-
vali. Najmla|e vo}wake su zasno-
vali Svetolik i Temeqko, ~ime
se svi u porodici ponose. Dok
omladina u Srbiji prete`no
stremi gradskom `ivotu, Mi}o-
vi naslednici kora~aju stopama
svojih predaka i na porodi~nom
ogwi{tu grade svoju budu}nost.
Rakovi}i jo{ uvek nisu uspe-
li da obezbede vodu za navodwa-
vawe svih vo}nih zasada koje po-
seduju, {to se negativno odra`a-
va na rod vo}a. Kako ka`u, ume-
sto o~ekivanog roda, koji se ra-
nijih godina kretao od {est do
osam vagona, u pro{loj izrazito
su{noj sezoni ubrali su samo dva
vagona jabuke.
BEZ ZALIVNIH
SISTEMA NEMA
STABILNOG RODA!
- Pre pet ili {est godina po-
ku{ao sam da razre{im problem
navodwavawa vo}nih zasada.
Krenuo sam u realizaciju projek-
ta na osnovu odobrewa nadle-
`nog ministarstva, ali sam bio
prinu|en da odustanem od plani-
ranog vodozahvata, jer od predu-
ze}a “Srbijavode” nisam dobio
neophodnu dozvolu. Nije nam
stiglo ni obrazlo`ewe. Sada
nam samo preostaje da tra`imo
izvorsku vodu i na taj na~in po-
ku{amo da razre{imo svoj pro-
blem. Nemogu}e je govoriti o ne-
koj uspe{noj poqoprivrednoj
proizvodwi ukoliko nemate vo-
du. Zalivawe je neophodno i u
normalnim sezonama, a da ne go-
vorimo o izrazito su{nim godi-
nama, koje su sve ~e{}e - ka`e do-
ma}in Mi}o, isti~u}i da za sada
navodwavaju izrazito male povr-
{ine zemqi{ta iz postoje}ih
bunara na imawu, tako da prete-
`ni deo wihovih vo}waka nije
pokriven sistemom za navodwa-
vawe.
DOMA]INSKI I KAD
PODBACI SEZONA
Jabuka sa draga~evskog pod-
ru~ja je pro{le jeseni prete`no
oti{la u preradu po ceni od 19
do 21 dinar za kilogram, jer su
izostali kupci iz Rusije. Bilo
ih je samo na startu prodajne se-
zone, kada su izvezene izuzetno
male koli~ine ovog cewenog vo-
}a. Ostvareni prihodi jedva da
su pokrili tro{kove proizvod-
we, jer su vo}ari uglavnom bili
prinu}eni da konzumnu jabuku
prodaju kao industrijsku. Ni
oraha nisu mnogo ubrali pro{le
jeseni, jer je ranostasne sorte ob-
rao mraz, dok je rod onih sa po-
znijom vegetacijom redukovala
su{a. Kru{ka je imala standard-
no dobru cenu i solidan rod. Ka-
da se sve sabere, bila je to jedna
od lo{ijih sezona. Mi}o Rako-
vi}, ipak, ka`e da spremno do~e-
kuje novu sezonu, iako u pro{loj
nije postigao zadovoqavaju}e
finansijske efekte.
- Dobar doma}in ne sme nika-
da da ostane bez novca za novi
ciklus proizvodwe. Mora o tome
da razmi{qa na vreme. Kada do-
|e dobra godina, tada bi trebalo
da se ekonomi{e. Pare bi treba-
lo ostavqati na stranu za one
ekstremne sezone, jer seqak ni-
kad ne mo`e da zna {ta ga ~eka -
dodaje Mi}o, koji je poput svih
poqoprivrednika u Srbiji debe-
lo osetio na svojoj ko`i {ta to
zna~i kad grad ili su{a uberu
letinu, a pomo}i nema ni sa koje
strane. Kako isti~e, iako rani-
jih godina nije praktikovao da
osigurava useve od grada, pro{le
godine je iskoristio dr`avnu
subvenciju za regresirawe dela
polise poqoprivrednog osigu-
rawa. Da nije bilo toga, ne bi se
ni upustio u tu pri~u, jer u po-
stoje}im uslovima privre|iva-
wa te{ko ko od poqoprivredni-
ka samostalno mo`e da iznese
svaki vanredni tro{ak. Raduje ga
i ~iwenica da }e i lokalna sa-
mouprava sredstvima iz op{tin-
skog agrarnog buxeta podr`ati
poqoprivrednike, regresiraju}i
20 osto polise osigurawa.
Kako tvrde Rakovi}i, cene
poqoprivrednih proizvoda go-
dinama unazad ne prate tro{ko-
ve repromaterijala. Uz to, pro-
izvodwu prati i ote`an plasman
proizvoda. Kada bi imali do-
voqno vode za navodwavawe, mo-
gli bi da proizvedu daleko vi{e,
a postizali bi i daleko boqi
kvalitet vo}a. Kada problem za-
livawa razre{e, tek tada }e raz-
mi{qati o eventualnom {irewu
proizvodwe.
V. S.
U POSETI DOMA]INSTVU MILORADA RAKOVI]A, VO]ARA IZ GORA^I]A
PORODI^NU TRADICIJU
NASTAVQAJU SINOVI
Svetolik Rakovi} Mi}o Rakovi}
PETAK 24. MAJ 2013. GODINE 29LU^ANI
Predsednik op{tine Mladomir
Sretenovi}, zajedno sa saradnici-
ma, do~ekao je, ovih dana, vi{e od
90 |aka prvaka iz Gu~e, Gorwe Kravarice,
Rtiju, Tijawa i Turice. Iako mnogi me|u
wima nikada nisu dolazili u zgradu lo-
kalne samouprave, naslu}ivali su da se
upravo na tom mestu odlu~uje i o nekim iz-
uzetno va`nim stvarima, koje su vezane za
wihovo odrastawe. Dok su sedeli u odbor-
ni~kim klupama, pa`qivo su slu{ali Zo-
ricu Kova~evi}, zamenika predsednika
op{tine, Draganu Lazarevi}, na~elnika
Op{tinske uprave, i Vesnu Kodranov, se-
kretara Skup{tine, koje su poku{ale da,
biranim i de~jem uzrastu prilago|enim
re~ima, do~araju ~ime se to bavi lokalna
samouprava. Koliko su od svega toga razu-
meli - te{ko je naslutiti. Ipak, reklo bi
se sasvim dovoqno, jer su na prijemu u ka-
binetu predsednika op{tine dobro proce-
nili da se nalaze na pravom mestu, gde mo-
gu da govore o svojim potrebama. Na srda~-
no pitawe predsednika op{tine da li
imaju neke posebne `eqe, prvaci su odgo-
vorili da bi voleli da se u wihovim seli-
ma izgradi vi{e sportskih terena i da do-
biju vi{e quqa{ki na igrali{tima. Za-
tra`ili su i vi{e lopti i kompjutera.
- @elim vam da budete dobri |aci, da
izu~ite velike {kole i jednog dana zame-
nite mene i moje saradnike, a, naravno, i
one koji }e do}i posle nas. Vi treba da
u~ite, a mi iz Op{tine }emo obezbediti
za vas igrali{ta, bazen, boqe uslove u
{kolama i sve ono {to }e vam koristiti -
rekao je prvacima Mladomir Sretenovi},
dodaju}i da bi svaki odli~an u~enik tre-
balo da dobije stipendiju za daqe {kolo-
vawe i da }e lokalna samouprava pru`iti
podr{ku studentima i wihovim rodite-
qima, kako bi {to lak{e podneli tro-
{kove {kolovawa.
- U Lu~anima postoji praksa da prvaci
Osnovne {kole u Gu~i svake godine pose-
}uju op{tinsku upravu. Ciq takvih pose-
ta je da deca ~uju i nau~e ne{to novo o op-
{tini u kojoj `ive i na taj na~in upozna-
ju svoju okolinu - rakla je Dragana Mitro-
vi}, u~iteqica izdvojenog odeqewa {kole
u Rtima, dodaju}i da u~enici svake godine
pose}uju i op{tinske uprave u Po`egi i
Ivawici.
V. S.
U^ENICI OSNOVNE [KOLE U GU^I POSETILI OP[TINSKU UPRAVU
@ELE VI[E SPORTSKIH TERENA,
LOPTI I KOMPJUTERA
@ELE VI[E SPORTSKIH TERENA,
LOPTI I KOMPJUTERA
Ivana Ne{ovanovi}, u~enica 7. razreda
Osnovne {kole “Milan Blagojevi}” u Lu~a-
nima, osvojila je drugo mesto na takmi~ewu
iz srpskog jezika na Kwi`evnoj olimpijadi
u Sremskim Karlovcima. Ova odli~na u~e-
nica posebno interesovawe ispoqava prema
srpskom jeziku i kwi`evnosti i planira da
upravo u tom smeru nastavi svoje daqe {ko-
lovawe. Iako svakodnevno u~i, deo svog slo-
bodnog vremena posve}uje pisawu pesama.
- Ovo je moje prvo repu-
bli~ko takmi~ewe i veoma
mi je drago {to sam osvoji-
la nagradu. Testovi nisu
bili ni laki, ni te{ki i
ovo je veliko iskustvo za
mene. Iako sam imala mno-
go {kolskih obaveza, tak-
mi~ewe nisam htela da
propustim, jer posebno vo-
lim srpski jezik i kwi`ev-
nost. Veoma sam posve}ena
toj oblasti, a i planirala
sam da nastavim {kolova-
we u Gimnaziji, a kasnije
da se upi{em na fakultet.
Ovaj moj uspeh me je podsta-
kao da jo{ ~vr{}e verujem
u svoj izbor - izjavila je
Ivana povodom ostvarenog
rezultata.
Monika Sretenovi}
[imi}, nastavnica srp-
skog jezika i kwi`evnosti,
ka`e da je za takmi~ewe
pripremala pet u~enika. Na republi~ko
takmi~ewe su se plasirale dve u~enice. Dru-
go mesto je pripalo Ivani Ne{ovanovi},
{to predstavqa veliki uspeh, ako se uzme u
obzir da je konkurencija bila izuzetno jaka.
- Radile smo svakog dana posle ~asova i
trud se isplatio. Ova nagrada mi godi i da-
je veliku motivaciju. ^ini mi se da sam se
sada mnogo vi{e obradovala Ivaninom pla-
smanu, nego sopstvenim uspesima, kada sam
tokom {kolovawa pobe|ivala na takmi~e-
wima - rekla je Monika Sretenovi} [imi}.
Ina~e, O[ “Milan Blagojevi}” bila je
ove godine doma}in okru`nog takmi~ewa
Kwi`evne olimpijade, na kojem je u~estvova-
lo 50 u~enika iz ~etiri grada Moravi~kog
okruga. U~enici lu~anske {kole su se ve} ta-
da izdvojili po svom znawu i na taj na~in
potvrdili dobar rejting svoje {kole.
U Osnovnoj {koli “Milan Blagojevi}”
nastavu poha|a 475 u~enika. [kola zapo-
{qava 73 radnika. Postoji 114 godina i jed-
na je od uspe{nijih {kola u ovom kraju.
Ipak, kako isti~e Radojka \or|evi}, direk-
tor ove {kole, svake godine upisuje se u pro-
seku od 20 do 30 u~enika mawe, a takva ten-
dencija je prisutna i na drugim podru~jima
u Srbiji. Od pet izdvojenih odeqewa, jedno
ne radi, jer nema |aka. Re~ je o {koli u Ne-
gri{orima, koja je zatvorena ve} tri godine.
Osim u Dowoj Kravarici, u~enici poha|aju
nastavu i u izdvojenim odeqewima u Marko-
vici, Puhovu i Krstacu.
V. S.
Prve {kolske olimpijske igre
Draga~eva, koje su pro{log vi-
kenda odr`ane u Gu~i, otvorio
je Mladomir Sretenovi}, predsednik
op{tine Lu~ani. On je u~esnicima po-
`eleo puno uspeha u sportskom nadmeta-
wu, a pre svega u daqem {kolovawu i
`ivotu.
- Danas u svet {aqemo najlep{u sli-
ku iz Draga~eva. Po prvi put organizu-
jemo olimpijske igre, u kojima u~estvuju
u~enici iz {est osnovnih {kola op-
{tine Lu~ani. Okupili smo se u ovako
velikom broju, na sportskom takmi~ewu
koje objediwava sedam disciplina - re-
kao je Sretenovi} prilikom otvarawa
{kolske olimpijade, po`elev{i svim
u~esnicima puno dobrog dru`ewa i sre-
}e u sportskom nadmetawu.
[kolske olimpijske igre je organi-
zovao Centar za kulturu i sport, koji
godinama unazad afirmi{e razli~ite
sportove. Kako je istakao Adam Tadi},
direktor Centra, ciq lokalne samou-
prave je da decu i mlade podstaknu da se
vi{e bave sportom. [kolska olimpija-
da je osmi{qena kao kruna svih dosada-
{wih takmi~ewa, jer je objedila vi{e
sportskih disciplina. Trebalo bi da
postane tradicionalna, jer jedna ovakva
op{tina, koja je pravi rasadnik sport-
skih talenata, zaslu`uje da ima sport-
sku manifestaciju ovakvog tipa, zakqu-
~io je Tadi}.
Pokroviteq ove sportske manifesta-
cije je Op{tina, a u wenoj organizaciji
je u~estvovao i Sportski savez Lu~ana.
V. S.
OSNOVNA [KOLA „MILAN BLAGOJEVI]” LU^ANI
ZAPA@EN USPEH NA
KWI@EVNOJ OLIMPIJADI
NAJBOQI NA PRVIM OLIMPIJSKIM
IGRAMA OSNOVNIH [KOLA
- SVEUKUPNI POBEDNIK Osnovna {kola Gu~a
- PRVO MESTO (DE^ACI) Osnovna {kola Gu~a
- PRVO MESTO (DEVOJ^ICE) Osnovna {kola Kotra`a
- NAJBOQA SPORTISTKIWA Ivana Seni~anin, Osnovna {kola "Kotra`a"
- NAJBOQI SPORTISTA Igor Topalovi}, Osnovna {kola Gu~a
PRVA [KOLSKA
OLIMPIJADA DRAGA^EVA
U~enica Ivana Ne{ovanovi} i Monika
Sretenovi} [imi}, nastavnica srpskog jezika
30 PETAK 24. MAJ 2013. GODINEIVAWICA
Danijela i Ivan Rabre-
novi} iz Ivawice po-
sledwih deset godina
poku{avaju da pomognu
svom mla|em sinu Mi-
lanu, kome je dijagno-
stikovan te{ki oblik
autizma. Ali, wihova
muka je jo{ ve}a, jer
stambeni prostor u ko-
me ova porodica `ivi
ne zadovoqava primar-
ne qudske potrebe. Oni
su prostorije objekta u
kome `ive, koje su bile
predvi|ene za gara`u i
podrum, adaptirali za
svakodnevni boravak, a
umesto na planiranom
spratu, su{e ve{ pod
krovom.
Kada su se Danijela i Ivan
ven~ali imali su opre-
mqenu samo jednu prosto-
riju, ali namera im je bila da u
narednom periodu postepeno sre-
|uju svoj `ivotni prostor. Me|u-
tim, sav novac koji zarade, ali i
kredit koji su podigli tro{ili
su na malog Milana, kome je bo-
lest dijagnostikovana ve} u 20
mesecu `ivota.
- Morali smo da uzmemo kre-
dit za le~ewe na{eg sina, a od-
mah zatim i da ga refundiramo.
Zimi je ovde mnogo vla`no i
hladno, sve {to smo opremili,
uradili smo na brzinu, a za vi{e
i boqe nemamo. Otkako se razbo-
leo, nismo u mogu}nosti bilo
{ta da uradimo. Sve ula`emo u
wega – pri~a majka Danijela.
Milan je zbog svoje bolesti
~esto sklon agresivnom pona{a-
wu, vrti se u krug, ima i tikove.
Nekada baca i lomi stvari po ku-
}i, povre|uje se i {tipa... Na we-
govim rukama su brojni o`iqci.
I pored svega, ovaj de~ak voli da
{eta po {umi sa dedom, da se ku-
pa, a najvi{e voli quqa{ku u
dvori{tu koju su mu poklonili
kumovi.
Milanova baba Zorka ka`e da
su za deset godina le~ewa potro-
{ili mnogo novca kojim su mo-
gli da ostvare pristojne stambe-
ne uslove.
- Ovo nije bilo predvi|eno za
stambeni prostor, tu je bila ga-
ra`a i podrum, a iznad je plani-
ran sprat. U prizemqu smo opre-
mili ono najnu`nije, a to su dve
prostorije koje nisu dovoqne za
nas {estoro. Moj mu` i ja smo
penzioneri, poma`emo koliko
mo`emo, ali mnogo stvari ovde je
opasno po na{eg Milana.
Otac Ivan koji radi u „Pro-
leteru“ kao elektri~ar ka`e da,
bez obzira {to i on i supruga ra-
de, wihova primawa nisu dovoq-
na da se pokriju svi tro{kovi.
- I otac i ja smo uzeli kredi-
te. Automobil star 15 godina sam
uzeo na kredit, jer Milana baba i
deda svaki dan voze u {kolu „Mi-
odrag Mati}“ u U`icu. Milan
tra`i da se ~esto kupa, bojler i
ve{ ma{ina su stalno zbog wega
ukqu~eni, a ra~uni za struju sve
ve}i. On mora da se kupa na svaka
dva sata, a mnogo novca odvajamo
i za pelene – pri~a Ivan. Danije-
la radi na odr`avawu u Satelit-
skoj stanici u Prilikama, a po-
red svih poslovnih i ku}nih oba-
veza, trudi se da dosta vremena
provede sa sinovima.
- Bila sam najsre}nija majka
na svetu, ali nisam o~ekivala da
}e nas ovo zadesiti. Pre ~etiri
godine i{li smo na le~ewe kod
jednog ruskog lekara u Beograd.
Od sedam, Milan je primio ~eti-
ri terapije i ~inilo nam se da je
bilo pomaka. Me|utim, posle ~e-
tvrte terapije, lekar iz Rusije je
jednostavno nestao. Izgubila sam
i kontakt sa majkom obolelog de-
~aka iz Ni{a koja mi je rekla za
wega. Ali, ne odustajem, ~ula sam
za lekara na klinici „Neuroc-
hlore“ u Brestu koji testira lek
bumetanid i preko prevodioca
mu poslala tri pisma. Pro{lo je
dva meseca, jo{ uvek nam nije od-
govorio. Volela bih da nas pri-
mi bar na razgovor da se infor-
mi{emo kako da `ivimo sa Mi-
lanom, bilo koliko da mu pomog-
ne – ka`e Danijela.
Milan prima nadoknadu za tu-
|u negu i pomo}, a ivawi~ka op-
{tina mu pokriva deo putnih
tro{kova za odlazak u {kolu.
Plate, penzije i pomo} koju pri-
maju ipak nisu dovoqni da bi
opremili ku}u.
- Qudi misle da je to {to
imamo plate i penzije, i prima-
mo tu|u negu dovoqno, ali nas je
{estoro u ku}i. Sav novac tro-
{imo na Milanove potrebe.
Stalno smo uz wega, jer strepimo
da }e se povrediti. I kad nema{,
za wega mora{ da ima{. U ve}im
gradovima imaju dnevni boravci
za decu obolelu od autizma. Mi-
lan je ovde u sku~enom i neadap-
tiranom prostoru – pri~a Dani-
jela.
Godine le~ewa i obilazaka
svakog mesta za koje su samo ~uli
da im mo`e pomo}i, finansijski
su iscrpeli ovu porodicu. U Ko-
mercijalnoj banci jo{ uvek je
otvoren ra~un na koji odavno ni-
ko nije upla}ivao novac. Ali,
Rabrenovi}i ne mogu sami Mila-
nu da obezbede udoban sme{taj.
I. M.
PORODICI RABRENOVI] IZ IVAWICE POTREBNA POMO]
DE^AK KOJI BOLUJE OD AUTIZMA
@IVI U NEADAPTIRANOJ KU]I
RA^UN U KOMERCIJALNOJ BANCI:
Ra~un je otvoren na ime Ivan Rabrenovi},
broj je 205 - 9001009531385 - 81, Komercijalna
banka.
Obele`avaju}i 140. godi{wicu
O[ “Sreten Lazarevi}”, u~enici
i nastavnici su `eleli da prosla-
vi daju {iru dimenziju i zato je raspisan
nagradni konkurs na temu “Najlep{e pri-
~e o {koli”.
Na konkurs je prispelo 75 radova pod
{ifrom, a stru~ni `iri (Nata{a Niko-
li}, profesor iz Gorweg Milanovca,
Sla|ana Mijatovi} i Danijela Kova~e-
vi} Miki}, iz [kolske uprave u ^a~ku)
odlu~ivao je o najboqim radovima.
U kategoriji “odrasli” prva nagrada je
dodeqena Nadi \okovi}, u~iteqici u
penziji iz Prilika,
druga Todori [koro iz Beograda, a
tre}a Oliveri Nedeqkovi} iz ^a~ka.
Najboqim me|u sredwo{kolskim radovi-
ma progla{en je rad Ane Kolarevi} iz
Ivawice, druga nagrada je pripala Ani
Krsti} (Ni{), a tre}a ^a~anki Anici
Peruni~i}. Prva nagradu u uzrasnoj kate-
goriji “osnovci” dodeqena je Mariji
Pantovi} (Prilike), drugonagra|ena je
Nikolina Pejovi}, dok je tre}u nagradu
dobila Anastasija Roganovi} iz ^a~ka.
Sve prispele radove, a stizali su iz svih
krajeva Srbije, pa ~ak iz Makedonije,
{kola je objavila u zbirci “Najlep{e
pri~e o {koli”.
Osnovna {kola “Sreten Lazarevi}”,
koja nosi ime svog prvog u~iteqa, spada u
tri najstarije {kole moravi~kog kraja.
Podignuta je 1873. godine, dobrovoqnim
radom me{tana Prili~ke op{tine, deli-
la je sudbinu naroda ovog kraja i genera-
cije u~enika priprem
ila za daqi put u `ivotu. Danas je to
savremeno opremqena vaspitno - obrazov-
na ustanova
sa 246 u~enika i 29 pred{kola-
ca u pripremnom odeqewu. Povo-
dom 140. godi{wice u {koli su
prire|ena sve~ana akademija, orga-
nizovan susret generacija i upri-
li~ene izlo`be radova akademske
slikarke Petrije Jovi~i} i na-
stavnika likovne kulture Gorana
Kosti}a. Posetioci su mogli da
vide film o {koli, autora Narci-
se Darijevi} Markovi}, i prisu-
stvuju promociji kwige “Najlep{e
pri~e o {koli”.
Nagrada koja nosi ime {kole
ove godine je dodeqena u~iteqici
u penziji Nadi \okovi}, a prosla-
vi je prisustvovao pomo}nik mi-
nistra prosvete Qubi{a Antoni-
jevi}.
E. V.
OBJAVQENA ZBIRKA
NAJLEP[IH PRI^A O [KOLI
U O[ “SRETEN LAZAREVI]” U PRILIKAMA POVODOM 140. GODI[WICE
PETAK 24. MAJ 2013. GODINE 31SPORT
Borac: \uri~i}, Bora-
nija{evi}, Masla}, Babi},
@ivkovi}, Martinovi},
Milojevi} (Vusqanin), Ra-
{kovi}, Zo}evi} (Spirov-
ski), Jeremi} (Pavi}evi}).
Novi Sad: Kalajxi}, Te-
ri, Miji}, Patkovi}, Jeli}
(Mr|an), Petri}, Simi},
Tomani} (Ra|rn), Roksa, Je-
reni} (Te{i}) i Vu~kovi}.
Fudbaleri Borca
priredili su svo-
jim navija~ima u
30. kolu Prve lige Srbije
pravu reviju golova. Dva
puta su mre`u Novog Sada
zatresli Nikoli} i Ra{ko-
vi}, a u listu strelaca su se
upisali Martinovi}, Jere-
mi} i Pavi}evi}. Kako ka-
`u najverniji navija~i,
ovoliko golova nije vi|eno
na na{em stadionu od vre-
mena kada je za Borac igrao
Milovan ]irkovi}. Vrede-
lo je sa~ekati i pola sata,
koliko je kasnio po~etak
utakmice, zbog problema
koje su na putu do ^a~ka
imali Novosa|ani.
I pre ovog poraza, FK
Novi Sad se nalazio na po-
sledwem mestu na tabeli i
na korak je do ispadawa u
tre}u ligu.
- Svaki put nastupamo
sa sve mla|im i mla|im sa-
stavom. U ^a~ku je igralo
{est ili sedam omladina-
ca, ali to nije opravdawe.
Bi}e vrlo te{ko
opstati u ovoj li-
gi, {to bi trebalo
da shvate oni koji
vode na{ klub i za-
ustave sunovrat.
Na nama je da prvo
stabilizujemo i onda ofor-
mimo ekipu koja }e igrati u
tre}oj ligi - rekao je tre-
ner Novog Sada Mirko Ba-
bi}.
Za razliku od gostiju,
^a~ani su kona~no do{li
do igre kakvu `ele.
- Posledwe ~etiri utak-
mice i sve ~etiri pobede,
bez primqenog gola, su ono
~emu stremimo. Bez obzira
na to {to za Novi Sad
igraju mahom mla|i fudba-
leri, insistirali smo na
ozbiqnoj igri. Ona je pri-
mer kako i u budu}e da pri-
stupamo utakmicama - ko-
mentar je pomo}nog trenera
FK Borac Miodraga Star-
~evi}a.
U 30. kolu PLS Mla-
dost iz Lu~ana i Metalac
Gorwi Milanovac su izgu-
bili na gostovawima. Me-
talac je pora`en od Sloge
2:0, a Mladost protiv Tele-
optiuka, 1:0. Z. J.
PEJOVI] SPASIO
JEDINSTVO
U26. kolu vode}i dvojac je zabele`io pobede. Slati-
na je savladala ateni~ku Mladost posle preokre-
ta. Gosti su poveli ve} u 10. minutu golom Kne`e-
vi}a, a u drugom poluvremenu doma}ini uspevaju da odi-
graju u svoju korist. Najpre je Tomovi} u 71. minutu izjed-
na~io, da bi do pobede dove-
li Drulovi} i Tutunovi}
pred sam kraj utakmice.
Draga~evo je u Gu~i slavi-
lo protiv Rudara, 2:0, po{to
gosti po~etkom drugog polu-
vremena nisu iskoristili
kazneni udarac. Vujan je do-
`iveo jo{ jedan ubedqiv po-
raz protiv Miokovaca, 1:5.
U borbi za opstanak Kotra-
`a je sa 3:0 savladala Dowu
Vrbavu, dok su Morava i
Brezak podelili bodove, 1:1.
U duelu dva imewaka, Jedin-
stva iz Kowevi}a i Gorwe
Gorevnice tako|e, nije bilo
pobednika, me~ je zavr{en
nere{enim rezultatom 1:1.
Gorevnica je vo-
dila golom Kr-
xi}a, a potpuni
preokret spasio
je Pejovi}, od-
braniv{i kazne-
ni udarac u 85.
minutu. U Mar-
kovici je Ov~ar
savladao Luwe-
vicu, 4:2. Slavio
je i Napredak
protiv Sparta-
ka, 2:1.
FK BORAC - FK NOVI SAD 7:0 (2:0)
PQU[TALI GOLOVIPQU[TALI GOLOVI
31. KOLO
Timok - Borac 2:1
Metalac - Radni~ki NP 4:0
Mladenovac - Mladost L 0:1
Posle osnivawa FK
Lugovi, za vrlo
kratko vreme grad-
ski fudbalski savez dobio
je jo{ jednog ~lana. Novoo-
snovani Kej i Lugovi ovih
dana su odigrali prija-
teqsku utakmicu. Lugovi
su uspeli da pobedom pro-
biju led u pravom kom{ij-
skom duelu. Od naredne se-
zone Gradska liga }e biti
bogatija, {to }e, prema
o~ekivawima predstavni-
ka FSG, izazvati jo{ ve}e
interesovawe qubiteqa
fudbala i doprineti kva-
litetnijoj igri.
Na utakmici protiv
Keja za Lugove su igrali:
Pe{i}, \. Markovi}, Vu-
kovi}, Milinkovi}, I.
Markovi}, Vukomanovi},
Bojovi}, Ristanovi}, A}i-
movi}, Bo`ovi}, Rai~e-
vi}, a pojedince iz prve
postave tokom utakmice
zamenili su: Savi}, Pa-
vlovi}, Stevani}, Krxi},
Trifunovi}, Aksentije-
vi}.
Kej: M. Ostoji}, Rista-
novi}, Obu}ina, Fajt, D.
Ostoji}, Savi}, Bogosa-
vqevi}, Malenovi}, Uro-
{evi}, Bjeli}, Milo{e-
vi}, Obrenovi}, Brkovi},
Vasilijevi}, Todorovi}.
Golove su postigli Rista-
novi} i Rai~evi} (Lugovi)
i Todorovi} (Kej). Utak-
micu su sudili Petar Da-
vidovi}, Nemawa Bogda-
novi} i Vlade \ukanovi}.
Pro{log vikenda
19. kolo Gradske
lige obele`ili su
definitivno kom{ijski
dueli. Tri boda na svom te-
renu osvojila je Mladost
iz Preqine koja je pobedi-
la Rakovu sa 3:0. U Stan~i-
}ima je palo ~ak {est golo-
va, doma}a Budu}nost i Za-
drugar iz Dowe Trep~e
igrali su nere{eno, 3:3.
Ubedqivu pobedu u gosti-
ma zabele`ila je Preme}a
koja je u @ao~anima savla-
dala Malbu sa 0:4. Krajwe
neizvestan bio je me~ ^a-
~ak 94 - Strelac. Na kraju
je slavio ^a~ak, 2:1.
LUGOVI - KEJ 2:1 (1:0) OKRU@NA LIGA
GRADSKA LIGA
DUEL NOVAJLIJA
20. KOLO
SUBOTA
I NEDEQA,
17 ^ASOVA
Parmenac - Malba, (S)
Preme}a - ^a~ak 94
Strelac - Planinac
Morava - Mladost
Rakova - Budu}nost
Zadrugar - Polet,
van konkurencije
TABELA
1. Mladost 45
2. Parmenac 40
3. Budu}nost 32
4. Zadrugar 25
5. Preme}a 25
6. Rakova 23
7. ^a~ak 94 21
8. Morava 21
9. Planinac 16
10. Strelac 12
11. Malba 8
12. Polet 0
TRI KOM[IJSKA ME^A
TABELA
1. Draga~evo 61
2. Slatina 60
3. Jedinstvo (K) 48
4. Miokovci 45
5. Rudar 41
6. Mladost 41
7. Spartak 40
8. Ov~ar 39
9. Jedinstvo (GG) 33
10. Dowa Vrbava 32
11. Napredak 31
12. Kotra`a 30
13. Morava 30
14. Brezak 26
15. Vujan 22
16. Luwevica 6
Polet, Orlovac,
Omladinac Za-
bla}e i Prijevor su na
za~equ tabele. Polet je
deveti (36), Orlovac
11. (33), Omladinac 15.
(19) i Prijevor 16.
(18). Slede}e kolo obele`i}e kom{ijski derbiji, Prijevor
igra sa Orlovcem, a Omladinac sa Poletom.
U27. kolu Srpske lige Zapad igrali su Sloboda ^a~ak
i Polet Qubi}. Slavio je Polet sa 1:2. Na tabeli
klub iz Qubi}a se dr`i na ~etvrtom mestu sa 45, dok je
Sloboda 12. sa 30 bodova. U slede}em kolu Polet do~eku-
je Pobedu, a Sloboda gostuje Rudaru u Kostolcu.
27. KOLO
SUBOTA I NEDEQA,
17 ^ASOVA
Napredak - Vujan
Spartak - Draga~evo
FK Rudar Bresnica - Ov~ar
Luwevica - Morava, subota
Brezak - Slatina
Mladost - Jedinstvo GG
Jedinstvo K - Kotra`a Franc komerc
Dowa Vrbava - Miokovci
SRPSKA LIGA ZAPAD
POLET POBEDIO
SLOBODU
27. KOLO
Polet (T) - [umadija 2:2
Takovo - Omladinac Z 5:2
Orlovac - Jo{anica 1:2
Kara|or|e - Prijevor 4:2
ZONA MORAVA
RIBOLOVA^KE DOZVOLE
ZA SVE VODE
Kako isti~e predsednik Udru`ewa sportskih ribolova-
ca “Gradac” Lazar Marinkovi}, ovaj kolektiv ve} du`i
niz godina ima odli~nu saradwu sa Turisti~kom orga-
nizacijom na{eg grada, koja gazduje Za{ti}enim podru~jem iz-
uzetnih odlika Ov~arsko – kablarskom klisurom, u sklopu ko-
ga je i jezero Me|uvr{je, izuzetno bogato raznim vrstama ribe.
Tako su aktivisti “Gradca” tokom aprila pomagali prilikom
poribqavawa jezera, a zahvaquju}i razumevawu novog direkto-
ra TO^-a Dragomira Savi}a {estorica me{tana Ov~ar Bawe
i Me|uvr{ja, pasioniranih pecaro{a starijih od 80 godina,
dobili su besplatne dozvole za sportski ribolov. Tako }e se
tokom ove godine uz obalu jezera bezbri`no rekreirati Qubo
Mitrovi}, Du{an Matovi}, Milutin Kova~evi}, Marko Sta-
nojevi}, Dragoslav Ne{ovi} i Radomir Novakovi}.
Predsednik USR “Gradac” Lazar Marinkovi} ka`e da }e
Udru`ewe i ove godine distrubuirati ribolova~ke dozvole za
sve vode. Cena redovne dozvole je 6.000 dinara, uz doplatu za je-
zero Me|uvr{je od 3.000, s tim {to pojedine kategorije pecaro-
{a imaju pravo na popust. Sve informacije se mogu dobiti pu-
tem telefona 064/ 19 119 58.
SPORTSKI RIBOLOV
32 PETAK 24. MAJ 2013. GODINESPORT
Na atletskom takmi~ewu Kup cen-
tralne Srbije, ~lan ~a~anskog
kluba ^AAK Milorad Stevovi}
osvojio je tre}e mesto u trci na 200 meta-
ra. On je stazu pretr~ao za 22:34, {to je za
41 stotinku br`e od norme predvi|ene za
u~e{}e na Svetskom prvenstvu za mla|e
juniore, koje }e biti odr`ano u Ukrajini
od 10. do 14. jula.
Kup centralne Srbije odr`an je pro-
{log vikenda u Kragujevcu i predsta-
vqao je kvalifikacije i za Kup Srbije.
Miloradov uspeh je i utoliko ve}i jer je,
kao najmla|i takmi~ar trke tokom koje
mu je vetar duvao u grudi brzinom 1,4 me-
tra u sekundi, samo dan ranije u~estvovao
na [kolskom prvenstvu u Sremskoj Mi-
trovici i tom prilikom ostvario najbo-
qi li~ni rezultat na 100 metara. Isto je
uradio sutradan u Kragujevcu i za tri da-
na tri puta oborio li~ni rekord.
Milorad trenira atletiku samo godi-
nu dana. Kao talentovanog trka~a pro{le
godine ga je treneru AK ^AAK Draganu
Dukancu preporu~ila Marina Radi{i},
profesorka fizi~kog u Medicinskoj
{koli.
Zapa`ene rezultate u Kragujevcu ima-
li su Kristina Tovilovi} u trci na 800,
Jovana Xamba{evi} na 1.500 m i tako su
se zajedno sa Miloradom plasirale u fi-
nale Kupa Srbije. Dr`avni kup }e, tako-
|e biti odr`an u Kragujevcu od 1. do 2. ju-
la.
Atletski klub ^AAK nedavno je po-
stao jedan od 10 klubova koji }e realizo-
vati projekat “De~ja atletika”, ~iji su
inicijatori Ministarstvo sporta i
Atletski savez Srbije. ^AAK }e projekat
sprovesti uz pomo} lokalne samouprave,
a wegovi realizatori }e ovog vikenda po-
ha|ati i seminar u Kragujevcu. ^a~ak }e
predstavqati atletski stru~waci Dra-
gan Dukanac i Vesna Pe{ov.
Z. J.
Na Evropskom turniru za teniserke
do 14 godina, koje je ovih dana odr-
`ano u Nik{i}u, ^a~anka Jana Bo-
jovi} je osvojila tre}e mesto. Na turniru
su u~estvovale devoj~ice iz vi{e evropskih
zemaqa i Japana. Talentovana ~lanica TK
“Tenis point” i u~enica Osnovne {kole
“Ratko Mitrovi}” Jana Bojovi} je posle
prikazane odli~ne igre i tri pobede, pora-
`ena u polufinalu od prvog nosioca tur-
nira Ruskiwe Anastasije Kulikove. Ana-
stasija je trenutno 32. igra~ica Evrope.
Pre takmi~ewa u Crnoj Gori, Jana je od-
igrala i turnir u Vinkovcima, gde je u bor-
bi za polufinale izgubila od prvog nosio-
ca turnira [vajcarkiwe Tamare Arnold
(7:5, 6:3). Tamara je 29. igra~ica Evrope, a
na takmi~ewu u Hrvatskoj, u vrlo jakoj kon-
kurenciji, u~estvovalo je sto najboqih te-
niserki Evrope.
Jana trenutno igra jo{ jedan Evropski
turnir u Subotici, gde bi trebalo da
ostvari dobre rezultate. Z. J.
Na petom Me|unarodnom memori-
jalnom turniru “Jovan Gojkovi}
Cune” i “Vladimir Tokovi} To-
ko” takmi~ilo se sedam ekipa, Crvena
zvezda, Vojvodina, Borac ^a~ak, BIP,
Zadrugar Dowa Trep~a, Muka~evo i ^u-
kari~ki. Zvezdi je pripalo prvo mesto
ekipno, Vojvodini drugo, Borcu tre}e,
dok je tim iz ukrajinskog Muka~eva po-
neo titulu za fer plej.
Za najboqeg golmana turnira progla-
{en je Vlada Vasil, Lilik Muka~evo, za
najigra~a Vladan Pavlovi} iz ~a~an-
skog Borca, dok je najstrelac Milo{
Zliki}, FK Vojvodina. Takmi~ili su se
de~aci ro|eni 1999. godine. Do sada je
turnir koji organizuje FK BIP bio po-
sve}en samo Cunetu, a od ove godine i
Toku. Cunetu je BIP zvani~no bio prvi
klub. Igrao je i za Borac, Crvenu zvezdu,
Iraklis... Poginuo je u Beogradu 2001.
godine, kada je bio na vrhuncu karijere.
Toko je na zalasku fudbalske karijere
igrao za BIP. On je iznenada preminuo
na jednoj fudbalskoj utakmici u okolini
^a~ka.
Organizaciju petog Me|unarodnog
memorijalnog turnira pomogao je Grad
^a~ak, sponzori i ovda{wi klubovi za
koje su Cune i Toko igrali. Z. J.
Od 15. do 20. maja u mestu Kaorle, ne-
daleko od Venecije, odr`ano je
Evropsko prvenstvo u karateu na
kome su u~estvovali i karatisti klubova
^a~ak i Nemawa. Obe ekipe su se ku}i vra-
tile sa medaqama. Marija Stojkovi} (KK
^a~ak) osvojila je tre}a mesta pojedina~-
no u ko-go kumiteu, u enbu timu sa Damja-
nom Veli~i}em i kata timom sa Nevenom
Todorovi} i Sne`anom Prodanovi}. Fi-
lip ^vorovi}, tako|e KK ^a~ak, doneo je
dve bronze koje su mu pripale u kata timu
sa Nikolom Milovanovi}em i Damjanom
Veli~i}em i u ko-go kumite ekipi sa Ne-
nadom \uri~i}em, Brankom Stojanovi}em
iz [apca i Stefanom Dimitrijevi}em iz
Jagodine.
Andrijana Simovi} (KK ^a~ak) zauze-
la je peto mesto u kategoriji mla|ih pio-
nira u vrlo jakoj konkurenciji, dok je Sa-
{a Drobwak uspeo da se plasira u prvih
osam takmi~ara, {to je za ove mlade kara-
tiste izuzetan uspeh.
Odlazak u Veneciju karatistima su
omogu}ili roditeqi dece i sponzori,
Grad ^a~ak, Telekom i ~a~anske firme
“Miveks” i Balesta”.
^lanice ^a~ka Aleksandra Ili} i An-
|ela \urovi} su zajedno sa Marijom Pau-
novi}, KK Nemawa, kao kata tim osvojile
bronzu i pehar. Na turniru je nastupila i
Zorana Koji}, trener KK Nemawa. Ona je
vodila reprezentaciju i sudila takmi~e-
wa. Z. J.
Profesor Aleksandar Stefanovi},
sportski novinar i predsednik
Udru`ewa sportskih novinara Mo-
ravi~kog okruga, donirao je ~etiri lopte iz-
dvojenom odeqewu Osnovne {kole “22. decem-
bar” u Gorwoj Trep~i. Umesto nekada{wih
pohabanih, u~enici ni`ih razreda sada ima-
ju potpuno nove lopte za fudbal, odbojku, ko-
{arku i rukomet. [ta je deci bilo neophod-
no, profesor Stefanovi} je slu~ajno zapa-
zio. Nedavno je boravio u Gorwoj Trep~i, gde
je u blizini {kole sreo nekada{wu u~enicu
i studentkiwu Veru Joksimovi}. Sada u~ite-
qica u {koli “22. decembar”, Vera je bila u
dru{tvu koleginice Vesne Stojanovi}. Ali,
wih dve se nisu `alile i molile za pomo}.
- Iznenada sam u {kolskom dvori{tu za-
pazio dve pocepane lopte za ko{arku i fud-
bal. Od tada mi je stalno bilo na umu da mo-
ram nekako da pomognem ovoj deci - ka`e Ste-
fanovi}.
Za mnoge kupovina fudbalskih, ko{arka-
{kih ili odbojka{kih lopti nije veliki iz-
datak, ali se retko ko odlu~i da ovako ne{to
uradi. Uz to, profesor Stefanovi} potvr|u-
je da motivacija dece da se bave sportom i
razvoj {kolskog sporta za wega nisu samo
prazne pri~e. Z. J.
ATLETIKA TENIS
MILORAD OSTVARIO NORMU
ZA SVETSKO PRVENSTVO
JANA TRE]A U CRNOJ GORI
[KOLA U GORWOJ TREP^I DOBILA NOVE LOPTE
PRAVA MOTIVACIJA ZA SPORT
ODR@AN PETI MEMORIJAL ZA CUNETA I TOKA
ZVEZDA NAJBOQA EKIPA
^A^ANI USPE[NI NA EVROPSKOM PRVENSTVU U KARATEU
KONKURENCIJA I ZA EVROPU
KK ^a~ak sa Marijom Paunovi} (~etvrta s leva)
PETAK 24. MAJ 2013. GODINE 33SPORT
Skup u~esnika je u nedequ, u 9.30 sati, na
Gradskom trgu, a polazak pola sata
kasnije. Okrepna stanica za u~esnike je po-
sle 12 kilometara u Miokovcima, kod
preduze}a “Domis”, a ciq kod crkve u Ko-
{tuni}ima.
U Ko{tuni}ima biciklisti }e voziti
MTB - brdsku trku od tri i po i MTB vo-
`wu po prirodi na stazi od osam i po ki-
lometara. Oproba}e se i na poligonu
spretnosti i u dru{tvenim igrama.
Na “Biciklijadi” mogu u~estvovati sve
generacije od “7 do 77” godina. Jedini
uslov je da u~esnici imaju bicikl i `equ
da provedu rekreativni dan u prirodi.
Za sve u~esnike je obezbe|en i ru~ak. Po-
vratak za ^a~ak je oko 15 ~asova.
Biciklijadu organizuju BK Borac i re-
kreativna sekcija kluba. U slu~aju ki{e
manifestacija se odla`e za sedam dana Z. J.
Evropsko prvenstvo Specijalne
Olimpijade u odbojci ove godine }e
biti odr`ano u Istambulu od 19. do
23. juna. Na wemu }e u konkurenciji 10 re-
prezentacija nastupiti i najboqa selek-
cija Srbije, ali za razliku od prethodnih
godina turnir se organizuje u takozvanom
inkluzivnom sportu, odnosno pored tak-
mi~ara sa hendikepom nastupi}e i u~eni-
ci iz redovnih {kola.
^lanovi odbojka{ke reprezentacije
na{e zemqe pripreme }e obaviti od 26. do
31. maja u Brze}i. Pored |aka iz [kole za
osnovno i sredwe obrazovawe “1. novem-
bar” Nikole A{anina, \or|a Gli{ovi}a,
Sa{e Mutapovi}a, Dejana Cveti}a i Fi-
lipa Paunovi}a, na Kopaoniku }e se pri-
premati i u~enici Ekonomske {kole Ne-
mawa ]endi}, Luka Lukovi}, Nikola Jo-
vi}evi}, Rado{ Zari} i Stefan Maksimo-
vi}. Sa odbojak{ima }e raditi profesori
Milorad \ondri} i Dragan Tomi}.
Posle nastupa na Evropskom prvenstvu
Specijalne Olimpijade u Turskoj, na{a
reprezentacija }e otputovati u Var{avu,
gde }e braniti boje Srbije na me|unarod-
nom turniru u odbojci na pesku od 4. do 8.
jula.
Utakmicu ~etvrtog
kola Prve srpske
lige ~a~anski An-
|eoski ratnici u nedequ
igraju sa Piratima iz Ze-
muna. Utakmica je u 15 ~a-
sova na BIP-ovom stadio-
nu. Namera ^a~ana je da
prekinu gubitni~ku seriju,
jer su u prethodnim kolima
jednom pobedili i dva puta
izgubili.
- Izgubili smo posled-
we dve utakmice i vi{e ne-
mamo {ansi da u|emo u Su-
per ligu. Za Zemunce smo se
spremali koliko smo mo-
gli. Ulazimo u me~ opu-
{teno, ali naravno sa im-
perativom pobede, kao pra-
vi ratnici - najavquje Mi-
lo{ Lomovi}, defanzivni
end Ratnika.
- Ho}emo da pobedimo u
posledwoj utakmici na
svom terenu. Ona je i pri-
lika za mlade igra~e da se
poka`u, jer od wih o~ekuje-
mo da budu nosioci igre u
juniorskoj ligi. Ako bude-
mo odlu~no u{li u utakmi-
cu, primenimo taktiku
trenera i odigramo isto
kao i drugo poluvreme u
Mladenovcu, siguran sam u
pobedu - ka`e Radivoje Ja-
wi}, ofanzivni tekl Rat-
nika. Z. J.
Prvi alpinisti~ki tabor, koji je
okupio i peto~lanu ekipu ~a~an-
skog Kluba ekstremnih sportova
Armadiqo, odr`an je nedavno u Gorwa~-
koj klisuri nedaleko od Petrovca na
Mlavi. Tabor “Gorwak 2013”, sa vi{e od
50 u~esnika, postao je jedan od najbrojni-
jih u istoriji srpskog alpinizma.
U pewa~kom pogledu najzahtevnija je
bila stena Malog vulkana, visoka 100 me-
tara i vrlo {irokog rasprostrawewa.
Stena je kre~wa~kog tipa i razli~itog
kvaliteta. Sezona pewawa na Mali vul-
kan traje od po~etka prole}a do kasne jese-
ni. Akcija je uspe{no izvedena, dva ~lana
Armadiqa osvojili su {est smerova, me|u
kojima je bio i prvenstveni, najve}i iza-
zov u alpinizmu.
Osim pewa~kih izazova odr`ana su i
predavawa iz prve pomo}i, bezbednosti u
pewawu i izradi skica ispewanih smero-
va.
Tabor u Gorwa~koj klisuru organizo-
vali su Alpinisti~ki odsek Po`arevca i
Komisija za alpinizam Planinarskog sa-
veza Srbije.
Armadiqo se sprema i za odlazak na
Alpe. ^lanovi kluba bi trebalo da osvoje
najzahtevnije i najve}e vrhove Francuske,
[vajcarske i Italije.
U NEDEQU „BICIKLIJADA“
OD ^A^KA
DO KO[TUNI]A
AMERI^KI FUDBAL
ALPINIZAM
RATNICI PROTIV PIRATA
PO^IWU PRIPREME ZA EVROPSKO PRVENSTVO
SPECIJALNE OLIMPIJADE U ODBOJCI
^A^ANI BRANE BOJE SRBIJE
POSLE GORWAKA, ALPI
U22. kolu Okru~ne lige petli}a Or-
lovac je kod ku}e sa 3:0 pobedio Gu-
~u. Kako odavno nije vi|en tako lep
fudbal, najve}a zasluga pripada trenerima
oba tima Stjepanu Katani}u i Marku Mar-
kovi}u.
Orlovac je prvu {ansu imao ve} u tre-
}em minutu, ali je Nikoli} {utirao iznad
gola. Doma}i su uspeli da slome otpor go-
stiju tek u 26. minutu. Posle gre{ke kapi-
tena Tadi}a, najspretni-
ji u {esnaestercu bio je
Luka Da~ovi}. Orlovac
je mogao da duplira pred-
nost samo dva minuta ka-
snije, ali posle udarca
iz ugla, Desivojevi} {u-
tira pored gola Bo`ani-
}a. Prednost pove}ava
^ani}, a kona~nih 3:0
postavio je Vu~i}evi}.
Dru{tvo srpsko - gr~kog prijateqstva ^a~ak - Katerini i klub “Deci s quba-
vqu” u subotu, 25. maja u 18 sati, u Ivkovi}a ku}i kod Gradskog parka, orga-
nizuju zanimqivu sportsku manifestaciju, {ahovski me~-simultanku izme|u
velemajstora Stanimira Cana Nikoli}a i nekolicine ~a~anskih pasioniranih {a-
hista. Simultanka }e biti odigrana na vi{e od 20 tabli, a planirano je da ovom pri-
likom Nikoli}u bude uru~eno Blagodarje, kao priznawa za doprinos razvoju drevne
igre na 64 crno-bela poqa. Na ovaj na~in organizatori `ele da uka`u du`nu pa`wu
jednom od ~etiri {ahovska velemajstora ponikla u na{em gradu, ~oveku koji je imao
zna~ajnu ulogu i u privredi na{eg grada, kao direktor TURO “Morava” i JIK ban-
ke.
OKRU@NA LIGA PETLI]A
U ^AST CANU NIKOLI]U
ORLOVAC SLAVIO
PROTIV GU^E
23. KOLO
Junior soker - Srpski orlovi
1:0
Borac 2 - ^a~ak 94 1:2
Takovo - Borac 1 0:12
Mladost radost - Javor 3:0
[umadija - Metalac, odlo`e-
no
TABELA
1. Mladost radost 52
2. Metalac 50
3. Borac 1 49
4. Orlovac 48
5. Borac 2 32
6. Javor 31
7. Gu~a 26
8. ^a~ak 94 23
9. Junior soker 22
10. Mladost Lu~ani16
11. Srpski orlovi 11
12. Takovo 3
13. [umadija Br|ani 0
ZANIMQIVA [AHOVSKA MANIFESTACIJA U IVKOVI]A KU]I
34 PETAK 24. MAJ 2013. GODINEOGLASI
Na osnovu ~lana 19. stav 2. Pravilnika o kriterijumima i postupku dodele sred-
stava za finansirawe potreba u oblasti sporta ("Sl. list grada ^a~ka" broj 1/2013,
2/2013 i 7/2013),
Gradsko ve}e grada ^a~ka raspisuje
JAVNI POZIV
ZA DODELU NOV^ANE NAGRADE ZA POSTIGNUTE
SPORTSKE REZULTATE I DOPRINOS RAZVOJU SPORTA
1. Predmet ovog konkursa je dodela nov~anih nagrada sportskim organizacija-
ma, mladim talentima i istaknutim sportistima za postignute sportske rezultate
i doprinos razvoju sporta.
2. Pravo na dodelu nagrada imaju:
1) Sportske organizacije koje osvoje jedno od prva tri mesta na nacionalnom
prvenstvu organizovanom od strane nacionalnog granskog sportskog saveza preko
koga se ostvaruje op{ti interes u oblasti sporta u Republici Srbiji;
2) U~enici i studenti (mladi talenti) koji osvoje jedno od prva tri mesta na
nacionalnom prvenstvu organizovanom od strane nacionalnog granskog sportskog
saveza preko koga se ostvaruje op{ti interes u oblasti sporta u Republici Srbiji,
odnosno osvoje jedno od prva tri mesta na nacionalnom nivou takmi~ewa u oblasti
{kolskog sporta;
3) Lica (istaknuti sportisti) koja kao reprezentativci Republike Srbije
u~estvuju na Olimpijskim igrama, Paraolimpijskim igrama, [ahovskoj olimpija-
di, svetskim i evropskim prvenstvima u olimpijskim i paraolimpijskim sport-
skim disciplinama, ili budu u~esnici DEJVIS Kup-a ili FED Kup-a Me|unaro-
dne teniske federacije, odnosno u teku}oj godini ostvare plasman u prvih 1000
tenisera na ATP i WTA rang listi.
3. Osnovni uslovi za dodelu nagrada su:
- da je sedi{te sportske organizacije na teritoriji Grada,
- da je sportska organizacija osnovana u skladu sa propisima kojim je ure|eno
weno osnivawe;
- da mladi talenti i istaknuti sportisti imaju prebivali{te na teritoriji
grada ^a~ka, najmawe godinu dana pre sticawa uslova za dodelu nagrade.
4. Izuzetno, nagrada se mo`e dodeliti i istaknutim sportistima koji nemaju
prebivali{te na teritoriji grada ^a~ka, a ~ije je mesto ro|ewa na teritoriji
grada ^a~ka.
5. Nov~ana nagrada se dodequje jednom godi{we za postignute rezultate u 2013.
godini.
6. Izuzetno, nov~ana nagrada se mo`e dodeliti i mladim talentima za
postignute rezultate u periodu 1. septembar - 31. decembar 2012. godine, pod
uslovom da nisu ostvarili to pravo u prethodnoj godini.
7. Javni poziv je otvoren od dana objavqivawa u listu "^a~anski glas" i traje do
kraja 2013. godine.
8. Prijavni obrazac se mo`e preuzeti na pisarnici Gradske uprave grada ^a~ka,
na {alteru broj 8 ili na sajtu www.cacak.org.rs (Prijava i Pravilnik).
9. Prijave dostaviti na adresu: Gradsko ve}e grada ^a~ka - Komisija za sport, ul.
@upana Stracimira broj 2.
PREDSEDNIK
GRADSKOG VE]A
mr Vojislav Ili}
Na osnovu ~lana 13. stav 2. Pravilnika o kriterijumima i postupku dodele sred-
stava za finansirawe potreba u oblasti sporta ("Sl. list grada ^a~ka" broj 1/2013,
2/2013 i 7/2013),
Gradsko ve}e grada ^a~ka raspisuje
JAVNI KONKURS
ZA DODELU SREDSTAVA ZA REALIZACIJU PROGRAMA
KOJIMA SE OSTVARUJE OP[TI INTERES U OBLASTI
SPORTA NA TERITORIJI GRADA
^A^KA U 2013. GODINI
1. Predmet ovog konkursa je dodela sredstava sportskim organizacijama za
realizaciju programa kojima se ostvaruje op{ti interes u oblasti sporta na ter-
itoriji grada ^a~ka u 2013. godini.
2. Pravo na dodelu sredstava sportske organizacije mogu ostvariti za:
1) podsticawe i stvarawe uslova za unapre|ewe sporta za sve, odnosno bavqe-
wa gra|ana sportom, posebno dece, omladine, `ena i osoba sa invaliditetom;
2) organizaciju sportskih priredbi od posebnog zna~aja za grad ^a~ak;
3) sportski razvoj talentovanih sportista i unapre|ewe kvaliteta stru~nog
rada sa wima;
4) u~e{}e sportskih organizacija sa teritorije grada ^a~ka u klupskim
takmi~ewima;
5) pred{kolski i {kolski sport;
6) delatnost organizacija u oblasti sporta ~iji je osniva~ ili ~lan grad
^a~ak;
7) aktivnosti sportskih organizacija, sportskih dru{tava, udru`ewa,
granskih i teritorijalnih sportskih saveza na teritoriji grada ^a~ak od
posebnog zna~aja grad ^a~ak, u zavisnosti od toga da li je sportska grana od
zna~aja za grad ^a~ak koja je kategorija sportske grane, koliko sportista okupqa,
u kojoj meri se unapre|uje stru~ni rad, u kom rangu takmi~ewa sportska organi-
zacija u~estvuje i u kojoj meri se pove}ava obuhvat bavqewa gra|ana sportom;
8) unapre|ewe za{tite zdravqa sportista i obezbe|ivawe adekvatnog sportsko-
zdravstvenog obrazovawa sportista, posebno mladih, ukqu~uju}i i antidoping
obrazovawe;
9) stipendirawe za sportsko usavr{avawe kategorisanih sportista, posebno
perspektivnih sportista;
10) spre~avawe negativnih pojava u sportu;
11) edukacija, informisawe i savetovawe gra|ana, sportista i ostalih u~esni-
ka u sistemu sporta o pitawima bitnim za odgovaraju}e bavqewe sportskim
aktivnostima i delatnostima;
12) periodi~na testirawa, sakupqawe, analiza i distribucija relevantnih
informacija za adekvatno zadovoqavawe potreba gra|ana u oblasti sporta na ter-
itoriji grada ^a~ka, istra`iva~ko-razvojni projekti i izdavawe sportskih pub-
likacija;
13) unapre|ivawe stru~nog rada u~esnika u sistemu sporta sa teritorije grada
^a~ka i podsticawe zapo{qavawa visokokvalifikovanih sportskih stru~waka i
vrhunskih sportista;
14) racionalno i namensko kori{}ewe sportskih sala i sportskih objekata u
javnoj svojini, kroz odobravawe wihovog kori{}ewa za sportske aktivnosti i
dodelu termina za trenirawe u~esnicima u sistemu sporta;
3. Raspodela sredstava vr{i se na osnovu slede}ih kriterijuma:
- ranga takmi~ewa;
- postignutih rezultata;
- broja takmi~ara u redovnom sistemu takmi~ewa;
- tro{kova takmi~ewa.
4. Osnovni uslovi za dodelu sredstava su:
- da je sedi{te podnosioca Programa na teritoriji Grada,
- da je podnosilac Programa osnovan u skladu sa propisima kojim je ure|eno
wegovo osnivawe;
- da se Program realizuje na teritoriji Grada.
5. Pravo na dodelu sredstava nemaju sportske organizacije kojima su sredstva
za realizaciju programa kojima se ostvaruje op{ti interes u oblasti sporta na
teritoriji grada ^a~ka u 2013. godini ve} dodeqena.
6. Konkursnu dokumentaciju sportske organizacije mogu preuzeti na pisarnici
Gradske uprave grada ^a~ka, na {alteru broj 8 ili na sajtu www.cacak.org.rs (pri-
java, smernice i Pravilnik).
7. Konkurs je otvoren 8 (osam) dana od dana objavqivawa u listu "^a~anski
glas".
8. Prijave na konkurs, u zatvorenoj koverti, dostaviti na adresu: Gradsko ve}e
grada ^a~ka - Komisija za sport, ul. @upana Stracimira broj 2, sa naznakom "NE
OTVARAJ - PRIJAVA NA KONKURS".
PREDSEDNIK
GRADSKOG VE]A
mr Vojislav Ili}
Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka, na osnovu ~lana 29.stav 1. Zakona o
proceni uticaja na `ivotnu sredinu ("Sl.glasnik RS", broj 135/2004 i 36/2009),
obave{tava zainteresovane organe, organizacije i javnost o
DONETOM RE[EWU KOJIM JE UTVR\ENO DA
NIJE POTREBNA PROCENA UTICAJA OBJEKTA
NA @IVOTNU SREDINU
Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka, donela je re{ewe broj 501-28/13-IV -
2-01 kojim je utvr|eno da investitor DRU[TVO SA OGRANI^ENOM ODGOV-
ORNO[]U ZA PROIZVODWU, TRGOVINU I USLUGE DALMAS ^A^AK, nije
du`an da izradi studiju o proceni uticaja na `ivotnu sredinu postrojewa za
{tampu i formirawe ambala`e od papira i kartona na k.p. br. 25/11 K.O. Atenica,
u ulici 56. br. 2, teritorija grada ^a~ka.
Predstavnici zainteresovane javnosti mogu izvr{iti uvid i izjaviti `albu na
doneto re{ewe u roku od 15 dana od dana objavqivawa ovog obave{tewa. @alba se
izjavquje Ministarstvu energetike, razvoja i za{tite `ivotne sredine, a podnosi
se preko prvostepenog organa.
NA^ELNIK UPRAVE
Milo{ Milosavqevi}, dipl. ing. arh.
PETAK 24. MAJ 2013. GODINE 35MARKETING
marketing 032/342-276
36 PETAK 24. MAJ 2013. GODINESAOBRA]AJ
U na{oj zemqi i daqe
postoji mit da je kli-
ma u automobilu
{tetna po zdravqe. To
je zbog neredovnog
dezinfikovawa klime
i pravqewa velike
razlike u temperatu-
ri, jer mnogi gre{e i
misle da je apsolutno
nebitno kolika je
spoqna temperatura
vazduha. Ve}a razlika
od 5, 6 °C, u putni~kom
prostoru vozila u od-
nosu na spoqnu tempe-
raturu, proizvodi
svojevrsni {ok na
qudski organizam.
Za{to auto klima
ne radi dobro
Voza~i naj~e{}e prime-
}uju simptome kao {to su da
iz klime uop{te ne izlazi
hladan vazduh, izlazi pre-
vi{e hladnog vazduha ili
izlazi nedovoqno hladnog
vazduha, auto klima ne hla-
di ili hladi neefikasno.
Naj~e{}i problem auto
klime je nedostatak gasa u
sistemu. Nedostatak gasa
voza~ }e primetiti tako
{to }e klima hladiti nee-
fikasno ili ne}e uop{te.
Iste simptome mo`e iza-
zvati i zaprqan filter ka-
bine ili zapu{ena ventila-
cija. U tom slu~aju je po-
trebno promeniti filter
kabine, odnosno o~istiti
sistem ventilacije, jer se
de{ava da je li{}e i pr-
qav{tina zapu{e. Isti
problem mo`e biti izazvan
jo{ i nekim drugim elek-
tri~nim problemom, neis-
pravnim kompresorom kli-
me ili ekspanzionim venti-
lom. U tom slu~aju se prepo-
ru~uje poseta auto - elek-
tri~aru .
Mo`e se desiti da je
kvar auto klime sasvim ba-
nalan, kao kada, na primer,
pregori neki osigura~. U
tom slu~aju, klima ne funk-
cioni{e uop{te. Isti
simptom }e izazvati i neis-
pravno kva~ilo kompresora
klime.
U slu~aju da je do{lo do
problema u distribuciji
(usmeravawu) vazduha, desi-
}e se da uop{te nema hlad-
nog vazduha, ili da ga ima
previ{e. Do slabijeg hla|e-
wa u kabini mo`e do}i u
slu~aju kvara klapne za re-
cirkulaciju vazduha, ili-
ventilatora kabine. Isti
simptom se mo`e pojaviti i
ako otka`e ventilator
hladwaka. U tom slu~aju,
dolazi do pove}awa tempe-
rature i pritiska u siste-
mu, pa presostat reaguje i
iskqu~uje kompresor.
Auto klima je jako kom-
pleksan sistem, tako da je
jako te{ko precizno utvr-
diti uzrok kvara. U najve-
}em broju slu~ajeva potreb-
ni su ure|aji za dijagnosti-
kovawe kvarova, koje pose-
duju ovla{}eni i boqe
opremqeni servisi. Ipak,
neke od kvarova auto klime
mo`ete popraviti sami.
Proverite klima
ure|aj u
va{em automobilu
na vreme
Nemojte ~ekati letwe
vru}ine da biste proverili
klimu, nego je isprobajte na
prole}e. To }e vam dati do-
voqno vremena da otkloni-
te eventualne nedostatke.
Ukqu~ite klimu pritiskom
na dugme A/C, isprobajte da
li dovoqno hladi, da li
ventilator “duva” na svim
brzinama…
Za pravilno funkcioni-
sawe klima ure|aja u vozi-
lu, najva`nija je redovna za-
mena filtera klime (ovaj
filter se ~esto naziva i
filterom kabine, odnosno
polenskim filterom). Wi-
hova redovna zamena bitna
je i zbog toga {to se u siste-
mu klima ure|aja skupqaju
bakterije. Proizvo|a~ sva-
kog vozila je predvideo ser-
visni interval zamene fil-
tera klime. On obi~no iz-
nosi od 10 do 15.000 kilo-
metara.
Dopunite gas u
klima ure|aju
Ako je klima ukqu~ena,
ali slabo hladi, nejvero-
vatnije je u pitawu nedo-
voqna koli~ina gasa u si-
stemu. Vremenom mogu na-
stati mikro o{te}ewa na
cevima i spojevima, tako da
gas mo`e vremenom cureti.
Nedostatak gasa se naj~e-
{}e manifestuje na taj na-
~in {to se kompresor star-
tuje, ali vazduh koji izlazi
iz ventilacionih otvora
nije hladan. U slu~ajevima
kada u sistemu nedostaje ve-
lika koli~ina gasa, kom-
presor se ne}e ni ukqu~iti.
Pri tom, neophodno je pro-
veriti da li postoji mesto
gde gas curi i problem ot-
kloniti. Normalno je da se
gas u klima ure|aju mora do-
puniti posle ~etiri godine
od dana proizvodwe auto-
mobila, pa ponovo na svake
dve, tri godine.
Redovno koristite
klima ure|aj
Ako `elite da produ`i-
te radni vek klima ure|aja u
va{em vozilu, povremeno ga
ukqu~ite. Na taj na~in }e
uqe, koje je pome{ano sa ga-
som podmazati kompresor i
poboq{ati zaptivawe spo-
jeva i mikro o{te}ewa na
crevima. Preporuka je da
klimu ukqu~ujete bar jed-
nom nedeqno, ~ak i kada na-
poqu nije toplo.
Nekoliko minuta pre ne-
go {to ugasite automobil,
iskqu~ite klima ure|aj,
ali ostavite ukqu~enu ven-
tilaciju. Tokom rada klima
ure|aja, stvara se vlaga na
ispariva~u, {to u velikoj
meri pogoduje razvoju bak-
terija, mikro-organizama,
bu|i...
Ako se neprijatni miri-
si iz klime ipak pojave,
neophodno je da dezinfiku-
jete sistem. Na tr`i{tu po-
stoji veliki broj preparata
za tu namenu. Naj~e{}i su
oni u obliku spreja i u ob-
liku pene. Ako mirisi ne
nestanu i posle upotrebe
sredstva, morate posetiti
neki od auto klima servisa.
Odmah reagujte na
promene u radu klime
U slu~aju da se javi bilo
kakva promena u radu klima
ure|aja u va{em automobi-
lu, nemojte je zanemarivati.
[to pre posetite neki od
servisa auto klima.
Barica vode ispod auto-
mobila dok je ukqu~en kli-
ma ure|aj nije problem. To
je sasvim normalna pojava.
Kondenzovana vlaga se po-
mo}u cevi odvodi sa ispa-
riva~a.
Barica vode u autu se mo-
`e vrlo lako re{iti. De-
{ava se da se cev koja odvo-
di vlagu sa ispariva~a za-
pu{i, pa se vlaga zadr`ava
na ispariva~u i na kraju
ulazi u kabinu. Naj~e{}e se
skupqa ispod tepiha na su-
voza~evoj strani.
Po ulasku
u automobil
^im startujete automo-
bil, ukqu~ite klima ure|aj.
Potom otvorite sve prozo-
re, podesite uvla~ewe
spoqnog vazduha, tempera-
turu podesite na minimal-
nu, ventilator podesite ta-
ko da duva najve}om brzi-
nom, a vazduh usmerite tako
da duva najja~e na otvorima
na instrument tabli koji su
najbli`e prozorima.
Na taj na~in }ete istera-
ti vreo vazduh koji se naku-
pio unutar automobila za
vreme dok je automobil sta-
jao. To je najefikasniji na-
~in za brzo rashla|ivawe
kabine automobila.
Kada krenete, trebalo bi
da zatvorite prozore, pode-
site recirkulaciju vazduha,
smawite brzinu duvawa
ventilatora,
podesite odgovaraju}u
temperaturu i vodite ra~u-
na da temperatura u automo-
bilu nije mnogo ni`a nego
spoqna.
Savet za bezbednost saobra}aja raspisuje
JAVNI POZIV
1. Predmet ovog javnog poziva je dodela sredstava opredeqenih za medijsko
pra}ewe aktivnosti iz oblasti bezbednosti saobra}aja, a u skladu sa Programom
kori{}ewa sredstava za finansirawe unapre|ewa bezbednosti saobra}aja na putevi-
ma na teritoriji grada ^a~ka za 2013. godinu ("Sl. list grada ^a~ka broj 1/2013 i
11/2013).
2. Sredstva se dodequju za realizaciju projekata iz oblasti bezbednosti
saobra}aja, i to: izrada i emitovawe radio i televizijskih priloga i emisija,
reklamnih spotova, izrada novinskih ~lanaka i sadr`aja na internet portalima, a
~iji je ciq unapre|ewe bezbednosti saobra}aja na putevima.
3. Osnovni kriterijumi za dodelu sredstava su:
- zna~aj projekta za unapre|ewe bezbednosti saobra}aja na putevima,
- dosada{we iskustvo podnosioca projekta.
3. Javni poziv je otvoren 15 (petnaest) dana od dana objavqivawa u listu "^a~anski
glas".
4. Predloge projekata dostaviti na adresu: Gradsko ve}e grada ^a~ka - Savet za
bezbednost saobra}aja, ul. @upana Stracimira broj 2.
SAVET ZA BEZBEDNOST SAOBRA]AJA
GRADA ^A^KA
SVE O AUTO KLIMI
PETAK 24. MAJ 2013. GODINE 35MARKETING
marketing 032/342-276
38 PETAK 24. MAJ 2013. GODINEOGLASI
Centar za kulturu i sport
op{tine Lu~ani u Gu~i
Na osnovu Odluke Upravnog odbora Centra za kulturu i sport op{tine Lu~ani u
Gu~i broj od 9-95 od 22.05.2013.godine
CENTAR ZA KULTURU I SPORT OP[TINE LU^ANI U GU^I
objavquje
OGLAS - POZIV ZA PODNO[EWE PONUDA
RADI ZAKQU^EWA
UGOVORA O ZAKUPU MOTELA "AS" I KIOSKA NA BAZENU
1. Predmet ugovora o zakupu su objekti vlasni{tvo Centra i to: motel "AS", koji
se nalazi u Gu~i, sa svom prate}om opremom, posteje}im inventarom i drugim stvari-
ma koje se nalaze u istom u vreme zakqu~ewa ugovora, i maloprodajnog objekta - kios-
ka, koji se nalazi na bazenu neposredno do motela, u vreme sezone rada bazena.
2. Ugovor o zakupu predmetnih nepokretnosti zakqu~uje se na period od 5 godina
po~ev od dana zakqu~ewa ugovora.
3. Po~etni iznos mese~ne zakupnine iznosi 500 evra u dinarskoj protivvrednosti
po sredwem kursu NBS-a na dan uplate zakupnine.
4. Izbor zakupca izvr{i}e se iskqu~ivo na osnovu najve}eg ponu|enog iznosa
mese~ne zakupnine uz obavezno ispuwewe odgovaraju}ih uslova iz ta~ke 3 oglasa.
5. Ponude se podnose pismeno u zatvorenim kovertama u roku od 8 dana od dana
objavqivawa poziva u ovom listu, na adresu Centra za kulturu i sport op{tine
Lu~ani u Gu~i - Trg slobode bb, 32230 Gu~a, sa naznakom "PONUDA ZA
ZAKQU^EWE UGOVORA O ZAKUPU".
6. Uz ponudu se prila`e slede}a dokumentacija:
- izvod iz registra nadle`nog organa da je ponu|a~ registrovan, odnosno upisan u
odgovaraju}i registar
- potvrda nadle`nog suda da ponu|a~ i wegov zakonski zastupnik nisu osu|ivani
za neko od krivi~nih dela kao ~lanovi organizovane kriminalne grupe, da nisu
osu|ivani za krivi~na dela protiv privrede, krivi~na dela protiv `ivotne sredine,
krivi~no delo primawa ili davawa mita, krivi~no delo prevare
- potvrda nadle`nog suda ili nadle`nog organa za registraciju privrednih sub-
jekata da ponu|a~u nije izre~ena mera zabrane obavqawa delatnosti koja je na snazi
u vreme objavqivawa ponude
- potvrda nadle`nog poreskog organa i organa za obavezno socijalno osigurawe da
je ponu|a~ izmirio dospele poreze i doprinose i druge javne da`bine u skladu sa
propisima Republike Srbije ili potvrda nadle`nog organa da se ponu|a~ nalazi u
postupku privatizacije
- va`e}a dozvola za obavqawe odgovaraju}e uslu`ne delatnosti koja je u vezi sa
predmetom Ugovora o zakupu
- izvod iz APR-a kojim se potr|uje da se ponu|a~ u posledwih 6 meseci, koji preth-
ode zakqu~ewu Ugovora o zakupu, ne nalazi u blokadi.
7. Zakupac je obavezan da u vreme trajawa Draga~evskog sabora truba~a u Gu~i
pru`a usluge organizatorima Sabora po predsaborskim cenama u skladu sa cen-
ovnikom koji se utvr|uje 15 dana pre dana po~etka Sabora.
8. Informacije u vezi sa podno{ewem ponuda mogu se dobiti na broj 032/854-110
svakog radnog dana od 7 do 15 ~asova.
Centar za kulturu i sport
op{tine Lu~ani u Gu~i
Adam Tadi}, direktor
GRADSKA UPRAVA ZA OP[TE I ZAJEDNI^KE
POSLOVE GRADA ^A^KA
@upana Stracimira br. 2
Objavquje
OGLAS
ZA PRIJEM U RADNI ODNOS U SVOJSTVU PRIPRAVNIKA NA
ODRE\ENO VREME U GRADSKU UPRAVU ZA OP[TE I ZAJEDNI^KE
POSLOVE
Slu`ba obezbe|ewa odr`avawa i pomo}no tehni~kih poslova
1. Jedan izvr{ilac radi osposobqavawa za poslove odbrane, protivpo`arne
za{tite i vanrednih situacija iz nadle`nosti lokalne samouprave.
Uslovi: zavr{en fakultet bezbednosti i da ispuwava uslove za rad u organima
lokalne samouprave:
- da je dr`avqanin Republike Srbije;
- da je punoletno;
- da ima op{tu zdravstvenu sposobnost;
- da nije osu|ivano za krivi~no delo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe {est
meseci ili za ka`wivo delo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u dr`avnom
organu.
Pripravni~ki sta` traje 12 meseci.
Uz prijavu sa biografijom podnose se slede}a dokumenta u originalu ili overenoj
fotokopiji:
- diploma kojom se dokazuje stru~na sprema;
- uverewe o dr`avqanstvu Republike Srbije ( ne starije od {est meseci);
- izvod iz mati~ne kwige ro|enih ( izdat na osnovu Zakona o mati~nim kwigama
"Slu`beni glasnik RS", br. 20/09);
- uverewe o zdravstvenom stawu ( ne starije od {est meseci);
- uverewe Policijske uprave da lice nije osu|ivano za krivi~no delo na bezuslovnu
kaznu zatvora od najmawe {est meseci ili za ka`wivo delo koje ga ~ini nepodobnim za
obavqawe poslova u dr`avnom organu ( izdato nakon objavqivawa ovog oglasa);
Prijave uz koje nisu prilo`eni svi tra`eni dokazi u originalu ili fotokopiji
overenoj u sudu ili gradskoj, odnosno op{tinskoj upravi, kao i nepotpune, neuredne i
neblagovremene prijave, ne}e se razmatrati.
Adresa na koju se podnose prijave: Gradska uprava za op{te i zajedni~ke poslove
grada ^a~ka, ^a~ak, ul. @upana Stracimira br. 2, sa naznakom "Za oglas"
Dodatne informacije mogu se dobiti na telefon: 032/309- 005
Akcionarsko dru{tvo za trgovinu i usluge "NOVI DANI" u ste~aju iz Ivawice,
Ul. Branislava Nu{i}a br. 14, u ste~ajnom postupku St.br. 296/12, koji se vodi pred
Privrednim sudom u ^a~ku, preko ste~ajnog upravnika Agencije za privatizaciju iz
Beograda, objavquje slede}i:
OGLAS ZA IZDAVAWE IMOVINE U ZAKUP
Ogla{ava se prikupqawe pisanih ponuda za izdavawe u zakup slede}eg objekta:
Objekat se izdaje u zakup na period od tri meseca sa mogu}no{}u produ`ewa ugov-
ora, a najdu`e do prodaje istog u ste~ajnom postupku nad zakupodavcem. Ukoliko
imovina koja je predmet zakupa, za vreme trajawa zakupa, bude prodata u postupku
unov~ewa ste~ajne mase u ste~ajnom postupku koji se vodi nad AD "NOVI DANI" u
ste~aju iz Ivawice, zakupac je du`an da u roku od 8 dana od dana prijema obave{tewa
o prodaji imovine i raskidu ugovora o zakupu, imovinu koja je predmet zakupa preda
zakupodavcu.
Pisane ponude se dostavqaju na slede}u adresu: Agencija za privatizaciju-Centar
za ste~aj, Terazije br. 23, Beograd, sa naznakom na koverti: "Ponuda za zakup imovine
ste~ajnog du`nika AD "NOVI DANI" u ste~aju, ne otvarati". Krajwi rok do kada
ponude moraju biti dostavqene je zakqu~no sa 30.5.2013. godine do 16:00 ~asova.
Ponuda mora da bude jasna, nedvosmislena, ~itko ispisana i overena pe~atom i
potpisom ovla{}enog lica. Ponude sa varijantama nisu dozvoqene. Sve ponude se
dostavqaju na srpskom jeziku.
Uslov za u~e{}e na javnom oglasu je uplata depozita u iznosu od 23.000,00 dinara
na teku}i ra~un zakupodavca br. 355-3200183244-79 kod "Vojvo|anske banke" AD, sa
naznakom "uplata depozita za u~e{}e u postupku za izdavawe u zakup imovine
ste~ajnog du`nika AD "NOVI DANI" u ste~aju iz Ivawice". Dokaz o uplati depozi-
ta mora se dostaviti zakupodavcu zajedno sa ponudom za zakup.
Sa najboqim ponu|a~em zakqu~i}e se ugovor o zakupu, a upla}eni depozit }e
zakupodavac zadr`ati kao garantni depozit u slu~aju da u toku trajawa zakupa zaku-
pac prestane da pla}a zakupninu ili prouzrokuje {tetu na imovini zakupodavca. Po
isteku trajawa zakupa, depozit }e biti vra}en zakupcu pod uslovom da je izmirio sve
obaveze po osnovu ugovora o zakupu. Ostalim ponu|a~ima depozit }e biti vra}en u
roku od 7 dana od dana isteka roka za dostavu ponuda za zakup. Ukoliko najboqi
ponu|a~ ne potpi{e ugovor o zakupu u roku od jednog dana od dana prijema
obave{tewa zakupodavca o izboru za zakupca, isti gubi pravo na povra}aj depozita,
a ugovor }e biti zakqu~en sa slede}im najpovoqnijim ponu|a~em. Ukoliko ni slede}i
najpovoqniji ponu|a~ ne potpi{e ugovor o zakupu u roku od jednog dana od dana pri-
jema obave{tewa zakupodavca o izboru za zakupca, isti gubi pravo na povra}aj
depozita, procedura se ponavqa sa slede}im najpovoqnijim ponu|a~em. Ukoliko ni
jedan od ponu|a~a u ostavqenom roku ne potpi{e ugovor o zakupu, postupak za
izdavawe u zakup imovine ste~ajnog du`nika AD "NOVI DANI" u ste~aju iz
Ivawice se obustavqa, a zakupodavac }e zadr`ati sve upla}ene depozite.
Odluka o prihvatawu ponude i potpisivawu ugovora o zakupu bi}e doneta u roku
od dva dana od dana isteka roka za dostavu ponuda za zakup, o ~emu }e biti obave{teni
svi ponu|a~i. Zakupodavac zadr`ava pravo da po prijemu svih ponuda donese odluku
da ni jednog ponu|a~a ne izabere, o ~emu }e se ponu|a~ima dostaviti pisano
obave{tewe. Agencija za privatizaciju
Centar za ste~aj
Poslovni objekat "Maksi 4" - u izgradwi, na k.p. br. 1260/1 KO Prilike, neto
povr{ine 383,40 m2. Katastarska parcela se nalazi uz magistralni put Ivawica-
Po`ega, naseqe Prilike. Predmet zakupa je poslovni objekat "Maksi 4"- u izgradwi
(dozvoqena namena objekta: poslovno-uslu`na delatnost, prodaja prehrambene,
tehni~ke, hemijske, tekstilne robe, servisi za popravku elektroure|aja, projektni
biroi, advokatske kancelarije). Neto povr{ina objekata je 383,40 m2. Objekat je pro-
jektovan kao prizemni, gabarita 12,75 x 24,75 m, kao poslovni objekat trgovinske
delatnosti. Na parceli gde se nalazi predmetni objekat, nalazi se i obezbe|en park-
ing prostor ispred i iza samog objekta, postoji i ulaz za snadbevawe oko zgrade, a
ulaz na parcelu je sa glavne ulice.
PETAK 24. MAJ 2013. GODINE 39OGLASI
GRAD ^A^AK
radi realizacije projekta ''Odr`ivost rada kancelarije romskog koordi-
natora u gradu ^a~ku''
raspisuje
JAVNI POZIV
za anga`ovawe Romskog koordinatora u gradu ^a~ku, za period od 8 mese-
ci, po ugovoru o delu
1. Pravo u~e{}a imaju sva zainteresovana fizi~ka lica koja ispuwavaju
slede}e uslove:
- da je dr`avqanin Republike Srbije (dokazuje se uverewem o dr`avqanstvu),
- da ima op{tu zdravstvenu sposobnost (dostavqaju kandidati koji u|u u u`i
izbor) ,
- da ima najmawe sredwu stru~nu spremu, ~etvrti stepen stru~ne spreme ekonom-
skog, pravnog ili drugog odgovaraju}eg smera (dokazuje se uverewem o zavr{enom
{kolovawu),
- da nije osu|ivano za krivi~no delo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe
{est meseci ili za ka`wivo delo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u
dr`avnom organu ( dokazuje se uverewem izdatim od MUP RS),
- da ima prebivali{te na teritoriji grada ^a~ka (dokazuje se potvrdom izdatom
od MUP RS PU ^a~ak),
- bliska saradwa i poznavawe problema lokalne romske populacije (za kandi-
date koji u|u u u`i izbor),
- poznavawe programa Dekade ukqu~ewa Roma 2005-2015. godine (za kandidate
koji u|u u u`i izbor),
- sposobnost i spremnost na intenzivnu saradwu i komunikaciju sa qudima (za
kandidate koji u|u u u`i izbor) ,
- dobre organizacione sposobnosti (za kandidate koji u|u u u`i izbor)
- kompjuterske ve{tine (MS Office, Internet…) (za kandidate koji u|u u u`i
izbor)
2. Grad ^a~ak ovim putem poziva zainteresovane da dostave ponudu sa biografi-
jom i li~nim referencama (CV) kao i dokazima o ispuwavawu formalnih uslova
iz ta~ke 1. javnog poziva.
3. Usluga koja treba da se realizuje je vr{ewe poslova Romskog koordinatora u
gradu ^a~ku, u skladu sa Projektom - 1 izvr{ilac.
4. Izbor i anga`ovawe izvr{ioca vr{i se na osnovu kvalifikacija. Vreme i
mesto odr`avawa testirawa kandidata koji su ispuwavawem svih formalnih uslo-
va u{li u u`i izbor, bi}e odre|eno naknadno. Testirawe }e obuhvatiti proveru
znawa kandidata iz oblasti poznavawa problema lokalne romske populacije, poz-
navawa programa Dekade ukqu~ewa Roma 2005-2015. godine, proveru organiza-
cionih sposobnosti, sposobnosti i spremnosti na intenzivnu saradwu i komu-
nikaciju sa qudima, kompjuterskih ve{tina. Testirawe kandidata iz navedenih
oblasti }e vr{iti Komisija za stru~nu ocenu i vrednovawe ponuda za javnu
nabavku usluge anga`ovawa Romskog koordinatora u gradu ^a~ku.
5. Sve dodatne informacije pre podono{ewa tra`ene dokumentacije, mo`ete
dobiti u Slu`bi za javne nabavke, Gradske uprave grada ^a~ka, na telefon 032-344-
169, ili od dr Vlajisava Papi}a, rukovodioca Projekta, na telefon 032-309-019
6. Rok za dostavqawe ponuda je 03. jun 2013. godine do 12 ~asova. Otvarawe ponu-
da obavi}e se istog dana u 13,00 ~asova u prostorijama Gradske uprave.
7. Ponudu dostaviti u zatvorenoj koverti neposredno na pisarnicu ({alter 8
ili 9) Gradske uprave grada ^a~ka, ili po{tom na adresu Grad ^a~ak, 32000 ^a~ak,
ul. @upana Stracimira br.2, sa naznakom ''Ponuda za Romskog koordinatora - NE
OTVARAJ''. Na pole|ini koverte nazna~iti ime, prezime, adresu i broj telefona
za kontakt.
Oglas za prijem u radni odnos u Slu`bu za buxetsku inspekciju grada ^a~ka i
Slu`bu za internu reviziju korisnika buxetskih sredstava grada ^a~ka
GRADONA^ELNIK GRADA ^A^KA
@upana Stracimira br. 2
Objavquje
OGLAS
ZA PRIJEM U RADNI ODNOS NA NEODRE\ENO VREME:
1) U SLU@BU ZA BUXETSKU INSPEKCIJU GRADA ^A^KA
1. Na~elnik Slu`be za buxetsku inspekciju
Uslovi:
- Stru~na sprema:
Visoko obrazovawe na studijama drugog stepena u oblasti ekonomskih nauka
(diplomske akademske studije - master ekonomista, specijalisti~ke akademske studi-
je, specijalisti~ke strukovne studije - specijalista ekonomista), odnosno na osnovn-
im studijama u trajawu najmawe ~etiri godine - diplomirani ekonomista.
- Radno iskustvo :
pet godina na poslovima interne kontrole, finansijske kontrole ili ra~unovod-
stveno - finansijskim poslovima.
2) U SLU@BU ZA INTERNU REVIZIJU KORISNIKA BUXETSKIH
SREDSTAVA GRADA ^A^KA
1. Na~elnik Slu`be za internu reviziju korisnika buxetskih sredstava grada
^a~ka
Uslovi:
- Stru~na sprema :
Visoko obrazovawe na studijama drugog stepena (diplomske akademske studije -
master , specijalisti~ke akademske studije, specijalisti~ke strukovne studije - ),
odnosno na osnovnim studijama u trajawu najmawe ~etiri godine.
- Radno iskustvo:
Najmawe sedam godina iskustva na poslovima revizije, interne kontrole, finan-
sijske kontrole ili ra~unovodstveno - finansijskim poslovima i
- Polo`en ispit za ovla{}enog revizora u javnom sektoru.
U radni odnos mo`e se primiti i lice koje nema polo`en ispit za ovla{}enog
internog revizora u javnom sektoru pod uslovom da podnese prijavu za obuku za sti-
cawe zvawa ovla{}eni interni revizor u javnom sektoru u roku od {est meseci od
dana raspore|ivawa na radno mesto i polo`i ispit ovla{}enog internog revizora .
Na~elnik Slu`be za internu reviziju korisnika buxetskih sredstava grada ^a~ka
ne mo`e biti lice koje je bilo zaposleno na radnom mestu sa rukovode}im
ovla{}ewima u oblasti finansijskog upravqawa kod korisnika buxetskih sredstava
grada ^a~ka u posledwe tri godine.
Pored posebnih uslova propisanih za radno mesto na~elnika Slu`be za buxetsku
inspekciju (ta~ka 1) i radno mesto na~elnika Slu`be za internu reviziju korisnika
buxetskih sredstava grada ^a~ka ( ta~ka 2) ovog oglasa kandidat mora da:
- Ispuwava uslove za rad u organima lokalne samouprave:
- da je dr`avqanin Republike Srbije;
- da je punoletno;
- da ima op{tu zdravstvenu sposobnost;
-da nije osu|ivano za krivi~no delo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe {est
meseci ili za ka`wivo delo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u
dr`avnom organu.
Uz prijavu sa biografijom podnose se slede}a dokumenta u originalu ili overenoj
fotokopiji:
- diploma kojom se dokazuje stru~na sprema;
- dokaz o radnom iskustvu na odgovaraju}im poslovima - uverewe-potvrda;
- uverewe o polo`enom dr`avnom stru~nom ispitu;
- uverewe o polo`enom ispitu za ovla{}enog revizora u javnom sektoru ( za radno
mesto na~elnika Slu`be za internu reviziju korisnika buxetskih sredstava grada
^a~ka - ta~ka 2. oglasa);
- uverewe o dr`avqanstvu Republike Srbije ( ne starije od {est meseci);
- izvod iz mati~ne kwige ro|enih ( izdat na osnovu Zakona o mati~nim kwigama
"Slu`beni glasnik RS", br. 20/09);
- uverewe o zdravstvenom stawu ( ne starije od {est meseci);
- uverewe Policijske uprave da lice nije osu|ivano za krivi~no delo na
bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe {est meseci ili za ka`wivo delo koje ga ~ini
nepodobnim za obavqawe poslova u dr`avnom organu ( izdato nakon objavqivawa
ovog oglasa);
Lice koje podnosi prijavu za oba radna mesta treba da navede uz koju od prijava je
prilo`ilo dokaze o ispuwavawu uslova navedenih u oglasu.
Prijave uz koje nisu prilo`eni svi tra`eni dokazi u originalu ili fotokopiji
overenoj u sudu ili gradskoj, odnosno op{tinskoj upravi, kao i nepotpune, neuredne
i neblagovremene prijave, ne}e se razmatrati.
Adresa na koju se podnose prijave: Gradona~elnik grada ^a~ka, ^a~ak, ul. @upana
Stracimira br. 2, sa naznakom "Za oglas"
Dodatne informacije mogu se dobiti na telefon: 032/309- 005
O B A V E [ T E W E
O PODNETOM ZAHTEVU ZA ODLU^IVAWE O POTREBI
PROCENE UTICAJA PROJEKTA NA @IVOTNU SREDINU
Obave{tava se javnost da je podnet zahtev za odlu~ivawe o potre-
bi procene uticaja na `ivotnu sredinu:glavnog projekta izvedenog
stawa poslovnog objekta investitora "BERRY" Beograd ~ija se
realizacija planira na KP br. 702 KO D.Kravarica na teritori-
ji op{tine Lu~ani.
Uvid u podatke i dokumentaciju uz zahteva nosioca
projekta,mo`e se izvr{iti u prostorijama Op{tinske uprave op{tine Lu~ani, u
ulici JA br. 5 u vremenu od 09 do 12 ~asova.
U roku od 10 dana od dana objavqivawa ovog obave{tewa zainteresovana javnost
mo`e dostaviti mi{qewa o zahtevu za odlu~ivawe o potrebi procene uticaja na
`ivotnu sredinu predmetnog projekta.
Op{tinska uprava }e u roku od 10. dana od dana isteka roka iz stava 3. ovog
obave{tewa doneti odluku o tome da li je za prilo`eni projekat potrebna procena
uticaja na `ivotnu sredinu.
OP[TINSKA UPRAVA
L u ~ a n i
40 PETAK 24. MAJ 2013. GODINEOGLASI
NEKRETNINE - PRODAJA
PRODAJEM jednoiposoban
stan od 45 m2 u Nemawinoj
ulici . Cena 26.000 eura.
Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM jednoiposoban
stan od 53 m2, kod Solida,
650 eura po m2. Tel. 061/
115-9-863
PRODAJEM jednoiposoban
stan od 37 m2, na 1. spratu u
Beogradu, ulica B. Cvetkovi-
}a. Tel. 064/ 665-3-399
PRODAJEM jednosoban stan
od 42 m2 u ulici Bate Janko-
vi}. Tel. 064/ 288-1-716
PRODAJEM jednosoban stan
od 33 m2, 2. sprat, CG, H. Mo-
rava. Tel. 063/ 735-0-260
PRODAJEM jednosoban stan,
povoqno. Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM jednosoban stan
od 33 m2 na drugom spratu,
CG, kod Hotel Morave. Cena
25.000 eura. Tel. 224-590,
063/ 735-0-260
PRODAJEM dvosoban stan od
60 m2 na Alvaxinici , lift,
CG, interfon. Povoqno. Tel.
063/ 691-761
PRODAJEM dvosoban stan 46
m2 u Nemawinoj ulici , kod
{kole M. Pavlovi} . Tel.
011/ 237-9-031, 061/ 291-6-
355
PRODAJEM dvosoban stan
kod H. Morave, noviji, sa na-
me{tajem. Cena 25.000 eura.
Tel. 064/317 -1 -701
PRODAJEM dvosoban stan od
46 m2, 1. sprat, ulica Nema-
wina. Tel. 063/ 735-0-260
PRODAJEM dvosoban stan na
Alvaxinici, bez posrednika,
2. sprat, ima lift. Tel. 060/
506-5-511
PRODAJEM dvosoban stan
od 55 m2, u Nemawinoj. Cena
28.000 eura. Tel. 063/ 691-
761
PRODAJEM dvosoban stan 40
m2 u Aveniji 2, CG, lift, te-
rasa. Cena 18.000 eura. Tel.
062/ 514-429
PRODAJEM dvosoban stan od
58 m2 na Qubi} keju, sa po-
gledom na Moravu. Tel. 063/
691-761
PRODAJEM dvosoban stan 53
m2 sa gara`om u Beogradu,
ulica Suboti~ka. Tel. 063/
743-5-546
PRODAJEM dvosoban stan od
55 m2 u Aveniji 2. Cena
31.000 eura. Tel. 063/ 691-
761
PRODAJEM dvoiposoban
stan od 64 m2, H. Morava, CG.
Cena 40.000 eura. Tel. 063/
735-0-260
PRODAJEM trosoban stan od
80 m2, CG, 1. sprat, ulica
Nemawina 47. Tel. 032/ 372-
131
PRODAJEM trosoban stan ,
povr{ine 76 m2, CG, 2 tera-
se, podrum. Cena 47.000 eu-
ra. Tel. 064/ 317-1-701
PRODAJEM trosoban stan
69 m2, nov, 2. sprat, CG, lift,
kod Merkatora. Tel. 060/
349-8-490
PRODAJEM trosoban stan 68
m2 sa CG, u Nemawinoj ulici,
3. sprat. Tel. 064/ 158-9-363
PRODAJEM ~etvorosoban
stan od 129 m2 na Gradskom
{etali{tu. Tel. 064/ 158-9-
363
PRODAJEM ~etvorosoban re-
noviran stan u ^a~ku, Bulevar
Oslobo|ewa. Mogu}a zamena.
Tel. 065/ 216-1-345
PRODAJEM ~etvorosoban
stan od 89 m2 , nov, lift,
centar. Telefon: 063/ 735-0-
260
PRODAJEM garsoweru od 26
m2, visoko prizemqe, Qubi}
kej. Tel. 063/ 349-333
PRODAJEM garsoweru od 27
m2 , nova, Svetozara Marko-
vi}a. Tel. 064/ 158-9-363
PRODAJEM garsoweru na
Gradskom {etali{tu. Cena do-
govor. Tel. 066/ 366-235
PRODAJEM garsoweru od 29
m2, 3. sprat, nova, lift, CG,
Avenija 2. Tel. 064/ 158-9-
363
PRODAJEM stan od 62 m2,
ulica Svetog Save ,1 sprat,
CG. Cena 46.000 eura. Tel.
032/ 348-927
PRODAJEM stan od 35 m2 sa
CG, Qubi}ska. Cena 24.000
eura. Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM stan kod [ipa-
da od 53 m2, tapija. Mogu}-
nost zamene kroz kredit. Cena
33.000 eura. Tel. 061/ 115-
9-863
PRODAJEM stan od 43 m2 u
Qubi}skoj ulici. Tel. 064/
158-9-363
PRODAJEM nov stan od 47
m2 na 3. spratu, kod Merkato-
ra. Cena 35.000 eura. Tel.
063/ 735-0-260
PRODAJEM stan od 36 m2,
CG, noviji, lift , u Qubi}skoj
ulici. Cena 22.500 eura. Tel.
063/ 127-5-630
PRODAJEM stan od 61 m2 u
centru grada, u Amixinoj uli-
ci, na 1. spratu. Tel. 064/
158-9-363
PRODAJEM stan od 43 m2,
ulica Nemawina, CG, 4.
sprat. Cena 28.000 eura. Tel.
228-457
PRODAJEM nov stan od 60
m2 u strogom centru grada,
dvostrano orijentisan, izuzet-
no funkcionalan, kvalitet
gradwe odli~an. Tel. 064/
158-9-363
PRODAJEM stan 27 m2,
Gradsko {etali{te. Cena do-
govor. Tel. 066/ 366- 235
PRODAJEM stan 37 m2, Beo-
grad, [umice, CG, 4. sprat,
ukwi`en. Cena 50.000 eura.
Tel. 061/ 228-8-961
PRODAJEM stan od 47 m2, u
Beogradu, lokacija TC “ Zi-
ra”, lift, CG, nova gradwa,
podzemna gara`a. Tel. 063/
735-0-260
PRODAJEM stan 65 m2, 1.
sprat, Hotel Morava. Cena
34.000 eura. Tel. 063/ 691-
761
PRODAJEM nov stan od 70
m2, Kej, CG, lift. Povoqno.
Tel. 063/ 735-0-260
PRODAJEM stan od 45 m2.
Cena 28.000 eura. Tel. 063/
691-761
PRODAJEM stan 28 m2 kod
Hotel Morave. Cena 18.500
eura. Tel. 348-927, 060/
348-9-270
PRODAJEM stan 37 m2, 3.
sprat, CG, bez posrednika.
Tel. 063/ 735-0-260
PRODAJEM nov stan od 62
m2, dupleks, centar, useqiv,
CG, terasa. Tel. 060/ 349-8-
490
PRODAJEM stan od 42 m2, u
^a~ku, u ulici Bate Jankovi}.
Tel. 062/ 200-482
PRODAJEM ku}u u Pigovoj
11/2, useqiva. Tel. 032/
345-543
PRODAJEM ku}u kod kamenog
mosta od 60 m2 sa 10 ari
placa, ukwi`ena. Cena
28.000 eura. Tel. 063/ 735-
0-260
PRODAJEM ku}u 60 m2 sa 2
ara placa kod bioskopa Prag.
Tel. 064/ 139-4-468
PRODAJEM ku}u u Gori~ani-
ma, useqiva, sa placem od 50
ari. Cena po dogovoru. Tel.
061/ 188-0-429
PRODAJEM staru ku}u sa 1.5
ari placa u strogom centru
grada. Tel. 063/ 803-3-676
PRODAJEM ku}u 35+13 m2,
1 ar zemqe, u ulici Vojvode
Stepe. Cena 30.000 eura. Tel.
032/ 228-457
PRODAJEM dve posebne
stambene jedinice / ku}e / od
75 m2 i125 m2 na Alvaxinici
sa placem od 4 ara. Povoqno.
Vredi pogledati. Tel. 063/
843- 0- 214
PRODAJEM ku}u od 100 m2 u
Ko{utwaku. Tel. 064/ 864-7-
271
PRODAJEM lokal 30 m2, kod
Solida. Tel. 064/ 158-9-363
PRODAJEM ku}u u varo{ici
u Kotra`i, sa 2 objekta, 40
ari placa, vo}wakom, {umom
i livadom. Tel.
0033604179475
PRODAJEM imawe sa 2 ku}e
u Pakovra}u, blizu ^a~ka, as-
faltni prilaz. Vredi videti.
Tel. 064/ 196-4-705
PRODAJEM ku}u od 60 m2 sa
2 ara placa kod Bioskopa
Prag. Tel. 011/ 394-0-872
PRODAJEM odli~nu vikend
ku}u, 15 kilometara od ^a~ka.
Tel. 060/ 558-9-296
PRODAJEM kamp ku}icu u
Ro{cima. Tel. 060/ 033-2-
354
PRODAJEM vikendicu od 20
m2 sa strujom na jezeru u Me-
|uvr{ju, u blizini Plave Ste-
ne. Cena 5.000 eura. Tel.
063/ 691-761
PRODAJEM vikendicu na Je-
lici sa 10 ari placa. Cena
6.000 eura. Tel. 065/ 344-9-
428
PRODAJEM vikendicu od 20
m2 i 12 m2 pomo}ni objekti
na 20 ari placa u Loznici.
Cena 6.000 eura. Mo`e dogo-
vor. Tel. 063/ 691-761
KU]U U U@EM DELU GRADA
ILI STAN U NOVOGRADWI
MEWAM ZA STAN U BEOGRA-
DU. TEL. 223-116 OD 9-18
PRODAJEM KU]U U U@EM DE-
LU GRADA, ILI MEWAM ZA
STAN U BEOGRADU. TEL: 223-
116 OD 9-18
PRODAJEM stan 32 m2, na 6.
spratu, kod Simpa. Cena
19.800 eura, Tel. 064/ 137-
4-137
PRODAJEM stan od 28 m2, 5.
sprat, Hotel Morava. Cena
16.000 eura. Tel. 064/ 146-
8-732
PRODAJEM stan od 34 m2, 5.
sprat, Avenija 1. Cena 22.000
eura. Tel. 064/ 137-4-137
PRODAJEM stan od 23+20
m2, 5. sprat, Stari
Autoprevoz. Cena 25.000
eura. Tel. 064/ 146-8-732
PRODAJEM stan od 40 m2, 2.
sprat, Kej. Cena 29.000 eura.
Tel. 064/ 137-4-137
PRODAJEM stan od 49 m2, 2.
sprat, Avenija 1. Cena 29.000
eura. Tel. 064/ 146-8-732
PRODAJEM stan od 60 m2, 5.
sprat, Alvaxinica. Cena
38.000 eura. Tel. 064/ 137-
4-137
PRODAJEM stan od 48 m2,
VP, Kej. Cena 31.000 eura.
Tel. 064/ 146-8-732
PRODAJEM stan od 41 m2, 4.
sprat, Medicinska {kola.
Cena 31.000 eura. Tel. 064/
137-4-137
PRODAJEM stan od 43 m2, 2.
sprat, Qubi}ska. Cena
31.000 eura. Tel. 064/ 146-
8-732
PRODAJEM stan od 88 m2,
5. sprat, ulica K.V.Popovi}a.
Cena 62.000 eura. Tel. 064/
137-4-137
NEKRETNINE
- IZDAVAWE
- POTRA@WA
IZDAJEM name{tenu garso-
weru, na Qubi} Keju, ulica
Danice Markovi} br. 80. Tel.
032/ 354-285, 063/ 525-888
IZDAJEM name{tenu garso-
weru u Sin|eli}evoj ulici
broj 83/1. Tel. 032/ 700-957,
063/700-0-425
IZDAJEM garsoweru. Tel.
060/ 419-0-348
IZDAJEM sobu sa upotrebom
kuhiwe i kupatila, za dve u~e-
nice. Tel. 060/ 540-4-037
IZDAJEM stan, Bau{i}i kod
Herceg Novog, za letovawe.
Povoqno. Tel. 032/ 341-948,
066/ 346-288
IZDAJEM ve}i broj kancela-
rija , od 10 - 80 m2, u u`em
centru grada, kompletno opre-
mqene. Tel. 063/ 654-653
IZDAJEM poslovni prostor
od 60 m2. Tel. 032/ 225-431,
063/ 711-0-511
IZDAJEM dvosoban nename-
{ten stan, poseban ulaz, nova
gradwa, ku}a. Tel. 032/ 332-
671
IZDAJEM dvosoban name-
{ten stan na Gradskom bede-
mu. Tel. 011/ 266-5-938,
063/ 876-4-189
IZDAJEM prazan jednosoban
stan u zgradi u Nemawinoj.
Tel. 063/ 844-2-574
IZDAJEM dvosoban name-
{ten stan u Beogradu, u blizi-
ni Hotela Srbija. Tel. 062/
977-0-228
IZDAJEM name{ten stan od
64 m2 u U~iteqskoj ulici. Tel.
063/ 844-2-791
IZDAJEM cve}aru prema No-
vom Grobqu, kompletno opre-
mqena.Tel. 373-529, 064/
070-4-155
IZDAJEM lokal od 40 m2, u
strogom centru grada. Tel.
225-431, 063/ 711-0-511
IZDAJEM poslovni prostor
od 60 m2 u centru grada. Tel.
225-431, 063/ 711-0-511
IZDAJEM lokal od 50 m2 u
^a~ku. Tel. 064/ 229-9-952
IZDAJEM lokal od 81 m2 u
strogom centru grada u Gor-
wem Milanovcu. Tel. 063/
885-6-610
IZDAJEM poslovni prostor u
centru, od 60 - 120 m2, par-
king. Cena po dogovoru. Tel.
064/ 102-2-759
IZDAVAWE privatnog sme-
{taja - soba, blizu pla`e ,
Crna Gora, Bar, [u{aw . Tel.
0038230350562,
+38267852878.
IZDAJEM dvoiposoban stan
u Beogradu, Medakovi}, 4.
sprat, bez lifta, CG, telefon,
kablovska. Stan je kompletno
name{ten. Cena 250 eura.
Tel. 063/ 646-357, 063/ 809-
4-524
IZDAJEM stan u u strogom
centru grada , odmah useqiv.
Cena od 130 -150 eura. Tel.
061/ 115-9-863
IZDAJEM noviji dvosoban ,
poluname{ten stan, CG. Tel.
063/ 735-0-260
IZDAJEM name{ten stan kod
Solida. Tel. 061/ 115-9-863
IZDAJEM u strogom centru
grada ku}u. Tel. 064/ 102-2-
759
IZDAJEM u strogom centru
name{tenu kancelariju, tele-
fon, mokri ~vor, povoqno.
Tel. 064/ 102-2-759, 032/
226-417
KUPUJEM mawi jednosoban
stan, uslov centralno grejawe
i lift, bez posrednika. Tel.
063/ 220-808
MEWAM stan od 64 m2, 1.
sprat, CG, kod Gradskog Parka
u ^a~ku, za odgovaraju}i stan
u Beogradu. Tel. 063/ 844-2-
791
PRODAJEM pet ari
placa u Kulinovcima
iznad kasarne.
032/368-393 i
063/72-02-735
MALI OGLASI
IZDAJEM
POSLOVNI PROS-
TOR, POVR[INE 250
m/2, U STROGOM CEN-
TRU GRADA. MOBIL-
NI: 063/609 784.
PRODAJEM, BEZ
POSREDNIKA,
UKWI@EN
POSLOVNO STAM-
BENI OBJEKAT U
TRNAVI (kod Trnavske
reke uz regionalni put)
600 m/2, NA DVA
NIVOA, POGODAN ZA
SVE DELATNOSTI I
ZA STANOVAWE.
Telefon: 032/221-
400, mob. 064/12-41-
806, preko celog dana.
PRODAJEM, BEZ
POSREDNIKA, STAN U
STROGOM CENTRU
^A^KA, 92 m/2, TRE]I
SPRAT. Telefon:
032/221-400, mob.
064/12-41-806, preko
celog dana
PRODAJEM STAN
DVOIPOSOBAN,
60M2, SOLITER
„PROSVETA“,
POVOQNO, BEZ
POSREDNIKA.
063/611-497
OD 17-20 ^ASOVA.
PRODAJEM malo
kori{}enu fiskalnu
kasu Galeb MP 55 sa
GPRS.
tel:060/388-22-99
PRODAJEM RENOVI-
RAN ^ETVOROSOBAN
STAN OD 96 m2,
B.OSLOBO\EWA. MO-
GU]A ZAMENA ZA MAWI
STAN UZ DOPLATU.
TEL. 065/ 216-1-345
VR[IM usluge mu{ko
`enskog frizirawa, po
najpovoqnijim cenama u
gradu. Zakazivawe na
telefon:
060/ 322-4-355.
Specijalan popust za
maturske frizure
PRODAJEM DVE UGOJE-
NE SVIWE.
TEL. 385-396
PRODAJEM KU]U U
DQINU / LU^ANI / OD
230 M2 SA 7 ARI PLA-
CA I POMO]NIM
OBJEKTIMA.
TEL. 032/ 556-2-644
KUPUJEM MAWI STAN
OD 0.5-1, NI@E SPRAT-
NOSTI.
TEL. 064/ 141-4-324
SAMAC, PENZIONER,
VSS, STAMBENO I FI-
NANSIJSKI OBEZBE-
\EN, VITALAN, NEPU-
[A^, NE PIJE, @ELI
UPOZNATI @ENU RADI
BRAKA, OKO 60. GODI-
NA. TEL. 069/ 181-7-
446, 817-446
PRODAJEM dve ku}e -
posebne stambene
jedinice od 75 m2 i125
m2 na Alvaxinici, plac
od 4 ara. Povoqno.
Mo`e zamena za stan, uz
doplatu.
Vredi pogledati.
Tel. 063/ 843-0-214
ORDINACIJA op{te
stomatologije Dr. Sa{a
Spasojevi}, Jeli~ka 10,
^a~ak. Tel. 032/ 343-
314, 064/2454-094
NAJJEFTINIJE
[OFER [AJBNE ZA
SVE VRSTE AUTA,
KOMBIJA, KAMIONA
I AUTOBUSA. NABAV-
KA, PREVOZ, UGRAD-
WA. POSEBAN
PROLE]NI POPUST.
TELEFONI: 032/800
200 i 063/606 979.
DE@URNI
STOMATOLOG
de`urni telefon
062/8617 988
STOMATOLO[KA
ORDINACIJA
Dr MLADEN BEHARA
^a~ak, Ko~e An|elkovi} 1
radnim danom
9 -12 i 15 -19 ~
subotom
9 - 12 ~
322-656
Pla}awe: administra-
tivnom zabranom, ~ekovi-
ma, platnim karticama,
gotovinski.
POTREBNA FINANSIJSKA POMO] ZA LE^EWE
DETETA PETRA XOKOVI]A IZ KOWEVI]A
/2006.GODI[TE/ KOJI IMA USPOREN PSIHO-
MOTORNI RAZVOJ.
KONTAKT TELEFON 060/ 0127206. TEKU]I
RA^UN 160-5700100712245-26
UNAPRED ZAHVALNA MAJKA SNE@ANA
PETAK 24. MAJ 2013. GODINE 41OGLASI
PLACEVI
PRODAJEM plac od 4 ara
na Suvom Bregu. Tel. 032/
554-9-204
PRODAJEM plac u Qubi}u
od 5.5. ari. Tel. 061/ 111-
6-439
PRODAJEM plac u ^a~ku,
kod Trnavske reke, povr{i-
ne 5 ari. Tel. 060/ 600-3-
323
PRODAJEM plac od 10 ari
pored autobuske stanice
Pqo{ta u Viqu{i. Telefon
064/ 210-9-284
PRODAJEM plac od 10
ari, voda i vajat, kameni
most Trbu{ani. Tel. 060/
754-5-011
PRODAJEM parcelu od
30.64 ari , na putu za Gu~u,
kod Restorana Petrovi}. Na
placu voda i struja. Tel.
032/ 366-163
PRODAJEM plac 15 ari u
Miokovcima, sa objektom od
10 m2, ima struja i voda.
Postoji mogu}nost i zamene
za auto. Povoqno, cena
1.900 eura. Tel. 063/ 843-
0-214
PRODAJEM plac od 5 ari
uz asfalt / ima struja i vo-
da /, na Topalovom Brdu.
Tel. 374-663, 064/ 335-1-
637
PRODAJEM plac od 25 ari
u Preqini. Tel. 064/ 126-
8-507
PRODAJEM povoqno liva-
du u Rtarima , pored seoskog
puta, povr{ine 40 ari. Tel.
064/ 124-1-806
IZDAJEM plac od 15 ari
sa objektom od 80 m2, u
Parmencu do puta. Cena po-
voqna. Tel. 064/ 250-7-
493
PRODAJEM zemqu, povr{i-
ne 63 m2, u Prislonici,
Vasovi}a kosa. Tel. 032/
554-9-204
IZDAJEM 2 hektara zemqe
To{in dol u Pridvorici, na
dugogodi{wi zakup, odli~no
za vo}wak. Tel. 556-1-495
RAZNO
PRODAJEM vi{e livenih
radijatora, u pola cene.
Tel. 069/ 161-0-777
PRODAJEM ugostiteqsku
prikolicu sa pred{atorom.
Povoqno. Tel. 065/ 411-2-
390
PRODAJEM ~uvalicu za
stoku. Tel. 064/ 238-3-761
PRODAJEM pokretnu pe}
na struju, za pe~ewe prasi-
}a i jagwi}a. Tel. 065/ 411-
2-390
PRODAJEM bojler “Termo
Rad” od 50 l, bojler “ Meta-
lac” od 5 litara, rashladnu
vitrinu staklenu od 100 li-
tara. Tel. 064/ 127-4-512
PRODAJEM zamrziva~ san-
du~ar od 410 litara, po-
voqno. Tel. 062/ 856-0-561
PRODAJEM mini elektri~-
ni {poret, “Slobodin “
elektri~ni {poret i ve{
ma{inu. Tel. 064/ 127-4-
512
PRODAJEM cirkular, mo-
tor trofazni, dizalica na
izduvne gasove. Di`e tri to-
ne. Tel. 064/ 174-2-629
PRODAJEM mawi trofazni
cirkular, metalni. Tel.
064/ 238-3-761
PRODAJEM dva sportska
internet domena cacak.foot-
ball, borac.football. Tel. 060/
558-9-296
PRODAJEM |a~ki radni
sto KOMARAKT. Cena 85
eura. Tel. 061/ 297-9-521
PRODAJEM Zepter vi{e-
namenski profesionalni
ure|aj za brzo ~i{}ewe i
dezinfekciju. Tel. 066/
401-690
PRODAJEM me{alicu za
beton. Tel. 032/ 366-163
PRODAJEM kotao za parno
grejawe, ispravan, povoqno.
Tel. 371-685
PRODAJEM kotlove na ~vr-
sto gorivo, ekonomik, kvali-
tet i u{teda ogreva. Li~na
izrada. Tel. 065/ 590-0-
651, 032/ 391-964
PRODAJEM kotao-{poret
za eta`no grejawe Gorewe .
Cena 30.000 dinara. Tel.
060/ 4812144
PRODAJEM povoqno po-
lovnu ve{ ma{inu. Tel.
032/ 712-264, 063/ 614-
586
PRODAJEM dva nova drve-
na prozora sa ukrasnim
lajsnama. Tel. 065/ 216-1-
345
PRODAJEM novu traktor-
sku korpu. Cena 120 eura.
Tel. 066/ 910-9-889
PRODAJEM gume za putni~-
ka vozila- 175/65/14,
155/65/13,165/70/30 ,
155/80/13. Tel. 032/ 334-
218, 064/ 201-8-845
PRODAJEM komplet karbu-
rator servis, mogu}nost
obuke. Klima Panasonik, ko-
ri{}ena, dobra. Tel. 064/
174-2-629
PRODAJEM balirano seno.
Povoqno. Tel. 032/ 712-
264, 063/ 614-586
PRODAJEM hranu za pse i
ma~ke, mlevena piletina i
junetina, izuzetnog kvalite-
ta. Cena 60 din / kg. Tel.
060/ 536-7-852
PRODAJEM baliranu lu-
cerku, 220 bala. Zvati po-
sle 19 ~asova. Tel. 032/
548-1- 044
PRODAJEM prikolicu za
putni~ki auto. Tel. 062/
755-020
PRODAJEM mesing u {ip-
kama fi 12, 6. kg. Cena 48
E. Mo`e zamena. Tel. 063/
749-4-846
PRODAJEM motor Piaggio
Libertu 125, registrovan,
vlasnik, servisiran. Pose-
duje kofer i vetrobran. Ce-
na 750 eura. Tel. 066/ 352-
044
PRODAJEM motor 4 kw ,
1400 obrtaja u minutu. Tel.
064/ 238-3-761
PRODAJEM ~ehoslova~ki
dres za Vr{aj, predratni.
Tel. 064/ 120-6-572
PRODAJEM prskalicu Mo-
rava, 100 litara, na koli-
cima, nova. Tel. 064/ 120-
6-572
PRODAJEM satelitsku an-
tenu sa motorom i risiver
Strong SRP 1500. Tel. 374-
125, 064/ 294-2-141
PRODAJEM metalnu ci-
sternu za vodu. Cena 220
eura. Tel. 064/ 238-3-761
PRODAJEM metalnu ci-
sternu za vodu od 2750 li-
tara. Tel. 062/ 755-020
PRODAJEM samohodnu ko-
sa~icu , italijanska, is-
pravna. Tel. 032/ 841-674
Prodajem seosko doma}instvo u Bawici kod ^a~ka (4 hektara, u
jednoj celini, zasadi {qive i jabuka, smr~a i borovina, {uma i
obradivo zemqi{te).
Telefon za informacije: 064/985-98-03
PRODAJEM
BALIRANO
SENO I SLAMU
FOTOKOPIRNICA „COPY STUDENT“, BATE
JANKOVI] 21, vr{i najjeftinije digitalno foto-
kopirawe i {tampawe, kao i kori~ewe maturskih,
seminarskih i diplomskih radova. Za |ake i studen-
te 10% popust. Tel. 343-145, 061/ 173-1-172
Telefon
za informacije:
032/385 - 950
STANOVI
P-35 m2, 4. sprat, TA,
sre|en, Kej. Cena 21.000
eura
P-36 m2, 4. sprat, CG,
noviji, lift, Qubi}ska.
Cena 22.500 eura
P-37 m2, 3. sprat, CG,
renoviran, H.Morava. Ce-
na 24.000 eura
P-42 m2, 2. sprat, CG,
noviji, {iri centar. Cena
28.000 eura
P-43 m2, PR, CG, noviji,
{iri centar. Cena
28.000 eura
P-42.5 m2, 2. sprat, CG,
noviji, Qubi}ska. Cena
dogovor.
P-54 m2, 1. sprat, EG,
Hotel Morava. Cena
33.000 eura
P-51 m2, VP, CG, Qubi}-
ska, nov. Cena 37.500 eu-
ra
P-55 m2, 3. sprat, TA,
Nemawina. Cena 28.000
eura
P-43 m2, 4. sprat, TA,
Kej. Cena 27.000 eura
P-64 m2, 4. sprat, CG,
Svetozara Markovi}a.
Cena 43.000 eura
P-54 m2, 1. sprat, CG,
Qubi}ska , nov. Cena
50.000 eura
P-63 m2, 4. sprat, CG,
lift, gara`a, nov, cen-
tar. Cena dogovor.
P-55 m2, 4. sprat, CG,
lift, Kej. Cena 36.000
eura
P-67 m2, 1. sprat, CG,
[etali{te. Cena 70.000
eura
P-62 m2, 1. sprat, CG,
centar, nov. Cena 57.000
eura
P-89 m2, 1. sprat, CG,
lift, gara`a, nov, cen-
tar. Cena 80.000 eura sa
PDV
P-103 m2, VP, CG, nov,
luks, centar. Cena dogo-
vor.
P-130 m2, 2. sprat, CG,
nov, centar. Cena dogo-
vor.
P-80 m2, 4. sprat, CG,
Qubi} kej. Cena 46.000
eura
P-27 m2, 3. sprat, novi-
ji, garsowera, CG, centar.
Cena 22.000 eura
P-35.50 m2, 4. sprat,
lift, noviji, CG, centar.
Cena 24.000 eura
P-64 m2, 2. sprat, lift,
CG, Hotel Morava. Cena
42.000. eura
P-47 m2, lift, CG, nova
gradwa, podzemna gara`a.
Lokacija Beograd, TC
Zira.
P- 70 m2, nov, CG, lift.
Povoqno.
P- 86 m2, 2. sprat, CG,
Vinara.
P-64 m2, 1. sprat, CG,
kod Gradskog Parka
P-61 m2, 1. sprat, TA,
Amixina
P-33 m2, 2. sprat, CG,
H.Morava, jednosoban.
Cena 25.000 eura
P-64 m2, 2. sprat, CG,
H.Morava. Cena 40.000
eura
P-89 m2, 2.sprat, nov,
~etvorosoban, lift, cen-
tar.
P-46 m2, 1. sprat, CG,
dvosoban.
P-33 m2, jednosoban, CG,
2. sprat, kod Hotel Mora-
ve
P-64 m2, dvoiposoban,
CG, kod Hotel Morave.
Cena 40.000 eura
P-47 m2,3. sprat, nov.
Cena 35.000 eura
KU]E
P- 180 m2, 3.20 ari
placa, novo, Qubi}. Cena
36.000 eura
P-120 m2, 3 ara placa,
novija, Dom Zdravqa. Ce-
na 65.000
P-110 m2 / lokal 55 m2
+ stan 55 m2/, Dom Zdra-
vqa. Cena dogovor.
P- 80 m2, 4.5 ari placa,
kod Gradske Bolnice. Ce-
na 36.000 eura
P-250 m2 + 120 m2,
plac 28 ari Qubi}. Cena
77.000 eura
140 m2, 2.5 ari placa,
CG, kod O[ Milica
Pavlovi}. Cena 70.000
eura.
KU]A kod Kamenog mo-
sta, 60 m2, 10 ari placa,
ukwi`ena. Cena 28.000
eura
BEOGRAD
BEOGRAD, Slavija /De-
ligradska/ P- 90 m2, 4.
sprat, kompletno renovi-
ran. Cena dogovor.
BEOGRAD, Autokomanda,
garsowera 28 m2, nov.
Cena 1.800 e/ m2 sa PDV.
BEOGRAD, Autokomanda,
jednoiposoban 43 m2,
nov. Cena 1.700 e/ m2 sa
PDV.
BEOGRAD, Autokomanda ,
jednoiposoban 47 m2,
nov. Cena 1.700 e/m2
PRODAJEM stan u
Beogradu, lokacija TC
Zira, od 47 m2, lift, CG,
nova gradwa, podzemna
gara`a. Tel. 063/ 735-0-
260
AGENCIJA \OR\EVI] NEKRETNINE
^A^AK, ULICA FILIPA
FILIPOVI]A 2
/KOD GLAVNE PO[TE/
TEL. 032/ 224-590,
063/ 7350-260,
063/ 1275-630
CENA FOTO OGLASA
- ^etvrtina strane 500 rsd
- Osmina strane 250 rsd
- [esnaestina strane 150 rsd
PETAK 24. MAJ 2013. GODINE 42OGLASI
STANOVI:
P=19 m2, Nemawina,
6.sprat, lift, CG, cena: 17
500 eura
P=23 m2, nova, ulica
Svetozara Markovi},
prizemqe
P=24 m2, Avenija 1, u
zgradama od fasadne cigle, CG
P=34 m2 sa CG u Nemawinoj
ulici, cena: 20 500 eura
P=30 m2, novija gradwa, gre-
jawe na gas, 2. Sprat, [iri
centar, cena: 21 000 eura
P=34 m2, u blizini
Nemawine, 2.sprat, cena: 17
000 eura
P=26 m2 sa stvarima, Qubi}
kej, 3.sprat, cena: 18 500
eura
P=30 m2, novija gradwa,
Topli~ka ulica, cena: 23 000
eura
P=36 m2, Avenija 1, CG,
prizemqe, cena: 22 500 eura
P=45 m2, Nemawina ulica,
4.sprat, CG, cena: 26 500
eura
P=43 m2, u blizini
Nemawine ulice, cena: 26
000 eura
P=42 m2, Qubi} kej, 4.sprat,
cena: 28 000 eura
P=43 m2 + 9 m2, [iri cen-
tar, lift, 6.sprat, CG, cena:
31 000 eura
P=38 m2, Alvaxinica,
4.sprat, sa stvarima,novija
gradwa, povoqno.
P=32 m2, 6.sprat, Svetozara
Markovi}a, cena: 20 000
eura (sa stvarima)
P=45 m2, Avenija 1,
prizemqe, CG, cena: 29 000
eura
P=48 m2, Obili}eva-nov,
prizemqe, cena: 800 eura/m2
+ PDV
P=48 m2, Obili}eva-nov,
3.sprat, cena: 800 eura/m2 +
PDV
P=52 m2, Avenija 1, 5.sprat,
lift, CG, cena: 38 000 eura
P=55 m2, Qubi} kej, 1.sprat,
cena: 31 000 eura
P=58 m2, Centar, 2 lifta,
CG, cena: 31 000 eura
P=62,8 m2, Alvaxinica,
1.sprat, CG, cena: 31 000
eura
P=55 m2, u blizini
Nemawine ulice, 3.sprat,
cena: 31 000 eura
P=54 m2, Qubi} kej, u
zgradama od fasadne cigle,
4.sprat, CG, cena: 35 000
eura
P=59 m2 sa stvarima,
Industrijski prolaz, 1.sprat,
cena: 22 000 eura
P=60 m2, Alvaxinica,
2.sprat, novija gradwa, cena:
40 000 eura
P=58 m2, Qubi} kej, 5.sprat,
2 lifta, CG, cena: 34 000
eura
P=55 m2, Bate Jankovi}a,
3.sprat, cena: 36 000 eura
P=58 m2, Avenija 2, lift,
CG, cena: 36 000 eura
P=55 m2, Qubi} kej u
zgradama od fasadne cigle,
renoviran, 1.sprat, CG
P=52 m2, Alvaxinica,
3.sprat, nov, cena: 30 000
eura
P=57 m2, nov, Qubi}ska
ulica, 3.sprat
P=63 m2, Centar-ulica
Gospodar Jovanova, 2.sprat,
cena: 50 000 eura
P=68 m2, Nemawina,
3.sprat, CG, cena: 41 000
eura
P=81 m2, [iri centar,
1.sprat, CG, cena: 50 000
eura
P=74,35 m2, Avenija 2,
1.sprat, CG, cena: 650
eura/m2
P=85 m2, Svetozara
Markovi}, 3.sprat, novija
gradwa, CG
P=76 m2, Balkanska ulica,
CG, 3.sprat, cena: 47 000
eura
P=73 m2, nov, [iri centar,
nov, 2.sprat, cena: 42 000
eura
P-78 m2 Stari Autoprevoz,
renoviran, CG, 1. sprat. Cena
50.000 eura
P-26 m2 u ulici Vojvode Ste-
pe , 1. sprat, EG. Cena 21.000
eura
P-64 m2, Stari Autoprevoz,
visoko prizemqe. Cena
39.000 eura
P-36 m2 sa CG, u blizini
Hotel Morave, 3. sprat.
P-44 m2, Nemawina ulica, 4.
sprat, CG, cena 26.500 eura
P-61 m2, centar, Amixina
ulica, 1. sprat.
P-55 m2, Avenija 2, prizemqe,
CG,. Cena 31.000 eura
P- 69 m2 kod Medicinske
{kole, 3. sprat. Cena 35.000
eura
P-63 m2 kod [kole F.
Filipovi}, 3. sprat. Cena
28.000 eura
P-27 m2 u centru grada.
P-41 m2 na Qubi} Keju.
P-60 m2, Alvaxinica, fa-
sadna cigla, CG, lift, inter-
fon. Cena 38.000 eura
032/222-552
064/158-93-63
063/691-761
^a~ak, Vojvode Stepe 46
060/34-33-290
064/137-41-37
064/146-87-31
064/146-87-31
^A^AK
Bra}e Gli{i}a 13/8
Tel: 032/34-33-29
AGENCIJA
ZA NEKRETNINE
NAPOLEON
P- 26 m2, 6. sprat, CG, Merkator. Cena
19.000 eura
P- 26 m2, 3. sprat, CG, Kej. Cena 18.500
eura
P- 17 m2, VP. TA, Balkanska. Cena 9.000
eura
P- 19 m2, 6. sprat, CG, Kneza Milo{a. Ce-
na 17.500 eura
P- 30 m2, 4. sprat, CG, Skopska. Cena
21.500 eura
P- 33 m2, 6. sprat, TA, S.Markovi}a. Cena
20.000 eura
P- 39 m2, VP, CG, Avenija 1. Cena 22.500
eura
P- 33 m2, 2. sprat, TA, Medicinska {kola.
Cena 19.000 eura
P- 37 m2, 3. sprat, CG, H.Morava. Cena
24.000 eura
P- 35m2, 4. sprat, TA, Kej. Cena 18.000
eura
P- 39 m2, 1. sprat, CG, Centar. Cena
37.000 eura
P- 43 m2, 1 i 3. sprat, CG, H.Morava, nov.
Cena 40.000 eura
P- 42 m2, 4. sprat, TA, Medicinska {kola.
Cena 25.000 eura
P- 44 m2, 4. sprat, CG, Medicinska {kola.
Cena 25.000 eura
P- 46 m2, 2. sprat, CG, Qubi}ska. Cena
34.000 eura
P- 51 m2, VP, CG, Qubi}ska. Cena 37.500
eura
P- 54 m2, 5. sprat, CG, Bulevar Oslobo|e-
wa. Cena 33.000 eura
P- 46 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena
31.000 eura
P- 57 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena
29.000 eura
P- 53 m2, 2. sprat, TA, Nemawina. Cena
32.000 eura
P- 65 m2, 1. sprat, TA, H. Morava. Cena
34.000 eura
P- 58 m2, 12. sprat, CG, Kej. Cena 28.000
eura
P- 65 m2, 2. sprat, TA, Centar. Cena
45.000 eura
P- 65 m2, 1. sprat, CG, H. Morava. Cena
46.000 eura
P- 70 m2, 2. sprat, CG, Kej. Cena 43.000
eura
P- 70 m2, 3. sprat, CG, Merkator. Cena
55.000 eura
P- 85 m2, 1. sprat, CG, H. Morava. Cena
80.000 eura
P- 86 m2, 4. sprat, CG, Alvaxinica. Cena
60.000 eura
P- 67 m2, 5-6 sprat, CG, Balkanska. Cena
48.000 eura
P- 76 m2, 3. sprat, CG, Balkanska. Cena
46.000 eura
P- 76 m2, 5. sprat, CG, S. Autoprevoz. Ce-
na 39.500 eura
P- 81 m2, 1. sprat, CG, K.V.P. Cena 51.000
eura
P- 90 m2, 5. sprat, CG, Alvaxinica. Cena
65.000 eura
P- 60 m2, ulica Svetozara Markovi}a,
plac 3 ara. Cena 45.000 eura
P- 170 m2, Suvi Breg, plac 2 ara. Cena
40.000 eura
P- 65 m2 ulica Dragi{e Mi{ovi}, plac 5.
ari. Cena 36.000 eura
P-37 m2, 1. sprat, CG, Nemawina. Cena
24.500 eura
P-34 m2, prizemqe, TA, Centar. Cena
21.500 eura
P-32 m2, 3. sprat, CG, Alvaxinica. Cena
22.000 eura
P- 138 m2, Med. {kola,
plac 2.5 ari. Cena
70.000 eura
P- 340 m2, Matijine
livade, plac 4 ara. Cena
60.000 eura
P- 230 m2, Matijine
livade, plac 4 ara. Cena
78.000 eura
P- 125 m2, Centar, plac
2.6 ari. Cena 125.000
eura
P- 110 m2, Centar, plac
1.4 ara. Cena 75.000
eura
P- 105 m2, D. Gorevnica,
plac 6 ari. Cena 35.000
eura
P- 50 m2, Parmenac,
plac 3.5 ari. Cena
18.000 eura
P- 90 m2, Ri|age, plac
13 ari. Cena 30.000
eura
P- 62 m2, Avenija, plac
5 ari. Cena 35.000 eura
P- 80 m2, kod Bolnice,
plac 4.22 ara. Cena
37.000 eura
P- 210 m2, Avenija, plac
5 ari. Cena 150.000
eura
P- 100 m2, Kowevi}i,
plac 9.77 ari. Cena
41.000 eura
P- 50 m2 + 35 m2,
Kneza Milo{a, plac 3.70
ari. Cena 35.000 eura
P- 100 m2, Mojsiwe,
plac 10 ari. Cena
30.000 eura
P- 60 m2, S. Markovi}a,
plac 3 ara. Cena 45.000
eura
P- 200 m2, ^. Bataqon,
plac 6 ari. Cena 45.000
eura.
P- 60 m2, ulica Sveto-
zara Markovi}a, plac 3
ara. Cena 45.000 eura
P- 170 m2, Suvi Breg,
plac 2 ara. Cena 40.000
eura
P- 65 m2 ulica Dragi{e
Mi{ovi}, plac 5. ari.
Cena 36.000 eura
STANOVI
KU]E
KU]E:
P=56 m2 + 12 m2, na 2,5 ara placa, kod
Slobode, renovirana, cena: 22 000 eura
P=55 m2, Balkanska ulica, cena: 26 000
eura
P=70 m2 + 40 ari, nova, Vidova, cena: 25
000 eura
2 prizemne ku}e na 6 ari placa na
Alvaxinici, cena: 56 000 eura
Seosko doma}instvo u Trnavi sa 60 ari
zemqe, cena: 20 000 eura
P=80+6,5 ari placa, Atenica-do glavnog
puta, cena: 45 000 eura
2 ku}e u odli~nom stawu na 5,10 ari placa,
u blizini Dacove kafane, cena: 48 000 eura
P+Pk-190 m2 + 3 ara placa, Alvaxinica,
cena: 67 000 eura
Ku}a 101 m2 i 2 ara placa u Qubi}u.
Povoqno.
Ku}a P- 200 m2 na 6.5 ari placa u blizini
Slobodinog igrali{ta.
P-300 m2 + pomo}ni objekti sa 11 ari
placa, udaqena 4 km od centra. Povoqno
P-107 m2 sa 6 ari placa, nova ku}a, uda-
qena 10 km od centra. Cena 33.000 eura
STAN P-33 m2, 1. sprat, Gvo`|ar, nov . Cena 19.500 eura. HITNO!
PRODAJEM satelitski ta-
wir sa motorom i pozicio-
nerom. Cena 90 E. Tel.
063/749-4-846
PRODAJEM kvalitetnu ~ip-
ku, {irine 5 cm. Tel. 371-
685
PRODAJEM biciklu sa 21
brzinom Skot. Cena 175 E.
Mo`e zamena za laptop. Tel.
063/ 749-4-846
PRODAJEM prenosive dvo-
ri{ne su{ilice za ve{.
Tel. 374-125, 064/ 294-2-
141
PRODAJEM polovan crep,
400 komada, grede i bloko-
ve. Tel. 060/ 418-3-333
POKLAWAM pse , lepo
odgajeni, mali, majka malte-
{ka pudla. Tel. 060/ 680-6-
028, 806-028
KUPUJEM kau~ i fotequ na
rasklapawe. Tel. 064/ 673-
2-969
KUPUJEM polovan fri`i-
der i elektri~ni {poret.
Tel. 064/ 673-2-969
AUTOMOBILI
- PRODAJA
PRODAJEM Opel Vectru
Club 2001. godi{te u per-
fektnom stawu. Tel. 064/
238-3-761
PRODAJEM Mercedes
E250 TDI, 2010. godi{te.
Pre{ao 1000 kilometara.
Cena 31.000 eura. Tel.
064/ 653-1-150
PRODAJEM Z-101, 1984.
godi{te, plin, dobar motor,
nove gume, neregistrovan.
Cena 250 E. Tel. 062/ 891-
3-191
PRODAJEM Fiat scudo, pro-
du`eni, 2002. godi{te. Tel.
063/ 610-777
PRODAJEM Golf 2, regi-
strovan do 2014. godine,
1986. godi{te, u solidnom
stawu. Tel. 064/ 141-1-489
PRODAJEM Opel Astru 97.
godi{te, 1.6, 16 v, regi-
strovanu do novembra 2013,
vlasnik 6. godina, dosta
opreme. Cena dogovor. Tel.
063/ 838-5-970
USLUGE
VR[IM usluge ~i{}ewa
stambenog i kancelarijskog
prostora, vrlo povoqno.
Tel. 032/ 375-585
VR[IM usluge mu{ko -
`enskog frizirawa, po naj-
povoqnijim cenama u gradu.
Zakazivawe na telefon:
060/ 322-4-355. Specija-
lan popust za maturske fri-
zure
VR[IM NADOGRADWU,
oja~avawe i izlivawe nok-
tiju sa kvalitetnim silikon-
skim gelovima. Tel. 064/
353-7-871
VR[IM usluge hladne de-
pilacije, veoma povoqno i
higijenski. Tel. 064/ 353-
7-871
^ASOVI matematike za
osnovce i sredwo{kolce.
Povoqno. Tel. 060/ 558-9-
296
^ASOVI interneta i do-
menske industrije. Mogu}-
nost zarade! Tel. 060/
558-9-296
IZRADA kotlovskih oxaka
od metalnih hilzni. Tel.
066/ 910-9-889, 069/ 870-
5-061
IZRADA ma{inskih ce-
mentnih ko{uqica, izvo|e-
we svih gipsanih radova,
postavqawe zvu~ne, termo i
hidroizolacije. Izvo|ewe
svih vrsta betonskih rado-
va. Tel. 064/ 615-2-763
IZRADA i prodaja trak-
torskih korpi po `eqi. Ce-
na povoqna. Tel. 066/ 910-
9-889, 069/ 870-5-061
USLUGA kompletne insta-
lacije Windows XP/7, sa
svim programima. Tel 061/
165-0-232
USLUGE popravke le|nih
prskalica. Tel. 064/ 120-6-
572
AEROBIK. fitnes, sve vr-
ste ve`bi, anticelulit, vi-
bromasa`er. Cena 1200.00
dinara mese~no. Tel. 063/
656-973
BRAVARIJA, gus, alumini-
jumsko zavarivawe. Tel.
066/ 910-9-889
NAJPOVOQNIJE kwigo-
vodstvene usluge, jedan me-
sec gratis, osnivawe gratis.
Tel. 064/ 196-4-705
ZAPOSLEWE
POTREBAN posao, ozbiq-
noj `eni u trgovini ili pe-
kari. Tel. 064/503-1-260
POTREBNA frizerka sa
radnim iskustvom. Tel. 064/
218-0-327
POTREBNA frizerka za
rad u frizerskom salo-
nu.Tel. 060/ 092-9-492
FRIZERSKOM SALONU
potrebna u~enica. Tel. 064/
218-0-327
TRA@IM `enu za pomo} u
ku}i. Tel. 727-026, 063/
885-6-610
PETAK 24. MAJ 2013. GODINE 43OGLASI
P-22.5 m2, PR, CG, S.Save. Cena 18.500 eura
P- 26 m2, 3.sprat, TA, Kej . Cena 18.500 eura
P-28 m2, 5.sprat, CG. Cena 18.500 eura
P-35 m2, PR, TA, H.Morava. Cena 23.000 eura
P- 36 m2, PR, CG, Qubi}ska. Cena 29.000 eura
P-37 m2, PR, CG, Kej. Cena 24.000 eura
P-42 m2, PR, CG, Solunska. Cena 34.000 eura
P-43+6 m2, 6.sprat, CG, {iri centar. Cena 31.000 eura
P-51 m2, 2. sprat, TA, B.Jankovi}. Cena 31.000 eura
P- 44 m2, 2. sprat, TA, Kej. Cena 30.000 eura
P-46 m2, PR, TA, B.Jankovi}a. Cena 30.000 eura
P-46 m2, 1. sprat, CG, M.Nik{i}a. Cena 36.000 eura
P-46 m2, PR, CG, Avenija 1. Cena 29.000 eura
P-47 m2, 1. sprat, TA, Kej, Pri{tinska. Cena 31.000 eura
P-47.5 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 28.000 eura
P-50.5 m2, 3. sprat, CG, H.Morava. Cena 38.000 eura
P-53 m2, 3. sprat, TA, B.Jankovi}. Cena 33.000 eura
P-53m2, 3. sprat, CG, Kej. Cena 40.000 eura
P-54 m2, 2. sprat, TA, Nemawina. Cena 36.000 eura
P- 54 m2, 1. sprat, CG, Qubi}ska, nov. Cena 50.000 eura
P-56 m2, PR, CG, Avenija 2. Cena 36.000 eura
P-56 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 35.000 eura
P- 56 m2, 4. sprat, CG, Centar. Cena 32.000 eura
P-57 m2, 4. sprat, CG, Kej. Cena 36.000 eura
P-57 m2, 1. sprat, CG, Kej. Cena 41.000 eura
P-58 m2, 6. sprat, CG, K.Milo{a. Cena 37.000 eura
P-58 m2, 2. sprat, CG, H.Morava. Cena 42.000 eura
P-58 m2, 9. sprat, CG, Kej. Cena 38.000 eura
P-60 m2, 3. sprat, TA, S.Save. Cena 42.000 eura
P-64 m2, 1. sprat, CG, S.Save. Cena 42.000 eura
P- 64 m2, 2. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 41.000 eura
P-66.5 m2, 7. sprat, CG, Nemawina. Cena 41.000 eura
P-67 m2, 3. sprat, CG, Balkanska. Cena 38.000 eura
P-68 m2, PR, TA, Balkanska. Cena 29.000 eura
P-70 m2, 2. sprat, CG, Kej. Cena 45.000 eura
P- 71 m2, 5. sprat, CG, Vinara. Cena 51.000 eura
P-73 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 58.000 eura
P-74 m2, 5. sprat, CG, Kalu}erice. Cena 44.000 eura
P-76 m2, 2.sprat, CG, Centar. Cena 51.000 eura
P-76.5 m2, PR, CG, Cara Lazara, nov. Cena 62.000 eura
P-78 m2, 6. sprat, K.V.Popovi}a. Cena 53.000 eura
P-80 m2, 1. sprat, CG, Kej. Cena 53.000 eura
P-81 m2, 9. sprat, CG, S.Save. Cena 56.000 eura
P-86 m2, 3. sprat, CG, Vinara. Cena 66.000 eura
P-96 m2, 5. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 66.000 eura
P-100 m2, 1. sprat, Nemawina/ dupleks. Cena 87.000 eura
SSTTAANNOOVVII
KKUU]]EE
AGENCIJA
SSIIGGMMAANEKRETNINE
^a~ak, Bra}e Gli{i} 9
Tel: 032/348-927, tel/fah: 032/228-457
Mob: 060/348-9270
e-mail: [email protected]
P-40 m2, sa 17.ari placa, G.Atenica. Cena 10.500 eura
P-35+13 m2, 1. ar zemqe, V.Stepe. Cena 30.000 eura
P-70 m2 sa 6.3 ara placa, Atenica. Cena 34.000 eura
P-60+45 m2 sa 4. ara placa, S.Park. Cena 35.000 eura
P-67 m2 sa 3. ara placa, V.Stepe. Cena 36.000 eura
P-142 m2 sa 3.6 ari, \.Milovanovi}. Cena 65.000 eura
P-137 m2 sa 1.5. ari placa, Obili}eva. Cena 67.000 eura
P-120+40 m2 sa 3 ara placa, Ko{utwak. Cena 67.000 eura
P-100 m2 sa 2. ara placa, centar. Cena 72.000 eura
P-180 m2 sa 2.5 ari placa, {iri centar. Cena 72.000 eura
P-166 m2 sa 2.5 ara placa, [iri centar. Cena 82.000 eura
P- 67 m2 sa 4.75 ari placa, centar. Cena 83.000 eura
P-120+65+100 sa 3.8. ari placa, Zelengorska. Cena 90.000 eura
P-125+ 23 m2 sa 2.6 ari placa, centar. Cena 125.000 eura
P-164 m2 sa 4.6. ari placa, centar. Cena 140.000 eura
P- 63 m2 sa 4.7 ari placa, Atenica. Cena 37.000 eura
P-64 m2 + 35 m2 sa 7 ari placa, Suvi Breg. Cena 33.000 eura
P- 240 m2 sa 4 ara placa, Gorwa Trep~a. Cena 40.000 eura
P-54 m2 + 32 m2 + 30 m2 sa 6.ari placa, Trbu{ani. Cena 37.000 eura
STANOVI
MEWAM ili prodajem
apartman 31.5 m2, 3.
sprat, CG, terasa, lift.
Zgrada gra|ena 2007.godi-
ne, nalazi se iznad pijaca
u Vrwa~koj Bawi. Prodaje
se kompletno name{ten.
Mogu}a zamena za stan u
^a~ku, mawi, dvosoban.
P- 37 m2, Hotel Morava,
3. sprat, CG, terasa. Cena
24.000 eura
P-46 m2, ulica Nemawina,
CG, terasa, lift.
P-40 m2, centar, 5. sprat,
CG, lift.
P-40 m2, Avenija 2, CG,
lift. Cena 18.000 eura.
P-55 m2, 1. sprat, starija
gradwa, centar. Cena
20.000 eura
P-55 m2, Q.Kej, nov, use-
qiv od 01.07.2013, dve
spava}e sobe, lift, terasa.
Cena 38.500 eura / sa
PDV/
P-58 m2, ulica Svetog Sa-
ve , 1. sprat, CG, terasa,
lift. Cena 34.000 eura
P-63 m2, 3. sprat, dvoipo-
soban, CG, kod {kole Fi-
lip Filipovi}. Cena
28.000 eura
P- 62 m2, ulica Svetog
Save, 9. sprat, lift, CG,
terasa. Cena 32.000 eura
P- 28 m2, nov, 2. sprat,
gas, {iri centar. Cena
15.000 E
P- 26 m2, nov, 3. sprat,
CG, centar. Cena 23.000 E
/PDV/
P- 30 m2, noviji, 4. sprat,
CG, H.Morava. Cena 22.000
E
P- 37 m2, VP, CG, Q.Kej.
Cena 23.000 E
P- 38 m2, 3. sprat, CG,
lift, Avenija 1. Cena
26.000 E
P- 34 m2, 5. sprat, CG,
lift, centar. Cena 25.000
E
P- 34 m2, 4. sprat, CG,
lift, centar. Cena 22.000
E
P- 36 m2, 6. sprat, CG,
lift, Hotel Morava. Cena
25.000 E
P- 45 m2, 2. sprat, CG,
Nemawina. Cena 33.000 E
P- 43 m2, 4. sprat, TA,
Centar. Cena 29.000 E
P- 46 m2, VP, CG, Avenija
1. Cena 29.000 E
P-45 m2, 5. sprat, CG,
Medicinska {kola.Cena
23.000 E
P- 50 m2, 1.sprat, TA,
Balkanska. Cena 27.000 E
P- 52 m2, 3. sprat, gas,
centar. Cena 34.000 E
P- 52 m2, 6. sprat, CG,
lift, Alvaxinica. Cena
31.000 E
P- 52 m2, 6.sprat, CG,
lift, Kalu|erice. Cena
34.000 E
P- 55 m2, 4. sprat, CG,
lift, Q.Kej. Cena 36.000 E
P- 57 m2, 3. sprat, CG,
centar. Cena 40.000 E
P- 58 m2, 5. sprat, CG,
lift, centar. Cena 33.000
E
P- 63 m2, 1. sprat, TA,
Hotel Morava. Cena
40.000 E
P- 60 m2, nov, 3. sprat,
CG, Balkanska. Cena
46.000 E
P- 60 m2, 4. sprat, CG,
lift, Alvaxinica. Cena
42.000 E
P- 66 m2, 1. sprat, CG,
lift, Hotel Morava. Cena
45.000 E
P- 69 m2, 4. sprat, CG,
Avenija 1. Cena 45.000 E
P- 68 m2, 1. sprat, gas +
gara`a, centar. Cena
47.000 E
P- 70 m2, 2. sprat, CG,
lift, Q. Kej. Cena 47.000
E
P- 77 m2, 4. sprat, CG,
lift, Centar. Cena 50.000
E
P- 76 m2, 5. sprat, CG,
Hotel Morava. Cena
42.000 E
P- 75 m2, 3. sprat, CG,
Balkanska. Cena 47.000 E
P- 80 m2, 4. sprat, CG,
Q.Kej. Cena 47.000 E
P- 92 m2, 5. sprat, CG,
lift, centar. Cena 70.000
E
P- 80 m2, nov, 1. sprat,
CG, centar. Cena 70.000 E
/ PDV /
P- 83 m2, 1. sprat, CG,
Alvaxinica. Cena 60.000 E
P- 77 m2, nov, 1. sprat,
CG, centar. Cena 65.000 E
/PDV/
P- 103 m2, 1. sprat,
dupleks, cg, Nemawina.
Cena 80.000 E
P- 120 m2, 3. sprat,
dupleks, CG, Hotel Morava.
Cena 75.000 E
P-25 m2, 1. sprat, TA,
Alvaxinica / name{tena
ili nename{tena/ .Cena
dogovor.
P- 23 m2, 1. sprat, CG,
Hotel Morava. Cena
19.000 E.
P- 28 m2, 5. sprat, TA
/gas/, Hotel Morava. Cena
19.000 E
P-38 m2, VP, CG, terasa,
Avenija 1. Cena 25.000 E
P-35 m2, 4. sprat, TA, Q.
Kej. Cena 22.000 E
P- 40 m2, 4. sprat, CG,
terasa, centar, renoviran
sa name{tajem. Cena
36.000 E
P-48 m2, 4. sprat, CG,
terasa, Nemawina. Cena
28.000 E
P-45 m2, VP, nov / u
izgradwi, useqiv u maju /,
centar 800 e/ m2. Povra}aj
PDV.
P-47 m2, 2. sprat, CG,
ulica Obili}eva, noviji .
Cena 36.000 E
P-49 m2, 4. sprat, CG,
terasa, Avenija 2,
name{ten. Cena 32.000 E
P-57 m2, 4. sprat, CG,
terasa, Avenija 2. Cena
32.000 E
P-52 m2, 3. sprat, TA,
terasa, Qubi} kej. Cena
28.000 E
P-54 m2, 9. sprat, CG,
terasa, lift, centar. Cena
31.000 E
P-58 m2, 7. sprat, CG,
terasa, lift, Qubi} kej /
pogled na Moravu /. Cena
po dogovoru
P-65 m2, 1. sprat, CG,
terasa, renoviran, Hotel
Morava. Cena 45.000
P-50 m2, 4. sprat, gas,
terasa, noviji / sa stvari-
ma /, Hotel Morava. Cena
32.000 E
P-60 m2, 4. sprat, CG,
nov, Balkanska. Cena
33.000 E
P-90 m2, CG, lift, terasa,
gara`a, Hotel Morava.
Cena 53.000 E
P-26 m2, nova garsowera,
centar. Cena 22.000 eura
KU]E
P- 92 m2, plac 5 a, {kola
R.Mitrovi}. Cena 50.000 E
P- 120 m2 / P+PK/ ,
plac 2 ara, Obili}eva.
Cena 50.000 E
P- 70 m2, plac 4.13 ari,
Dr. Mi{ovi}. Cena 45.000
E
P- 50 m2 + 40 m2, 8 ha
/ vo}wak, {uma /, Teo~in.
Cena 15.000 E
P- 100 m2 /P + 1 /, plac
12 a, Prijevor. Cena
18.000 E
P- 30 m2, plac 25 a.
Trnava. Cena 11.000 E
P-250 m2 + 120 m2, plac
28 ari, Qubi}. Cena
80.000 E
LOKALI
P- 20 m2, nov, centar, CG.
Cena 30.000 E
P- 25 m2, Car Lazar, CG.
Cena 22.000E
P- 71 m2 /P+1/, centar,
plac 1 a. Cena 80.000 E
P- 134 m2, dva nivoa, cg,
Nemawina. Dogovor.
P- 105 m2 /SU+PRIZ/,
CG, H.Morava. Cena 60.000
E
P- 49 m2, Alvaxinica, CG.
Cena 38.000 E
P- 61 m2, Hotel Morava,
CG. Cena 45.000 E / PDV/
P- 18 m2, Q.Kej, cg. Cena
20.000 E
PLACEVI
P- 80 a, Kowevi}i, ulaz sa
glavnog puta. Cena 70.000
E
P- 40 a, kod Bolnice.
Dogovor
P- 1 ha, 10 a, Preqina /
kru`ni tok/. Dogovor.
P- 4 ha, Mojsiwe , ulaz sa
glavnog puta. Cena 400
e/ar
HITNO
PRODAJEM DVOSOBAN STAN NA
BEDEMU 3. SPRAT, GAS, U DOBROM
STAWU, POVOQNO
www.stannekretnine.rs
^ITUQE
SE]AWE
25. 5. 2009 - 25. 5. 2013
MILI] MILOJICA
9. 4. 1955 - 10. 5. 2013
MILE PANTOVI]
Iznenada nas je napustio na{ Mile.
Uspomenu na wega ~uva PORODICA
16036
POSLEDWI POZDRAV
od kolega:
CANA, BELOG, PILETA,
@IKA, MARKA, VEQKA,
MLADENA i BO[KA
KOKIJU
Svetlane Eri},
Mire Vu~i}evi},
Vere Radovanovi}
Miwe Uro{evi}a,
Bo{ka ]alovi}a
i na{eg druga
Neboj{e Vukajlovi}a.
Hvala im i ve~an pomen!
SE]AWE
na dragog i dobrog kom{iju
MOMIRA MINI]A
MO[A
1955 - 2013
Preminula je na{a koleginica
Mirjana Kecovi}
Uvek }e{ ostati na{a mila i nasmejana Mira.
Auto^a~ak ^a~ak
44 PETAK 24. MAJ 2013. GODINE
Povodom 25- godi{wice mature se}amo se svojih profesora:
Vreme prolazi ostaju uspomene, se}awa.
Zauvek te ~uvamo u svojim `ivotima, svojim srcima i
mislima.
TVOJI: SNE@ANA, GORAN i ZORICA
16036
BISA i BRANKO
16038
\ONDRI]
Uspomenu na wih ~uva }erka MIRA, zet RADENKO,
unuke BRATISLAVA i IVANA.
16041
28. 5. 2003
RADOSLAV
6. 5. 2012
NADA
Odeqewe IV/3 Gimnazije u ^a~ku
Generacija 1987 - 1988.
Supruga MILENA, sin MILO[,
}erke MARIJA i SVETLANA sa porodicama.
16037
MOMIRU MINI]U
MO[U
1955 - 2013
iz Trnave
U subotu 25. maja 2013. u 12 ~asova na
Trnavskom grobqu da}emo
^ETRDESETODNEVNI POMEN
na{em dragom
^ITUQE
DU[KO
KAPLAREVI]
31. 5. 2012 - 31. 5. 2013.
Dana 27. maja 2013. navr{ava se
^ETRDESET DANA
od smrti na{e drage
GEORGINE
GRKOVI]
iz ^a~ka
Pro{lo je [EST MESECI
od kako sa nama nije na{
PE]O
^uvamo ga u se}awu.
Brat PROKO sa porodicom
Mila moja drugarice
GACO
Dana 17. maja 2013.
preminula je na{a draga
Hvala ti majko za sve {to si
u~inila.
Sa qubavqu i ponosom uspomenu na tebe ~uva}e
tvoji najmiliji: sin SLOBODAN sa porodicom.
16033
MILENA NOVAKOVI]
iz ^a~ka
18. maja 2013. godine
sahrawen je na{ dragi
STANI[A BRADI]
trgovac iz ^a~ka
Dana 28. maja 2013. navr{avaju se
^ETIRI GODINE
od smrti na{eg dragog
Vreme prolazi a uspomenu na
dragi lik sa ponosom i qubavqu
~uvaju wegovi najmiliji.
PORODICA OBRADOVI]
16035
RADO[A OBRADOVI]A
26. 5. 2007 - 26. 5. 2013.
S qubavqu i tugom
suprug MARKO i }erka OLGICA
16032
QUBICA MARKOVI]
BUBA
Mama!
Nikada ne}u prona}i dovoqno uzvi{ene, dovoqno qubavqu
ispuwene, dovoqno dobre re~i da ti iska`em svu qubav
i zahvalnost.
Nikada ne}u uspeti da napi{em stihove koji mogu da ti ka`u
hvala dovoqno dobro, ba{ onako kako zaslu`uje{.
Volim te!
Tvoja }erka jedinica
JELENA LECA
PETAK 24. MAJ 2013. GODINE 45
@ivot te~e, ni`u se dani lepi
i ru`ni, a se}awe i uspomene, stalno naviru ne
daju}i od zaborava da nadja~a.
Tvoja drugarica ZORICA
16031
Vreme koje je pro{lo nije umawilo
bol i qubav prema tebi.
Sa ponosom te pomiwemo i u srcu
nosimo.
Otac MILAN, brat MIJAILO,
sestre MIRA, CANA i JASA
sa porodicama.
16030
Pro{la je godina dana, uspomenu na
tebe ~uvaju tvoji:
supruga MITRA i sin BOJAN
sa porodicom.
16026
Uspomenu na wega ~uva}e
PORODICA
16034
U subotu, 25. maja 2013. u 15 ~asova na
^a~anskom grobqu dava}emo
^ETRDESETODNEVNI POMEN
na{oj dragoj i voqenoj
Tu`ni smo {to nisi sa nama, ali veru-
jemo da sada obitava{ u Carstu Bo`ijem.
TVOJI NAJMILIJI
16040
MARINI
RADISAVQEVI]
^ITUQE
ZDRAVKE
\EDOVI]
Sa tugom i ponosom uspomenu na wih ~uva:
k}erka MLADENKA sa porodicom.
16017
STOJANA B.
\EDOVI]A
U subotu 25. maja 2013. godine u 11,30 ~asova
okupi}emo se kod ku}e i krenuti ka grobqu u
Loznici da obavimo
^ETRDESETODNEVNI POMEN
na{oj dragoj
MARIJI AZAWAC
iz Loznice
SE]AWE
24. 05. 2003 - 24. 05. 2013.
DU[AN KNE@EVI]
iz Dowe Kravarice
1930 - 2003
Dana 28. maja 2013. god. navr{ava se
DESET GODINA od smrti na{eg dragog
MILO[A
NIKOLI]A
iz Qubi}a
SE]AWE
25. 5. 1999 - 25. 5. 2013.
ILIJA
TUVI]
Dana 26. 5. 2013. godine, navr{ava se
[EST MESECI od smrti na{e drage
ZORKE
MILUTINOVI]
Danas, 24. maja 2013. navr{ava se
GODINA DANA od smrti na{e drage
Sa ponosom i tugom se}amo se
wene dobrote, bri`nosti i
privr`enosti prema svima
nama.
Uvek je u na{im mislima i `ive}e ve~no u
na{im srcima.
WENI NAJMILIJI:
sin LAZAR i k}erke SVETLANA i JASNA
sa porodicama i ostala rodbina.
KATARINE
KATICE
JOVOVI]
SE]AWE
25. maj 2007 - 25. maj 2013.
Nino,
Tu`no je i ovo prole}e bez tebe.
Sa qubavqu i tugom nosimo te u srcima
i ~uvamo od zaborava.
TVOJI: mama, tata i brat
16016
NIKOLA
NINO
^VOROVI]
Dana 27. 5. 2013. godine u 12 ~asova na grobqu u
Parmencu, dava}emo GODI[WI POMEN
svojoj dragoj tetki
Uvek }e{ nam biti u srcima i mislima.
NADA i DRAGI[A
16018
DOBRILI
PERI[I]
MIHAILO
TOMA[EVI]
2005 - 2013
NADICA
MILUNOVI]
29. 5. 2010 - 29. 5. 2013.
25. 5. 1996 - 25. 5. 2013.
Ceco,
Postoje tragovi koji se ne bri{u, se}awa
koja ne blede i rane koje ne zarastaju.
Uvek }e{ biti u na{im srcima, voqena i
sa~uvana od zaborava.
Tvoji roditeqi i brat DRAGAN sa porodicom.
16019
SVETLANA - CECA
DRAGI]EVI] - \ENADI]
OGLASI I ^ITUQE
PRIMQENI DO
SREDE DO 12 SATI
BI]E OBJAVQENI U
PETAK
OGLASI I ^ITUQE
032/342 - 276
46 PETAK 24. MAJ 2013. GODINE
Vreme koje je pro{lo nije umwilo bol i se}awe na
na{u dragu Mariju.
Uspomenu na wu ~uva}e porodica AZAWAC
16020
Pro|e i DESETA GODINA bez tebe ali je sve isto,
bol i tuga u du{i a suze u o~ima... kada bi samo
vodi~u na{ kroz `ivot znao kako nam je bez tebe.
S qubavqu i po{tovawem
supruga, k}erke, sestre, zetovi, unuke i unuci.
16015
Ako je `ivot morao stati, na{a qubav, ponos, uspome-
na na tebe ve~no }e trajati.
Te{ko je stisnuti srce da ne boli, du{u da ne pati, suze
da ne teku.
TVOJI NAJMILIJI
i sedam dana od smrti
na{e drage majke i bake
Dana 24. maja 2013.
navr{ava se SEDAM
GODINA od smrti na{eg
dragog oca i dede
Prolaze godine kako nisi sa nama.
Ostavio si tragove koji se ne bri{u,
se}awa koja ne blede, dobrotu i tvoj
vedri duh. Neka te u ti{ini ve~nog mira ~uva na{a
qubav ja~a od bilo kog zaborava.
PORODICA
S’ qubavqu
MARKI] i DAJANA
16027
Sa beskrajnom qubavqu i ponosom u na{im srcima i
mislima uspomenu ~uvaju:
supruga BOSANKA, sin MIODRAG,
snaha MIRJANA, unuci DU[AN, MILAN i NADA.
16024
Tvoj dragi lik i osmeh pun topline i razumevawa bi}e
zauvek u na{im srcima. Bio si na{ veliki oslonac i
podr{ka.
Sa puno qubavi i ponosa ~uvamo uspomenu na tebe.
TVOJI NAJMILIJI
16025
^ITUQE
PREDRAG
DABOVI]
1961 2013
iz Beograda
U subotu, 25. maja 2013.
navr{ava se 40 dana od
smrti na{e drage
S qubavqu i tugom
zauvek uspomenu ~uvaju
}erka QUBICA,
snaja NATALIJA,
unuka MIRJANA i unuk
\OKO sa porodicama.
16024
Pesma za na{u IVU
KADA OSETI[ DA TE NEKO
IZJUTRA MILUJE, ZNAJ MAJKA JE TU
AKO OSETI[ DA TE NEKO U PODNE
DODIRNE ZNAJ MAJKA JE TU
AKO OSETI[ VE^E RADOSTI
ZNAJ OTAC JE TU
PA KADA SE U NO]I PROBUDI[
SESTRA MARIJA JE TU
SUZOM OPRANA
I KADA OSETI[ SE]AWE
NA NEKO POPODNE
ZNAJ DA JE TU I SE]AWE
NE^IJE, DAVNIH QUDI
I MAJKE TVOJE
Miwa Mari} - slikar
Vreme prolazi, ali na{e se}awe na
Tebe ne bledi.
S ponosom i po{tovawem
uspomenu na Tebe ~uvaju sestre OLGA i MILKA sa
porodicama.
16022
MILICA TOPALOVI]
iz Trbu{ana
1. 4. 1979 - 30. 5. 2001.
MILICA ILI]
25. novembar 2012 - 25. maj 2013.
Sa nevericom da je pro{lo pola godine obave{tavamo
rodbinu i prijateqe na{eg dragog
PREDRAGA PE]A
NIKITOVI]Aadvokata
da }emo u subotu 25. maja u 11,30 ~asova, davati pomen na
^a~anskom grobqu.
^uvaj nas, ja~aj nas tvojom besmrtnom qubavqu,
nedaj nam da posustanemo.
WEGOVI NAJMILIJI:
NENAD, JANA, SOFIJA i MARINA
16021
IVANA DAVIDOVI]profesor engleskog jezika
(1973 - 2013)
U trenutku kada patwa ispuwava ~itava na{a bi}a i kada bol
za na{om Ivom ne mo`e da stane u re~i, `elimo da zahval-
imo svim Ivinim |acima koji su sa ogromnim srcem i belim
cvetom u ruci pokazali koliko su qubavi i po{tovawa
nosili svih ovih godina za wu. Velika podr{ka od kolektiva
O[ Dr „Dragi{a Mi{ovi}” pomogla nam je da se nosimo sa
najte`om situacijom koju nam je `ivot doneo.
Najdubqa zahvalnost svima koji su svojom plemenito{}u
pomogli da se suo~imo sa gubitkom na{e k}erke i sestre
Ivane Davidovi}.
PORODICA DAVIDOVI]
16020
PETAK 24. MAJ 2013. GODINE 47
NACI, I NAKON DVANAEST GODINA
@IVI[ U NAMA.
ZABORAV NE POSTOJI, ZA ONE KOJI TE VOLE,
A WIMA ]E BOG SUDITI ZA PATWU,
KOJU SU NANELI I TEBI I NAMA.
TVOJI: MAMA, TATA, SESTRA i TETKE.
62730
MILICE
TOPALOVI]
iz Trbu{ana
Ostale su samo neizmer-
na qubav, se}awa koja ne
blede i velika tuga i bol.
S qubavqu i ponosom
~uvamo uspomenu na tebe.
Neute{na majka
OLGA i brat BOBAN
iz Beograda.
16023
PETAK 24. MAJ 2013. GODINE