212.92.192.228212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1939_40.pdf · 2012. 2. 28. · kako...
TRANSCRIPT
p~
P rat. koju
~ ušli
predbor· ja l
lrlaV·
Cijeli a rša·
još ijemoteli žaje,
e od·
~§ttdlnl broj o . .so Dtn
liST IZLAZI TJEDNO. - GODISHJA PRETPl. TA 10.- DIN. - ZA INOZEMSTVO 60.- DIH.
GODINA X. BROJ 40.
OGLASI PO NAROCITOJ TARIFI Sibenik, 28. rujna 1939.
Djeca Providnosti Oko nas se mrači, l gusta, zadu~
ljiva magla pada na nale glave. Orhćemo kao što drhće srce ulovljene ptice pred neh:vjesnom, crnom buduć
nošću.
Topovi pucaju. Ljudi se kolju. Vruća, crvena čovječja krv brizga Iz dubokih rana l gruša se po brdima i <tolin~m,a, na otvorenom i u rovovima.
Sto će biti! Kako će svrfitil KoIlko će . trajati! - Sio1inu pitanja nas ntučl, obtežuje srce, zamag!j..,Je trijez
. no rasuđivanje.
Istina, nije vrijeme šale 1 smijeha, ,all zar zbilja moramo očajavam
Krićanl ~mo, a kršćanstvo ubraja očĐj među grijehe. Krlćanl, zato, nikada, nf u najcrnljim danima, kad se čini da sve propada, ne očajavaju.
Vjera u Providnost jest Jedna od bitnih oznaka kršćanstva. l bez te vjele, najvažnije stranice svjetske, kao l naše narodne, povijesti ostale bi vječno zapečaćena tajna.
Koliko puta smo l ml, u svom lič
nom !ivotu, Imali Iskušenja! Nismo ll, katkada, mislili: Više nema za nas Izlaza, l sad je sve svršeno! - Pa opet smo Izašli na svjetlost, i nastavismo sređenim, zadovoljnim životom. l to baš onda, kar smo se naJmanje nadali da ćemo se moći spasiti!
Sve ovisi o Bogu. Vlas na glavi, kao l najviši upravljači svijeta. Pojedinci i čitavi narodi. - l bez Božje volje ne može nam se ništa dogoditi. A Božja volja je dobra, kako to niko od nas ne može zamisliti.
Doduše, Bog dopuna l zlo. Dopuga, jer poštuje ljudsku slobodu.
Ali to zlo On zna preokrenuti l u dobro, l to u času, kad smo mislili, da do doživljava svoje najveće triumfe.
"oa ll se Ikada svijetu prikazala veća tajna nego što je bila smrt Pravednika, Božjega Slna!cc - pita se P. L. Merklen. A odgovor je: >lPa
l lpak je umirući svladao smrt! Dok je On na križu bio prlbljena žrtva, nama Je rastrgao okove l pobijedio. Kad je na križu prolio svoju krv, nama je donio mir.cc
Sto smo u gušćoj tami, to jače
moramo vjerovati u svjetlost, l što smo bliže smrti, to naša nada u život mora biti većar
l apostoli su bill zahvaćeni oluJom. Valovi su pomamno udarali u Jađlcu l priJetili joj da će Je progutati. rako je sve oko njih bilo beznadno, da su zbilja počeli sumnjati l zdvajati. !»a Ipak, Krist Ih kori: Zašto se bojite, malovjerni! -
Od~ovor vedrine Sto će biti s nama? Ono što budemo sami htjeli! Pa sad devet desetina s posmje-
hom prešlo preko ove naše riječi, mi ostajemo pri njoj; za sobom imamo život, koji ne vara.
Mole se .svašta dogoditi, ali jedno je i.stina: niko ne može jedan narod staviti pod grobnu ploču ako tu ploču ne uteše on sam. Nem~ te sna· ~e koja može uništiti narod, koji ne e~ da bude uništen, i komu je zaVJetna misao: živjeti Životom dostojnim čovjeka. Mole se vjekovima, a ne samo desetljećima, čamiti; može se stenjali pod težinom leden ih okova; može se svijati pod udarcima nečovještva krute sile; može se biti baspravnim robljem - ali srušen, satrt, ubijen ne mora se biti , ako se ne će.
Ove viso~,o il .tv: no ftuče:o j.:. ~ulazna točka i vječno svjež rezervoar, na komu ulaže žeđu umorni putnici po svim raspućima u radu za dobro grude koja ih je dala. !ivotna snaga ove temeljne istine daje novu krv i pogon za uvijek nove uzlete, koji ne znaju za umor i klonulost.
Jedan naš vrlo uvaženi kulturni radnik nedavno je napisao: Narod, koji nije nosilac državotvorne misli, nije narod, nego polunarođ. - Tražili od drugoga da te poštuje, a priznati da nisi sposoban gospodariti u svom domu, znači, b iti predmetom rugla, da se ne reče teža riječ. -Tako i ovdje: činiti sve, a ne biti hosilac životne misli, da jedan narod ne može a ma baš niko ubiti, osim ako se sam ne ubije, znači, graditi na pješčanom terenu: dođe vjetar, udare kiše i pop lave, pa kuća u gomilu; u gomilu svi poslovi neprospavanih noći, umornih misli i teških napora.
Ne biti nosilac ove temeljne životne misli, znač i , ne imati pogonske snage u sebi, koja uvijek tjera i nikada ne daje počinka u kročenju k visokim idealima; znači biti djeca, kojima se ruše sve ograde, na kojima su izgubili jutarnje sate.
Neke misli ne smiju nikada s uma, a pogotovo ne u pojedinim časovima. Ti časov i su danas. Ako ikada, to je danas vrijeme, kada ove misli treba uspinjati na najviše vrhunce i upisival i na sve barjake. Jer je vrlo lako da se izgubi g lava, kada se v idi da se ruši i ono što je jače i brojnije od nas samih. - Ovdje ne vrijedi ono pravilo: veća riba gula manju. To vri" jedi samo do neke mjere i u određenim pitanjima - ali, u pitanju smrti i života, nikako.
Svi ljudi su maleni l nemoćni, a samo Je Bog velik l moćan. Bez Njega niko ne može nl nogu maknuti za Jedan milimetar napriJed, a kamoli promijeniti tok poviJesti l krojiti sudbinu čitavih naroda.
Zlo se događa, l On zna zano. On, koJI Je prvi uzrok svega, zna uzroke svim događajima, a ml. jer Ih ne
Zato ljudi s ovim velikim životnim istinama ne znaju za prepade i iznenađenja koja bi ih smela u radu k velikim idealima, kojima se posvećuju za dobro naroda. l prepada i iznenađenja je u povijesti uvijek bilo. l zločinačkih krvavih obračuna je bilo, ali ti ne smiču u poslovima i planovima čovjeka koji živi mislima koje su ovdje istaknute. - Kao ilustracija ovdje može doči i ona riječ iz sv. Pisma: Ljudima koji ljube Boga i zlo se okreće na dobro. - Nema zala koj i mogu smesti, a još manje skršiti, dušu kršćanske vedrine. Isto tako, nema snage koja bi skršila i izbrisala iz uspomene i života jedan narod, koji hoće živjeti, jer zna da je to njegovo prirodno i Bo.žje pravo. Narod z1v1 svojim životom i odgovara na udare na svoj način.
l u slobodi i u rcostvu. i u dobru i u zlu, i u miru i u krvi - svaki narod će se ponijet i onako, kakav je stav zauzeo prema načelu o komu je je riječ.
Sloboda se ne dariva, nego osvaja, ne mora krvlju! Slobode sigurno ne će posjedovali oni koji ne živu ovim mislima. A opet i u slobodi manjoj ili većoj biće onako kako budemo mi htjeli. Ali, nalazio se narod u položaju ne znam komu i kakvomu, pa sada mu za vratom visio mač, uvijek će sabi naći pul k danima sretnijim i bol j im, samo ako u njemu flvi svijest o pravu na život i gospodafvu nad samim sobom.
Najso lidnija radi onaj koji gradi na ovim temeljima. l najveće dobro narodu čini onaj koji djeluje pod ovim vidicima.
Ideali su bili uvijek vrijedni ži-vota.
Kamo bismo dospje li, kada bi kruta sila imala posljednju riječ! A, otkada je to si la jača od duha; i, ko će to reći, da će ikada nastupiti vrijeme u komu će mrtva tvar reći duhovnim vrednotama: ja sam vaš pobjednik!
Nikada! Kraljevstvo Bo.žje silu trpi - re
kao je Krist, al i pobjeda je Njegova. - Duhovna dobra danas trpe silu -ali slom ne doživljuju nikada.
Nikada! Junior
PRED JED IK MO CICKI I MARS t RYDZ- '\IGLY JNTER IR T. Reuter javljn iz Bukure ta : Pred jednik poljske republike Mo cicki interni ran je u Bihncu krnj Pjatranea, na istočnoj podini Karpata , a maršal migly-Rydz u Krajovi.
znamo, mislimo da je sve besmisleno l ludo.
l trplJenJe Ima svoJ uzrok, pa, prema tome, l svoje opravdanje. Jednom ćemo sve to jasno spoznati. l kad spoznamo, vidjećemo, kako nikad u životu nismo smJeli xdvajatl.
NiJe lako trpJeti. All kad Je Krls.t trpio, onda, zaista, mora da Je trplje-
v .f!JP41 STVA l IJPfAVC S• l~IJI. ~, O itU KOHSr SE Ne v• A(';J.IU. IIOJ ~EK. IACUNA U.tlt
Mir na Jadranu »Neue Ziiricber Zeitungu javlja iz
Budimp ešte, da neutralna politika europ-kih jugoistočnih država nailazi na zivu
potporu Itnlij c, koja je poslj ednj ih dnon ove godine istupila IZ svoje diplomatske rezerviranosti. »Do daljnjeg popu tanja napetosti 'na Balkanu došlo je zbog zajcdni čkog1 talijan ko-grčkog komunikeja o povlačenju četa obiju država na južnim granicama Italije, a zatim zbog razgovora talijan kog pokli ara u Beogradu Indellia s podprcdsjednikorn vlade drom \a čkom, kao i radi početka novih privrednih pregovora izmedu R.im a i Beograda. Beogradu, ofiji i Bukureštu otvoreno se govo ri o potrebi neutralnog bloka za vrijeme ra ta, koji bi se blok po mogućnosti pro tegnuo i na Madžarsku i na i stočno Sredozemno fore.c
»Journal de Geneve« javlja iz Rima, da talijanska diplomacija pokazuje posljednjih dana veliku aktivnost. U vijesti sc uz ostalo na roči to i tiče, da je talijan ki poklisar u Beogradu imao konfc.. renciju s podpredsjednikom vlade drom \ačkom .
Tršćan ki »Il Piccola« donosi članak iz Beogra da, u kome se uz ostalo kaže: " akon sporazuma Hrvatima posliJe po· voljnog odjeka, na koji je naišlo držanje Italije i balkan kih d r~ava, odf.!ovorni su faktori jasno dali razumjeL1, da sc jamstvo mira sastoji u prvom redu u miru oa Jadranu. J adran ki mir predstavlja bitan u v jet harmonične zajednice podunavskih i balkan kih naroda u budućno ti .« U članku sc dalje kaže, da Jugoslavija želi mirno izgradili voju narodnu kompa.<tnost i dn je zbog toga odlučila a vim zemljama oddavati trgovačke veze u opsegu, koji je postignut prirodnim razvojem. " druge strane ne poriče - nas tavlja Jist - da je Ju go !avija u punom jeku proizvodnje kontingenata za izvoz i da zbog, toga ne može biti ravnodušna prema vojim kupcima uz uvjet, da oni i pune obveze, ko je će jugos1aven ka vlada odrediti. Prvih je nedjel ja rata došlo do ozb iljne krize u žel jezni čkom prevoznom materijalu u Jugoslaviji zbog toga, to sc velik broj vagona zatekao u zaraćenim državama. t c se ti vagoni još nisu dospjeli VTatiti u zem lju . jcmačkoj je bilo oko OO tih vagona. Svakog dann golemi njemački ~! epovi istova ruju u beograd koj luci totinc strojeva l automobila. Jugo !aven kn vlada vodi pregovore, dn sc poveća izvoz u režimu clearin[!a i da bi e održala jedna konferencija s njemačkim pri,•rcdnim stručn j aclmn . kako je to učinila Rumunjska.« članku e zntim govori o mjerama vlade. dn ~redi unutrašnju proizvodnju i potrošnju. da bi sc time osigurala ekonom 'ka dobrobit 7.cml jc.
nje nešto veliko. - Zato, ako ga se već ne mofemo osloboditi, primimo ga dragovoljno i pođimo prema vrhu Kalvarije, na ko jemu ćemo doživjeti spasenje l oslobođenje.
Ako .se sve promijeni, Bog se ne miJenja; a ml smo djeca Božje Providnosti.
lg.
Torinska »Ga.zzetta del Popolo« i drugi talijanski list vi ja vljaju iz Beograda, dn sc u na->im polu iužben im krugovima pr dvida tijesnu suradnja izmcqu Jugoslavi je i •'ludar ke na privrednom kulturnom pol ju. Mi li se, da o ncutndnost jugoi točni h cvrop kih dr:iqva osig ura ti međusobnu suradnj u zbqg napretka podu na vs kog bazena_
Ž ~ VOT S CR]l:VO~ Crkveni "aleu~ar
cd j elja, l. X.: qs~qaesta ned.ieqa po Duhovima. - Oo,sl'a op Ruzari)~· Svnke se godine na pfVU nedjelju fi\~ese
ca listopa da s l!\vl blagdan Gospe od Ruzadja u spo{Tlcn one slavne pob jede, š.\Q su je krŠĆ!\IU?ki vqjnici odnijeli nad Tutc!ma kod Lepnnta. - Sv. RelJ1iglj, bisku~.
Ponedjeljak, 2. X. : Sy. Aqdeli č vari. Danas sc sv. Crkva sjeća i z bvalju j~ q· nim sv. anđelimn čuvarima, koji č~vaju kršćansk e duše, koje su sretno - po riječim.a sv. Jeronima - da od svoga rodenja imadu svog andela čuvara.
Utorak, 3. X.: Sv. Terezija Ma og Isusa. Svijet je najradije naziva maJa , ali ona. je uistinu velika i pred Bogpm i pred ljudima. To je svetica naših dana , ko ju Je Bog izabrao i uzvisio zato, da pokaže čov~eku, da se i s o~ičoim načinom
života može doti do velike svetosti ~ s~
vršenstva_
SrijedA, 4. X. : &v. Frano AsiAki. Najveći ~iromah . i 1\njiskre.niji ljubitelj siromaštva_ I nako~ 700 g<X\ na J>OE!\ije njego,ve smrti njegova ~lava, veličina i ime ~iva sve više slavlj~o.
Cetvr.tnk, 5. X. : Sv. Placld. Zajedno s 30 drugova pretrpio je mučeničku smrt.
Petak, 6. X.: Sv. Bruno, p\i.znavalac. &ođen je u KiHnu g. 1033. Utemelj io je .jedan o.d najst ~ožih redova t. zv. Kartuzijlmce.
Subota, 7-. X. : Sv. M11r.ko, Papn i priznavalac. Umro je ~ 337.
QMM~AEST ~ t\~,'?4~L!A PP, D,UHOVIM~
Cl T A JJ ],>OSLA ICE bl. Pav~a Apostola Korinćanima (I, l, 4--8). - Braćo!
Z nhvaljujc'm Bogu ' svojer,nu va~dA za va~ što vam ir dana milost Bož}a u Kristu Isusu, jer se u Njemu obogatiste u svemu u svakoj riječi i u svakom znanju. Kao što se svjedočanstvo Kristovo. utvrdilo u vama, tako da vam ne fali ni jed.na mil~t. vama koji čekate objayljenje Gospodina .n-ašega Isusa l(qsta, J;coji će vas i utvrditi do kraja. dA budete i;> ez krivice na d.an Gospodina na· ega ls usa Krista.
t LfJEDI V. EVANĐELJE. po Mateju (9, 1- 8). - U ono vrijeme ušavši Isus u ladicu preveze se i dođe u svoj grad. I gle, donesoše Mu uzeta, koji je ležao na postel ji. l' videći Isus v jeru njihovu reče u:tetomu : Uzdaj se, sinko, opra ta ju ti se grijesi tvoji ! l gle, neki od kn jiževnika rekoše u seb i: Ovaj pogrđuj e
Boga. A kad Isus vid i mi sli nji hove, reče: Zašto mi li te zlo u rc ima svojim? Sto je lakše reći : Opraštaju ti se gri jesi tvoji, ili reći: stani i hodi ? AH d.a znadete da Sin čovječanski ima vlast na
Potraqa za ljepotom Ko ljubi tradi~iJu, mu.ze ie i stare,
sredpvječne dvo, e~ \ palače, laj s~ neće zad.ovoljiti s Milanom. - U Milanu će se bo lje srać\ trgovci, ban
1kiri
i teh')\ičari, koji više ljupe stvarn,o,st nego slavn1..1 proJ~ost, v'š~ velegradski ri~tn života ~egp ti~inu, sredovječnih zamaka.
Ali ni Mi,\an nije bez prošlosti i muzeja. l u njemu ćemo, tu i tamo, naći po koji stari umjetnički zakutak . - Castello Sforzesco. - T o je u Milanu na jveće i najvažnije s~ro v,iš te, u kojemu će se ljubitel j starina moći najduže zadržat i. Taj sredovječni dvorac, u kojemu je nekoć stanovala duždeva obitel j, a koji je poslije služio za vojarnu, dan as je otvoren posjetnicir:na mnogih muzeja.
Već izvanjsko lice, s visokim tornjem u sredini i s po jednom kulom na svakom kutu, prenaša nas u daleku prošlost, u kojoj su ljudi imali mnogo više smisla za sklad i ljepotu nego što ga ima tehnizirana i materijalistička današnjica.
St<!ri Castello Sforzesco pun je
zemlji opraštati grijehe, reče tada. uzetomu : Ustani, uzmi pos telju svoju i pou i kući svojoj! l ustade i otide \cuć i svo joj. A mnoštvo videći poboja sc i proslnvi Bogu, koji ic takvu vinst dno ljudimq.
QNO, STO JE HAJVAZHIJE
»Uzga~ ~~. si nko, opraštaju ti se qrijesi tvoji l« (E v a n d e l i~)
Qzdravljenje'll uzeloga E v a ~q e l j e nas ucl, q~ mor~mo tr~žili z~ravUe du~e s većo[Tl r~vno~ć~ negoli z~rav l j!'l t!fe lq; Jer ako će p<da v,jer(! pitati pnQ, \lo )e {egir.o p.o1t~sltq tP jest milost, osla!p. 'l~ime oslata ~ivotna dobra će n9m se nadodatr.
A to je baš ~f1P• ~to dan~s 11a ~sabiti način pitarno u Gospo~ na H molitvama sv. Mise:
»N~~a up;c:_vU; mq\ l!no, HOSBPqine1 nij~ src~ ·~\o'{:Sple Tv~jegs ~{Tl il ovar~č\· I~r' ~~ ~Bi qez Teq~ r;w 111ož~me g~eas1 ~ o (~t n a m o. l l t v aJ.
Po svetoj žrtvi mi postajemo dionrcr višnjega božanstva. No da postignemo ovu veliku istinu, predmet naše vjere, potrebita nam Je Božja pomoć, da je možemo životom. P.Otvrdili i prakticirali čistoćom života. (P r i k a z n a m o l i t v a)
Božje milosrđe će biti uvijek ono, koje će nas sve više činiti č:Josloj~ima, d<! postanemo dionid velike žr ve, kola nas dovodi u za(ednicu s božanstvom lp o p r i č' e s na -m o l1i-t v a 1: '· \' - '
·~vo z.at,o, ~ziya pa ~rtvu: >>~osile ~rtve ~ ~dite u dvo,ro.ve njego.ve (svehšt~ Božj~) i poklonih~ s~ Gospodinu u sve(~w ~vor~ Nje~ovom« (Pr ic e s n a p j e s 0'1 a).
Ona~o, k~ko !e u~r~ro Mojs ijEt, koji ~ p9,$Y~ io !'1v~l"\if ~ospodinu, pr[~~z_av~i ~~ njemu ;r~v~ p"ljen~c~ ! prifles~vši ždve: »Pr'11ese ž~\YU. v ?~rnju s \!~dn'~ "'1\riso!'\1 9'os~~inu Bogu pred li<tem sinove'! Izraelovih« (P r i k ~ ~ n a p j ~ s ~ a),.
• Apostol Pšlk Pava~. " P o s l <) n i
c i izražava sve svoje priznanje aogi,J za udijeljena darove Korlnća~im<) i osigl\rava ih, da če ih B,og i dalje uzdrža,ti čvrste u, '-"jeri i vršeniu krsc~ans~ih kreposti. sve do kraja nj ihova žrv~tq, AAtično ovo,g~ svi\eta, ki\a će na ime ponov no doći Isus ragi poslj_ed(\iega suda.
Da molitva svetog Apostola bude uspješna i za l)a,s, koji u očekivanju Gosp<?dina molimo mir za duš~ naše. koji je plod "'ilosti Božje i dobril'\ djel~:
»Da j, Gpspodine, mir onima, koji 1e čekaju, da se »proroci« Tvoji nađu vjerni (oni naime, koji ispovijedaju Tvo ju vjeru), . i us liSi molitve s tuge svojega i puka svoga izraelskoga!« (P o č e l n a p j e s m a)
RASPUST f RANCUSKE KOMUNT STICKE ' STRA KE. Fra~cuska je vlada zab(anila i komun ist ičku štampu i arnu stranku.
starina. U njegovom četverokutu nanizane su mnoge dvorane, a u njima bezbrojne uspomene stare talijanske prošlosti i slave.
Prolazimo kroz dvorane talijanskog »Risorgimenta«, kraj slika, kipova, oružja i razderanih zastava, koje su lepršale na bojnim pofjanama, dok su talijanski pređi prolijevali krv za oslobođenje i ujedinjenje .
Nismo Talijani, pa nas sve to i ne zanima previše. Ali dok oči skaču s predmeta na predmet, mis lim na »stare slave djedovinu«, na naša hrv.alska mezeva i kreševa, i onda shvaćam ona.i naročiti sjaj l ponos u očim<). muzejsk i~ čuv,~ra, koii nas prate, da se ne bi čega. dotaknuti ...
Idemo dalje: Gl13damo. zl;>irku starih rukopis~ {Tlqrak~, gobelina, pO·"' kućslva, slika ... Kra ' neke vitrine ~toji čuvar i, upirući prstom prem~ sredi~njem predmetu, kaže : »To ie Neronova čaša, koja se cijen i na '\l~lijun lira.« - G(e damo je, i čud.imo se. Ne ča~i, nego cijeni. kad bi mi je dali pod uvjetom , da iz nje pijem, ne biH je, valaj , uzeo . ..
U dvorištu, iza dvorca, Mmješteno je lietno operno kaz~liJte. Cu'v~nll milanska S c~!~ je ljeti zatvorenll, i njezini Qj~vaČi izvadaju opere na otvorenom ,- u sjeni Castella' Sforzesco. -
Odvrqtan protunc:uodni razorni raQ
~an llrvatske qr Ivan Subašić 23. IX. t. g. Izdao je !lvo upozorenje:
" po~ljcd nj e se vrijeme doQ'ud ' \!1 ockolikp težih incidenata, ko je su izqzyal'
_zlonamjerni ljudi, sve s 11nm~crorp, <\!l škode srcpiv(\Jlj u Pfilika i uv~dc hl pll\veqi)O!l rQda u ~1\I)PV \ n i Hrva ~koj. Qv~ o~pbo, koje ~qqe biJ~ \z oso~ne pq!cpst{ 1 :r,lobc ili su tu i plnĆ~l~i. ovaJ pdvratnn protunaro d~i ra7.pffii ra.d pokr iv ju lq~rim n11pionnlizmom. Pa b.i se rad oynkv:il ~le
~"ql!nata Ink e wqvrgqo nndzpf\1 i ope9ogu~i\P da medu sakup\Je~hl'\ ljudi~ vode o u ~esavjesnu harangu, zabranjepq je na jep~H izvjesno vr' jeme odr-.lav\\lJie svi~ j vnjh manifest.ac!J,'\ i skupština 4 ~tyorenim prostorijal'l\ i l'od ve~ nebom. {sto se tako upozorav'\ ~rađa":fJYO, ~ se kloni raznih harangera i da im ne 'nasjeda, nego dA se drži postojećih zakona i zakonskih propisa s punim povjerenjem u svoje prave predstavnike, koji sve svoje sile u~a Ž\.1 u korist i nrupredak naše banovine Hrvatske, kao i zaštitu osobnih i imovinskih interesa cjelokupnog pučan
stva. Napominje so, da će se protiv šir itelja i pronositelja lažnih i alarma.ntnih vijesti, kao i narušitelja javn~ mira i reda 'najstrože i bezobzirno i po zakonu postupati bez opzira ~a o,~ppu ili 1'1\0tiy djela. Os\)b~. k\)j~ dAnas "\ o~ Oij~e tešk\1" i fiUdpon~·l11 yt~ll'\en'ma zlon~
·n:j~rno. škodr s oioj ze~lji, zbjlj'! 11e zaslužuju nikakove obzire, nego najtežu i nf\j ri~orozniju primjenu -z~~na \'Io.tiv sebe. Svi~ podru~im organim(l. izcfao. sa'Tl) potrebne ;t,ared9e za ~oja.~ni rad i pPstupak prem~ gornjem.«
Zagrebaoki »Hrvatski Dnevnik« od 24. t. mj . piše: '
»f zaista, ban dr Subašić ima. pravo, kada konstatira, da se o Ji>Osijedni'e vrijeme dogodilo nekoliko \ncidena!a_ O~zi
rom na osobe, koje su tom prilikom postradale, očito je, dA s~ r9:di o indiviq\l~
nim djelima iz osvete. Neki su nam slučajevi pobrže poznati, i zn'amo d.a su po,sfradA!r ljudi, koji su svojedobno drugima nanosili zlo. Neki pojedine', koji su svojedobno druge zlostavljali i mrcvarili , postali su žrtva osvete. Nitko pošten., ne može odobriti, što su ti ljudi radni, afi nitko razuman ne može odobriti niti ova djelu osobne osvete. Osobne su osvete suvišne već i raru toga, što će i ona~o biti prilike, da se osvijetli svačiji rad i da se prema svakome postupi po zakonu. Nije dakle potrebna ničija privatn a. in icijativa, jer to može samo poslužiti našim narodnim neprijateljima kao dokaz, da se nismo snaši\ u novim prilikama, Narod je uvijek jači o d pojedinca. Ci jeli će se narod pobrinuti, dn se prema onima, koji su postupn.li pTotuzakoni to, pnm1je01 zakon. Toliko povjerenja treba sva tko imati u voj nnrod i u svoju narodnu organizaciju.
Prilike su dan~ u svijetu takve, da o.d nas tta7,e potpunu discipli u. Tn je di ciplina potreb~a i ob:.jirom na naše unutrašn je prilike, jer stojimo pred orj!nniz~;~ci
jo;n voje domovi ne. Ne smije sc dakle
27 Vl~ prikaziva la se Leoncavallova opera >>l Pagliacci«, pa smo i mi tako imali prilike čuti ansambl mi lanske Sca.le.
t'{aokolo, {spred pozornice, paredane' su tribine s tridesetak hilja~ sjeda la. Već ujutro sm·o !<,upili ulaznice, ali ka.k~ s\ed la ~isu numerirana, to srno rno~a~i doći dva sala pcije početka preqsl'1ve, da bisl1\o 'zauze ~ što zgodpija mjesta. ~a račun to,g~ smo mora i ' ~a {"\pina'ilq i večerati. Pa op~! nijes~o mog i zaposjesti n:'j~sla, koja s.mo zeljeli: ~ekoliko ~isu'ća sjedala ' već je bi)o ~auzetot
· Da se ne dosađuj~mo, kupili smo te~sl ?P~~e, P,a. smo ga zaJec{nič~i, uz po,\lloć ne~rh TaHi~!'\~· ~oji su pred na~a sje~tl,i, prevađali i ~1..1mačili. Kao u školi, samo bez grama\l\<e i 1rječni-ka . ' ' , ' · Neko je kraj nas izvikivao dalekozore. Ne z" p.rodaj,u (lego za najam. A kako je pozo,~nica bi la dost~ \\~~ljena, to bi za mef'\e, koii sam '-"eć u še nae$toj ' godini okrafR'ovidio, -ba~ dobro došao · dalek'ozor. Zato sam 'ustao, i isplatio mu dv,ije lire z~ jednoga. Medutim se nije htio za;d.o,vo~i'ti samo ~ lirq,ma. Htio \e,, ~"o i~mstvo, imati i moiu leaitimaciiu. A ia je ni -: sam i~ao'l Jeav1 t )edvic·€1 sam naqovorio l jednu iz naJe '81-u!ine', m, mll
niO
ni šta dogoditi, što bi moglo pati povpda mšljenju, kap dn kod nas ne postoji dovoljna osobna sigurnost. Hrvats~a želi biti zeq~l~a ~otpuno slobode. Nlikon vrclT\eQfl, kad je bila ograničena sl ob~ql\ zlw ra i ~ogpvorf\, trha spnjemt! sve ~Ine , koJi bi abllts timn dali povoda za Oilrllničavl\ljje takve slohpde. Bqn je danas privremeno znbrauiQ · držanfe jaynih manifestaciJa i
~kl\p~ti!l \\ zntvo eplm prostorilllma i fOdveclrlm nebqm. N!llll~ sumnj~. ~q ~e ta. 1'\~redba stro~ol{~ privr~enog k!\p\ktera \ qa f!C će spriječit', dq se l' ll rod dogo vata o ~tvoj im potrebarq~. qpa je S!\tpo oppmy~·
BJ!ima, koji bi pokl,l~f\.li ~apiavit\ sQ'IUtpju 1 nered bilo činiO)!\ bilq ~r~njern n~stinitih vijesti. Mq{amo s!l zadp-ypqstyom {con~tatirati, dA to §ir~tiJ.e lažnih "Vljc!Bti ~e ~tječe od hrya~f.i!J rodolju~a. Htyat~i roqo,\jubi ne h11ve se takvim poslom. 9-ni qisu ni <\illi ~yo~~ naredbj, k9jol'l\ ,.,. priy~~meno ogpuMata slob~ s~~janja . ~ryf\ts~i p~rod -y\~o cijeni m sl.ob:<><\u i on će sa svoje strn>ne ta.koder pripaziti, da nitko svojim držaniem n,e d~ie P:9YO-· dA za njezino ograničavanje. Povod za donošenje ovih mjera nisu dakle dali hrvatski rodoljubi, premda se mora priznati, da su neki omladinci: koji nisu čl~novl Zaštite, u nekoliko navrata. na.pravili nekoliko manjih incidenata. Takvi su pa ~rimjer manji incidenti bili u Crikvenici na kon skup6tipe Hrv11tske seljačke stranke, kad su n~ elementi: koji su I'lJ.diii i a~itirali pro.tiv HSS, izvjesili hrvatsku zastavu, što je omladinu ogorčilo, jer te Hud& nitko nije pi pooivao o,iti od njih tražio, da u takvoj zgodi vješaju zastavu. To stt medutim sitnice, kakvih je uvijek bilo. Treba sc međutim kloniti i tdcvlb manjih incidenata, jer će ih nastojati iskoristiti nepri,iatelji \l,rvatskog naroda. Ti 'SU neprijatelJi i sada budni Intrig~raju na sve strane. Ne biraju sredstava. ni dAnas, ka4 su daleko od vlasti, kao što ih nisu birali ni onda, kad su imali vlast u svojim rukama. N!\redba bana. pogodit će da.kle
upravo one, koji su od uvijek bili protivnici svake slobode, pa. i slobode zbom i dogovora. U času, kad se Hrvatska organizira, ne smije se dopustiti, da njezini neprijatelji prave zabunu ~ d9; tu zabunu is~orišćuju za. svoje ciljeve. To je bila. i svrha naredbe bana, koja želi pokazati, d.a se Hrvatska ne ds. smetati u svojo} orgao,iza,ciji i da hrvatski narod želi u miru provesti svoju obnovu i osiguuti svoju slobodnu budućnost.«
PRED NOVIM ODLUKA~A U MOSKVI. Na sovjetski poziv njemački ministar vanjskih poslova von Ribbentr~p 27. t. mj . avionom je odletio u Moskvu. Prijeodlas~a dugo se razgovarao s Hitlerom. koji sc nag~o vrt~-tio u Be~li,n. S Ribbentropom je otputovalo 35 njemačkih 'di{>lomata i st ručn ja ka u dva velika aviona. Prema pisanju talijanske štampe ovom ponovnom pult~ von .R\bbentropa u Moskvu pridaje se velika važnost. U Rimu o.ček-uju sudboo.osneod_luke. Govori se, da će se u Moskv~ ra~
prav\jati o svim pitanj ima, koja su u vezi s podjelom Poljske, kao i o daljnjem držanj u Njemačke i Rusije. Berlin se mnogo. za im.a za. nastul' Sov,jetske Rusije na evropskol'(l jugoistoku i u Estonskoj .
je d,a~a sv~ju. - ~is l im, qa ne bi~ bio le.že dobio i onu, ~eronovu čaš4l
9 svibnja otvorila se u MUanu, u Palazzo dell' Arte, izložba Leonarda da Vinci, kao i izlo,žba talijanskih izuma. Izložba još traje; zatvara se 30. rujna,.
IJvjeren sam da sy ove g9dine tisuće stranaca posjetile M'~an s.amo radi le izlo~be. Pa. ~ oni ~oii. su v~~ više puta blli u Milanu!
Talijani, zai~ta, mogu biti ponosni na izložbu Leoparda da Vinci.
U tiskanom prospektu na tr~ncu
skoll\ jeJiiku, kq~i sa,~ dobio pa b\agajni,, čit~~: »~ijedan gel\ij nii~ n,il<a,da izrazio bolje od L~onarda onu universainost koja dodiruje krajne granice umjetnosti i ljudskoga znanja ... «
Kako se u svirt~ ovakvim prospeklim\' obično uvelidav~ i pretierava, \o bi ~e 1'\lOglo, pom· slili i ~a tu tvrdnju o Leonard?YOlljl . ~.e.~iju .. - Ali kad se prošeceš kroz onrh 25 dvorana, u kojim~ · je sku'pHetio sve što se moglo skupiti, a odnosi se n~ Leona.rc{a., onqa tef uvi~~. da ;! u9pće 1\e m,o~e pretj~rav~li~ kad_ ~~ 9,ovq~ ~ L~o~.~~du. .
L~nar1o, ko\i je s,voHm genijem ob'ogaho mnogobrojne muzeje Italije, Njemačke, Francuske, Engt.Ske
rini svoga
mskih b\ ftndarJ~I J
tora, bi11i
~~St~jeUeno vera, kojil oom urom tcu d1•op mouboptv tila. Njiho ~ 2 sala o)~ačlog
t\rijtUano ~y~z.nc Calinescua
rala GeGr armijskog narodne mlqistn a brieta M a de su 06tJ
POUS jo nasla H el prem nice jug k herojs
SI~IP~ SKU. p dh( poslac publike b1
mornari e na. Prog Ms tl -i USA ktovo~ . mnogim f~dii l su srede Le bi u Mile
Ono dine i g ktoz Iri lelimično1 krisuje v najdublji~ leonarda
Najv svestrart u koju
K ed da Vinci ~o ne"; 111egovoj rna 9a ~a, i as za, i ~o 9t~~ i l ti\~ l~~ cj(ug4 a 11\1 L~nic i ~~Iliti m .. ' a .. .
l kat
l
~: [Diib
titi
!Ifsve bd in
ojim
27. l Prije
k()-
e-
'zu-30
li-
.. azae vijesti
~U SOLINIJE GOVO R. Mussolini Je 2~. t. mj . na .s~e<\nici fašistički\' voda i~ 4lologne i okolice odrlap ~ovor, u kome je naglasio, da Italija ostaje neutralna, uli ~e
•prema na svaku eventualnost. l~ruzio je još livu želju za likvidno~ju, odnosno loka\iz ciju ruta. Ovaj govor Mussolinijev imao je veoma Jllk oqjok u inozemstv u. N icm a č \e o. štampa pozdravila je lvlussoli n ijevu tvrqnju, dn se Poljsko. više pc može u~,postavi~j u versailleskom obliku. E n g l ćs k i krl1sovi napro~v popraćuj u Mussolinije" govor s rezervama. Chamberlain je i7.javio, <la ruski svršeni čin nije oduzeo zqpo.dnim državama moralnu podlogu ~~~ nastava~ borbe, Argumente Mussolini ja u ·vm pogledu britanska vlada ne mole pr\zn~ti.
istina je, d!\ je prodor njemačkih četa u Po~jsku bio povod, da zapadne si le udu u rat . Medutim postupak protiv Poljske bio je samo primjer zn bezakonje, koje je nastupilo u medunarodnim odnosima i koje je britanska Vlla.da zajedno s englesk;m narodom odlučila .posve suz.bibi. Radi toga nastup Rusije ne mole utjecati na stanovi!te britanske vlade. ls!o .je stanovište i fr a .n e u s k i h službenih krugova.
CALINESCU UBIJ EN. Predsjednik rumunjske vlade Calincscu 21. t. mj. umoren je od ~anova bivše »Zeljezne gardec u blizini svoga stana. Prorešetan je s ll revelverskih hitaca. Skupa s njim je ubijen i landar.ski oficir, koji ga je pratio. 7 ateqt.1· tora, bivših ,.željezrrih gardistu, javno je ~tllijell~o s metcima iz onog istog revolvera, kojim de ubijen Ca\ine.sc~, i na onom <istom mjestu. Zatiqt su dovučcqa tjelesa qvojice saučesni~a. koji su izyršili Sl\mouboj.stvo u času, kl\d ih je redarstvo uqitilo. Njihove lješine ostayljene Sl\ na \lliej za ~~ sata. Kako "United Press'! javlja iz ~rol!l<čf.os ~zyora, povo~Olll o.voga atrntaota •t:r'ije.UI\nO je, bez p~es11. 340 članova bivše te4~znc g'\rd!l. Kraljcyirn ukazom udovici Calinescua odr~~C!)l\ 'ie d~ž(von'a mirovina u iz~qsu od 50 hiljada \eja m~eseČf'\O. a udovici poginulog fanct.~rskog oficira u iznosp <>9 7 h~ljada leja mjesečno.
NOVA RUM~JSKA VLADA. Povoqoll\ ubijstva n{jnistra predsjednika Calinescua, koji je !istodobno bio i mi!1istar unutra~ntih poslova i ~inistar narodne obrane, Kralj je imenovao p'I'edsjednikol\\ y lade generala Georga A rs e s i a n u, zapovjednika JI. armijskog zbora u Bukur~tu ; z.a ministra narodne obrane gener"ala jona I l k u s a; za mlqistra unutrašnjih poslova generala Gabrie\a M ar i n e s e u . Ostali čiano'vi vlade su ~tali isti.
f9LJSKI OTPOR. Opkoljeni M o d l i n jo~ nastav1ja hrabro obranu. l poluotok H e l prema Danzigu još se drži, kao i jedinice j u g o z a p a d n o o d V a r š a v e JOŠ se herojski brane.
SIMPATIJE GANDHI-JA ZA POLJSKU. Poznati indijski narorlni vođa Gandhi poslao je poljskom predsjedniku republike bTzojavku, u kojoj izražava svoje -simpatije poljskom narodu.
TAJNI MANEVRI AMERrCKE RATNE FLOTE. Iz polllorske baze San Pedro 27. t. mj. krenuo je 101 brod američke ratne mornarice na manevre, koji će trajati 4 dana. Program manevl\ra drži se strogo u tajnost·i.
i USA( nalazi se sad~ pod jednim krovom. 120 -učenjaka - stručnjaka, s mnogim odborima i pododborima, tryd-ili su se, da sakupe, obnove i srede Leonardova djela na toj izložbi u Milanu.
Ono što je Leonardo stvarao godine i godine, to mora$ pregledati kr:6z tri-četiri sata. Ali i nakon toga letimičnog pregleda, pred tobom uskrisuje veličanstveni lik jednog od najdubljih i najsvestranijih genija: Leonarda da Vind.
Najviše te začuđuje baš nj~gova svestran'ost. Valjda ni nema znanosti, u koju on nije proniknuo{
Kad čuje.rno spominjati Leona{da da Vinci, onda gledamo u njemu samo nenatkriijivpga slik~ra. A, eto, na Qj~govo} izloipi ~ Mil~l)4 upoznajeIllO ga i ka.o genijalnoga mafernaf'~ra, i astronoma, i geolog~, i geo~eza, i kosmogr{lfa, i l<artoa.rafa, i ~~ogr'\\'\, i ~ptani?ar~1 l anaf<3m~ ...
Ci\aya jedna dvqrafla po~većepa ie n/egovirn hidraufičnim lz~~ip1a, q~uga opet OB\ici i a~\.lstici, tre~ "'~~qnici, četvrfq avija~(ji, p~ta arliit~.ftw:i, urb,~nj~mu, vojpički!Tl vje.šfin~-mll ...
l sve je to djelo jednog~ čovjehl Z~ista n~vj~rC?j~tn~·} ~li tako !e.
Glllsovifu sliku »Monll Lisa« ni-
Nagla boljševizacijq. zauzete Poljske U zauzctoJn dij lu Poljs\<c, koji pred
stavlja oko dvljo trećine dosudaSnjc Poljske, sovjetske čete preuzele su odmuh tvornice i uspostavile rad . Vlusnici tvornica su uhapšeni i upućeni u koncentra c ione logpre, u k liko 'nijesu pobjegli . 'o vjetske čete su rnzoružale zaroblj ene poljske oficire i poslali ih u tog:ore. Prilikom uluskn u pojedina mje to. sovjetski komandanti odmah p ostnvljuJu mjesne savjete i komesare. Tn upravna tijelu, kojima je povjerena politička, sudska i upravna vlust, sn tavljena su obično od ljevičarskih ekstremista. No. svim uredima i tvomicama i tnknute su crvene zastave. Svuda su istaknute takoder slike Marksu, ~ngelsn. Lenjina t Staljina. Smatra se, da je sovjetska armija dopremila iz Rusije oko p o l a m i l i j u n a primjeraka ovih velikih s lika . S četama crvene armije dolaze Istodobno i komunistički n g i t n t o r i l.Jkrf\Jinci, Bjelo~sl i Poljaci, koji su ka.o emlgran ti pro$li kom\tl}ističke stranačko škole u Mosk-yi.
U svim dakle zauzetim krajevima Poljske naglo se mi p o t p u n a b o l J -§evizacijo..
Zernljoradnici, intelektualci, 9 već en i e i i uopće sve osobe, koje su sudjelovale u političkom pokretu protiv komutti~a.. !ikoro svugdje S\1 već un;p§eni, a već je \.!~li jedio i veći pro j 9 m a k p u ća .
Lpndon&ki "'Daily Express« javlja, da je posebno poslanstvo polj kih komunista pod vo<istvom Kowalskog otputovalo iz
Viln tt u Moskvu . K wulski je v odu po.lj~k i h komunista 1 t<:k nedavno je pušten iz zatvo ra, nakon š to jo odl ctno 3 god ine. jega je pozvao tnlj in u vods tvo komesari jata zn zo.pooj cdnu to područje Poljske. Po nalogu D imi trova u svi m po ljskim mjes tima s preko 5 hil jada stanov nika osruvnju sc komunistički pr o p a gnndni klubovi.
Jcdun kuriozitet sc desio u Brest Litowskom. Prva ruska regimenta, koja sc snstttla 9 nJemačkim četama, nosila. j e ime vode njemačkih kQJl)unista Ernes ta Tel manna .
Dalje sc ja vlja, da će boljševi čka »Pravdac počevši od 1. X. jzdavnti poljska izdanja u 250 hil jada primjeraka.
Kao plqtežno sredstvo, na svom zauzetom t eritoriju, uved en je rub a l j s vrijednošću ravnoj z\otiu.
Budući se veći'rut. vlasnika poduzeća n!llazi u bij egu ili je uapšena. privremena gradska uprava, koja se sastoji od predstavnika s ov je tske vojske i mjesnog stanovni§tva, vodi poslove trgovine i industrij~ Zasad još ruje uvedena k o 1 e k t iv i z a e i j a p o l j s k i h d o b a r a, ali sovjetske vlasti pozivaju seljake, da između sebe ppdijelc zemJju bivših vlasnika. biv)G polj l>i~ vojnih naseljenika i seljaka ve\cpoojednika.. kao i sto'Ru, $jeme i pol ioprivredni materijal. Seljacima su s fin.-<, .• ,ljena na sloboc\nu upotrebu §urne i rib-njaci.
Imenovani povjerenici odjela l3"Qske Vlqstt Na t~elju čl. 3. i S. uredbe a ustroj
stv.u B"<\novine flrva\JSke povjerio je ban g. dr Ivan Subašić odlukom od 22. t. mj. vaJstvo pojcdinib odjela Banske Vlasti qvim osobama:
l. z~ unutr~~tyje poslove ~ogdanu B q j -ld ću ,banskom inspektor\) ;
2. za prosvjetu prof. I:udora S k o r j -lču ·
3. za pravosuđe dru Franji Z i l ić u, vijećniku lllola sedmoric~;
'\· za seljačko gospodarstvo Slllvku K ol ar u, ravn~telju vi e poljoprivredne šf.o\e;
S. za šumarstvo ing. Ivjci Pr k o v ić u , ins pektoru mini5larstva šuma;
6. za rudarstvo ing. Nikoli B e l a n č iću, generalnom direktoru ruda u miru, čija
se reak tivacija očekuje skor.i h dana; 7. za trgoyinu, obrt i Jnd4s1~iju dr~ Mir
ku L a m er u, docentu visoke ckono'Askokomercijalne škole;
8. za tehničke radove ing. Zvonimiru P a v e š ić u, višem tehničkom savjetniku;
9. za socijalnu politiku dru Jos ipu R !\s u h i n u, vi cm zdravstvenom sav~etniku;
10. za narodno t:dravlje dru lilutinu K o s a n o v ić u , kotarskom lij ečniku ;
ll. Za fmancijalne poslove dru Vladi miru Fr a n olić u, banskom financijsko-n savjetniku.
Nadalje je povjereno vodstvo predsJedničkog ureda Franji Fr o l u , banskom višem savjetniku, a šefom banova kab i u~ n imenovan ,je Vladimir S i p u š , banski sa. vjetnik.
Gg. Bogdan Bojkić i dr Milutin Kos:lt• U-
smo vidjeli na izlo.žbi . Po ziqovima vise mnoge njezine kopije, izrađene i od poznatijih slikara, ali original se nalč\zi u Louvre-u . ('lastojalo se, da i nju dobiju za izložbu, ali su iz Louvre-a poruč'li ', da traže za nju, kao lc:~rnstvo do povratka, uz tri najljepše ~afaelove umjetnine, 1 OO milijuna švic<~rskih zlatnih franakc:~. Naravno, da s~ lo bili neprihvatl{ivi uvjeti.
Zašto s~ pod istim krovom i u isto vrijei'Tle, uz Leonardovu izloib~, prlre~ili i iz ožpu talijanskih izume:~? -Htie9oše time pokazali , kako su svi ponaJ9lavpiji talijans~i novovje~i iz'u~i u vez \ s Leonardo.I'Tl• ~ako in j~ on već lfl\aO U svojim srov(ma i (lacrfi~T~a.
Galilei, i Torricefl (, i, G a,lva11i , i Volta, i Marconi . . . gri~a,!i sy se na v~tri Leoparqovog duha.
A remek-djeto »Zaqnia večera«l, - l to v(pje~mc;>.f ~al~~:i se 4 staroj l;l l"g<1v,aonici do{llinikaps,~pga samos,tan,'\ \JZ pqzllatu ~r~vu ~a.l"'\ta Maria c{ell,e 9razie. - po~ \e prom~tra$, ob.~zjma te r'1c(o.~t i tug,q; r~qost zbog čudesne ljepofe koja se preli\eV.č\ ~ li~ova »Z~d'*~ v.e~er,e«, a žalo~~ no vlaga. i · P.\iJ~san dnqvnot sye više, uništavaju božan~ko djelo božanskog
• umjetnika. ' Ntsmo izosfaviH ni mottument~lno
vić pristaše su SDS. Ov.i novoimenovani o.djelni povjereni
ej 25. l. mj. polofili su prisegu na ruke bana Hrvatske dra Suba§ića . Predveo ih JC
podban dr Krbek . Nakon položene prisege ban ih je oslovio ovim riječima :
•Gospodo! Ja vam čestitam i Istodobno vam zahvaljujem, da ste se ovako spremno odazvali teJkoj i odgovornoj dužnosti, koja vam je povjerena . Velim : teškoj i odgovornoj dužnosti, jer sam u ovo kratko '-'rijeme osobno s gospodom, koja su uza me, a naročito gospodin podban OSJetio svu tefinu i sav teret položaja, na kome se nalazim ja, a k.oga preuzimate zajedno sa mnom i vi. Osjećaj tereta ne na lazi se niti na fizičkoj, a niti na intelektualnoj snazi, koliko na moralnoj, a to je sva odgovornost prema zahtjevu i nadi narodnoj, kao i vlastitoj ~ a
vjesti, da se učinilo sve, što je u silama našeg fizičkog i intelektualnog ja.
Sve što je narod očekivao , i sve njeg:>ve nade skonccntrirale su se ovog a momenta u rad, koj i on od nas očekuje, a to n isu nađe i t cž11;je na roda amo iz dvad c et proš lih godina, nego e usuđuj em reći, da su 10 na J e i težnje naroda a polovine toga broja vj ~
k.ova. Generacij e u um ira le, a li su svoje osj ećaje , patnje kao i nade u bolju buJućnost prenosile kroz v ~jc J... o ve na on e, it.)j i dolaze.
Rad i toga u času ovoga preo kreta i prvog na rodnog svanuća os j e ćaj ost varenJ a narodn ih težnji u na rodu je na vrhun cu.
loga vas molim i od vas očekujem , da odmah krenete na posao i up rcgnele sve
groblje, po kojemu se mo.žeš šetati sate i sate. - Nepregledni redovi nadgrobnih spomenika, jedni ljepši od drugih, dozivaju te, sa svih strana, da ih pogledaš, a ti ne znaš, kojemu ćeš se prije odazvati . Valjda ne varaju, lead kažu, da je milanska groblje jedno od najljepših na svijetu.
Da s~ nadi~emo čistoga zraka i napijemo prirodne ljepote, odvezli smo se i na jezer~ La~o Maggiore. Do iezera žeUeznicom, a po jezeriJ parobrodom. '
Iza nas s~, uz jeze~sku obalu, os\ajala pifoma mjesta, sva u b~jnoj južnjačkoj vegetaciji: Mon Bello, lnfra , Pallapza, Suna ...
~a tv~do tlo stupismo 1ek na otoku Isola Bella, koji je pozpat svi!T\ pievačimt'l š\ager~. Nasuprot to9,a »LiJ~pog otoka« - koji je iznutra više r~žari n~9,~ !ii~P-:-- lt=:ži malena, ali rom~nttčna Stresa, poznata iz medunarodn?a pofifičkog !ivoti!.
l Locarno je na jezer\J. Ali V\S.e od Stresa i ~ocarn~, zanašala. o,as je gorska SV\je.žip~ s da!ek\h Alpa i pjeS!lla priro,de, koja se ra.đaJa na b ls.1ro~ i_eze~s~9-j p,ovršini i diz'\~a se poq plavetne lukove neba ...
Don Ivo Grgurev
voje stle u radu za na roq. N e vodi le r n ću
na o vremen u, kpJC t reb<~ vait m osopnt m pot rcb~mn , nc11o mis lit e is klJU ČIVO na u.datk c, k.o je men t 1 vama postav lja sada§ Ja situaci Ju l>anovtne llrva t~ \< c. Da bismo odgovorih t olak ah el>e od tere ta, kOJI nam Je dan, p rcd<~o)mo ~e poslu, ko,, na rod od na trat i, be.G tJednog ča~ a pomgljanja na bilo ~a kve t aslugc 1h nagra de. Kada sve dajemo od sebe 1 kad svtm silama radt mo prema moć , , ko.ju u 1ebi sadrži mo, zadovolJI\ ćemo on e, koJi od nas pčckuju pozi ll vne rezqltatc, a istodobno ćemo (im samim olak!<1 ti i teret teške odgo vorn osti , ~OJ\l snosi mo prema svJ m pa lim žrt vama , prema prošlim ~
budu ćim generacija ma. :let im va m ~ nage, tzdržljivosti i vo ljel e
Nato su pOV1jerenici preuzel i svoj u dužnost.
Širom svijetq VARSAVA SE PREDALA! Vrhovno
zapovJedn i!tvo njemačke vojske javlja , da se Va r!ava 27. 1. mj. pre<lala. 26. t. mj. zauzele su n j emačke čete prvu obrambenu liniju Varbve na sjeveru, a malo poslije toga drugu obrambenu !iruju na jugu Var!ave. Radi neodrživoga položaja i nemogućnos ti daljnje obrane 27. t. mj. u ll s. prije vodne ponudila je obrana grada predaju. Njemačko vrhovno zapoVIjedni§tvo povjerilo je generalu Blaske>witzu vodecjc pregovora o predaji grada. - Prije predaje obrana Var§avc uputila je svijetu ovaj radiobrzojav: •Grad gori na mnogo mjesta. U sredi~tu grada razaranje rje neopisivo. Z;vimo samo još u podrumima. Municija i živež primiču se kra ju. Nemamo vi še ni dovoljno tavoja za bazbroj ranjenika. Broj mrtv1h svakoga sata raste. Pucanje i bombarditaD}e djeluju razorno i vrJe se najbezobzirnije. Duh otpora je još neslomiv, ali se ne će moći dugo izdrfali.c - Varhva je prije predaje bila sva u ruševinama i velilcim di
jelom samo gomila kamenja, jer su Nijemci teškim topništvom i zrakoplovstvom bili pristupili ' sistematskom uništeni u grada. Od rane zore deseci aeroplana bombardirau su središte grada prouzročujući na stotine požara upalj ivim bombama. Poljski vojni odred i, koji su sc držali u predgrađu,
manje su stradali i podnijeli negoli ?radanstvo, jer je bombardiranje bilo upereno ha§ protiv građanstva, da bi se pokolebao njegov moral. Broj mrtvih nemoguće je procijeniti.
OVI RAT I PRĐRACU E OLE-SK E. Na sjednici Donjeg Doma ministar financija sir Johan Simon objavio je, da će Donjem Domu podnijeti na prihvat novi ratni proračun Engleske, koji će iznositi dvije milijarde funti sterlinga. što u dinarima iznosi preko 4 O O m i 1 i j a r d i dinara.
18 MILIJU, A LETAKA britanski avioni prošlih dana bacili su na Njemačk."1l, i to ne samo na sjeverozapudnom frontu , već i duboko u unutrašnjosti. U letcima, koji su bacani, kaže se, da su britanska i francuska flota otjerale njemačko trgovačko brodovlje s mora te dn je
j emačka li ena mogućnosti , da se snabdje,•n benzinom, kuučukom, vunom, mašću i čitavim ni zom drugih artikain, kao i du ijemci ne mogu računati na snabdjevan je iz ncutrulnih zemalja, jer njemačka vlada nije u tanju da plaća.
OVJET KE CETE l A RUMU J-KOJ GR ICI. S r-unicc prema Rusiji
stižu vijesti, koje javljaju o jakom nadolusku ruskih četa na rumunjsko-ru ku ~rani cu u Besarabiji. njbolje informirn!li rumunj ki krugovj boje e, da je Rusija ondje koncentrirala već yojsku od skoro 100 div izija, a ta vojska se vc više pri
bližava gr!l!l icamn B~<nbij e. Rumunj !:d vojn ički h.-rugovi pokazuju poja~nu nervozu . Položaj e matra vrlo uznemirujućim . - Britanska ambasada u Bukur~tu preporuči la je svi m bolesnicima, djeci i ženama britan ke narodnosti, da odmah napuste Rumunjsku . Tko nema sred tava za povratak u 'Đnglc ku, može d biti potporu po \anstv a.
AGLI PREKID PREGOVORA E-STO KE I SOVJETSK~ R IJE. E-ton ki ministar van,iskih posloyu· i c
!>tonski ~oslnn.ik u Mo kvi iznenf\da su se i hitno vratili iz M o kve, gdj~ u trebali pregovarat' o novom trgovačkom ugovoru izm,eđu '~;:ston k e i ovjetske Rusi .i,e. Prema ~ednoj službenoj o.bavijesti csto.nske vl,nd'e zq\1tj.evi vla qe u M o kv ' n\l go~da rsko~ i inom području bili su tnh e n o. rn,vi, da su vrcqs~vn,ic i Estonske morali odmah putovati Jmći i zbo~ ru kih ultimati\'1lih zahtjeva tražiti nove upute. Ovaj je dogođaj u svim balti čkim zemljamn izazvao veliku zabrinutost. jer sc
,;>TR~NA_4_. __ _
boje, da bt Ru iju mogla iskori liti adu -nj i medunnrotlnt pololnj, da prtp ji Finsku, E ton~ku i Lc ton -ku. - Prema tvrdnjtlmn ' vcd~kih Its tova so v j t ku Inda postnvila je estonskoj vladi u l timu tivni zahtjev, tln joj na svojoj obali dude jednu b uzu 1.11 s ov jet -k. u mornu rt eu i du ovjc~kt\ Ru iju vr"i kontrolu tonske nnjskc trgovine. - Nakon konlcreneij' pred jedni kom e ton ke v lude i mini. trom na rodne obmnc e ton. ki mini ' tar vunj-kih p ~lovt\ ponovn sc vn1tio u J\lo k vtt.
PriJe od lu. kn prek radiju obratio sc eston kom nnroclu i kazuo. dn e E tonija zaštititi ,·oju umostalno t do p ljcclnjel!U čovjeku. - ovj d ke čete tnle su e medutim okupljali u blizini e ton ke gra
nice.
t JE l CJ-..0- SOVJ ET K \ PODJEL P LJ KE . lnd[l Rcich11 i vhd n R porazumite su sc o konačnoJ uemarka ion j lt
niji izmedu nj emačkih i ovj t k ih c tn . va liniju ide rijekama Prolazi kroz samu arš. u i prepušta Ru~tji predgrade Praga. n jednoj t rnni jcm.lčka dobivn predjele znpudno od 1 lc, koj i su prije vjet J...og rnta pripadali Ru iji, dok Sovjet J...a Ru i ja dobi n vc 'i lio biv'c ~llt
strlj ke pokrajine alicije. l ako S' dem rkaciona linija odno i amo na granicu izm edu dviju voj ki, n ne nn g:;rnnicu izmedu dviju zema lj a, dr!i e. dn e konačna granica ne e razlikovati od demarkacionc lini je. Po ovom ru ko-njemačkom spornzu:nu njemačke čete morale u vratit i Ru iji ?k
200 km ''CĆ zn uze tog području te prepu titi području od velike go podnr ke važno ti.
BITKA JEMACK JH BO ·IBARD ERA BR LTA . Prvi lord
hur hill izjavio j e u Donjem Domu. da se 26. l. mj . na jevcrnom moru
razvila bitku izmedu 4 britansku broda i 20 njemačkih bombardera, koji u napa li britanske krstarice. Cim u bombarderi tig li u bli zin u ratnil1 brodo a, oni u nn njcmnčl:e
bombardere otvorili oštru vatru, tako da je smjes ta jedan bombarder srušen u more, drugi je teško pogođen, a treći e morao pri ilno spustiti u more, tc mu je posada pn en od britanski h Inda. Britan kim kr !aricama n ije nanešena nikakva šteta niti je tko od po ade ranjen.
PRE T LO Z TI JE N Z P D-OJ FRONTI. Francuzi tvrde, da u
svojim teškim topovima oštetili prvo utvrđ e n je iegfricdove linije, dok nj emačko uopćenje govori samo o artiljerijskom dvoboj u. London ki lzvještnji tvrde, da je tc ku fran cu ka artiljerija uništila 1 ~ do 20 njemačkih utvrđenja nn jednom dij elu icgfricdove linij e, nakon čega je ona probi jena izmedu nurbri.ickena i Vcrkena. Potvrđuj e sc vijest, dn u l ijemci cvakuirnli aarbri.icken i Zweibri.icken.
KO C TRACIJA JE 1 CKE VOJ-SKE DU2 VJ ARSKE l BELGIJ KE GRAN I CE privukla je pažnju fran cu Kog
vrhovnog zapovjedništva .
-~-
Naši dopisi ZLA Rl
G lavna godišnj a sku pština Križnriea.
U 'nedjelju 24. IX . o dr-ta le mo nn"u glavnu godišnju kup tinu. Iz izv j tajn naši h odbornica vi dj elo sc, dn smo tiho i ustrajn o radile. Javnih nustupn nij e mo imale osim prigodom prve pričesti naše d j ece. Tn rad ug lavnom nstojao sc u unutarn jo j izgradnji 'nu'ih člnn icn, uli nije mo asvim napustile ni vanjski rad, je r naše članice porndilc su n ešto zn naše najbjednije u sel u, za dobru š tampu i za misij e. Ovom prilikom posjetili u nas u imc Okružja duhovnik prcč. don A. R nd ić i potpredsjednica s. even kn š n r i n, koji su na svoji m vntrcnim J!ovorimu ob odrili nu ustrajni rod zn Boga i naro d.
Osnutak D ruštva kato li čki h žena. Kod na je postojalo pobožno dru š tvo p od imenom »Društvo scstnta Majke Božje od R nšcljncc, o oovono g. 1924., koje je radilo bo i o tnln pobožna. drušlvn. Obzi rom nu pril ike - osobito vjcr ke - u kojima dnnus živimo, naš revn i dušob rižnik prcč.
don . P n v ić sma tra o je potrebitim, n i mi smo vc E-eljele, dn sc rcfo rmirn ovo či to pobožno društvo. u dru t vo ka toličkih žena prema pravilima drugih sli č
nih društava. ned jelju 24. IX. sa kupile
smo e kod naši h čč. Scs turn u lij ep ome broju. kupštinu je otvori naš dušobrižnik i ukratko rastumačio na m vn:i.no t društnvn kat. žena tc zatim predao riječ
prcč. don A. R n d i ću iz ibenika. Prečstsni num je oduševljenim ri ječima rastumačio potrebu i vnžnost ovakvih dru-
štuva u dttnnšnju teška i ozbiljna vremenu lc preporučio npo ·tolut žene u obitelji,
osobitim obzir m na odgoj d jece. Ako imamo dobrih i sveti h mntern - rekao
je - irn!lt crno i vele djece. Poslije njegovog govoru n n ' pre · . dušobrižnik pročitao num je i ru tumnči nova praviln, koju su pomnjt\'0 od članicu ll lu u
na i odu"cvljcnjcm primljenu. Tato je bila iznbrnna novu uprnv11, od koje sc nadomo i stn h1c -mo, du će vc u činiti, koliko bude do njih, du nu·e prcurcd no dru'h•o bude prn,,i blagoslov lU nnšc obitelji i cijelo mje lo. Bog drn!li nckn bingo loYi Yl\ nnšn nn tojunjn po zagovoru naše druge •O pc od Ruše l ja!
p
Bezobzirno komunistička ngitncij'IJ
OdnYnn, uli o o bito od nekoliko mjeseci, E ag je p tao žrtvu bezo bzirne komuni - tičke ngitncije. Ljudi o tvo reno i po
' ' ijeduju svoje simpntijc zn ovjctsku Ru iju i nadu, dn će koro komunizam znvlndnti u Pagu . t\llndi u sc potpuno otuđili od crkve, a nni:nlo t i žene. Tu ko dan za danom idemo nu gore, u ponor.
vdje izgledu, kno dn m u prcdvečcrju špnnjol kogn građan kog rntn : ljudi prijetc i oboruža va. ju sc, i oni nu desno i oni nu lijevo.
Prije muJo danu dvo puta po noći u prijetili neki crv ndnći pre č. opa tu, n drugi opet često vrijeđ aju druge vcćcni k e, imućnije grudu.ne i činovnike i prijete im. Do Ito ti čuje svaki dan : Treba ubiti popovc, znklnti či n ovnike, za paliti ko ludrice, opljačkati trgovce. Po olnnnmn čuješ
snmo razgovor o komunizmu, o raju nn zemlji. '1nogi p ozdruvlj nj u tisnutom šokom.
Prije mnio dann tride etak nji h , oboru žnnih, uz pomoć nekih stotinu drugih, napali u vatrom čuvare solina, da ukrudu oi, da mogu jesti i piti bndavn. I j učer, 2). lX .. n i noćus je mo rala strah da otvori vatru nu tc crvene tnto:vc, koj i Ht bili npPt nnk rco li cijeli bro d ukrnd ene soli. 1 n kuću rljenka po tuvili su minu, nli je ošteti la amo djclomi Č'n kuću i razbila mnogo prozoru. Prij e tnj ama nije bilo dozvoljeno eariniku, dn izYrši dražbu zaplijenjenog šećeru i kave.
A što rade v l usti? Zn •to trog o ne po tupnju, du se tavi mnio redu u Pagu? Gdje su žandari i o tale vin ti, osobito op ći nn sn eljačkom Zaštitom? Zn'to ne stavi uzd e ovoj otvorenoj protuh rvntskoj c rvenoj aj!itaciji, što sramoti H rvatsku ovdje nn granici .
Zadnji je čas: dn Yi ' n vlast stavi rcdu i dokonča ovu pogibeljnu anarhiju u Pngu, prije negoli nndodu gori n eredi.
P ažanin
leronims~i Dan tlo~re knjige Svake godine po činje s blagdanom
sv. J eronima (30. IX .) širen j e godi~njih
članskih knjiga llrvntskogu Književnoga Dru 'tvu sv. Jeron ima u Zngr bu. Tako e b iti i ove godine. Prema uvedenom običaju zn pojedine sc godine izdaje p o d eve t knjiga, pn je tuko uemJeno i zn god. 1940. Knjige su redom ove :
Prvn je kalendar »Danica« za god. 1940. Već je vanjš tinu njczinn nova, n veliki je dio nj emt snd ržnjn udešen baš zn novo dobu naše obnovlj ene l Irvnt ke.
lnogo je u Dnnici povjc no-rodoljubnog sadržnj n. Već u kalendar kom dij elu donesene u like i km tk i pov je nl pregledi o hrvntskim narodnim knezovima i kraljevima. U ' tivu don osi nova Dnnicn 21 čln.nnk, 7 pripovijc ti i 12 pje ama od 34 snrncln ika. Knd se tomu pribroje 84 slike, onda je to toliko ndržnjno obilje, dn je
uprnvo začudno, koliko j togn dono u jednom kal endaru . to e bro ja suradnika tiče, pozna to je, da On nicu svake godine okupi više sa radnika iz svi ju kraj eva Hrvatske, ncf:!o ikoji dru f:!i naš kn lcndnr.
Drugu knjif:!n uz Danicu je knjiga pripovijesti »Majčin grijeh« od dalmatinca iz P oljica Branku Klar ić a. Lij epe
su to pripovijesti zanimive i pune pje ni
čke topline.
Trcćn je knji g~ »Pravni život on selu«
od ·ucn dra ~i j e L e h p n m er n. Tu je
protumačeno, š to naš čovjek nu selu mora znati, kndn imn posla s pravom, zakon ima, ugovorima, mj eni cn mn, udovima,
odvjetnicima i sl. 'ctvrtn je knji ga eljnčki romo n »Bar
tol i Bnnt« od . M n. t n s o v i ć n. njoj
je opisan se l jnčki život u lavonjji i udbina seljačkih obitelji u tome kraju, pn
će knjiga biti sigurno naj čitn ni jn ove j eeni i zime.
Peta knjiga nosi nnslov »lirvntsko uvijek katoli čku«, n nnpisno Ju je Juraj
K o e i j n n i ć. Tu knjigu opisuje i dokazuje, koko je u Ilrvntskoj kroz 13 toljeću (od p kr 'tenju) bila katolička v jera temelj narodnog ž ivotu . To je zapravo povijest v e tc If rvulskc, n li prikazanu on po cbnn na čin ·način. gotovo u obliku pripovjcdnln čkom . Tn kn j igu luži kao priJ ru a zn pro lavu 1.300 godišnjice vj ernosti hrvat koga narodu katoli čkoj Crkvi.
S tn knjigu je u pjesme »Neveo icc od vrh bo anskog,n n ndbi ku pn dra Ivnnn S nr ić n. T e su pje mc posvećene lj ubavi prema roditel jima i v j er i.
cdma knjiga je t »Povijest svi j etao: od prof. Murkn \ ·u 'n i ć n. Prije nek oliko godina je medu j ronims kim knjigama iza ln »1-lrv . povijest« od dra Knezovića, u kojoj je nn kratak i pregledan, n lnk o razumljiv na čin prikazana prošlost Hrvatn, · n u ovoj knjizi pri kazuje sc povijest svih važnijih nnrodu svijeta. Ove godi ne izlazi I dio »Povijesti svijeta«, koja obrađuje stari i s rednji vijek tc siže od pri li ke do god. 1.500., dok će u TL dijelu do godine bi ti opi n na sv je ts kn povijest do najnovijih VTemenn.
Osma k n jiga ima nnslov »Cvijeće i ukrasno bilj'e«. npi no ju je p rof. Stj. G o t v n l d . vijeće se uzgaja u svakoj kući, pa će tn knjiga biti ko ris tan p riruč
nik i naro čitu rado t našem Žensko m svijetu.
Deve ta sc knj iga zove »D ani spuscnjocc . 1 upi no ju je duhovnik DrnJ!utin K uk a l j. Isti je n11pi no i ln n jsku jeronimsku knjigu »2rtvn novoga zavj etu«. Ovo je druga njegova liturgijskn knjiga, n pouču
vn o nom, to trebu znati o nedjeljama i blngdnnimn u crkven oj godini.
To u evo p redu nove j er nim ke knjige zn god. 1'i41,. i mogu e dobiti počev i ot! jeronim kr.gu d ana, i to : prve tri knji ge ~~~ l' ciut. . prvih 5 zn 25 din . n Yt e zn S(l din
c, bn· 'ljen'>J no'oj Hrvat koj. trebtl dn num hrvnt~ k :1 l,..r;_i igu po tn'n e posebno
dragu. njom će se izrnditi duhovnu naga i duševni napredak hrvntskogu na
rodu kao temelj narodnom blnj!ostnnju, n to je najvažnije ba· zn to, što se u cijelom vij e tu i ope t ruši duševno rnYOovjesje.
Moždn još nikud ni u jeronim ke kn j if:!e došle u ovnko važni čns zn h rvnt-ki narodni duhovni život kno ndn. Zn
to treba d1l budu primljene sn svim žarom, j er t o po svojem izboru i v rijednosti zuslužuju.
v •
Zivot Sibenika PRO 1JE E \ EO VEćE T O 1.
Prcuzv. bi k up imenovne je : vl č. don Ivu Jurčcv, d ndn. njc" upravitelja žup e ~o l nt. upravitelj m župe Rogoznice; vl č.
don Eugenu u tr i n , mlndomisnikn, upravitel jem župe 1olnt i c~kurcntom B rgulja : vlč don iko! u K u v n č, do n da n jeg upravit Iju župe Lukornn. du obrižnikom Bibinja ; vlč. d on Zdravka M n š i n u. do-ndnmj cf! župskog pomoćnika Pngn, žup
skim pomoćnikom Prckn: p. o. Rafaela Rom e n. župskim viknrom Lcćcvicc : p .
o . Bernard ina B i l o d e r i ć n župsk im vikn rom Oubrnvicn.
DA MOLBE prnvn nnšc pćinc uputi-
la je pred tnvku I po tnvi Banske Vlasti u plitu, kojom moli , da joj e doznače po
tr bita •novčstnn red tvn u vrhu dijeljenju pripomoći siromašnim porodicnmn lien, k oju u uzeta nn privremenu vojnu vj ežbu. p rcclstnvci opći na i ti e, du je i crpilu svn srcu tvn, prcdviclcnu u svom prornčunu , zn pripomoći iromnšnim gra
dnnimu, pak iz toj!n fondu n e može više dij eliti niknk prip omoći. - T todobno je općinu uputil a molbu i vojnim vlnstimn. du e zn vrijeme berbe f!rW.du povrati te!noi mn stoku i komora. oduzete im zn V()j ne potrebe, n n:tkon be rbe dn će ih
t ežaci ponov-no staviti nn rn polngnnjc vojnim vln timu.
OVTM POVJERE TKO ' Z OP-ći STBE TK imenovan je J! . Drngutin V i d o v i ć, p r zn i činovn i k u mir u.
PRE \JESTA J OTREKTOR 'TO MO-V . Direkto r mje ne u či teljske škole g. K vintilijan T o m o v prem ješten je u
Sombor. J!djc je dodijeljen nn rad uči
teljskoj školi. OVT EO. Kl GL V RT. Povjere
nik grndskc pćinc J! . T mn Dumbcr imc-
novno je nove glavare i n jihove zamjenike zn svu selu š ibenske općine.
LfSTOPADSKA POB02NOST poči
nje u ned j elju l. listopada. U crkvi sv. D o m i n i k n bit će svake večeri u 6 s . ruznrij i blago lov s Presvetim. U ne djelju i blagdane u 4 s.; u k a t e d r n l i '! 6 s.; u d o l n č k o j župskoj crkvi sv. Križa u 6 s.; u v n r o š k o j župska j crkvi u 6.30 s.: u o v o j e r k v i u 6 s. - Proživljujemo teške dan e. teškim daniffia zn čov ječunstv.:> u vi jek j e po mngnla Bl. DJ. J\1arijn. 2elj.l Je sv . O ca, du k roz ovr.j mjesec nn cwbi t i način molimo Bl. Oj. Mnriju, posrednicu mi looti, dn sc smiluje ispaćenom čovječanstvu i da d e m ir 11
dnnimu našim.
V . TEREZIJA OD MALOG ISUSA, obljubljena svetica naši h dana, slavi so u utorak 3. t. mj . Svetica sc časti u crkvi
sv. Fr u n e i L o v r e.
SV. FR A O l " KI, titula r samo-stnnskc crkve oo. Konvetunlaca. Uju t ro u 5 s. lekcije. 6 s. p je\ ana sv. Misa. U 7, 8 i 9 s. t ihe sv. Mise. U 10 s. p jevana sv. !>usn. Popodne u 5 s. blagoslov.
BLAGDA BL. GO [>'E OD RUZA-RIJA slavi se u ned jelju l. listopada u crkvi s'v. D o m i n i k a. U 5 s. u jutro bit
će lekci je, u 6 s. p jevana sv. Misu, u 7 8 i 9 s. tihe sv. Mise, u 10 s. svečana sv. Misa, u 11.30 s. ruzarij, pa govo r, u 12 s. Molbenica Go pi od R uznri ja. U 4.30 s . popodne bi t će ruznrij , u 5 s. p rocesija, zatim bl agoslov s P resvetim.
VIJ\\ CLA IC M ,,ži VOGA SVI-JETL « j avljam dn j e nakana klanjanja zn l ijedeći tjednn (1.- 7. X .): d n n a s Bog sačuva straš n oga b i ča ra ta i dade mir u dan i ma n aš imD on Ante Radi ć.
A PRVI PETAK 6. X. t g. imat će Križari ee i Male K rižnrice zajedn i čku sv. Misu i sv. Priče t u c rk.-vi sv. L u e e u 6.30 s. ujutro, u naveče u 7 s. pob ožnost Presv. Srcu i bl agoslov s P resvetim.
PRIPOMOći OJN I 1 REZERVISTl-iA. 1\'\j snu ek pozitura J avne burze ra
du počela je dijeljenjem pri pomoći obiteljima onih radnika, koji su pozvan i na vojnu vježbu. Pripomoć će se izdavati, u koliko molitelji dokumentima dokažu, da
ispunjavaju ve potrebite uslove, koj i se u ovom sl učuj u traže.
P ORAZUM IZ 'l.EĐU R A D N IKA I PO LODA VACA. Na drugom pomirben om ročištu došlo je do nagodbe izmedu predstavnik a tvorni ce t jes t enine Inchiostri i rudnika, čl anova HRS-n, zap oslenih u ovoj tvornici. Tvornica je pristala na poboljšicu radničkih plaća zn 30 do 50 D in tjedno, pnk je u tom smislu k loplj en ko
lekt ivni ugovor . -----------Iz naših krajeva IMENOV \ POVJERE IK ZA
GRAD ZAGREB. Odluk om bana dra ubn"ićt\ svrgnuti su a dužnosti načelnik
grndn Zugreba dr Teodor Peičić, p odnačelnik Teodor Kau fmnn n i gra dsko Yijeće. Povjerenikom grada Zagreba im enovan je g. 1ntej tarčev i ć, sudac okružnog ud tl u Zng,rebu. G. tnrčević poznat je u h rvatsko j jnvnosti te uživa glas čestitog čov j ekn. U poslj ednje v ri jeme bio je invnli dski sudne nn okružnom sudu u Zagreb u. Zn vrijeme prošlih rez1ma g. tn rčcv ić je bio zn.postnvl jen, te je bio is
tupio iz udnčkog staleža i posvet io. se odvjetni t\'U, nli se kasnije v ra tio u sudA
čku službu.
TRA2E PRl MJENU BA OVI E H RVAT
KE. U Ptuju je odr-tnn sastanak JRZ, nn kojemu je p rimljenu rezolucija, u kojoj sc izrn.žnvn povjerenj e d ru Antonu Koroiku i traži sc, dn se odma h i nn dravsku. apo e sc t rnži, d tl se k od vih narod
koje u prtmJen j en na Bnn ovi nu Hrvatsku. npo e traži, da sc kod vih na rodnih i držav n ih blngdn'nn uz dd n vnu za
s tn vu nn zgrnd nmn vi je i slovensku znst&vn.
PRE 'JE TE KOT R Kl POGLA-AR U PREKU. Odlukom bn na Ilrvat
ke kinut je s položa ja kotarskog poglavam u Preku dr Klemen t Rok o v i dodij lj en nu rad i postn,rj Banske Vlasti u
plitu. P rivremenu uprn;,rn koturn Preko povjeren n je pni tn vu Jn kov u D e v ić u ,
dosadašnjem tajniku ispo. t ave Banske
Vlasti u pli tu. Očekuje e, dn će biti izmi jenjeni i n eki drugi k o tn rsk.i poglavari sjevernoga dijela Dalm atin ke Hrvat.
s k e.
VLASNIK I ODGOVORNI UREDNIK: DON ANTE RADI(: - SIBENIK ULICA BL. NIKOLE TAVJLićA 107. - TISKA RA ,.KACićc (0. BERNARDO BULJEVIć).
Sreta nezadovo lj nost. Nije ndovoljn~ pokoljenja prvoga lo
n~x~dovol l dl do ko
U to Jkota, Ho kpjll nete lzgullll l
A lo se jol d Zlfo je je počlnj
Da bude pr
Zname govora o milna sret Mole, s
Pa kal sfanlla m 1ollko bol
Nila se proti p vima 1 o ma l !Judi jednom dJ blago~an ako nam 1
ma, srulltf lefe, stran ve sto lice mofda, bi
Sva n 11 Prvom r nom Ili d onom stalE novltl src zn! ljude!
kako lolllki ob Bernard s ~elnj~ da ll baren, 3 korn ~ovj ~aprouv Irna Isku: ČovJek lednorn
lako urani