UNIVERZITET U TRAVNIKUOBLIGACIONO PRAVO OPI DIOSKRIPTA242-368 STR.

POVEANJE IMOVINENAZIVA SE OBOGAENJE,A JAVLJA SE TAKO RO JE OBOGAENI STEKAO ODREENU STVAR ILI DRUGU IMOVINSKU KORIST BEZ PRAVNOG OSNOVA.NAJEI VID OBOGAENJA SASTOJI SE OD STICANJA IMOVINSKIH PRAVA.POVEANJE IMOVINE MOE NASTUPITI I KROZ NEOSNOVANO SMANJENJE PASIVE,TE U UTEDI IZDATAKA USLJED EGA NIJE NASTUPILO UMANJENJE IMOVINE,IAKO JE PO REDOVNOM TOKU STVARI ONO TREBALO NASTUPITI.

UZRONA VEZA IZMEU OBOGAENJA I OSIROMAENJAIZMEU UVEANJA I SMANJENJA IMOVINE MORA POSTOJATI UZRONO POSLJEDINA VEZA-KAUZALITET.TO ZNAI DA SE UVEANJE IMOVINE JEDNOG LICA OSTVARUJE NA TERET IMOVINE DRUGOG LICA,TE SE U TOM SLUAJU OSIROMAENI JAVLJA KAO POVJERILAC A OBOGAENI DUNIK.AKO NEMA KAUZALITETA TUILAC NEE USPJETI SA TUBOM PO OSNOVU STICANJA BEZ OSNOVA.U NAJVEEM BROJU SLUAJEVA LAKO JE UTVRDITI KO JE OSIROMAENI,A KO OBOGAENI ALI SITUACIJA JE KOMPLIKOVANIJA GDJE ODREENU INIDBU NIJE IZVRIO SAM DUNIK NEGO NEKO TREE LICE.TO JE EST SLUAJ KOD ASIGNACIJE KADA JE PLAANJE IZVRENO USLJED ZABLUDE.

NEPOSTOJANJE PUNOVANOG PRAVNOG OSNOVASVAKO STICANJE IMOVINE MORA IMATI VALJAN PRAVNI OSNOV.POD OSNOVOM SE PODRAZUMIJEVA PUNOVAAN PRAVNI ODNOS PO KOJEM JE JEDNO LICE OVLATENO STICATI IMOVINSKA PRAVA I OBAVEZE.STICANJE IMOVINE SE MOE ZASNIVATI NA PRAVNOM POSLU,SUDSKOJ ODLUCI ILI ZAKONU TE AKO PRELAZ IMOVINE NEMA OSNOVA U NAPRIJED NAVEDENOM RADI SE O NEDOZVOLJENOM STICANJU,ODNOSNO OBOGAENI JE DUAN VRATITI STEENO.DO STICANJA BEZ OSNOVA MOE DOI KAKO RADNJOM OBOGAENOG TAKO I RADNJOM OSIROMAENOG.

PLAANJE NEDUGOVANOG(CONDICTIO INDEBITI)KAD JEDNO LICE U ZABLUDI ILI NEZNANJU ISPLATI ODREENI IZNOS ILI PREDA NEKU STVAR DRUGOM LICU,A PRAVNA OSNOVA TAKVOG DAVANJA UOPE NE POSTOJI.PLAANJE NEDUGOVANOG POSTOJI I KAD JEDNO LICE PLAA TUI DUG U UVJERENJU DA PLAA VLASTITI DUG ALI UMJESTO PRAVOM POVJERIOCU ISPLATI DUG TREEM LICU.U OVOM SLUAJU POSTOJI ZABLUDA U LINOSTI POVJERIOCA I DUNIK E MOI OD NEOSNOVANO OBOGAENOG TRAITI RESTITUCIJU.PLAANJE NEDUGOVANOG POSTOJI I KAD OSIROMAENI ISTI DUG PLATI DVA PUTA.PLAANJE NEDUGOVANOG POSTOJI I KAD OSIROMAENI ISTI DUG PLATI DVA PUTA.

STICANJE S OBZIROM NA OSNOV KOJI JE KASNIJE OTPAOMOGUE JE DA JE U VRIJEME ISPUNJENJA OBAVEZE OD STRANE OSIROMAENG POSTOJAO PRAVNI OSNOV,ALI JE TAJ OSNOV KASNIJE OTPAO.U TOM SLUAJU DOLAZI DO NEOSNOVANOG OBOGAENJA NA STRANI JEDNOG LICA I OSIROMAENJA NA DRUGOJ STRANI.KAO NAJEI SLUAJ S OBZIROM NA OSNOV KOJI JE KASNIJE OTPAO JAVLJA SE U SITUACIJAMA KAD JE VALJANO ZAKLJUENI UGOVOR POEO PROIZVODITI PRAVNO DEJSTVO,PA ISTI BUDE PONITEN ILI RASKINUT.STICANJE BEZ OSNOVA POSTOJI SAMO AKO JE JEDNA OD UGOVORNIH STRANA VE ISPUNILA SVOJU OBAVEZU.

STICANJE S OBZIROM NA OSNOV KOJI SE KASNIJE NIJE OSTVARIONEOSNOVANO OBOGAENJE POSTOJI I ONDA KADA JE JEDNO LICE DALO DRUGOM LICU ODREENU STVAR ILI IZVRIO ODREENU INIDBU U NADI DA E DRUGO LICE SA SVOJE STRANE IZVRITI PROTUINIDBU.OVDJE JEDNA STRANA DRUGOJ STRANI MORA IZVRITI ODREENU INIDBU OEKUJUI OD NJE DA I ONA IZVRI DRUGU INIDBU-PROTUINIDBU I DA E OEKIVANA PROTIVINIDBA IZOSTALA.OSIROMAENI MORA DOKAZATI DA JE IZVRIO SVOJU OBAVEZU,DA DRUGA STRANA NIJE IZVRILA PROTUINIDBU I DA SU OVE INIDBE BILE USLOVLJENE OEKIVANIM USPJEHOM.RESTITUCIJU NE TREBA DOZVOLITI AKO JE POSTIZANJE CILJA NEMOGUE POSTII

UPOTREBA STVARI U TUU KORISTAKO NEKO LICE UPOTRIJEBI SVOJU ILI TUU STVAR U KORIST TREEG LICA,TADA POSTOJI NEOSNOVANO BOGAENJE NA STRANI TOG TREEG LICA.TREI JE DUAN VRATITI STVAR ILI AKO TO VIE NIJE MOGUE OBAVEZAN JE NAKNADITI NJENU VRIJEDNOST.U TOM SLUAJU BITNO JE UTVRDITI JE LI OSIROMAENI NAMJERNO UPOTRIJEBIO STVAR ZA TREEG ILI JE TO URADIO NENAMJERNO.UKOLIKO JE TO URADIO NAMJERNO TADA NEMA NEOSNOVANOG BOGAENJA NEGO SE RADI O POSLOVODSTVU BEZ NALOGA.AKO NAMJERA NIJE POSTOJALA DA SE TREEM LICU PRIBAVI MATERIJALNA KORIST TADA SE RADI O NEOSNOVANOM OBOGAENJU.

IZDATAK ZA DRUGOGPOSTOJI U ONIM SLUAJEVIMA KAD JEDNO LICE ISPUNI TUU OBAVEZU I TO TAKO TO UINI ODREENI IZDATAK ILI URADI NETO DRUGO TO JE TAJ DRUGI BIO DUAN PO ZAKONU UINITI.U TOM SLUAJU OBLIGACIONI ODNOS IZ STICANJA BEZ OSNOVA NASTAJE IZMEU OSIROMAENOG KOJI JE PLATI TUI DUG,KAO POVJERIOCA I DRUGOG LICA-OBOGAENOG KOJI JE BIO DUAN ISPUNITI NEKU ZAKONSKU OBAVEZU,KAO DUNIKA.IZDATAK ZA DRUGOG POSEBNO JE REGULIRAO U ZOO MADA BI SE TAKVO STICANJE MOGLO PODVESTI I POD PLAANJE NEDUGOVANOG.

OBIM VRAANJAVRAANJE:PREDMETA OBOGAENJA,PRIRODNIH I CIVILNIH PLODOVA TE NAKNADE TROKOVA.VRAA SE ONO TO JE STEENO BEZ OSNOVA,AKO TO NIJE MOGUE STICALAC JE DUAN NAKNADITI VRIJEDNOST POSTIGNUTE KORISTI.SAVJESNI STICALAC JE DUAN VRATITI PLODOVE I ZATEZNE KAMATE OD DANA PODNOENJA ZAHTJEVA ZA VRAANJE,A NESAVJESTAN OD DANA STICANJA.SAVJESNI STICALAC IMA PRAVO NA NAKNADU NUNIH I KORISNIH TROKOVA A NESAVJESTAN NEMA PRAVO,A ZA KORISNE TROKOVE MU PRIPADA NAKNADA SAMO DO IZNOSA KOJI PREDSTAVLJA UVEANJE VRIJEDNOSTI U TRENUTKU VRAANJA.

TUBA ZBOG STICANJA BEZ OSNOVAKONDIKCIJA-MOE SE PODII U SVIM SLUAJEVIMA KADA SU ISPUNJENI USLOVI ZA NASTANAK OBLIGACIONOPRAVNOG ODNOSA IZ STICANJA BEZ OSNOVA.MOE KONKURIRATI SA DRUGIM TUBAMA.DANAS JE OPEPRIHVAENO DA OSIROMAENI IMA PRAVO IZBORA IZMEU TUBE IZ STICANJA BEZ OSNOVE I ONE ZA NAKNADU TETE AKO SU SE STEKLI USLOVI.KONDIKCIJA JE OBLIGACIONA TUBA I MOE SE PODII SAMO PROTIV OBOGAENOG I NJEGOVIH NASLJEDNIKA.NE MOE SE PODII PROTIV TREIH LICA KOJA SU PREDMET PRAVNIM POSLOM OBOGAENJA STEKLA OD OBOGAENOG,PA AK I KADA SE RADI O BESPLATNOM PRAVNOM POSLU.

ZASTARJELOST KONDIKCIJSKOG ZAHTJEVAPRAVO NA VRAANJE PREDMETA OBOGAENJA ILI NA NOVANI EKVIVALENT PRESTAJE PREMA ISTIM PRAVILA KAO I DRUGA SUBJEKTIVNA PRAVA.ZOO NEMA POSEBNA PRAVILA O ZASTARJELOSTI POTRAIVANJA IZ STICANJA BEZ OSNOVA,TO ZNAI DA SE U TIM SLUAJEVIMA PRIMJENJUJE OPI ZASTARNI ROK OD 5 GODINA.TAJ TOK POINJE TEI OD DANA STICANJA BEZ OSNOVE.DRUGI ZAKONI MOGU ODREDITI POSEBNE ROKOVE U POGLEDU ZASTARJELOSTI POTRAIVANJA IZ STICANJA BEZ OSNOVA.

POSLOVODSTVO BEZ NALOGAZABRANJENO JE TREEM LICU MIJEATI SE U TUE POSLOVE.OVO JE ODNOS KOJI NASTAJE TAKO TO SE JEDNO LICE SVJESNO I BEZ NALOGA MIJEA U POSLOVE DRUGOG LICA PODUZIMAJUI PRAVNE ILI FAKTIKE POSLOVE ZA TO DRUGO LICE.DA BI POSTOJALO OVO POSLOVODSTVO MORA SE POSTUPATI SA NAMJEROM DA SE ZASTUPAJU INTERESI GOSPODARA POSLA.OVIM INSTITUTOM NASTOJI SE OBEZBIJEDITI OSTVARENJE NAELA ZABRANE ZADIRANJA U TUE POSLOVE.ONO JE TVOREVINA RIMSKOG PRAVA.PO PRVI PUT NASTAJE U TRENUTKU KAD PRETOR U PRETKLASINO DOBA RAZVOJA RIMSKOG PRAVA POINJE PRUATI PR.ZATITU LICIMA KOJA SE STARAJU O IMOVINI ODSUTNOG.

POSLOVODSTVO BEZ NALOGA I STICANJE BEZ OSNOVAI POSLOVOA BEZ NALOGA I OSIROMAENI BEZ OSNOVE NEZVANO VRE TUI POSAO.STICANJE BEZ OSNOVA JE IRI INSTITUT JER MOE NASTATI KAKO RADNJOM OSIROMAENOG TAKO I NEOVLATENOM RADNJOM OBOGAENOG,DOK P.B.N NASTAJE SAMO RADNJOM POSLOVOE BEZ NALOGA.KOD OVA DVA INSTITUTA BITNO JE RAZLIKOVATI JE LI RADNJOM TREEG LICA KOJI NEOVLATENO DJELUJE IMOVINA DRUGOG UVEANA S NAMJERNOM DA MU SE UINI USLUGA ILI JE DO OBOGAENJA DOLO BEZ TE NAMJERE.AKO POSTOJI NAMJERA UVEANJA IMOVINE,TADA SE MOE GOVORITI O P.B.N,AKO NEMA TE NAMJERE ONDA O STICANJU BEZ OSNOVA.

POSLOVODSTVO BEZ NALOGA I JEDNOSTRANA IZJAVA VOLJEP.B.N JE SAMOSTALAN PR.INSTITU I RAZLIKUJE SE OD DRUGIH PR.OBLASTI.JEDNOSTANOM IZJAVOM VOLJE LICE KOJE OITUJE VOLJU ZASNIVA ZA SEBE ODREENU OBAVEZU ILI SE ODRIE NEKOG SVOG POSTOJEEG PRAVA.P.B.N JE PRAVNA RADNJA NA KOJU ZAKON NADOVEZUJE ODREENE PR.POSLJEDICE.PRAVNI POREDAK ODOBRAVA MIJEANJE U TUE POSLOVE SAMO IZNIMNO U CILJU ZATITE IMOVINE ILI LINOSTI GOSPODARA POSLA,A KAO POSEBAN ZNAK DRUTVENE SOLIDARNOSTI

PRETPOSTAVKE POSLOVODSTVA BEZ NALOGAPOSAO KOJI POSLOVOA BEZ NALOGA PODUZIMA MORA BITI TUI,A NIKAKO VLASTITI.POSLOVOA TREBA DA JE VE IZVRIO ILI PREDUZEO IZVRENJE JEDNOG ILI VIE POSLOVA.POSLOVOA MORA IMATI VOLJU DA PREDUZETI POSAO RADI U NAMJERI DA ZATITI INTERES GOSPODARA POSLA,A NE SVOJ.POSAO MORA BITI PREDUZET BEZ OVLATENJA,ODNOSNO NALOGA GOSPODARA POSLA.POSAO KOJI SE PREDUZIMA MORA BITI OD KORISTI ZA GOSPODARA POSLA.POSLOVOA BEZ NALOGA NE MORA IMATI POSLOVNU SPOSOBNOST.U VRIJEME PODUZIMANJA POSLA NA STRANI POSLOVOE JE POSTOJALA NAMJERA DA OD GOSPODARA POSLA TRAI NAKNADU.

OBAVEZA POSLOVOE BEZ NALOGA DA NASTAVI ZAPOETI POSAOPOSLOVOA BEZ NALOGA KOJI SE UMIJEAO U TUU INTERESNU SFERU DUAN JE DA SE PREMA POSLU KOJI OBAVLJA PONAA KAO DOBAR DOMAIN.AKO TAKO RADI MOE NAPUSTITI ZAPOETI POSAO PRIJE NEGO GA ZAVRI.OVA OBAVEZA ZA NJEGA POSTOJI TAKO DUGO DOK ZA GOSPODARA POSLA NE POSTANE MOGUE DA SAM PREUZME BRIGU O KONKRETNOM POSLU,NA TAJ NAIN DA GA SAM NASTAVI ILI OVLASTI POSLOVOU DA DALJE OBAVLJA POSAO.POSLOVOA ODGOVARA ZA NEPANJU KOJU BI ISPOLJIO U OBAVLJANJU TUEG POSLA A NE BI ODGOVARAO ZA TETU KOJA BI NASTALA BEZ NJEGOVE KRIVICE.NIJE OBAVEZAN DA U CILJU SPREAVANJA NASTANKA TETE RTVUJE SVOJU STVAR.

OBAVEZA POSLOVOE DA POLOI RAUNPOSLIJE ZAVRENOG POSLA POSLOVOA BEZ NALOGA OBAVEZAN JE GOSPODARU POSLA POLOITI RAUN O SVOM POSLU I TO NA ISTI NAIN KAKO BI TO URADIO NALOGOPRIMAC NA OSNOVU UGOVORA O NALOGU.RAUN MORA SADRAVATI TROKOVE KOJE JE POSLOVOA BEZ NALOGA UINIO I EVENTUALNA PRIMANJA KOJA JE POSLOVOA OSTVARIO OBAVLJAJUI POSAO ZA GOSPODARA POSLA.

OBAVEZA POSLOVOE DA USTUPI GOSPODARU POSLA SVE TO JE STEKAO VREI POSAOOPO ZAVRENOM POSLU MORA SE ZNATI KOJA I KAKVA PRAVA SUBJEKTI OBLIGACIJE JEDAN PREMA DRUGOME IMAJU.S TIM U VEZI,POSLOVOA JE OBAVEZAN PREDATI GOSPODARU POSLA SVE ONO TO JE STEKAO VREI POSAO.OVDJE SE RADI O FAKTIKOM USTUPANJU STVARI I GOSPODAR POSLA MOE IMATI RAZLIITE ZAHTJEV-ZAHTJEV ZA NAKNADU TETE ILI ZAHTJEV ZA STICANJE BEZ OSNOVA-DIREKTNA TUBA.UKOLIKO SU ISPUNJENI POTREBNI USLOVI ZAHTJEVI SE MOGU I KUMULIRATI,A KOJIM E SE ZAHTJEVOM GOSPODAR POSLA KORISTITI ZAVISI OD KONKRETNE SITUACIJE.

PRAVO POSLOVOE DA GA GOSPODAR POSLA OSLOBODI SVIH OBAVEZAPOSLOVOA NAJPRIJE IMA PRAVO DA GA GOSPODAR POSLA OSLOBODI SVIH OBAVEZA KOJE JE OVAJ PREUZEO NA SEBE VREI POSAO.MOGUE JE DA JE POSLOVOA VREI POSAO BEZ OVLATENJA ZAKLJUIO ODREENE UGOVORE SA TREIM LICIMA RADI USPJENOG ZAVRETKA POSLA.NPR.ZAMISLIVO JE DA JE POSLOVOA ANGAIRAO DRUGA LICA DA BI POPRAVILA OTEENI KROV I U TU SVRHU SA NJIMA JE ZAKLJUIO UGOVOR O DJELU.OVAKAV POSAO JE GOSPODAREV,A NE POSLOVOE BEZ NALOGA JER KORISTI GOSPODAREVOJ IMOVINI I RAZUMLJIVO JE DA POSLOVOA IMA PRAVO ZAHTIJEVATI OD GOSPODARA DA GA OSLOBODI OBAVEZA PREUZETIH OVIM POSLOM.

PRAVO POSLOVOE NA NAKNADU TROKOVAPOSLOVOA IMA PRAVO NA NAKNADU NUNIH I KORISNIH TROKOVA,KOJE JE UINIO OBAVLJAJUI POSAO ZA GOSPODARA PA I KAD OEKIVANI REZULTAT NIJE NASTUPIO.NAKNADA OVIH TROKOVA UTVRUJE SE PREMA CIJENAMA U VRIJEME KADA SU TI IZDACI UINJENI.DA LI JE U KONKRETNOM SLUAJU RIJE O NUNIM,ODNOSNO KORISNIM IZDACIMA ODREUJE SE PREMA OBJEKTIVNIM KRITERIJIMA.PREMA OPIM PRAVILIMA O PRAVU ZADRAVANJA I POSLOVOA IMA PRAVO ZADRATI GOSPODAREVU STVAR RADI NAKNADE IZDATAKA.

PRAVO NA NAKNADU ZA TRUDPOSLOVOI NE PRIPADA NAKNADA ZA LINI TRUD JER JE ON RADIO NEPOZVANO,BEZ OVLATENJA I NALOGA.NA ZOO NAPUTA OVO STANOVITE I ODREUJE DA POSLOVOI PRIPADA I PRIMJERENA NAKNADA ZA TRUD AKO JE USPJENO OTKLONIO TETU OD GOSPODARA POSLA ILI AKO MU JE PRIBAVIO KORIST KOJA U SVEMU ODGOVARA NJEGOVIM NAMJERAMA I POTREBAMA.

VRSTE POSLOVODSTVA BEZ NALOGANUNO POSLOVODSTVO-KORISNO POSLOVODSTVO BEZ NALOGA-POSLOVODSTVO PROTIV ZABRANE GOSPODARA POSLA I NEPRAVO POSLOVODSTVO.

KORISNO POSLOVODSTVO BEZ NALOGAPOSTOJI KAD JE POSLOVOA PREDUZEO NEKI POSAO ZA GOSPODARA DA BI MU PRIBAVIO NEKU MATERIJALNU ILI LINU KORIST.U OVOM SLUAJU RADI SE O NEPOSREDNO NASTUPAJUOJ TETI ZA GOSPODARA POSLA.KORISNOST POSLA OCJENJUJE SE SA STANOVITA GOSPODARA A NE PO LINIM SHVATANJIMA POSLOVOE.POSLOVOA JE DUAN VODITI RAUNA O STVARNIM I VJEROVATNIM NAMJERA I POTREBAMA GOSPODARA POSLA.JEDINSTVENO JE MILJENJE DA POSLOVOI PRIPADA NAKNADA AKO JE POSLOVODSTVO ZAISTA I DONIJELO KORIST GOSPODARU POSLA.U NAEM PRAVU POSLOVOA IMA PRAVO NA NAKNADU TROKOVA KAO I KOD NUNOG POSLOVOD.

POSLOVODSTVO PROTIV ZABRANE GOSPODARA POSLAPOSTOJI KADA SE JEDNO LICE PRIHVATI TUEG POSLA PROTIVNO ZABRANI GOSPODARA POSLA.TAKVO POSLOVODSTVO JE NEDOZVOLJENO I STOGA LICE KOJE OBAVLJA TAJ POSAO NEMA PRAVA KOJA PRIPADAJU POSLOVOI BEZ NALOGA.TO ZNAI DA TO LICE NEMA PRAVO NA NAKNADU TROKOVA.PORED INJENICE DA POSLOVOA NEMA PRAVA ON ODGOVARA I ZA SVU NASTALU TETU KOJA JE PROIZALA IZ MIJEANJA U TUE POSLOVE,AK I ONDA KADA JE DO TETE DOLO BEZ NJEGOVE KRIVICE.POOTRENA SE ODGOVORNOST POSLOVOE BEZ NALOGA PROTEE I ZA SLUAJNO NASTALU TETU KAO TETU KOJA NE NASTAJE NEDOPUTENIM DJELOVANJEM TETNIKA SAMO PO SEBI.

NAKNADNO ODOBRENJE-RATIHABITIOKOD POSLOVODSTVA NEDOSTAJE PRAVNI OSNOV KOJI MOE NASTATI I NAKON OBAVLJENOG POSLA.UKOLIKO GOSPODAR NAKNADNO ODOBRI POSAO KOJI JE POSLOVOA RADIO,SMATRA SE DA JE POSLOVOA OD POETKA RADIO PO NALOGU GOSPODARA.ZNAI,ODOBRENJE IMA RETROAKTIVNO DEJSTVO.RATIHABICIJA JE JEDNOSTRANA IZJAVA VOLJE KOJOM GOSPODAR POSLOVOSTVO BEZ NALOGA PRETVARA U NALOG.IZJAVA VOLJE MOE SE DATI NA BILO KOJI NAIN,TJ.RIJEIMA,UOBIJAJENIM ZNACIMA ILI DRUGIM PONAANJEM IZ KOGA SE SA SIGURNOU MOE UTVRDITI DA SE RADI O NAKNADNOM ODOBRENJU.

JEDNOSTRANA IZJAVA VOLJEJEDNOSTRANI PR.POSLOVI SU TAKVI POSLOVI KOJIMA SE JEDNO LICE OBAVEZUJE DRUGOM LICU ILI NEODREENOM BROJU LICA DA E IZVRITI ODREENU OBLIGACIONU RADNJU.MOGU SE STVARATI SAMO OBAVEZE A NE I PRAVA.TO JE RAZUMLJIVO,JER SE JEDNOSTRANOM IZJAVOM NE MOGU STICATI PRAVA PREMA NEKOME,NEGO SE MOGU PREUZIMATI SAMO OBAVEZE.U NAEM ZOO JEDNOSTRANIM PRAVNIM POSLOVIMA KOJI NASTAJU JEDNOSTRANOM IZJAVOM VOLJE SMATRAJU SE JAVNO OBEANJE NAGRADE I IZDAVANJE VRIJEDNOSNIH PAPIRA.U OVU GRUUPU PRAVNIH POSLOVA MOEMO SVRSTATI I PONUDU.

JAVNO OBEANJE NAGRADEKAD SE JEDNO LICE JAVNIM OGLASOM OBVEE DATI NAGRADU ONOM LICU KOJE IZVRI ODREENU RADNJU ILI POSTIGNE NEKI USPJEH POD USLOVIMA PREDVIENIM TIM OGLASOM.DA BI JEDNO OBEANJE NAGRADE PROIZVODILO PRAVNE UINKE POTREBNO JE DA JEDNO LICE OBEA NAGRADU-OBEANJE NAGRADE MORA BITI UINJENO JAVNIM OGLASOM-OBEANJE MORA BITI UPUENO NEODREENOM BROJU LICA-OBEAVALAC MORA ODREDITI RADNJU KOJA JE PREDMET OBEANJA NAGRADE-OBEAVALAC JE DUAN ODREDITI ROK DO KOJEG SE MORA IZVRITI TRAENA RADNJA.PRAVO NA NAGRADU IMA ONAJ KO PRVI IZVRI RADNJU ZA KOJU JE NAGRADA OBEANA.

OPOZIV OBEANJA NAGRADEJAVNO OBEANJE NAGRADE MOE SE OPOZVATI DOK SE NE IZVRI TRAENA RADNJA.OPOZIV OBEANJA MORA SE UINITI NA ISTI NAIN KAKO JE OBEANJE OBJAVLJENO.MOGUE JE DA OBEAVAL NAGRADE IMA KONTAKTE,ZBOG PRIRODE OBEANJA SA POTENCIJALNIM IZVRIOCIMA RADNJE.U TAKVIM SLUAJEVIMA OBEAVALAC MOE I LINIM SAOPTENJEM TIM LICIMA OPOZVATI OBEANJE NAGRADE.U SLUAJU VALJANOG OPOZIVA OBEANJA NAGRADE,OBEAVALAC NIJE OBAVEZAN ISPLATITI NAGRADU.OPOZIVANJEM NAGRADE NE SMIJU SE POVRIJEDITI PRAVA SAVJESNIH LICA.

VRIJEDNOSNI PAPIRIHARTIJA OD VRIJEDNOSTI JE PISMENA ISPRAVA KOJOM SE IZDAVALAC OBAVEZUJE,ZAKONITOM IMAOCU DATE ISPRAVE,ISPUNITI OBAVEZU UPISANU NA TOM PAPIRU.MOE SE REI DA JE VRIJEDNOSI PAPIR ISPRAVA NA KOJIMA JE UPISANO NEKO IMOVINSKO PRAVO,A BEZ TE ISPRAVE SE TO PRAVO NE MOE ZASNOVATI,PRENOSITI NI REALIZOVATI.PO SVOJOJ PRIRODI SPADAJU U FORMALNE PRAVNE POSLOVE,JER U TO PISMENE ISPRAVE.JEDNOSTRANI SU JER OBAVEZE IZ NJIH NASTAJU U TRENUTKU IZDAVANJA ISPRAVE I ZATO TO SE IZDAVALAC OBAVEZUJE ISPUNITI ODREENU OBAVEZU ZAKONITOM IMAOCU VRIJEDNOSNOG PAPIRA BEZ PROTUINIDBE.

BITNI SASTOJCI VRIJEDNOSNIH PAPIRAMORA SADRAVATI OZNAKU VRSTE TOG PAPIRA.NA VRIJEDNOSNOM PAPIRU MORA BITI JASNO NAVEDENO IME IZDAVAOCA PAPIRA.UKOLIKO JE TO PRAVNO LICE,MORA SE NAVESTI FIRMA,ODNOSNO NAZIV I SJEDITE.MORA SADRAVATI I OZNAKU KORISNIKA.KORISNIK SE NAZIVA I REMITENT.NA VRIJEDNOSNOM PAPIRU MORA BITI NAZNAENA TANA OBAVEZA IZDAVAOCA,KOJA PROIZILAZI IZ VRIJEDNOSNOG PAPIRA.MORA SADRAVATI MJESTO I DATUM IZDAVANJA,A ONI KOJI SE IZDAJU I SERIJI I SERIJSKI BROJ.VRIJEDNOSNI PAPIR MORA SADRAVATI POTPIS IZDAVAOCA,ODNOSNO FAKSIMIL POTPISA IZDAVAOCA VRIJEDNOSNIH PAPIRA KOJI SE IZDAJU.

VRSTE VRIJEDNOSNIH PAPIRAPAPIRI NA DONOSIOCAPAPIRI NA IME IPAPIRI PO NAREDBI

PAPIRI NA DONOSIOCAONI KOD KOJIH SE DUNIK OBAVEZUJE ISPUNITI OBAVEZU NAZNAENU NA PAPIRU SVAKOM DONOSIOCU PAPIRA.KOD OVIH SE PAPIRA UNAPRIJED ZNA DUNIK,I TO JE IZDAVALAC PAPIRA DOK E POVJERILAC KASNIJE BITI POZNAT.SAVJESNOST DONOSIOCA SE PRETPOSTAVLJA.TO ZNAI DA ON NIJE OBAVEZAN DOKAZATI DA JE ON ZAKONITI IMALAC PAPIRA,NITI JE DUNIK OBAVEZAN PROVJERAVATI LEGITIMACIJU DONOSIOCA PAPIRA.OVI PAPIRI SU LAKO PRENOSIVI,JER JE U NJIMA SADRAN APSTRAKTAN DUG PA LICE KOJE POSJEDUJE PAPIR NE MORA DOKAZIVATI OSNOV OBAVEZE.SVOJE POTRAIVANJE IMALAC PAPIRA OSTVARUJE IZ SAMOG PAPIRA,A NE NA OSNOVU NJEGOVIH PRETHODNIKA.

PAPIRI NA IMEKOD KOJIH JE POVJERIOEVO IME UPISANO NA PAPIRU.OVDJE MOE POTRAIVATI SAMO ONO LICE IJE JE IME UPISANO NA PAPIR.PAPIRI NA IME MOGU BITI MJENICA I EK UKOLIKO SE U NJIHOVOM TEKSTU IZRIITO ZABRANI PRENOENJE PAPIRA NA DRUGO LICE,TJ.AKO IMA SE DODA REKTA KLAUZULA.PRAVO UPISANO NA OVAKVOM VRIJEDNOSNOM PAPIRU MOE SE PRENOSITI SAMO CESIJOM.POD CESIJOM SE PODRAZUMIJEVA PROMJENA LINOSTI POVJERIOCA I TO TAKO TO DOSADANJI POVJERILAC USTUPA SVOJE POTRAIVANJE NOVOM POVJERIOCU.PREMA ZOO PRAVO KOJE PROIZILAZI IZ VRIJEDNOSNOG PAPIRA NA IME PRENOSI SE UPISIVANJEM SAMOG IMENA NA PAPIRU.

PAPIRI PO NAREDBIPOVJERILAC JE ODREENOM IMENOM ALI MOE BITI I SVAKO DRUGO LICE KOJEG ODREDI PRETHODNI POVJERILAC SVOJOM NAREDBOM.U OVIM PAPIRIMA SJEDINJENA JE MOGUNOST BRZE PROMJENE POVJERIOCA.U OVU GRUPU SPADAJU NAJVEI BROJ VRIJEDNOSNIH PAPIRA,A MJENICA I EK SU SVAKAKO MEU NAJVANIJIM PAPIRIMA PO NAREDBI.PRIJENOS PRAVA IZ OVIH PAPIRA VRI SE INDOSAMENTOM.INDOSAMENT JE IZJAVA DOSADANJEG POVJERIOCA-KORISNIKA,UPISANA NA VRIJEDNOSNI PAPIR,KOJI ON PRENOSI SVOJE PRAVO IZ PAPIRA NA DRUGO LICE.DOSADANJI POVJERILAC-INDOSANT,A ONAJ NA KOGA PRENOSI-INDOSATAR

INDOSAMENTINDOSAMENT JE IZJAVA DOSADANJEG POVJERIOCA-KORISNIKA,UPISANA NA VRIJEDNOSNI PAPIR,KOJI ON PRENOSI SVOJE PRAVO IZ PAPIRA NA DRUGO LICE.DOSADANJI POVJERILAC-INDOSANT,A ONAJ NA KOGA PRENOSI-INDOSATAR.PUNI INDOSAMENT SADRI SVE ELEMENTE INDOSAMENTA.KOD BLANKO INDOSAMENTA STAVLJA SE SAMO POTPIS INDOSANTA,I TO NA POLEINI PAPIRA,A OSTALI ELEMENTI SE IZOSTAVLJAJU.INDOSAMENT NA DONOSIOCA IMAMO ONDA KADA SE U VRIJEDNOSNOM PAPIRU NA MJESTO INDOSATAR UPIE RIJE DONOSIOCU.INDOSAMENT NA DONOSIOCA VRIJEDI KAO BLANKO INDOSAMENT.

PAPIRI SLINI VRIJEDNOSNIM PAPIRIMALEGITIMACIONI PAPIRI SU IPRAVE IZ KOJIH ZA IMAOCA PROIZILAZI ODREENO PRAVO OD IZDAVAOCA TRAITI IZVRENJE NAZNAENE RADNJE.LEGITIMACIONI PAPIR MOE GLASITI NA IME-NPR.MJESENA AUTOBUSKA KARTA.LEGITIMACIONI ZNACI NISU ISPRAVE NEGO SAMO ZNACI NA KOJIMA JE UTISNU NEKI BROJ ILI DRUGA OZNAKA.TIPIAN PRIMJER LEGITIMACIONOG ZNAKA JE GARDEROBNI BROJ ILI POTVRDA O PREDAJI PRTLJAGA.

DUNIKA DOCNJAKAD DUNIK NEOPRAVDANO ODUGOVLAI SA ISPUNJENJEM SVOJE OBAVEZE ILI JE NE ISPUNI NA PRAVOM MJESTU,TADA ZA DRUGU STRANU-POVJERIOCA MOE NASTATI TETA.NAKNADU TAKO NASTALE TETE POVJERILAC MOE,POD ODREENIM USLOVIMA,ZAHTIJEVATI OD DUNIKA.KRIVICA JE BITAN ELEMENT I DUNIK JEU DOCNJI SAMO ONDA AKO MU SE ZAKANJENJE MOE STAVITI NA TERET.TAKVA DOCNJA NAZIVA SE SUBJEKTIVNIM ELEMENTOM.OBJEKTIVNA DOCNJA POSTOJI BEZ OBZIRA NA RAZLOG KOJI JE DOVEO DO ZAKANJENJA.KRIVICA NIJE BITAN ELEMENT.OBJEKTIVNA DOCNJA PREOVLAUJE U VAEIM ZAKONODAVSTVIMA,KAO I U NAEM.

PRAVNE POSLJEDICE DUNIKE DOCNJEDUNIK KOJI SE NALAZI U DOCNJI NE OSLOBAA SE SVOJE OBAVEZE.ON JE I DALJE DUAN ISPUNITI ONU INIDBU KOJA JE PREDMET OBLIGACIJE.TOKOM DOCNJE POJAAVA SE DUNIKOVA ODGOVORNOST PREMA POVJERIOCU I ZA SLUAJNU PROPAST STVARI.DUNIK ODGOVARA I ZA DJELIMINU ILI POTPUNU NEMOGUNOST ISPUNJENJA OBAVEZE I AKO TU NEMOGUNOST NIJE SKRIVIO,ALI JE ONA NASTUPILA POSLIJE NJ.DOLASKA U DOCNJU ZA KOJU ODGOVARA.KADA ZAKASNI SA ISPLATOM NOVANOG DUGA,TADA JE ON OBAVEZAN POVJERIOCU PLATITI I ZATEZNE KAMATE I TO BEZ OBZIRA JE LI POVJERILAC PRETRPIO TETU ZBOG DUNIKOVE DOCNJE.

PRESTANAK DUNIKE DOCNJEDUNIKA DOCNJA PRESTAJE ONDA KAD DUNIK PONUDI UREDNI ISPUNJENJE SVOJE OBAVEZE.DUNIK MORA PONUDITI I ISPUNJENJE SVIH OBAVEZA KOJE SU NASTALE ZBOG NJEGOVE DOCNJE.U TOM SLUAJU DOCNJA PRESTAJE ZA BUDUE VRIJEME,ALI NJENE DOTADANJE POSLJEDICE DUNIK MORA SNOSITI.OSIM DUNIKA,OBAVEZU MOE ISPUNITI I DRUGO LICE KOJE IMA PRAVNI INTERES ZA ISPUNJENJE DUNIKOVE OBAVEZE-JEMAC,ZALOGODAVAC.POVJERILAC JE DUAN PRIMITI ISPUNJENJE OBAVEZE I OD TIH LICA.AKO POVJERILAC ODBIJE PRIJEM OD TIH LICA,TADA ON PADA U POVJERILAKU DOCNJU,A DUNIKA DOCNJA PRESTAJE.

POVJERILAKA DOCNJAPOVJERILAC SE NALAZI U DOCNJI AKO BEZ OSNOVANOG RAZLOGA ODBIJE PRIMITI UREDNO ISPUNJENJE ILI GA SVOJIM PONAANJEM SPRIJEI.DA BI JEDNA OBAVEZA BILA UREDNO ISPUNJENA NAJEE JE POTREBNO I AKTIVNO UEE POVJERIOCA.NPR.OBAVEZA KUPCA JE DA PREUZME KUPLJENU STVAR.UKOLIKO POVJERILAC NESARAUJE KOD ISPUNJENJA OBAVEZE,TAD DUNIK NEE BITI OSLOBOEN OD SVOJE OBAVEZE ISPUNJENJE.KAD POVJERILAC NEOSNOVANO ODBIJA PRIJEM ISPUNJENJA ON SE NALAZI U DOCNJI I SNOSI SVE TETNE POSLJEDICE DOCNJE.KOD DVOSTRANO OBVEZNIH OBLIGACIJA POVJERILAC DOLAZI U DOCNJU I AKO ISTOVREMENO NE NUDI ISPUNJENJE.

PRETPOSTAVKE POVJERILAKE DOCNJEDA BI SE POVJERILAC NALAZI U DOCNJI,POTREBNO JE DA JE DUNIK OVLATEN NA ISPUNJENJE OBAVEZE,TJ.OBAVEZA KOJU ISPUNJAVA DUNIK MORA BITI DOSPJELA.ISPUNJENJE OBAVEZE DUNIK MORA UREDNO PONUDITI POVJERIOCU.DUNIK MORA BITI U STANJU NE SAMO PONUDITI NEGO I ZAITA ISPUNITI SVOJU OBAVEZU.AKO BI POVJERILAC DOKAZAO DA DUNIK U VRIJEME PONUDE NIJE BIO U MOGUNOSTI ISPUNITI SVOJU OBAVEZU,TADA SE POVJERILAC NE BI NALAZIO U DOCNJI.POVJERILAKA DOCNJA PRETPOSTAVLJA I ODBIJANJE POVJERIOCA DA PRIHVATI PONUENO ISPUNJENJE.POSTOJANJE POVJERIOEVE KRIVICE NIJE BITNO.

POSLJEDICE POVJERILAKE DOCNJEPOVJERILAKA DOCNJA NE DOVODI DO OSLOBOENJA DUNIKA OD NJEGOVE OBAVEZE,ALI PADANJEM POVJERIOCA U DOCNJU PRESTAJE DUNIKA DOCNJA.DUNIK ODGOVATA SAMO ZA TETU KOJU JE PROUZROKOVAO NAMJERNO.OD DANA POVJERILAKE DOCNJE PRESTAJU TEI I KAMATE.POVJERILAC JE OBAVEZAN NAKNADITI DUNIKU SVU TETU KOJU DUNIK TRPI ZBOG POVJERILAKE DOCNJE.ISTO TAKO,ON JE OBAVEZAN DUNIKU NAKNADITI TROKOVE,KOJI MU EVENTUALNO NASTANU,OKO UVANJA STVARI.

ZASTARJELOST POTRAIVANJAPOVJERILAC SVOJE POTRAIVANJE KOJE IMA PREMA DUNIKU MORA REALIZOVATI U ODREENOM VREMENSKOM PERIODU,JER U PROTIVNOM MOE SE DESITI DA PROTEKOM ZAKONOM ODREENOG VREMENA DUNIK USKRATI ISPUNJENJE OBAVEZE.AKO DUNIK ISPUNI ZASTARJELU NEE MOI ZAHTIJEVATI OD POVJERIOCA VRAANJE NAZAD ISPUNJENE OBAVEZE BEZ OBZIRA NA TO DA LI JE ZNAO ILI NIJE DA JE OBAVEZA ZASTARJELA.ZASTARJELOST JE I PRAVO DUNIKA DA POSLIJE PROTEKA ZAKONOM PREDVIENOG VREMENA USKRATI ISPUNJENJE KONKRETNE OBAVEZE.POTRAIVANJE JE MOGUE PRISILNO OSTVARITI SAMO AKO DUNIK NE ISTAKNE PRIGOVOR ZASTARJELOSTI.

OPI ROK ZASTARJELOSTIPREMA ZOO IZNOSI 5 GODINA,AKO ZAKONOM NIJE ODREEN NEKI DRUGI ROK.TO ZNAI AKO ZAKON NIJE ODREDIO ROK ZASTARJELOST IDREENOG POTRAIVANJA TO E POTRAIVANJE ZASTARJETI NAKON PROTEKA OPEG ZASTARNOG ROKA,TJ.NAKON PET GODINA.PREMA ZOO RS-A OPI ZASTARNI ROK IZNOSI 10 GODINA I PRIMJENJUJE SE NA OBLIGACIONE ODNOSE NASTALE PRIJE STUPANJA NA SNAGU IZMIJENJENOG ZAKKONA.ZA SLUAJ OSTAVLJANJA DUEG OPEG ZASTARNOG ROKA DAJE SE MOGUNOST POVJERIOCU DA U DUEM VREMENSKOM PERIODU(10 GODINA)MOE ZAHTIJEVATI ISPUNJENJE POTRAIVANJA.

POSEBNI ROKOVI ZASTARJELOSTIROKOVI ZASTARJELOSTI DUI OD OPEG ZASTARNOG ROKA-PREDVIENI SU U ZOO.KADA SE RADI O TETI PROUZROKOVANOJ KRIVINIM DJELIM,A ZA KRIVINO GONJENJE JE PREDVIEN DUI ROK ZASTARJELOST,ZAHTJEV ZA NAKNADU TETE PREMA ODGOVORNOM LICU ZASTARIJEVA KAD ISTEKNE VRIJEME ODREENO ZA ZASTARJELOST KRIVINOG GONJENJA.ZA POJEDINA POTRAIVANJA ZOO ODREDIO JE TROGODINJI ROK ZASTARJELOSTI.TAKVA POTRAIVANJA MOGU SE PODIJELITI U 4 GRUPE-POVREMENA,MEUSOBNA POTRAIVANJA IZ UGOVORA O PROMETU ROBE I POTRAIVANJE ZAKUPNINE I POTRAIVANJE NAKNADE TETE.

POVREMENA POTRAIVANJAZA 3 GODINE ZASTARIJEVAJU POTRAIVANJA POVREMENIH DAVANJA KOJA DOSPIJEVAJU GODINJE ILI U KRAIM ODREENIM RAZMACIMA VREMENA,PA BIO DA SE RADI O SPOREDNIM POVREMENIM POTRAIVANJIMA KOJIMA SE ISCRPLJUJE SAMO PRAVO.POTRAIVANJA KAMATA,ODNOSNO IZDRAVANJA U ZOO SU NAVEDENA SAMO PRIMJERA RADI.ISTI ZASTARNI ROK OD TRI GODINE VAI I ZA ANUITETE,TJ.POVREMENA DAVANJA KOJIMA SE U JEDNAKIM POVREMENIM IZNOSIMA OTPLAUJU GLAVNICA I KAMATE.TO NE VRIJEDI ZA OTPLATE U OBROCIMA I DRUGA DJELIMINA ISPUNJENJA.

MEUSOBNA POTRAIVANJA IZ UGOVORA O PROMETU ROBE I USLUGAPREMA TOO MEUSOBNA POTRAIVANJA DRUTVENIH PRAVNIH LICA NASTALIH NA OSNOVU UGOVORA O PROMETU ROBA I USLUGA,KAO I POTRAIVANJA NAKNADE ZA IZDATKE UINJENJE U VEZI S TIM UGOVORIMA,ZASTARIJEVAJU ZA 3 GODINE.ITNO JE DA SU OBJE STRANE DRUTVENO PRAVNA LICA,A NE DA JE TAKVO SAMO JEDNO LICE.SUDSKA PRAKSA U POGLEDU LICA NA KOJA SE ODNOSI TROGODINJI ROK NIJE JEDINSTVENA I NEMA RAZLOGA DA SE ZA POJEDINE PRIVREDNE SUBJEKTE ODREUJE JEDAN A ZA DRUGE NEKI DRUGI ROK ZASTARJELOSTI.

POTRAIVANJE ZAKUPNINEPREMA ZOO POTRAIVANJE ZAKUPNINE ZASTARIJEVA ZA TRI GODINE BEZ OBZIRA DA LI SE PLAA POVREMENO ILI U JEDNOM UKUPNOM IZNOSU.NIJE VANO DA LI SE PLAA ZAKUPNINA ZA UPOTREBU I KORITENJE POKRETNE ILI NEPOKRETNE STVARU,TE DA LI SU UGOVARAI PRAVNA ILI FIZIKA LICA.ZAKUPNINA SE NAJEE JAVLJA KAO POVREMENO DAVANJE,ALI JE ZASTARJELOST POTRAIVANJA ZAKUPNINE REGULISANO U POSEBNOM LANU.KADA NE BI POSTOJAO POSEBAN PROPIS TADA BI POTRAIVANJE ZAKUPNINE KOJA JE UGOVORENA U POVREMENIM DAVANJIMA ZASTARIJEVALO ZA TRI GODINE.DVOSTRUKI ROK ZASTARJELOSTI POTRAIVANJA BI BIO 5 GODINA U OPE ZASTARNOM ROKU.

POTRAIVANJE NAKNADE TETESUBJEKTIVNI ZASTARNI ROK IZNOSI 3 GODINE I TAJ ROK POINJE TEI OD MOMENTA KAD JE OTEENIK DOZNAO ZA TETU I ZA LICE KOJE JE TU TETU UINILO.OD MOMENTA NASTANKA TETE,KAO OBJEKTIVNE INJENICE POINJE TEI OBJEKTIVNI ROK ZASTARJELOSTI I ON IZNOSI 5 GODINA.AKO JE TETA NASTALA POVREDOM UGOVORNE OBAVEZE-UGOVORNA ODGOVORNOST POTRAIVANJE NAKNADE ZA TAKO NASTALU TETU ZASTARIJEVA NAKON VREMENA ODREENOG ZA ZASTARIJEVANJE TE OBAVEZE.ZASTARJELOST NAKNADE TETE NASTALE POVREDOM UGOVORA MOE ZASTARITI I ZA KRAI ALI I DUI PERIOD ZASTARJELOSTI.

JEDNOGODINJI ROK ZASTARJELOSTIPOTRAIVANJE NAKNADE OD DOMAINSTAVA ZA ISPORUENU ELEKTRINU I TOPLOTNU ENERGIJU,PLIN,VODU ITD.-POTRAIVANJA RADIO I TELEVIZIJSKE PRETPLATE.POTRAIVANJE POTE,TELEGRAFA I TELEFONA ZA UPOTREBU TELEFONA I POTANSKIH PREGRADAKA KAO I DRUGA NJIHOVA POTRAIVANJA KOJA SE NAPLAUJU U TROMJESENIM ILI KRAIM ROKOVIMA-POTRAIVANJE PRETPLATE NA POVREMENE PUBLIKACIJE,RAUNAJUI OD ISTEKA VREMENA NA KOJE JE PUBLIKACIJA NARUENA.ZASTARIJEVANJE TEE IAKO SU ISPORUKE ILI USLUGE PRODUENE.

ROKOVI ZASTARJELOSTI KOD UGOVORA O OSIGURANJUROK ZASTARJELOSTI JE RAZLILIT KOD UGOVORA O OSIGURANJU IVOTA I DRUGIH UGOVORA O OSIGURANJU-OSIGURANJE IMOVINE,OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI I OSIGURANJE OD NESRETNOG SLUAJA.ZASTARJELOST POTRAIVANJA KOD UGOVORA O OSIGURANJU JE 5 GODINA A OSTALIH 3 GODINE.AKO ZAINTERESIRANO LICE DOKAE DA DO ODREENOG DANA NIJE ZNALO DA SE OSIGURANI SLUAJ DOGODIO,ZASTARIJEVANJE POINJE TEI OD DANA KAD JE ZA TO SAZNALO A U SVAKOM SLUAJU POTRAIVANJE ZASTARIJEVA U OBJEKTIVNOM ROKU OD 10 GODINA KOD OSIGURANJA IVOTA,ODNOSNO 5 GODINA KOD OSTALIH OSIGURANJA.

ZASTOJ ZASTARIJEVANJAPREDSTAVLJA ODSTUPANJE OD OPEG PRAVILA PO KOJEM ZASTARJELOST POINJE TEI PRVOG DANA POSLIJE DANA KAD JE POVJERILAC IMAO PRAVO ZAHTIJEVATI ISPUNJENJE DUNIKOVE OBAVEZE.O ZASTOJU ZASTARIJEVANJA GOVORI SE KADA ZBOG NEKIH ZAKONOM PREDVIENIH INJENICA ZASTARIJEVANJE NE MOE TEI.ZASTARIJEVANJE NE TEE IZMEU BRANIH DRUGOVA,RODITELJA I DJECE,TIENIKA I NJEGOVOG STAROCA I IZMEU DVA LICA KOJA IVE U VANBRANOJ ZAJEDNICI.RAZLOZI SUBJEKTIVNE NARAVI SU ZA VRIJEME MOBILIZACIJE I U POGLEDU POTRAIVANJA KOJA IMAJU LICA ZAPOSLENA U TUEM DOMAINSTVU.

PREKID ZASTARIJEVANJAMOGUE JE DA VE ZAPOETO ZASTARIJEVANJE POTPUNO PRESTANE.U TOM SE SLUAJU GOVORI O PREKIDU ZASTARIJEVANJA I TADA SE VRIJEME PRIJE PREKIDA ZASTARIJEVANJA NE URAUNAVA.PRESTANKOM OKOLNOSTI KOJE DOVODE DO PREKIDA,ZASTARIJEVANJE POINJE TEI IZNOVA.ZASTARIJEVANJE SE PREKIDA KAD DUNIK PRIZNA DUG.ZA PRIZNANJE DUGA NIJE POTREBNA BILO KAKVA FORMA.DOVOLJNA JE JEDNOSTRANA RADNJA DUNIKA.TA RADNJA NIJE PRAVNI POSAO I ONA MOE BITI KONKLUDENTNA RADNJA,NPR.PLAANJE KAMATE,DAVANJE ZALOGE,JEMSTVO I SL.

ZASTARJELOST I PREKLUZIJAPREKLUZIVNI ILI ZAKONSKI ROKOVI SU TAKVI ROKOVI IJE JE TRAJANJE ZAKON JASNO ODREDIO I NAKON PROTEKA TOG ROKA TITULAR PRAVA GUBI TO PRAVO.NAKON ISTEKA PREKLUZIVNOG ROKA NASTUPA POTPUNI GUBITAK PRAVA,DOK SE KOD ZASTARJELOSTI GUBI SAMO PRAVO NA TUBU.KOD PREKLUZIVNIH ROKOVA NEMA ZASTOJA NITI PREKIDA ZASTARJELOSTI.TO ZNAI DA NA DUINU I TOK PREKLUZIVNIH ROKOVA NITA NE MOE UTICATI.NA PREKLUZIVNE ROKOVE SUD PAZI PO SLUBENOJ DUNOSTI I NA NJIH SE TUENI NE MORA POZIVATI U ZATITI SVOJIH PRAVA.AKO DUNIK ISPUNI ZASTARJELU OBAVEZU NE MOE ISPUNJENO TRAITI NAZAD.

PROMJENA SUBJEKATA OBLIGACIJEPRAVA I OBAVEZE POVJERIOCA I DUNIKA SE MOGU ODVOJITI OD NJIHOVE LINOSTI.RAZLOZI ZBOG KOJIH POVJERILAC USTUPA SVOJE POTRAIVANJE MOGU BITI RAZLIITI.U NAEM PRAVU JE OVO MOGUE.NAJEE JE UGOVOR TAJ KOJIM SE MIJENJA LINOST STRANE.UGOVORNA PROMJENA POVJERIOCA OSTVARUJE SE PUTEM CESIJE,A DUNIKA UGOVOROM O PREUZIMANJU DUGA ILI ASIGNACIJI.PRAVNI OSNOV PROMJENE SUBJEKATA JE ZAKON.UINAK SE MOE PROIZVESTI I ODLUKOM SUDA.PROMJENU SUBJEKATA MOGUE JE POSTII I JEDNOSTRANOM IZJAVOM VOLJE.U SLUAJU SMRTI POVJERIOCA NASLJEDNICI ULAZE U OBLIGACIONI ODNOS UMRLOG.

CESIJAUSTUPANJE POTRAIVANJA JE PR.POSAO,ODNOSNO UGOVOR IZMEU STAROG I NOVOG POVJERIOCA KOJIM DOTADANJI POVJERILAC PRENOSI POTRAIVANJE KOJE ON IMA PREMA DUNIKU NA NOVOG POVJERIOCA.DOTADANJI POVJERILAC JE CEDENT A NOVI CESIONAR.DUNIK JE CESUS.ZOO REGULIRA DA POVJERILAC MOE UGOVOROM ZAKLJUENIM SA TREIM PRENIJETI NA OVOGA SVOJE POTRAIVANJE.CESIJA NAJEE NASTAJE UGOVOROM KOJIM CEDENT SVOJE OTUIVO POTRAIVANJE KOJE IMA PREMA CESUSU PRENOSI NA CESIONARA.NA JEMCA KOJI JE NAMIRIO POVJERIOEVO POTRAIVANJE PRELAZI TO NAMIRENO POTRAIVANJE.

PREDMET USTUPANJAJE ODREENO POTRAIVANJE A NE CJELOKUPAN OBLIGACIONI ODNOS IZ KOJEG JE PROIZALO TO POTRAIVANJE.MOGUE JE USTUPITI SVAKO POTRAIVANJE.PRENOSIVOST PROIZILAZI IZ SAMOG POJMA POTRAIVANJA.PRENOSIVOST POTRAIVANJA SE PRETPOSTAVLJA,A ZABRANA PRENOSA PREDSTAVLJA IZUZETAK.PREDMET USTUPANJA MOGU BITI DOSPJELA I NEDOSPJELA POTRAIVANJA.CEDIRATI SE MOGU USLOVNA PA I BUDUA POTRAIVANJA.U INTERESU PRAVNE SIGURNOSTI MORA BITI JASNO DA LI I U KOM OBIMU JEDNO POTRAIVANJE JO UVIJEK PRIPADA STAROM POVJERIOCU.

USTUPANJE BUDUIH POTRAIVANJABUDUA SE POTRAIVANJA MOGU USTUPATI UKOLIKO ONA NISU IZUZETA OD USTUPANJA,ODNOSNO UKOLIKO NE POTPADAJU POD ZABRANU USTUPANJA.OVDJE VAE OPA PRAVILA USTUPANJA,GDJE POSEBNU VANOST IMA ODREENOST ODNOSNO ODREDIVOST USTUPANJA.USTUPANJE BUDUEG POTRAIVANJA JE POSEBNO PRAVO RASPOLAGANJA O JO NEPOSTOJEEM PRAVU.TAKVO USTUPLJENO POTRAIVANJE MOE ELJENO DEJSTVO PROIZVESTI TEK ONDA KAD TO PRAVO I NASTANE.DOVOLJNO JE NAVESTI PRAVNE OSNOVE NASTANKA BUDUEG POTRAIVANJA I OPIS STVARI IZ KOJIH SE CRPI TO PRAVO.

PREDMET USTUPANJAJE ODREENO POTRAIVANJE,A NE SJELOKUPAN OBLIGACIONI ODNOS IZ KOJEG JE PROIZALO TO POTRAIVANJE.UKOLIKO PRODAVAC TREEM LICU USTUPI SVOJE PRAVO DA OD KUPCA POTRAUJE ISPLATU CIJENE,ON MU NIJE USTUPIO SVOJ POLOAJ PRODAVCA.PRENOSIVOST PROIZILAZI IZ SAMOG POJMA POTRAIVANJA USVOJENOG U MODERNOJ PRAVNOJ NAUCI.PRENOSIVOST POTRAIVANJA SE PRETPOSTAVLJA,A ZABRANA PRENOSA PREDSTAVLJA IZUZETAK.PREDMET SPORAZUMA O USTUPANJU MOGU BITI DOSPJELA I NEDOSPJELA POTRAIVANJA,BEZ OBZIRA NA OSNOV IZ KOGA POTIU.CEDIRATI SE MOGU USLOVA I BUDUA POTRAIVANJA.

USTUPANJE BUDUIH POTRAIVANJABUDUA SE POTRAIVANJA MOGU USTUPATI UKOLIKO ONA NISU IZUZETA OD USTUPANJA,ODNOSNO UKOLIKO NE POTPADAJU POD ZABRANU USTUPANJA,PREDVIENU ZOO.ZA USTUPANJE BUDUIH POTRAIVANJA VAE OPA PRAVILA USTUPANJA,GDJE POSEBNU VANOST IMA ODREENOST,ODNOSNO ODREDIVOST USTUPANJA.U PRAKSI JE EST SLUAJ DA SE USTUPAJU BUDUA POTRAIVANJA,A PRAVNA TEORIJA STOJI NA STANOVITU DA U VRIJEME USTUPANJA NE MORA POSTOJATI AK NI PRAVNI OSNOV NEGO JE DOVOLJNO DA SE BUDUE POTRAIVANJE JAVLJA KAO VJEROVATNO.

DJELIMINO USTUPANJEJE DOPUTENO UKOLIKO JE TO POTRAIVANJE DJELJIVO I AKO GA STRANE SPORAZUMOM NISU ISKLJUILE OD PRENOSA.DJELIMINO USTUPANJE IMA ZA POSLJEDICU DA DUNIK IMA VIE POVJERILACA.OBZIROM A JE BROJ POVJERILACA PREMA DUNIKU POVEAN,A POTRAIVANJE JE ISTO TO ZNAI DA SVAKI OD POVJERILACA IMA PRAVO DA POTRAUJE SAMO DIO UKUPNOG DUGA.ZBIR POTRAIVANJA SVIH POVJERILACA PREDSTAVLJAO BI PRVOBITNI DUG.DUNIK MOE SVOJU OBAVEZU,ISPUNITI ONOM POVJERIOCU KOJEM ON ELI JER SU PRAVA POVJERILACA NEZAVISNA JEDNA OD DRUGIH.

POTRAIVANJE IZ DVOSTRANO OBVEZNIH UGOVORASTRANKE U DVOSTRANOOBVEZNIM PRAVNIM POSLOVIMA IMAJU NE SAMO PRAVA NEGO I OBAVEZE.PRAVNA DOKTRINA JE JEDINSTVENA U TOME DA E U SLUAJU NEISPUNJENJA OBAVEZE PREMA CESUSU IZ DVOSTRANOOBVEZNOG POSLA CEDENT BITI ODGOVORAN,JER JE ON UGOVORNA STRANA IZ TOG POSLA.

FORMA UGOVORA O CESIJIUGOVOR O CESIJI JE NEFORMALAN.ZA NASTANAK OVOG UGOVORA DOVOLJNA JE SAGLASNOST VOLJA UGOVORNIH STRANA O CESIJI,BEZ IKAKVOG POSEBNOG AKTA.ZOO NE ZAHTIJEVA POSEBNU FORMU ZA OVAJ UGOVOR.CESIJA E BITI FORMALNA U SLUAJU KADA JE ZA PRAVNI POSAO KOJI INI,OSNOV USTUPANJA POTREBNA ODREENA FORMA.CEDENT I CESUS MOGU UGOVORITI DA SE ZA SVAKO USTUPANJE PRAVA PROIZALOG IZ OSNOVNOG POSLA TRAI ODREENA FORMA.PRILIKOM PRENOSA POTRAIVANJA IZ TOG POSLA MORA SE UDOVOLJITI ZAHTJEVIMA UGOVORENE FORME.OVAJ NAIN OBJANJAVA SE PRINCIPIM SLOBODE UGOVARANJA.

ZABRANA USTUPANJA-POTRAIVANJA IJI JE PRENOS ZABRANJEN ZAKONOM-DRUGI ZAKONI MOGU ISTO TAKO ZABRANITI PRENOS POTRAIVANJA U PODRUJU KOJE TI ZAKONI REGULIRAJU-POTRAIVANJA KOJA SE VEZANA ZA LINOST POVJERIOCA(CEDENTA)-POTRAIVANJA KOJA SE PO SVOJOJ PRIRODI PROTIVE PRENOENJU NA DRUGOGA-POTRAIVANJA IJI JE PRENOS UGOVOROM ISKLJUEN.STRANE JEDNOG OBLIGACIONO-PRAVNOG ODNOSA IMAJU SLOBODU UGOVARANJA TAKO DA SVE ONO TO IM ZAKONOM NIJE ZABRANJENO,ONE MOGU SLOBODNO UGOVORITI.

PRELAZ SPOREDNIH PRAVASPOREDNA PRAVA DOPUNJAVAJU I OSIGURAVAJU GLAVNO POTRAIVANJE,ODNOSNO GLAVNU OBAVEZU.SPOREDNO PRAVO DIJELI SUDBINU GLAVNOG POTRAIVANJA.CESIJA JE DERIVATIVAN NAIN STICANJA PRAVA.CESIONAR SVOJE PRAVO IZVODI IZ CEDENTOVOG PRAVA.U ZOO SE POMINJU PRAVO PRVENSTVENE NAPLATE,ZALOGA,HIPOTEKA,PRAVA IZ UGOVORA SA JEMCEM I SL.ZALOENA STVAR SE MOE PREDATI CESIONARU SAMO UKOLIKO ZALOGODAVAC NA TO PRISTANE.UKOLIKO ZALOGODAVAC NE PRISTANE,STVAR OSTAJE KOD CEDENTA,KOJI JE UVA ZA RAUN CESIONARA.

OBAVJETENJE DUNIKA O CESIJIDA BI CESIJA DJELOVALA I PREMA TREEM LICU,U OVOM SLUAJU PREMA DUNIKU-CESUSU,ON O CESIJI MORA BITI OBAVJETEN.AKO DUNIK NE ZNA ZA CESIJU ON SVOGA POVJERIOCA SMATRA CEDENTOM.CESIJA JE SPORAZUM SAMO IZMEU DVIJE STRANE,CEDENTA I CESIONARA.CESUS NE SUDJELUJE PRI ZAKLJUENJU UGOVORA O CESIJI.NIJE POTREBAN NI NJEGOV PRISTANAK.CEDENT PRENOSI POTRAIVANJE KOJE ON IMA PREMA CESUSU.DA BI CESIJA DJELOVALA I PREMA CESUSU,ON O ISTOJ MORA BITI OBAVJETEN.CEDENT NOSI TERET DOKAZA DA JE CESUS OBAVIJETEN O CESIJI,A UKOLIKO TO NE MOE DOKAZATI,ODGOVORAN JE ZA TETU.

ZATITA DUNIKA(CESUSA)ZAKLJUENJEM UGOVORA O CESIJI,CESIONAR STUPA NA CEDENTOVO MJESTO POVJERIOCA U OBLIGACIONO-PRAVNOM ODNOSU.CESIONAR ZADRAVA SVA PRAVA KOJA JE IMAO CEDENT,A DUNIKOV POLOAJ NAKON IZVRENE CESIJE OSTAJE ISTI.DUNIK CESIJOM NE MOE BITI DOVEDEN U LOIJI POLOAJ.U ZOO JE PROPISANO DA SE CESUS OSLOBAA SVOJE OBAVEZE UKOLIKO ON TU OBAVEZU ISPUNI CEDENTU I TO PRIJE OBAVIJESTI O CESIJI.KADA DUNIK SVOJU OBAVEZU,U NEZNANJU O CESIJI ISPUNI CEDENTU,ON ISPUNJAVA OBAVEZU NEKOME KO VIE NIJE NJEGOV POVJERILAC.ZAKLJUENJEM UGOVORA CEDENT NIJE VIE POVJERILAC.

PREBIJANJE POTRAIVANJA KAO ZATITA DUNIKAU ZOO JE PROPISANA MOGUNOST PREBIJANJA SA USTUPLJENIM POTRAIVANJEM.PREBIJANJE JE JEDAN OD NAINA PRESTANKA OBAVEZE I TO TAKO TO SE DVIJE UZAJAMNO JEDNORODNE OBLIGACIJE PREBIJAJU JEDNA ZA DRUGU.ZA CESUSA JE VEOMA BITAN MOMENT OBAVJETENJA O CESIJI.OD TOG MOMENTA ZA CESUSA POVJERILAC NIJE VIE CEDENT NEGO CESIONAR.UKOLIKO JE CESUS PRIJE CESIJE IMAO POTRAIVANJE PREMA CEDENTU,I TO JE MOGAO PREBITI SA CEDENTOVIM POTRAIVANJEM,OSTAJE MU MOGUNOST DA SADA CESIONARU ISTAKNE TAJ PRIGOVOR.TIME SE ELI ZATITI CESUS,KOJI JE VE IMAO JEDNO VALJANO POTRAIVANJE PREMA POVJERIOCU.

VIESTRUKO USTUPANJEZAKLJUENJEM UGOVORA O CESIJI,CEDENT NEMA VIE NIKAKVIH PRAVA PREMA CESUSU.PRAVILO JE DA CEDENT SVOJE POTRAIVANJE MOE SAMO JEDANPUT USTUPIUI,A NOVO USTUPANJE OD STRANE CEDENTA NA DRUGOG POVJERIOCA JE BEZ PRAVNOG DEJSTVA.U ZOO JE USVOJENO RJEENJE DA KAD POVJERILAC ISTO POTRAIVANJE USTUPI RAZNIM LICIMA,POTRAIVANJE PRIPADA ONOM CESIONARU O KOME JE CEDENT PRVO OBAVIJESTIO DUNIKA,ODNOSNO ONOM CESIONARU KOJI SE PRVI JAVIO DUNIKU.KOD VIESTRUKOG USTUPANJA MORAMO RAZLIKOVATI JE LI DUNIK ZNAO ZA TAKVO USTUPANJE.

ODNOS CEDENTA I CESIONARAUGOVOROM O CESIJI CEDEN I CESIONAR UREUJU MEUSOBNE ODNOSE,JER SU SAMO ONI UGOVORNE STRANE.TIM UGOVOROM SE MOGU REGULIRATI I PITANJA KOJE SE TIU CEDENTOVE ODGOVORNOSTI ZA USTUPLJENO POTRAIVANJE,PREDAJI DOKAZA O IZVRENOM USTUPANJU I SL.CEDEN JE DUAN PREDATI CESIONARU OBVEZNICU ILI DRUGU ISPRAVU O DUGU.AKO CEDENT PRENOSI NA CESIONARA SAMO DIO POTRAIVANJA,ON MU JE OBAVEZAN PREDATI OVJERENI PREPIS OBVEZNICE ILI DRUGE ISPRAVE KOJOM SE DOKAZUJE POSTOJANJE USTUPLJENOG POTRAIVANJA.

ODGOVORNOST ZA POSTOJANJE POTRAIVANJAZA ODNOSE CEDENTA I CESIONARA ZNAAJNO JE DA LI JE USTUPANJE IZVRENO SA NAKNADOM ILI BEZ.AKO JE USTUPANJE POTRAIVANJA BEZ NAKNADE,CEDENT NIJE ODGOVORAN ZA POSTOJANJE NITI ZA NAPLATIVOST POTRAIVANJA.AKO JE POTRAIVANJE USTUPLJENO UGOVOROM SA NAKNADOM CEDENT ODGOVARA ZA POSTOJANJE POTRAIVANJA.TO ZNAI DA CEDENT GARANTUJE CESIONARU DA JE POTRAIVANJE ISTINITO I PUNOVANO.CEDENT GARANTUJE DA POTRAIVANJE POSTOJI U MOMENTU CESIJE.

ODGOVORNOST ZA NAPLATIVOSTPOTREBNO JE DA JE NENAPLATIVOST POTRAIVANJA POSTOJALA VE U MOMENTU ZAKLJUENJA CESIJE,TO ZNAI DA ZA KASNIJE NASTALU NENAPLATIVOST CEDENT NE ODGOVARA,NPR.AKO JE DUNIK NAKON CESIJE POSTAO INSOLVENTAN I DA U VRIJEME USTUPANJA POTRAIVANJA CESIONAR NIJE ZNAO ZA POSTOJANJE NEDOSTATAKA,ODNOSNO CESIONAR NIJE ZNAO DA NEE MOI NAPLATITI POTRAIVANJE.

USTUPANJE UMJESTO ISPUNJENJADAJE SE MOGUNOST DUNIKU DA ON U SPORAZUMU SA POVJERIOCE,MOE POVJERIOCU UMJESTO DUGOVANE OBAVEZE ISPUNITI NEKU DRUGU.ZOO JE ODREDIO DA DUNIK(CEDENT)UMJESTO ISPUNJENJA SVOJE OBAVEZE MOE USTUPITI SVOME POVJERIOCU(CESIONARU)POTRAIVANJE KOJE ON IMA PREMA TREOJ OSOBI.CEDENT U TOM SLUAJU PRENOSI NA CESIONARA SVOJE POTRAIVANJE PREMA TREOJ OSOBI.TO USTUPANJE SE VRI PUTEM UGOVORA IZMEU CEDENTA I CESIONARA.OVAJ OBLIK CESIJE ZAPRAVO PREDSTAVLJA JEDAN OD SLUAJEVA ZAMJENE ISPUNJENJA.SVRHA USTUPANJA JESTE DA SE CEDENT OSLOBODI OBAVEZE PREMA CESIONARU.

USTUPANJE RADI NAPLAIVANJAJE POSEBAN SLUAJ CESIJE,GDJE CEDENT USTUPA SVOME POVJERIOCU-CESIONARU NEKO SVOJE POTRAIVANJE RADI TOGA DA CESIONAR,A NE CEDENT,NAPLATI TO POTRAIVANJE OD DUNIKA.INOM USTUPANJA RADI NAPLAIVANJA CEDENTOVA OBAVEZA PREMA CESIONARU SE NE GASI NITI SE SMANJUJE ZA IZNOS USTUPLJENOG POTRAIVANJA,NEGO TEK ONDA KAD CESIONAR NAPLATI USTUPLJENO POTRAIVANJE.OVDJE DUNIK IMA POSEBAN POLOAJ TO SE TIE ISPUNJENJA SVOJE OBAVEZE U ODNOSU NA REDOVNU CESIJU.CESUS MOE SVOJU OBAVEZU I POSLIJE OBAVJETENJA O CESIJI ISPUNITI PO SVOME IZBORU ILI CEDENTU ILI CESIONARU.

USTUPANJE RADI OBEZBJEENJASLUI OSIGURANJU POTRAIVANJA KOJE CESIONAR IMA PREMA CEDENTU PO NEKOM DRUGOM PRAVNOM OSNOVU.OVDJE JE CEDENT CESIONAROV DUNIK I NAMJERAVA SVOJU OBAVEZU ISPUNITI ONAKO KAKO ONA GLASI.CEDENT PRENOSI NA NJ.SVOJE POTRAIVANJE PREMA TREOJ OSOBI I TAKO MU PRUA OSIGURANJE.AKO USTUPLJENO POTRAIVANJE SLUI OBEZBJEENJU NEKOG DRUGOG POTRAIVANJA,CESIONAR BI MOGAO NAPLATITI USTUPLJENO POTRAIVANJE TEK AKO CEDENT NE ISPUNI SVOJU OBAVEZU PREMA NJEMU.AKO CEDENT NE PLATI SVOJ DUG CESIONARU,CESIONAR IMA PRAVO NAMIRITI SE IZ USTUPLJENOG POTRAIVANJA.

PROMJENA DUNIKAPROMJENA POVJERIOCA OBAVLJA SE PUTEM CESIJE ILI USTUPANJA POTRAIVANJA,A PROMJENA DUNIKA MOGUA JE NA VIE NAINA:PREUZIMANJEM DUGA,PRISTUPANJE DUGA I PREUZIMANJE ISPUNENJA.PROMJENA DUNIKA OSTVARUJE SE PUTEM UGOVORA ZAINTERESIRANIH LICA ILI NA OSNOVU ZAKONA.ZOO JE REGULIRAO SAMO SITUACIJU KADA SE PROMJENA DUNIKA OBLIGACIJE POSTIE UGOVOROM ZAINTERSIRANIH STRANA.UGOVORNOM PROMJENOM DUNIKA SADRAJ OBLIGACIJE OSTAJE ISTI,A SAMO SE MIJENJA LINOST DUNIKA.

PREUZIMANJE DUGAUGOVOR IZMEU DUNIKA I TREEG LICA KOJIM TREE LICE NA SEBE PREUZIMA DUNIKOVU OBAVEZU.ZOO OVO LICE NAZIVA PREUZIMAOCEM.DA BI SPORAZUM O PREUZIMANJU DUGA PROIZVODIO PRAVNO DEJSTVO,POTREBNO JE DA NA NJEGA POVJERILAC DA SVOJU SAGLASNOST.PREUZIMANJEM DUGA OBAVEZA U CJELOSTI PRELAZI NA PREUZIMAOCA,A DUNIK SE U CJELOSTI NJE OSLOBAA.POVJERILAC OSTAJE ISTO LICE KOJE JE BILO I PRIJE ZAKLJUENJA UGOVORA.POVJERIOCU NIJE SVEJEDNO KO MU JE NOVI DUNIK.ZAKONOM NIJE UTVRENO KAD POVJERILAC MOE DATI SVOJU SAGLASNOST NA UGOVOR O PREUZIMANJU DUGA.

SPOREDNA PRAVAPOVJERIOCU STOJE NA RASPOLAGANJU SVA SREDSTVA ZATITE U OSTVARIVANJU NJEGOVIH PRAVA.SPOREDNA PRAVA TRETIRAJU SE KAO AKCESORNA PRAVA.KAD NEKO LICE JEMI ZA OBAVEZU DUNIKA,PRETPOSTAVLJA SE DA ONO SVOJ PRISTANAK KAO JEMAC DAJE ZA KONKRETNOG DUNIKA,A NE ZA NEKOG DRUGOG,TAKO DA JEMSTVO PRESTAJE U SLUAJU PREUZIMANJA DUGA.UKOLIKO JE ZALOGU DAO DUNIK,ZALOGA OSTAJE I NAKON PROMJENE DUNIKA.UKOLIKO JE ZALOGODAVAC TREE LICE,TADA ZALOGA SA PROMJENOM DUNIKA PRESTAJE I ZALOGODAVAC NE ODGOVARA ZA ISPUNJENJE OBAVEZE OD STRANE PREUZIMAOCA.

SLUAJ KADA JE DUG OBEZBJEEN HIPOTEKOMKAD VLASNIK NEPOKRETNOSTI KOJA JE OPTEREENA HIPOTEKOM,RADI OBEZBJEENJA NEKOG SVOG DUGA,PRODA SVOJU NEPOKRETNOST TREEM LICU I NA OVOGA PRENESE TU NEPOKRETNOST,OD TOG MOMENTA HIPOTEKARNI POVJERILAC UMJESTO JEDNOG IMA DVA DUNIKA-STARI DUNIK KAO LINI DUNIK I NOVI DUNIK,TJ.TREE LICE KOJE JE POSTALO VLASNIK NEKRETNINE.UKOLIKO SE STARI VLASNIK NEKRETNINE ELI OSLOBODITI SVOG DUGA,ON MORA BITI U PISMENOJ FORMI.POVJERILAC MOE PRIHVATITI ILI ODBITI PREUZIMANJE TOG DUGA.UKOLIKO PRIHVATI ONDA MU JE ODGOVORAN SAMO NOVI VLASNIK NEKRETNINE,A STARI SE OSLOBAA OBAVEZE.

PRISTUPANJE DUGUUGOVOR KOJIM SE TREE LICE OBAVEZUJE POVJERIOCU DA E ISPUNITI DUNIKOVU OBAVEZU.TAJ UGOVOR SE ZAKLJUUJE IZMEU POVJERIOCA I TREEG,BEZ SUDJELOVANJA DUNIKA.TREE LICE SE OBAVEZUJE POVJERIOCU DA E MU ISPUNITI CJELOKUPAN DUG ILI SAMO JEDAN NJEGOV DIO.DUNIK SE NE MOE PROTIVITI NI ISPUNJENJU DUGA OD STRANE TREEG.PRAVNA POSLJEDICA ZAKLJUENJA OVOG UGOVORA JE TA DA SU DUNIK I TREE LICE,NEZAVISNO JEDAN OD DRUGOGA,OBAVEZNI POVJERIOCU ISPUNITI OBAVEZU.POVJERILAC MOE PRIMITI ISPUNJENJE SAMO OD JEDNOG LICA,BILO OD STAROG DUNIKA ILI TREEG LICA KOJE JE S NJIM ZAKLJUILO UGOVOR.

PREUZIMANJE ISPUNJENJADOLAZI UGOVOROM IZMEU DUNIKA I TREEG KOJIM TREI PREUZIMA OBAVEZU DA UMJESTO DUNIKA ISPUNI DUNI INIDBU.PROIZVODI PRAVNE UINKE SAMO IZMEU UGOVORNIH STRANA-DUNIKA I TREEG LICA.POVJERILAC NE STIE NIKAKVA NOVA PRAVA,NJEGOV DUNIK I DALJE OSTAJE GLAVNI DUNIK I ON MOE SAMO OD NJEGA TRAITI ISPUNJENJE OBAVEZE.DOSADANJI DUNIK STIE ODREENA PRAVA PREMA TREEM LICU,KOJE ISTOVREMENO IMA OBAVEZE PREMA DUNIKU.DUNIK IMA PRAVO OD TREEG ZAHTIJEVATI DA OVAJ POVJERILAC UREDNO ISPUNI DUNIKOV DUG.TREE LICE ODGOVARA DUNIKU AKO NEBLAGOVREMENO ISPUNI OBAVEZE.

USTUPANJE UGOVORAPRAVNI POSAO KOJIM JEDNA UGOVORNA STRANA U DVOSTRANOM UGOVORU USTUPA TREEM LICU CJELOKUPNU PRAVNU POZICIJU,POD USLOVOM DA NA TO PRISTANE DRUGA UGOVORNA STRANA.USTUPILAC PRENOSI NA TREE LICE-PRIMAOCA SVA SVOJA POTRAIVANJA I DUGOVANJA IZ JEDNOG OBLIGACIONOG ODNOSA.OSTVARUJE SE SPORAZUMOM IZMEU USTUPIOCA I PRIMAOCA,AKO NA TAJ SPORAZUM PRISTANE DRUGA UGOVORNA STRANA IZ PRVOBITNOG UGOVORA.OVDJE SE NE DIRA U IDENTITET PRVOBITNOG OBLIGACIONOG ODNOSA.ZOO REGULIRA DA JE OVO USTUPANJE MOGUE SAMO NA OSNOVU UGOVORA ZAINTERESIRANIH STRANA.

PRETPOSTAVKE ZA VALJANOST USTUPANJA UGOVORA-SPORAZUM O USTUPANJU UGOVORA-PREDMET SPORAZUMA O USTUPANJU UGOVORA(USTUPILAC USTUPA PRIMAOCU SVOJA PRAVA I OBAVEZE)-DVOSTRANO OBAVEZAN UGOVOR(IZRAAVA SMISAO USTUPANJA UGOVORA-PRISTANAK DRUGE UGOVORNE STRANE(DA BI SPORAZUM O USTUPANJU UGOVORA PROIZVODIO PRAVNE UINKE,POTREBNO JE DA NA TAJ SPORAZUM PRISTANE DRUGA UGOVORNA STRANA).ODNOS IZMEU USTUPIOCA I PRIMAOCAREGULIRA SE NJIHOVIM SPORAZUMOM O USTUPANJU UGOVORA.TO JE ODNOS IZMEU STARE I NOVE UGOVORNE STRANE U JEDNOM DVOSTRANO OBVEZNOM UGOVORU.MOE BITI TERETAN ILI DOBROIN.U PRAKSI SE NAJEE JAVLJA KAO TERETAN U OBLIKU UGOVORA O KUPOPRODAJI.KAD SE RADI O NAPLATNOM PRAVNOM POSLU,PRIMALAC JE OBAVEZAN ISPLATITI USTUPIOCU UGOVORENI IZNOS.USTUPILAC NE GARANTUJE NAPLATIVOST OBAVEZA IZ USTUPLJENOG UGOVORA,ALI SE NJEGOVA ODGOVORNOST ZA NAPLATIVOST OBAVEZE MOE UGOVORITI SPORAZUMOM O USTUPANJU UGOVORA.

ODNOS IZMEU USTUPIOCA I DRUGE UGOVORNE STRANEUZAJAMNA PRAVA I OBAVEZE IZMEU USTUPIOCA I DRUGE UGOVORNE STRANE PRESTAJU KADA DRUGA UGOVORNA STRANA DA PRISTANAK NA UGOVOR O USTUPANJU,ODNOSNO KAD ONA BUDE OBAVJETENA O USTUPANJU UGOVORA,AKO JE PRISTANAK DALA UNAPRIJED.USTUPILAC PRESTAJE BITI UGOVORNA STRANA,TO ZNAI DA ON VIE NEMA NIKAKVIH PRAVA I OBAVEZA PREMA DRUGOJ STRANI.UGOVORNE STRANE MOGU ODREDITI I DA USTUPILAC JEMI I PRIMAOCU I DRUGOJ UGOVORNOJ STRANI ISPUNJENJE OBAVEZA,TO JE ZA NJEGA POSEBNO NEPOVOLJNO,ALI JE U PRAKSI OSTVARIVO.PREUZIMANJE JEMSTVA SE NE MOE PRETPOSTAVLJATI.

ODNOS IZMEU DRUGE UGOVORNE STRANE I PRIMAOCAPRAVNE POSLJEDICE USTUPANJA UGOVORA NAJBOLJE SE OITUJU U OVOM ODNOSU.PERFEKCIJOM SPORAZUMA O USTUPANJU UGOVORA PRIMALAC ZAUZIMA MJESTO USTUPIOCA,PREUZIMAJUI NJEGOVA PRAVA I OBAVEZE.PREUZIMALAC TADA POSTAJE SUBJEKT OBLIGACIJE,ON JE OBAVEZAN ISPUNITI OBAVEZU DRUGOJ UGOVORNOJ STRANI,ISTOVREMENO ZAHTIJEVAJUI OD NJE PROTUINIDBU.PRIMALAC I DRUGA UGOVORNA STRANA DUNI SU PRIDRAVATI SE NAELA SAVJESNOSTI I POTENJA.ISTOVREMENO,MOGU JEDNA DRUGOJ ISTICATI SVE PRIGOVORE KOJI POTIU IZ USTUPLJENOG UGOVORA.

ASIGNACIJA-UPUT,IZJAVA VOLJE JEDNOG LICA KOJOM ONO UPUUJE I OVLAUJE DRUGO LICE DA ZA NJEGOV RAUN IZVRI ODREENI INIDBU TREEM LICU,A TREE LICE OVLAUJE DA INIDBU PRIMI U SVOJE IME.INIDBA JE PREDMET ASIGNACIJE,SASTOJI SE NAJEE U PLAANJU ODREENE NOVANE SUME.ASIGNACIJA JE OBLIGACIONI ODNOS IZMEU TRI LICA:ASIGNANTA-KOJI IZDAJE ASIGNATU OVLATENJE DA IZVRI INIDBU-ASIGNATA KOJI IZVRAVA INIDBU I ASIGNATARA KOJI JE OVLATEN INIDBU PRIMITI.NJENA NAJVANIJA FUNKCIJA JE DA SLUI KAO SREDSTVO INDIREKTNOG PLAANJA ILI KAO SREDSTVO KREDITIRANJA.

ODNOS ASIGNANTA I ASIGNATA(ODNOS POKRIA)NAJEE SE JAVLJAO KOD NEKIH BANKARSKIH POSLOVA,GDJE JE BANKA ASIGNAT A FIZIKO ILI PRAVNO LICE ASIGNANT.ASIGNANT DAJE OVLATENJE ASIGNATU ZA ISPLATU KAD KOD NJEGA IMA NOVANO POKRIE.ASIGNAT NIJE OBAVEZAN PRIHVATITI ASIGNANTOVU UPUTU,AK I AKO JE ASIGNANTOV DUNIK,IZUZEV AKO MU JE TO OBEAO.ASIGNANT SAM ODLUUJE HOE LI ILI NEE DATI ODGOVARAJUE OVLATENJE ASIGNATU.ASIGNANT MOE OPOZVATI OVLATENJE SVE DOTLE DOK ASIGNAT NE IZJAVI DA PRIHVATA UPUT ILI DOK GA NE IZVRI.

ODNOS ASIGNANTA I ASIGNATARA(VALUTNI ODNOS)OVDJE JE BITNO ZNATI JE LI ASIGNATAR ASIGNANTOV POVJERILAC ILI NIJE.KADA JESTE ON MOE ALI I NE MORA PRIHVATITI ASIGNANTOV UPUT.UKOLIKO ASIGNATAR ODBIJE UPUT,OBAVEZAN JE O TOME ODMAH OBAVIJESTITI ASIGNANTA,U PROTIVNOM ODGOVARA MU ZA TETU.AKO ASIGNATAR NIJE ASGINANTOV POVJERILAC,TADA ON NIJE OBAVEZAN PRIHVATITI ASIGNACIJU.ALI AKO JE PRIHVATI,TADA E SE NJIHOV ODNOS RASPRAVITI U SKLADU SA PRAVILIMA UGOVORA KOJI JE U KONKRETNOM SLUAJU OSNOV ASIGNACIJE.

ODNOS ASIGNATA I ASIGNATARAKADA ASIGNAT PRIHVATI UPUT TADA ASIGNATAR IMA PRAVO OD NJEGA ZAHTIJEVATI ISPUNJENJE OBAVEZE.TU NIJE BITAN INTERNI ODNOS IZMEU ASIGNANTA I ASIGNATARA,ODNOSNO NIJE BITNO JE LI ILI NIJE ASIGNATAR ASIGNANTOV POVJERILAC.UPUTA IZDANA U PISMENOJ FORMI MOE BITI NA DONOSIOCA.AKO GLASI NA DONOSIOCA IMA SVOJSTVA VRIJEDNOSNOG PAPIRA,A SVAKI IMALAC TOG VRIJEDNOSNOG PAPIRA U ODNOSU NA ASIGNANTA IMA POLOAJ ASIGNATARA.PISMENA UPUTA KOJA GLASI NA NOVAC,NA VRIJEDNOSNE PAPIRE ILI ZAMJENJIVE STVARI MOE BITI IZDANA I SA ODREDBOM PO NAREDBI.

PRESTANAK OBLIGACIJEOBLIGACIONA PRAVA PRESTAJU OSTVARNJEM SVRHE OBLIGACIONOG ODNOSA,ALI I PROTEKOM DUEG ILI KRAEG VREMENSKOG PERIODA.NAINI PRESTANKA OBLIGACIJE SU:ISPUNJENJE-DOCNJA,TE POLAGANJE I PRODAJA DUGOVANE STVARI-KOMPENZACIJA-OPROST DUGA-NOVACIJA-SJEDINJENJE-NEMOGUNOST ISPUNJENJA-PROTEK VREMENA I OTKAZ-SMRT I ZASTARJELOST.

ISPUNJENJEPODRAZUMIJEVA SE VALJANO IZVRENJE ONE INIDBE KOJA JE PREDME DUNIKOVE OBAVEZE.ISPUNJENJE OBAVEZE,A SAMIM TIM I OBLIGACIJE,MOE BITI NEPOSREDNO I POSREDNO.NEPOSREDNO ISPUNJENJE PREDSTAVLJA REALAN AKT DUNIKA I NAJEE SE RADI O ISPLATI ODREENOG IZNOSA NOVCA.KOD POSREDNOG ISPUNJENJA DOLAZI DO MEUSOBNOG OBRAUNAVANJA UZAJAMNIH INIDBI.OVAJ NAIN ISPUNJENJA NAZIVA SE KOMPENZACIJA ILI PREBIJANJE.

KO MOE ISPUNITI OBAVEZUDUNIKOVU OBAVEZU MOE ISPUNITI I TREE LICE POD ODREENIM USLOVIMA PREDVIENIM ZAKONOM.KAD OBAVEZU ISPUNJAVA TREE LICE,POTREBNO JE RAZLIKOVATI DA LI TO LICE IMA ILI NEMA PRAVNI INTERES DA OBAVEZA BUDE ISPUNJENA.U ZOO JE PROPISANO DA JE POVJERILAC OBAVEZAN PRIMITI ISPUNJENJE OD SVAKOG LICA KOJE IMA PR.INETERS DA OBAVEZA BUDE ISPUNJENA.KAD SE KAO ISPUNIOCI JAVLJAJU TREA LICA,POVJERILAC MORA PRIMITI ISPUNJENJE OD TIH TREIH LICA.IZUZETAK JE SITUACIJA KAD OBAVEZU DUNIK MORA LINO ISPUNITI,BILO DA SE NA TO OBAVEZA UGOVOROM ILI JE OBAVEZA LINE PRIRODE.

PERSONALNA SUBROGACIJAJE PRIJENOS POVJERIOEVOG POTRAIVANJA NA TREE LICE KOJE JE ISPUNILO OBAVEZU UMJESTO DUNIKA.LICE KOJE JE ISPUNILO OBAVEZU UMJESTO DUNIKA NAZIVA SE ISPUNILAC-SOLVENS.LICE KOJE UMJESTO DUNIKA ISPUNI OBAVEZU STUPA NA MJESTO DOTADANJEG POVJERIOCA.PERSONALNA JE SUBROGACIJA MOGUA U SVAKOJ OBLIGACIJI.OD TOGA POSTOJE IZUZECI.TAKO SE ONA NE MOE UGOVORITI ONDA KADA SU OBAVEZE VEZANE ZA LINOST,KAO NI ONDA KADA SU STRANE DOGOVORILE DA IH MOE ISPUNITI SAMO DUNIK.MOGUA JE NA OSNOVU UGOVORA ILI ZAKONA.

UGOVORNA SUBROGACIJASPORAZUM POVJERIOCA ILI DUNIKA SA TREIM LICEM-SOLVENSOM KOJIM SE TREE LICE OBAVEZUJE DA E UMJESTO DUNIKA ISPUNITI POVJERIOCU DUNIKOVU OBAVEZU.OSNOV OVE SUBROGACIJE JE UGOVOR.DA BI BILA VALJANA POTREBNO JE DA POVJERILAC ILI DUNIK UGOVOR ZAKLJUI SA ISPUNIOCEM U KOJEM E SE NAZNAITI DA SE RADI O PERSONALNOJ SUBROGACIJI.UGOVORNE STRANE OVAJ UGOVOR MORAJU ZAKLJUITI PRIJE ISPLATE.POSLJEDNJI USLOV SE ODNOSI NA ISPLATU POTRAIVANJA.DA BI ISPUNILAC STUPIO U OBLIGACIJU NA MJESTO POVJERIOCA,ON MORA ISPUNITI DUNIKOVU OBAVEZU.

SLINOSTI I RAZLIKE IZMEU PERSONALNA SUBROGACIJE I CESIJESLINOSTI-OBA INSTITUTA SLUE PRIJENOSU POTRAIVAJA,MIJANJU SE SUBJEKTI OBLIGACIJE,OSNOV PROMJENE JE UGOVOR ILI ZAKON. RAZLIKE-KOD CESIJE SE UGOVOR ZAKLJUUJE IZMEU DOTADANJEG I NOVOG POVJERIOCA A KOD P.S IZMEU DOTADANJEG I NOVOG POVJERIOCA-KOD CESIJE SE CEDENTOVO POTRAIVANJE PRENOSI NA NOVOG POVJERIOCA A KOD P.S.ISPUNILAC POSTAJE POVJERILAC MOMENTOM ISPUNJENJA OBAVEZE-CEDENT ODGOVARA CESIONARU ZA POSTOJANJE POTRAIVANJA,A KOD SUBROGACIJE DOTADANJI POVJERILAC NE ODGOVARA ISPUNIOCU ZA POTRAIVANJE.KOD CESIJE SE ZAKLJUENJEM UGOVORA PRENOSE POTRA.

ZAKONSKA SUBROGACIJANASTAJE KAD DUNIKOVU OBAVEZU ISPUNI LICE KOJE IMA NEKI PRAVNI INTERES ZA TO.U KRUG ZAINTERESIRANIH LICA ULAZE JEMAC,ZALOGODAVAC I PROTIVNIK POBIJANJA.LICE KOJE ISPUNI DUNIKOVU OBAVEZU STUPA U OBLIGACIONI ODNOS U TRENUTKU ISPUNJENJA.TE DVIJE VRSTE SUBROGACIJE SLINE SU I PO TOME TO SE NE TRAI SAGLASNOST POVJERIOCA RADI ISPUNJENJA OBAVEZE.POSEBNOSI OVE SUBROGACIJE OITUJU SE U TOME TO ONA NASTAJE PO SILI ZAKONA I NJU NE MOGU SPRIJEITI NITI DUNIK NITI PAK POVJERILAC.TREE LICE NE MORA OBJANJAVATI DA ONO ISPUNJENJE INI DA BI DOLO DO SUBROGACIJE.

URAUNAVANJE ISPUNJENJAURAUNAVANJE SE VRI OVIM REDOM:ISPUNJENJE SE ODNOSI NA OBAVEZU KOJU SU DUNIK I POVJERILAC SPORAZUMNO ODREDILI.AKO NEMA SPORAZUMA URAUNAVANJE SE VRI REDOM KOJI ODREDI DUNIK PRIJE ISPUNJENJA-AKO NEMA IZJAVE ONDA ONAKO KAKO SU OBAVEZE DOSPJELE ZA ISPUNJENJE-AKO IMA VIE OBAVEZA PRVO SE NAMIRUJU ONE NAJMANJE OBEZBJEENE-AKO SU OBAVEZE PODJEDNAKO OBEZBJEENE,PRVO SE NAMIRUJU SA NAJVEIM TERETOM-AKO SU U SVEMU NAPRIJED REENOM JEDNAKE NAMIRUJU SE REDOM KOJIM SU NASTALE.AKO SU ISTOVREMENO NASTALE,ONDA SRAZMJERNO.

PREBIJANJE-KOMPENZACIJAKOMPENZACIJA-JEDAN JE OD NAINA PRESTANKA OBLIGACIJE I TO TAKO TO SE IZVRI MEUSOBNO OBRAUNAVANJE POTRAIVANJA JEDNE STRANE-POVJERIOCA S UZAJAMNIM PROTUPOTRAIVANJEM DRUGE STRANE-DUNIKA.PREBIJANJE SE VRI ISTOVREMENO U ONIM SITUACIJAMA KAD JE JEDNO LICE U ULOZI POVJERIOCA,A ISTOVREMENO IZ NEKOG DRUGOG ODNOSA DUNIK STEKNE POTRAIVANJE PREMA SVOM POVJERIOCU.PREBIJANJE SE VRI JEDNOSTRANOM IZJAVOM VOLJE BILO KOJE STRANE.DRUGA STRANA NE MOE SPRIJEITI PREBIJANJE AKO POSTOJE ZAKONSKE PRETPOSTAVKE ZA TO.

NAINI NASTANKA KOMPENZACIJEPREBIJANJE JE MOGUE NA OSNOVU SPORAZUMA,ODNOSNO UGOVORA.U TOM SLUAJU,SUBJEKTI RADI OBOSTRANOG INTERESA DOGOVORE PREBIJANJE SVOJIH POTRAIVANJA.NAJEI NAIN PREBIJANJA VRI SE NA OSNOVU JEDNOSTRANE IZJAVE VOLJE JEDNE STRANE KADA SE ISPUNE ZAKONSKE PRETPOSTAVKE.POTRAIVANJA MORAJU BITI ISTOVRSNA ILI JEDNORODNA.ISTOVRSNA SE ODNOSE NA STVARI ISTOG RODA.UTUIVOST POTRAIVANJA PRETPOSTAVLJA DA OBA POTRAIVANJA UIVAJU SUDSKU ZATITU.POTRAIVANJA TREBA DA SU DOSPJELA.DOSPJELA SU ONA POTRA.KOD KOJIH JE NASTUPIO ROK ZA NJ.ISPUNJENJE.

DEJSTVO PREBIJANJASE OGLEDA U TRENUTNOM I DEFINITIVNOM PRESTANKU OBA POTRAIVANJA.PRESTANKOM POTRAIVANJA PRESTAJU I AKCESORNA PRAVA KOJA SU POSTOJALA UZ POTRAIVANJA.PREBIJANJE DJELUJE RETROAKTIVNO.TO ZNAI DA PREBIJANJE PROIZVODI DEJSTVO OD MOMENTA KAD SU SE DVA POTRAIVANJA POJAVILA JEDAN PREMA DRUGOME.OD TOG SE MOMENTA RAUNA DA SU POTRAIVANJA PREBIJENA.

ISKLJUENJE PREBIJANJAPOTRAIVANJA KOJA SE NE MOGU SUDSKI ZAPLIJENITI NISU PODLONA PRINUDNO IZVRENJU-POTRAIVANJA STVARI ILI VRIJEDNOSTI STVARI KOJE SU DUNIKU BILE DATE NA UVANJE ILI NA POSUDBU-POTRAIVANJA NASTALA NAMJERNIM PROUZROKOVANJEM TETE-POTRAIVANJA NAKNADE TETE PRIINJENE OTEENJEM ZDRAVLJA ILI PROUZROKOVANJEM SMRTI I POTRAIVANJA KOJA POTIU IZ ZAKONSKE OBAVEZE IZDRAVANJA.

OPROST DUGANASTAJE SPORAZUMOM IZMEU POVJERIOCA I DUNIKA,KOJIM SE ONI SAGLAAVAJU DA PRESTANE POSTOJATI DUNIKOVA OBAVEZA PREMA POVJERIOCU.OPROSTOM DUGA PRESTAJE I OBLIGACIJA.OPROSTITI JE MOGUE CJELOKUPAN ILI SAMO DIO DUGA.ON MOE II NA TETU STEENIH PRAVA TREIH LICA I TA PRAVA OSTAJU BEZ OBZIRA NA OPROST(ZALONO PRAVO I ILI PRAVO UIVANJA).OPROST DUGA PREDSTAVLJA RASPOLAGANJE SVOJIM PRAVOM,PA SLJEDOM TOGA OPROSTITI DUG MOE SAMO LICE KOJE IMA POSLOVNU SPOSOBNOST.UNAPRIJED SE NE BI MOGLO OPROSTITI POTRAIVANJE NAKNADE TETE UINJENO NAMJERNO ILI NEPANJOM.

PRENOV(NOVACIJA)JEDAN JE OD NAINA PRESTANKA OBLIGACIJE,I TO SPORAZUMOM IZMEU POVJERIOCA I DUNIKA.KAD SE POVJERILAC I DUNIK DOGOVORE DA VE POSTOJEU OBAVEZU ZAMIJENE NOVOM,GOVORI SE O PRENOVU.PRENOVOM NA MJESTO RANIJE OBAVEZE DOLAZI NOVA.PRENOV ZNAI IZMJENU POVJERIOEVOG POTRAIVANJA,ODNOSNO POVJERILAC GUBI STARO I DOBIVA NOVO POTRAIVANJE A ISTOVREMENO I DUNIK SE OSLOBAA STARE I PREUZIMA NOVU OBAVEZU.DEJSTVO PRENOVA SE OGLEDA U TOME TO PRESTAJE STARA A NA NJENO MJESTO STUPA NOVA OBLIGACIJA.TO ZA SOBOM POVLAI I ODREENE KONSEKVENCE.NOVO POTRAIVANJE SE OSLOBAA NEDOSTATAKA

SJEDINJENJE(KONFUZIJA)KAD ISTO LICE U JEDNOJ OBLIGACIJI POSTANE I POVJERILAC I DUNIK GOVOROI SE O SJEDINJENJU-CONFUSIO.SJEDINJENJEM PRESTAJE OBLIGACIJA JER JEDNO LICE NE MOE SAMO SEBI BITI POVJERILAC I DUNIK.SJEDINJENJE NAJEE NASTAJE USLJED UNIVERZALNE ILI SINGULARNE SUKCESIJE.KOD UNIVERZALNE SUKCESIJE POVJERILAC NASLJEUJE DUNIKA I OBRNUTO.KAD POVJERILAC NASLIJEDI JEDNOG OD SOLIDARNIH DUNIKA,OBLIGACIJA NE PRESTAJE NEGO SE SAMO SMANJUJE.TADA IMAMO SJEDINJENJE POVJERIOCA I DUNIKA U JEDNOJ LINOSTI.

NEMOGUNOST ISPUNJENJA(PRESTANAK OBLIGACIJE)VODI PRESTANKU OBLIGACIJE,I TO KADA JE ISPUNJENJE OBAVEZE POSTALO NAKNADNO NEMOGUE USLJED OKOLNOSTI ZA KOJE DUNIK NIJE ODGOVORAN.DUNIK MORA DOKAZATI DA JE NAKNADNA NEMOGUNOST NASTALA ZBOG OKOLNOSTI KOJE ON NIJE MOGAO SPRIJEITI,OTKLONITI ILI IZBJEI.TREBA RAZLIKOVATI DA LI SE RADI O PREDAJI TANO ODREENE STVARI-SPECIES ILI JE PREDMET OBAVEZE ODREEN PO RODU.GENUS.KOD DVOSTRANO OBVEZNIH UGOVORA NEMOGUNOST ISPUNJENJA OBAVEZE JEDNE STRANE IMA POSLJEDICE I NA OBAVEZE DRUGE STRANE.KAD JEDNA STRANA NE MOE ISPUNITI OBAVEZU,PRESTAJE I OBAVEZA DRUGE STRANE.

PROTEK VREMENA,OTKAZ I SMRTI ONE OBLIGACIJE KOJE NAZIVAMO TRAJNIM PROTEKOM ODREENOG VREMENA PRESTAJU.OTKAZ JE JEDAN OD NAINA PRESTANKA TRAJNOG OBLIGACIONOG ODNOSA,I TO NA OSNOVI JEDNOSTRANE IZJAVE JEDNOG OD SUBJEKATA OBLIGACIJE.SMRT JEDNOG OD SUBJEKATA OBLIGACIJE U PRAVILU NE DOVODI DO PRESTANKA OBLIGACIJE,JER PRAVA I OBAVEZE PRELAZE NA NASLJEDNIKE.SMRU JEDNOG OD SUBJEKATA OBLIGACIJE PRESTAJU ONE OBLIGACIJE KOJE SU VEZANE ZA LINOST POVJERIOCA ILI DUNIKA.NARAVNO,I SAME UGOVORNE STRANE MOGU POSTOJANJE OBLIGACIJE OGRANIITI NA TRAJANJE IVOTA JEDNE ILI DRUGE STRANE.