20 godina rada katedre

48
KATEDRA čakavskoga sabora grobnišćine 1992-2012 Grad Grobnik (Sokolana), 22. rujna 2012. GRAD GROBNIK

Upload: grobnik-katedra

Post on 27-Mar-2016

222 views

Category:

Documents


1 download

DESCRIPTION

20 godina rada katedre

TRANSCRIPT

1

20 grobničkih rodnih i plodnih

Katedračakavskoga sabora grobnišćine

1992-2012

Grad Grobnik (Sokolana), 22. rujna 2012.

GRAD GROBNIK

20 grobničkih rodnih i plodnih

2

Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine

Za nakladnika: Stanislav Lukanić

Lektorica: Nensi Čargonja Košuta, prof., dipl. bibl.

Urednica: Vlasta Juretić

Glavna urednica: dr.sc. Iva Lukežić

3

20 grobničkih rodnih i plodnih

20 grobniČkih rodnih i plodnih

(sažetak)

20 grobničkih rodnih i plodnih

4

OSNIVANJE

Skupština nekadašnje Općine Rijeka je u rujnu 1991. godine osnovala Odbor za obilježavanje 750 obljetnice boja s Tatarima na Grobničkom polju. Budući da se veliki dio programa Odbora u osnivanju odnosio na obnovu grobničkog Kaštela, u raspravi je nekoliko odbornika Skupštine prosvjedovalo protiv daljnjeg ulaganja u grobnički Kaštel uz obrazloženje da se sredstva u Kaštel ulažu uzalud ako on nije nastanjen (U Grobnički kaštel godinama ulažemo. Ulažemo znatna sredstva a ona propadaju jer je Kaštel prazan. Kaštel se mora nastaniti kulturnim sadržajima i mora imati svog stanara, inače potpore za obnovu grobničkoga Kaštela nemaju smisla.!) Čak se mogla čuti i rečenica: Ne treba nam iznad Rijeke Gazimestan. Stoga smo već kod osnivanja ovog Odbora preuzeli obvezu da ćemo odmah po završetku planiranih programa za spomenutu obljetnicu, krenuti u osnivanje ustanove u kulturi koja će voditi daljnu obnovu kaštelskih prostora, popuniti ih kulturnim sadržajima i brinuti u njima u skladu sa zakonskim propisima te nastaviti započeta povijesna istraživanja Grobnišćine, koja se do tada nisu provodila. Tek su nakon tako predstavljenog programa rada Odbora odbornici bivše Općine Rijeka podržali njegovo osnivanje, odobravajući ujedno sredstva za obnovu jednoga kaštelskog krila - na katu i u prizemlju - u današnji Zavičajni muzej Grobnišćine, Okruglu dvoranu, Galeriju sv Jelene, sjedište buduće ustanove i prostor za ugostiteljski objekt, a sve u suradnji s konzervatorima.

Odbor je već u početku imao detaljno razrađen program te su pokroviteljstvo nad radom Odbora prihvatili: Skupština Općine Rijeka, Hrvatska akademija znanosti I umjetnosti, Matica hrvatska, Čakavski sabor, Sveučilište u Rijeci I Predsjednik Republike Hrvatske.

Iz tiska izlaze tri izdanja: druga knjiga Grobničkoga zbornika-redovna izdanja dr.sc. Iva, Lukežić (ur.), Grobnički zbornik 2, 248 str., naklada 1000 primjeraka, te grafička mapa autora Zvonimira Kamenara i Zlatka Kutnjaka - grafike, tekstovi Borisa Tomana: Grobnik 1242.-1992. str. 13, 40 primjeraka te reprint izd. A. Tresića Pavičića: Izgon Mongola iz Hrvatske - pretisak izd., Zagreb: Matica Hrvatska, 1942.-Str.I-IV, Iva Lukežić: Fikcija i/ili fakti, naklada 1000 primjeraka.

Nakladnik: Odbor za obilježavanje 750 godišnjice boja s Tatarima na Grobničkom polju (Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine u osnivanju uz financ. potporu bivše Općine Rijeka)

6. travnja je u okviru Odbora za obilježavanje 750. obljetnice boja s Tatarima na Grobničkome polju izabran Operativni odbor: akademik Lujo Margetić - voditelj skupine za povijest, predstavnik HAZU-a, dr.sc. Vinko Tadejević - voditelj skučine za gospodarski razvoj, predstavnik Matice Hrvatske, dr.sc. Josip Manjgotić, voditelj Skupine za crkvenu povijest, dr.sc. Vinko Hlača, predstavnik Sveučilišta Rijeka, Duško Prašelj-voditelj

5

20 grobničkih rodnih i plodnih

glazbenog programa, dr.sc. Iva Lukežić - voditeljica Skupine za filologiju, lingvistiku i književnost i predstavnica Čakavskoga sabora, msgr. Ivoslav Linić, predstavnik Riječke nadbiskupije, Franjo Butorac, predstavnik Izvršnog vijeća SO Rijeka,

Vlasta Juretić - voditeljica Skupine za pučku tradiciju i Anton Juretić - predsjednik Odbora. Od lipnja 1992. godine su članovi Operativnog odbora počeli s pripremama za osnivanje ustanove u kulturi sa sjedištem u grobničkom Kaštelu. Usporedno s ostalim završnim programima pokrećemo grobničke znanstveno-stručne skupove Grobnišćina; tragovi, znakovi i smjerokazi (početak 17. lipnja u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu-nastavak 18. lipnja u Kaštelu/dvorana Sokolana) Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine u osnivanju- prikupljanje svih eksponata i stvaranje zbirke - volonterski rad članica i članova Odbora za obilježavanje 750. obljetnice boja s Tatarima na Grobničkome polju- otvoreno za javnost u lipnju kao Zavičajni muzej Grobnišćine (Etnografska zbirka)

Do srpnja 1992. godine uspješno smo realizirali skoro sve planirane programe. Preostalo je još uređenje Sjedišta buduće ustanove, u što smo namjeravali krenuti čim ustanova bude osnovana. Stoga smo počeli s pripremama i utvrđivanjem osnivača nove ustanove sa sjedištem u grobničkom Kaštelu.

Međutim, s obzirom na važeće zakonske propise 1991. i 1992. godine te očekivane izmjene i već najavljenu novu teritorijalnu podjelu, dva člana Odbora - akademik Petar Strčić, tadašnji predsjednik Čakavskoga sabora i voditelj Arhiva Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti, i dr.sc. Iva Lukežić - u to vrijeme dopredsjednica Čakavskoga sabora docent na Filozofskom fakultetu riječkog Sveučilišta, predložili su jednostavnije rješenje - da se u okviru Čakavskoga sabora osnuje Čakavska katedra za Grobnišćinu, privremeno kao udruga te da će se njezin status kao ustanove regulirati po budućim hrvatskim zakonskim propisima. Prijedlog je prihvaćen od strane svih nazočnih koji su se pojedinačno izjašnjavali (video zapis priprema osnutka 22.7.1992. u kaštelskoj Sokolani).

Tako je već 28. srpnja 1992. godine održana Osnivačka skupština grobničke Čakavske katedre. Osnivači su već prethodno bili pripremljeni za osnivanje ustanove ali su prihvatili biti osnivačima privremene udruge u kulturi: u ime Skupštine Općine Rijeka mr.sc. Željko Lužavec, predsjednik i Vlasta Juretić, odbornica, te Odbor za obilježavanje boja s Tatarima na Grobničkom polju, koji zastupa predsjednik Anton Juretić, u ime riječkog Sveučilišta, koje po ovlasti dekanovoj oblasti zastupa akademik Lujo Margetić, u ime Čakavskoga sabora dr.sc. Petar Strčić, predsjednik i dr.sc. Iva Lukežić, dopredsjednica Čakavskoga sabora, u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Rijeka dr.sc. Petar Strčić, ravnatelj Arhiva HAZU-a te u ime Matice Hrvatske dr.sc. Vinko Tadejević, predsjednik Matičinog ogranka u Rijeci.

20 grobničkih rodnih i plodnih

6

Iz strukture i nastupa osnivača (video-zapis), jasno je da se krenulo u osnivanje ustanove za šire područje te da je osnivanje Katedre kao udruge samo bilo u vidu kao privremeno rješenje. No, Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine je do danas udruga u kulturi pa se i financiranje Katedre, bez obzira s koje strane dolazi, do danas vodi kao financiranje jedne od udruga Općine Čavle, što već 20 godina ne odgovara stvarnom stanju i potrebama jednog, u stvarnosti znanstveno-kulturnog centra, odnosno ustanove.

prEdSJEdniŠTVo kATEdrE 1992. - 2012.

Sastav prvog Predsjedništva grobničke Čakavske katedre činili su: Stanislav Valić, predsjednik, prof. dr. Alma Polić, dopredsjednica, Vlasta Juretić, tajnica i članovi Predsjedništva: dr. sc. Josip Manjgotić, mr. sc. Željko Lužavec, Dražen Herljević, Ada Maršanić.

U nastavku rada Katedre su u raznim sazivima Predsjedništvo birani: Stanislav Lukanić, Stanislav Valić, Vlasta Juretić, dr. sc. Josip Manjgotić, Ada Maršanić, Vinko Škaron, Dajana Haramija, dr.sc. Josip Manjgotić, Branko Rađa, Vesna Linić, Arsen Salihagić, Gordana Perušić, Julija Hlača, Paula Čargonja, Anita Zaharija, Zoran Kukuljan, Radenka Kukuljan, Barbara Ćućić, Veljko Franović, Alenka Juretić, Mira Valić, Marija Vičević, Silvano Haramija, Monika Čargonja, Franjica Linčić, Angelika Pavletić, Marta Simčić, Vesna Broznić, Željka Frlan, Danijela Lambaša, Ivona Lambaša, Nensi Čargonja Košuta, Cvetana Linić, Damir Mičetić Marinko Dumanić, dr.sc. Berislav Valušek, Marin Relja i Eleonora Čargonja Kumić.

Od 1992 do 1994. godine predsjednikom Katedre bio je Stanislav Valić. U travnju 1994. godine za predsjednika je odabran Stanislav Lukanić, koji je na ovoj funkciji do danas, izuzev 2002. i 2003. godine, kada funkciju predsjednika obnaša Dajana Haramija.

prEdSJEdniŠTVo kATEdrE ČSg 2012. - 2016.:

Predsjednik Stanislav Lukanić, dopredsjednica Vlasta Juretić, tajnik Vinko Škaron Članice i članovi Predsjedništva: Vesna Broznić, Marinko Dumanić, Nensi Čargonja

Košuta, Željka Frlan, Dajana Haramija, Danijela Lambaša, Ivona Lambaša, Cvetana Linić, Ada Maršanić, Stanislav Valić, Marin Relja I Eleonora Čargonja Kumić.

Glavna urednica svih Katedrinih izdanja od 1992. godine do danas je dr.sc. Iva Lukežić.

7

20 grobničkih rodnih i plodnih

Članovi raznih saziva predsjedništava i skupština Katedre su u razdoblju od 1992. do 2012. godine imenovali niz tijela i pojedinaca, od članova radnih tijela do počasnih članova, koji je materijal dio posebne knjige Grobničkoga zbornika - 20 grobničkih plodnih i rodnih (u pripremi).

SUkCESiJA EX opĆinE riJEkA - kATEdrA ČSg poSTAJE UdrUgA opĆinE ČAVlE

Općina Čavle je Sporazumom o sukcesiji s bivšom Općinom Rijeka preuzela u svoje vlasništvo - grobnički kaštelski kompleks kao već tada zaštićenu materijalnu baštinu Republike Hrvatske i njegova stanara - Katedru Čakavskoga sabora za Grobnišćinu, uključujući i sve ranije prihvaćene obveze - brigu o tada tek za javnost otvorenoj Etnografskoj zbirci, odnosno Zavičajnom muzeju Grobnišćine i ostalim do tada uređenim i neuređenim prostorima te kulturnim dobrima u Kaštelu. Također, Općina je preuzela daljnje financiranje Katedre i ranije postavljenih planova daljnjeg uređenja prostora u grobničkom Kaštelu, njihovih popunjavanja novim kulturnim dobrima. Primjerice, nastavak radova u tzv Kapeli sv Jelene u prizemlju, gdje je obnova tekla mnogo sporije zbog stalnog prodiranja vode te uređenje prostora Katedre koji su bili u vrlo derutnom stanju.

Kada se pred Općinsko poglavarstvo postavila točke dnevnoga reda Objekti u općinskome vlasništvu i održavanje tih objekata, jednoglasni je bio zaključak članova Poglavarstva da je činjenica što je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske - kaštelski kompleks Grobnik pripalo Općini Čavle, važna i pozitivna za Općinu Čavle i Grobnišćinu u cijelini. No, istovremeno je zaključeno i da će u budućnosti biti vrlo teška I financijski vrlo zahtjevna zadaća voditi brigu o jednome takvome objektu.

Početkom devedesetih godina 20. stoljeća je financiranje novonastalih lokalnih jedinica još u velikome dijelu bilo neizvjesno. Stoga je činjenica da je Općina postavši vlasnikom stare grobničke jezgre ujedno postala i jedina odgovorna pravna osoba, zatekla članove Općinskog poglavarstva. Analiza Zakonom utvrđenih zadaća koje je vlasnik obvezan obavljati dovela je do spoznaje da nepoštivanje istih pored ostalog znači i snositi određene sankcije. Zakonodavac je Općinu Čavle obvezao da Kaštel štiti, održava i čuva za nove generacije najmanje u stanju u kojemu ga je preuzeo. Posebice je tada članove Općinskog poglavarstva zatekao članak po kojem se Općina obvezuje konstantno pratiti stanje kulturnog dobra, poduzimati mjere i radove koji se ispostave nužnim za očuvanje spomeničkih svojstava, cjelovitosti i namjene grobničkog Kaštela i svih kutlurnih dobara u njemu.

20 grobničkih rodnih i plodnih

8

Za Općinu tek u nastajanju to je bila posebice teška zadaća. Posebice s obzirom na činjenicu da je Općina Čavle 1993. godine zatekla grobnički Kaštel u poprilično kaotičnom stanju.

Katedra je kao stanar tada još vrlo derutnog dijela kaštelskog kata vodila brigu o prostorima koje smo obnovili uz potporu bivše Općine Rijeka i godinu dana ranije stavili u funkciju. Te je prostore Katedra koristila za svoje programe, a sve se ostalo odvijalo u Sokolani.

U ostale se prostore Kaštela ulazilo kako je tko i kada htio jer je Kaštel još tada bio bez ijednog portuna, bez vrata i prozora; od prostora današnjeg Sjedišta Katedre ka sjeveru bili su gole zidine. U tome su se dijelu smjenjivale sve vremenske prilike i neprilike, bilo jugo ili bura.

I zato su bile razumljive strepnje članova Općinskog poglavarstva: Od kuda Općini novac za daljnu obnovu Kaštela? Tko će od sada nadalje, u skladu sa Zakonom o zaštiti, čuvanju i održavanju kulturnih dobara, voditi brigu o provedbi pravnih i stručnih mjera zaštite Kaštela, i to sve poštujući pravila konzervatorske struke? Tko će u skladu s tim istim Zakonom sustavno pratiti stanje grobničkoga Kaštela kao kulturnoga dobra i osiguravati njegovu zaštitu od svakog ugrožavanja, njega i njegovih spomeničkih svojstava? Tko će kulturna dobra koja budu nastajala evidentirati i čuvati u skladu s propisima? I, na kraju, tko će sukladno Zakonu o kulturnim dobrima ta kulturna dobra promicati, odnosno držati dostupnima javnosti? Itd, itd…Osim navedenih pitanja koja su mučila članove prvog Poglavarstva Općine Čavle, posebni su ih problemi zatekli u dijelu prizemlja, u koji je skupina pretežito mlađih ljudi neovlašteno nastanila, dovodeći u opasnost i sebe i druge, posebice neadekvatnim sprovođenjem električne energije. Stoga su strepnje da se ne dogodi tragedija, dodatno tjerale na hitno rješenje problematičnog stanja u grobničkome Kaštelu. Štoviše, rješenje je postalo imperativom.

Članovi Općinskoga poglavarstva su bili svjesni situacije u kojoj se Općina Čavle našla preuzimajući vlasništvo nad grobničkim Kaštelom od bivše Općine Rijeka. Jer, Zakon o zaštiti, čuvanju i održavanju kulturnih dobara je bio jasan: Općina Čavle odgovorna je za sve protupravne i neovlaštene uporabe grobničkog Kaštela te mora poduzeti mjere za očuvanje spomeničkih svojstava, cjelovitosti i namjene grobničkoga Kaštela kao kulturnoga dobra. Na sjednici Općinskoga poglavarstva od 19. travnja 1994. godine su pitanja slijetala jedna za drugim: Kako riješiti probleme s Kaštelom, posebice u prizemlju Kaštela? Kako, ako i to uspijemo riješiti, tko će dalje brinuti o prostorima, o daljnjoj obnovi Kaštela itd.? Na mnoga se pitanja nisu nazirali zadovoljavajući odgovori. Također je zajednički zaključak bio da trenutni domar ne može preuzeti brigu o Kaštelu. Razmatrala se mogućnost zapošljavanja druge osobe koja će brinuti o kaštelskom kompleksu ali se ta mogućnost ubrzo odbacila…

9

20 grobničkih rodnih i plodnih

Tadašnji pročelnik za gospodarstvo Marinko Dumanić predložio je tada da Katedra Čakavskoga sabora, koja je ionako do tada već bila stanarom grobničkog Kaštela i sukcesijom potpala pod okrilje Općine Čavle, preuzme i službeno brigu o upravljanju grobničkim Kaštelom kao i sadržajima u njemu - tadašnjim i budućim.

Nakon kraće rasprave ispostavilo se da je to najbolje moguće rješenje te je zaključeno da će se Katedri osigurati značajnija sredstva, u iznosu od 120.000,00 kuna. Istovremeno je napravljen prijedlog ugovora između Općine Čavle i Katedre Čakavskoga sabora o upravljanju grobničkim Kaštelom. Tim je prijedlogom Ugovora Općinsko poglavarstvo Općine Čavle preuzimalo obvezu da će od travnja 1994. godine nadalje Katedri doznačivati dodatna sredstva za Katedrinu redovnu djelatnost - 10% od budućih prihoda (ova je stavka u praksi zanemarena jer je Općina Čavle nastavila brinuti, ne samo o troškovima Katedrine redovne djelatnosti već i Katedrine novonastajale projekte i programe).

Nakon pomne analize prijedloga i dogovora predstavnika Općinskog poglavarstva s predstavnicima Katedre, 21. travnja 1994. godine je između Općine Čavle i Katedre Čakavskoga sabora Grobnišćine sklopljen Ugovor o upravljanju grobničkim Kaštelom. Ovim je ugovorom Općina Čavle imenovala Katedru Čakavskoga sabora upravljačem grobničkoga Kaštela i time prenijela na Katedru sve obveze vlasnika zaštićenog kulturnog dobra, uključujući i brigu o svim kaštelskim prostorima, kulturnim dobrima u njima te onima koji će u njemu nastajati ubuduće. Ujedno je Općina Čavle, pored zadaća koje su Katedri postavili njezini osnivači-odbornici nekadašnje Skupštine Općine Rijeka - Kaštel se mora nastaniti novim kulturnim sadržajima inače u budućnosti neće biti nikakve financijske potpore, kao novi vlasnik grobničkog Kaštela, dodatno obvezala Katedru Čakavskoga sabora Grobnišćine. Stoga je Općinsko poglavarstvo istovremeno usvojilo prijedlog da se iznos za Katedrinu redovnu djelatnost poveća na 127.500,00 kuna a zajedno s troškovima Katedrinih programa na 183.000,00 kuna. (godinu dana kasnije je Katedrinu redovnu djelatnost planirano 120.000,00 te dodatnih 100.000,00 kuna za brigu o zaštiti, čuvanju i održavanju Kaštela).

U 1994. i 1995. godini je bilo malo onih koji mogu, hoće i žele prihvatiti činjenicu da su Sporazumom o sukcesiji bivše Općine Rijeka uz vlasnička prava na grobnički Kaštel Općini Čavle pripale i velike obveze. Tim je obvezama moralo odgovoriti Općinsko poglavarstvo Općine Čavle te je odmah nakon sklapanja Ugovora o upravljanju Kaštelom, Katedri postavilo prvu zadaću: Kao upravljač Kaštela, Katedra mora sukladno Zakonu o zaštiti, čuvanju i održavanju kulturnih dobara, hitno isprazniti prizemlje od stvari i osoba!

20 grobničkih rodnih i plodnih

10

11

20 grobničkih rodnih i plodnih

20 grobničkih rodnih i plodnih

12

13

20 grobničkih rodnih i plodnih

Vrlo brzo se pokazalo da je imenujući Katedru ČSG upravljačem grobničkog Kaštela, Općina Čavle povukla pravi potez jer, osim što smo u nekoliko mjeseci uspjeli izvršiti zadano od strane Općine, uz pomoć smo sponzora ubrzo uspjeli zatvoriti sve kaštelske prostore s postavljanjem željeznih portuna.

Odmah smo krenuli i s inicijativom da se TV-odašiljač HTV-a jer je u širini od 4 metra već do tada gotovo odlomio Kaštel, a da se ne govori o njegovoj štetnosti na zdravlje.

U isto smo vrijeme morali napraviti i novi mostić na prilazu Okrugloj dvorani, koji je bio urušen te se u Zavičajni muzej moglo samo bočnim stepenicama iz atrija. Naravno, naši kontakti s konzervatorima su počeli već mnogo ranije i za svaki smo zahvat tražili suglasnost Konzervatorskog odjela Rijeka.

Pod nadzorom Konzervatorskog odjela u Rijeci i slijedeći njihove naputke do 1997. godine su izvedeni mnogi radovi na daljnoj obnovi Kaštela. Iako se krov Kaštela popravljao više puta, već iste se godine uspio obnoviti u cijelosti.

Uz pomoć Primorsko-goranske županije i sponzora krenuli smo u zatvaranje svih kaštelskih otvora u unutrašnjosti te su postavljena sva vrata i prozori. Taj je dio obnove Kaštela bio od izuzetne važnosti jer se tek nakon zatvaranja kaštelskih prostora moglo krenuti s unutarnjim radovima sa ciljem popunjavanja Kaštela kulturnim sadržajima. To je ujedno bilo i prvo uključivanje Primorsko-goranske županije u obnovu grobničkoga Kaštela.

Probleme u prizemlju sa stalnim prodiranjem vode smo pokušali riješiti na više načina. Nakon što smo ponovno izgradili prethodno srušen mostić koji povezuje istočne i zapadne kaštelske prostore, pronašli smo definitivno rješenje prodiranje vode u Sv. Jelenu u postavljanju kamenog mozaika uz kulu današnje Okrugle dvorane.

Slijedeće smo godine konačno završili planirano obnavljanje tzv. Kapele sv Jelene postavljajući posebno napravljene prozore na kaštelske otvore ka jugu I zapadu.

Potom smo prišli obnovi prostora Sjedišta Katedre, uključujući i sanitarni čvor na katu. Uz pomoć Općine i sponzora smo zatim uredili prilaz Kaštelu (današnje parkiralište na ulazu), a godinu dana kasnije uz pomoć, dijelom Općine, djelom sponzora, završena je obnova dijela kaštelskog krila od Zavičajnog muzeja do današnje Galerije SUG s preuređenjem u današnje Sjedište Katedre.

nASTAVAk rAdA kATEdrE U okVirU opĆinE ČAVlE

Katedra ČSG se novom podjelom na današnje lokalne jedinice 1993. godine našla u vrlo nezavidnom položaju jer teritorijalno više nije pripadala svim osnivačima, čime su prestale i njihove obveza financiranja.

20 grobničkih rodnih i plodnih

14

U početnim godinama financiranje Katedrinih djelatnosti, redovnih I programskih nije bilo upitno jer je tada još bio mali broj udruga na području Primorsko-goranske županije pa su i sredstva predviđena u proračunima za rad udruga u kulturi bila dostupnija, kako od strane Županije tako i domicilne općine - Općine Čavle. . Međutim, u poratnim je godinama naglo počeo rasti broj novonastalih udruga, koje promjene nije pratilo adelvatno povećanje planiranih sredstava u proračunima te je podjelom sredstava na više subjekata potpora Katedri bivala sve skromnija. Usporedno je Katedra Čakavskoga Grobnišćine, osnovana za šire područje, iz godine u godinu smještana pod krov s ostalim udrugama u kulturi, koje u odnosu na Katedru imaju daleko uže polje djelovanja. Štoviše, prije 20 godina rečene, naglašene, ponavljane pa i dogovorene riječi “samo privremeno kao udruga a u naravi ustanova” uspijevaju se kroz to vrijeme zakopati jer ustanova konkretno obvezuje svojeg osnivača ili osnivače.

Katedrina 20. obljetnica jasno pokazuje da je Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine (registracijom udruga u kulturi ili u naravi ustanova) obavila sve postavljene zadaće. Katedrinim se rezultatima rada Općina Čavle diči. I neka! Jer, Općina Čavle je Katedri svih 20 godina bila glavnim i nerijetko jedinim osloncem.

Ipak, zadovoljstvo učinjenim kroz proteklih 20 godina ne može izbrisati sjećanja na nekadašnje brojne poteškoće. Raduje činjenica da su rečenice kao Zašto bi uopće trebalo brinuti o kaštelu daleka prošlost. Mogli su tada sebi dopustiti nepoznavanje zakonskih propisa koji direktno nisu bili odgovorni međutim, Općina Čavle, na čijem je području konkretno zaštićeno kulturno dobro, nije mogla a ni htjela bježati od odgovornosti. Stoga Općini Čavle treba odati priznanje jer danas je grobnički Kaštel, bez zadrške možemo reći, među oglednim primjercima hrvatskih srednjevjekovnih utvrda. Usporedno slijedi priznanje i nekadašnjim odbornicima u bivše Općini Rijeka da su bili u pravu. Zidine same po sebi, ma kako i koliko se u njih ulagalo, ne mogu opstati bez ono barem malo duše u njima. A nedvojbeno je da je Katedra ČSG u ovih 20 godina grobničkom Kaštelu udahnula dušu i da se svatko tko mu dođe, ćuti dobro. Danas se za ljetnih večeri atrij Kaštela puni povremeno izvođačima i posjetiteljima. Ma kako bilo lijepo, čak ponekad uzvišeno, to je ukupno manje od 15 dana u godini. Također, kroz godinu Općina ili Turistička zajednica organiziraju još nekoliko događaja. Ali, godina ima 365 dana, a Kaštel svakoga dana nešto ili nekoga treba. Svih mu je ovih 20 godina upravo Katedra služila. I to s radošću.

Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine u svoju 20. obljetnicu upisuje 1217 uspješnih programskih ostvarenja. U ovome ćemo se sažetku ostvarenoga osvrnuti na pojedine segmente Katedrinog djelovanja.

15

20 grobničkih rodnih i plodnih

grobniČkA ČAkAVŠTinA - ZAŠTiĆEnA nEMATEriJAlnA bAŠTinA rEpUblikE hrVATSkE

Od osnutka Katedre Čakavskoga sabora Grobnišćine do danas jedan je od temeljnih naših ciljeva zaštita, čuvanje i promicanje grobničkoga govora. Ugrađivali smo ga sustavno u svaki stari i novi program; od znanstvenih skupova, na kojima je zamjetan broj izlaganja bilo neprekidno istraživanje grobničke čakavštine te izuzetno bogatog nakladništva, preko glazbenih, scenskih i likovnih događanja, do Festivala Grobnička skala, jedinog isključivo čakavskoga glazbenog festivala u Hrvatskoj do danas. 2011. godina je okrunjena izuzetnim uspjehom u tom nizu - proglašenjem grobničke čakavštine zaštićenom nematerijalnom baštinom Republike Hrvatske. To je rezultat konstantno osmišljena Katedrina rada. Za temelje zahtjeva Ministarstvu kulture da se grobnička čakavština proglasi zaštićenom nematerijalnom baštinom pobrinula se glavna urednica svih Katedrinih izdanja dr. sc. Iva Lukežić, profesor emeritus riječkog Sveučilišta Filozofskog fakulteta. U znanstvenom je uratku - glosama o grobničkoj čakavštini 1992. godine protumačila svoja istraživanja i spoznaje te odredila smjerokaze, a jedan je od njezinih odgovora na pitanje Što će biti s čakavštinom: Bit će onako kako se spram nje budu odnosili sami čakavci. Na tragu su se tog njezinog odgovora nižu Katedrini programi sve do danas te za nas u grobničkoj Katedri proglašenje grobničke čakavštine zaštićenim kulturnim dobrom nije bilo iznenađenje već dugo očekivana potvrda kvalitetnog rada dočekana s radošću. Osim spomenutih glosa, svoj smo zahtjev više godina snažili s novim postignućima te je za proglašenje grobničke čakavštine zaslužan niz Katedrinih uspješnih programa:

1994. godine - pokrećemo Grobnički list - glasilo na grobničkoj čakavštini te smo do danas

nakladnikom jedinog glasila u Hrvatskoj isključivo na čakavštini. 1998. godine - pokrećemo čakavsku glazbenu manifestaciju Grobnička skala, od 2002. godine Festival

Grobnička skala. To je do danas jedini festival u Hrvatskoj na kojem se tekstovi redovito lektoriraju prije snimanja festivalskog CD-a. Na prijelazu tisućljeća postavljene su postaje Križnoga puta Župe svetoga Bartola u Cerniku s tekstovima na grobničkoj čakavštini.

2002. godine - izdajemo Knjigu brašćine svete Marije Tepačke, autora dr.sc. Irvina LukežićaGodine 2005. je u okviru obilježavanja 9 stoljeća Župe sv Filipa i Jakova u Grobniku

održana prva misa na čakavštini Grobnička maša, koja je i tiskana. Do danas je to jedina misa u Hrvatskoj na čakavštini.

20 grobničkih rodnih i plodnih

16

Nadalje, osim antologijskog izdanja literarnih radova 13 autora u knjizi Grobnički pisci 20. stoljeća, koje antologijsko izdanje je pripremila dr.sc. Iva Lukežić, sva su znanstvena izlaganja o grobničkoj čakavštini na svakogodišnjim znanstvenim skupovima Grobnišćina; tragovi, znakovi i smjerokazi, tiskana u knjigama Grobničkoga zbornika. Ovom nizu pridodajemo i niz drugih knjiga na grobničkoj čakavštini, raznih autora, kojima je Katedra bila nakladnikom.

A cjelokupni su projekt Grobnička čakavština - zaštićeno kulturno dobro nakon dugogodišnjeg rada 2007. godine zajednički zaokružile dr. sc. Ive Lukežić i dr.sc Sanje Zubčić s izuzetno vrijednim Katedrinim izdanjem Grobnički govor 20. stoljeća - gramatika i rječnik.

ZAViČAJni MUZEJ grobniŠĆinE S ETnogrAFSkoM ZbirkoM

Prihvativši grobnički Kaštel i Zavičajni muzej Grobnišćine 1992. godine svojim domom, Katedra ČSG se kroz puna dva desetljeća dokazivala dobrim gospodarom. Svi dosadašnji sazivi Katedrinih predsjedništava s jednakim su se poštovanjem odnosili spram stare grobničke jezgre - s jedne strane Župna crkva sv. Filipa i Jakova, kojooj zapisi posvjedočuju postojanje 1105. godine i s druge kaštelski kompleks Grobnik, koji je zaštićenim kulturnim dobrom Republike Hrvatske.

Pored ostalih sadržaja koje je Katedra u proteklih 20 godina stvorila, ponudila i nudi javnosti, već je u lipnju 1992. godine u sklopu grobničkoga Kaštela otvoren Zavičajni muzej Grobnišćine.

Svakom je posjetitelju Grada Grobnika cilj Kaštel Grobnik kao najzapadnija frankopanska utvrda a time i Zavičajni muzej Grobnišćine s Etnografskom zbirkom. Tu se pohranjuju i evidentiraju, čuvaju i održavaju djelići života i načina života naših predaka. Stoga se Katedra već punih 20 godina brine da Zavičajni muzej Grobnišćine bude neprekidno dostupan javnosti - organiziranim skupinama i pojedincima. Uz redovno radno vrijeme, obilazak kaštelskih prostora omogućavamo i po najavama pojedinih skupina te uz sve programe koji se odvijaju u kaštelskom atriju.

Muzej ima 317 izložaka. O njima 20 godina vodimo brigu i evidenciju u skadu sa Zakonom o održavanju pokretne materijalne baštine. Još smo prije deset godina obavili sve predradnje za tiskanje knjižice/kataloga/vodiča kroz Zavičajni muzej Grobnišćine, ali do danas ovaj naš program nije svrstan u prioritetne.

Među izlošcima u Zavičajnome muzeju nalaze se i dva odljeva najstarijih hrvatskih križeva. Njihovi originali potječu iz grobničke Župe (13.-15. stoljeće), a pohranjeni su u

17

20 grobničkih rodnih i plodnih

Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu (Zbirka Najstariji hrvatski križevi). Za dva smo križa iz te Zbirke u suradnji s Muzejom za obrt u Zagrebu uspjeli napraviti

kopije i danas su one zanimljivim izlošcima. Za treći nismo uspjeli iznaći financijska sredstva ali se nadamo da će i kopija trećeg grobničkog križa iz Zbirke Najstariji hrvatski križevi uskoro biti među izlošcima.

Katedra je u proteklih 20 godina brigu o Zavičajnom muzeju smatrala svojom redovnom djelatnošću. U ove se prostore u ta dva desetljeća nije ulagalo. Ovaj je dio grobničkog Kaštela svojevrsnim svetištem jer pruža mogućnost gotovo izravnog susreta s našim pretcima. Stoga se nadamo da će ubuduće biti više razumijevanja za ovaj dio Katedrine redovne djelatnosti - osiguravanjem stalnih sredstava za održavanje i izložaka te svakodnevnu brigu o kaštelskim muzejskim prostorima.

Danas grobnički Kaštel ima dva muzejska prostora: Zavičajni muzej Grobnišćine I Galeriju suvremene umjetnosti.

Sve nas je obradovao izlazak iz tiska izuzetno vrijednog i bogatog izdanja Muzejskog dokumentacijskog centra Hrvatske o hrvatskim muzejima, gdje su svoju stranicu dobila i oba grobnička muzejska prostora.

dAlJnJA obnoVA i odrŽAVAnJE SrEdnJEVJEkoVnE FrAnkopAnSkE UTVrdE grobnik

U uvodnome dijelu je već naveden niz zahvata koje je Katedra ČSG poduzela u 20 godina postojanja. Usporede li se devedesete godine prošloga stoljeća i današnje stanje grobničkoga Kaštela promjene su evidentne. Osim Zavičajnog muzeja naš Kaštel od 1999. godine ima poštovanja vrijedne muzejske prostore u Galeriji suvremene umjetnosti Grobnik.

U zapisima o radu grobničke Katedre stoji da je Katedra, ne samo inicirala obnovu kata grobničkog Kaštela u danas postojeće prostore Galerije suvremene umjetnosti Grobnik, već da je 1997. godine i osigurala značajan dio sredstava za te namjene, u visini od 150.000,00 kuna a sve ostalo je financirala Općina Čavle.

Uz brojne izložbe, ukupno je od otvaranja ove Galerijeodržano oko 160 raznih kulturnih i drugih događanja.

Svaka daljnja obnova grobničkog Kaštela je i nova Katedrina obveza za oplemenjivanje tih prostora. Stoga smo za Katedrinu desetogodišnjicu 2002. godine u Galeriji suvremene umjetnosti Grobnik udomili jedinstvenu hrvatsku zbirku - Zbirku suvremene likovne umjetnosti Grobnik te potom i mnoge reprezentativne izložbe likovnih radova domaćih i stranih umjetnika.

20 grobničkih rodnih i plodnih

18

ZbirkA SUVrEMEnE likoVnE UMJETnoSTi grobnik

popiS likoVnih rAdoVA ZbirkE SUVrEMEnE likoVnE UMJETnoSTi grobnik U ZAJEdniČkoM VlASniŠTVU kATEdrE i opĆinE ČAVlE nA dAn 31. 12. 2011.

red. br. AUTor, nAZiV rAdA, godinA, TEhnikA, diMEnZiJE1. Alečković, Izet, SERENADA UBOGIH, 2000., ulje na platnu, 100 x 73 2. Atanasov, Todorče, UVALICA, ulje, platno, 73 x 100 3. Atanasov, Todorče, PRT, 2001., ulje na pl. 100 x 73 4. Bahorić, Belizar, BESKRAJ, 1997., komb. tehnika, 50 x 70 5. Balažević, Ivan, AKT U KAŠTELU, 1996., diptih, acril, platno, 90 x 147 6. Balažević, Ivan, GROBNIČKA, 2001., pastel 76 x 107 7. Balažević, Ivan, GROBNIK GRAD 2007., akril na platnu, 73 x 116, 8. Balažević, Ivan, POBJEDA HRVATA NA GROBNIČKOM POLJU (diptih), 2009.,akr./pl.120x80(x2),

9. Balind, Istvan, PSI BEZ ŽENA NA GROBNIKU (triptih u zajedničkom okviru), 2007., akril na platnu, 55 x 38 (x 3); zajednički okvir: 67 x 134, sign. (na malim platnima) d.d.k.: Bi,

10. Barac, Dragutin, AKT U KAŠTELU, 1996., fotogr. 30 x 20 11. Barac, Dragutin, SVITAK, 1997., fotografija, 32 x 47 12. Barci, Gennaro, THE NATURE’S DRAMA, 2010., 13. Bassani, Quintino, PRED OLUJU, 1996., acril na pl. 90 x 73 14. Bassani, Quintino, POGLED NA KVARNER, 1996., acril na platnu, 73 x 9015. Belička, Stanislav, DEKADENCIJA TORPEDA, 2011., 16. Berger, Franz, PIKTOGRAM, 1997., grafika, 40 x 30 17. Bešenić, Drago, VODE, 2000., akvarel, papir, 36 x 55 18. Bialas, Anita, GROBNIČKA PRAŠINA, kom. teh. na šperpl., 52,5 x 35,5 x 4,7. 19. Blažina, Marijan, 1977., . . . triptih, acril, 70 x 170 20. Blažina, Marijan, CHINA RED, 2007., akril na platnu, 100 X 100 21. Borta, Gianni, NATURA A GROBNIK, 2001., 50x70 ulje na pl. 22. Bratuš, Lucian, PORTRET MEDANA, akril na pl. 80 x 60 23. Busdon, Raffaella, BEZ NAZIVA 2001. komb. tehnika, 19 x 12,5 x 4 24. Butala, Danijel, I.N.R.I., 1996., komb. tehnika, 69 x 4925. Butković, Josip, BEZ NAZIVA, 1996., grafika, 107 x 4826. Cassetti, Marino, CASTELLO, 1999., komb. tehnika, 70 x 50 27. Christin, Renate, NOTIZIE DEL TEMPO, komb. tehnika 50 x 50 28. Cisco, Giorgio, AMICI A GROBNIK, 2000., komb. tehnika,80 x 80 x 10 29. Conestabo, Piero, GROBNIK 2007.,komb. teh. na pl., 65x85, sign.d.d.k.:Conestabo 07. 30.. Ćargonja Čarli, Alojz, MALA FORMA, 1993., kamen, 30 x 30 x 1731. De Locatelli, Alfredo, DUE SENZA, 2001., komb. tehn. 40 x 80 22. Deranja, Josip, PRED OLUJU, 1996., ulje na platnu, 73 x 9033. Erzar, Metka, IL DIARIO DEL VIAGGIATORE CHE SI E FERMATO A..., 2001., komb. tehnika, 40 x 40 34. Enzmann, Roswitha, PANORAMA, 2009., komb. teh./platno, 55 x 73, 35. Eterović, Joško, DESACCORDS, 1997., komb. tehnika, 49 x 56 36. Felgueres, Mercedes, SERIJA KOLONADA 1-6 (polipt.), 2009., komb.teh./pl.,40x40(x6),

19

20 grobničkih rodnih i plodnih

37. Felgueres, Mercedes, 1, 2009., komb. teh./platno, 50 x 50 x 4,5, 38. Felgueres, Mercedes, TRAŽEĆI ZLATO 2, 2009., komb. teh./platno, 50 x 50 x 4,5, 39. Ferenčak, Franjo,ŠUMI LIŠĆE, 2000. ulje-pl. 70 x 90 40. Filipović, Dražen, U PEJSAŽU, 1996., komb. tehnika, 71 x 100 41. Frank, Klaudio, GROBNIČKI ZALAZI SUNCA, ulje na pl., 50 x 70 42. Frötscher, Reinhard, GRAD GROBNIK 2, 2007., akril na pl., 120x100, sign. d.d.k.: rf2007, 43. Gaiad , Paulo, Iz serije Mrtve prirode-USPOMENE IZ DJETINJSTVA, 2007.komb.tehn./papir 40x 41 44. Galli, Giuseppe Pope, Iz slikarskog ciklusa Vrijeme slikarstva: SLIKANJE U CRVENOM, 2007., papir, 50 x 50, 45. Galli, Giuseppe Pope, Iz slikarskog ciklusa Vrijeme slikarstva: SLIKANJE U CRVENOM , 2008., akril/platno, 75 x 75, 46. Galli, Giuseppe Pope, Iz slikarskog ciklusa Vrijeme slikarstva, SLIKANJE U CRVENOM, 2009., akril/platno, 75 x 75, 47. Garelli, Pablo Augusto, ANGELA, 2009., kamen, 66 x 50 x 40, sign., lijevo dolje, sa strane, uklesano: PG 2009, 48. Gerić, Tomo, DVIJE, 2009., akril/platno, 120 x 100, sign.,lijevo, uz rub:Gerić 09(kistom), 49. Generalić, Josip, VESELI PAJDAŠI I PAJDAŠICA, 1989., komb. tehn. 41 x 54 50. Generalić, Josip, E.D.A., 2000., komb. tehnika, 42 x 60 51. Gerić, Tomo, GRADINA, 2001., akril-ugljen 103 x 102 52. Gerić, Tomo, TRI PALME NA OTOKU SREĆE, 2007., komb. teh. na drvu(ultrales), 100 x 100, 53. Gon, Adriano, ANATOMIJA VI., 1997., komb. tehnika, 70 x 50 54. Gon, Adriano, ANATOMIJA 2000., grafika, 63 x 3155. Grčko, Slavko, INSTALACIJA 2001., komb. tehn. 56. Grdić, Klas, ŽUTA SUBOTA, 1996., komb. tehnika, 73 x 90 57. Haramija, Živko, SVETI KRIŽ, 1996., akvarel, 48 x 3558. Hadžimejlić, Amela, POGLED, 2000., komb. tehnika, 73 x 100 59. Herljević, Boris, RIČINA, 1996., ulje na platnu, 70 x 60 60. Hladnik, Želimir, KOPA, (kamen), 49 x 30 x 30. 61. Hus, Zoltan, ORIH, 2007., komb. teh. (ulje) na drvetu, 37 x 47 x 6,2, sign. l.g.k.: Hus, 62. Jakša, Lado, MUZIČKA PARTITURA, 1997., fotografija, 25 x 35 63. Janjić Jobo, Ratko, ČUDAN DOGAÐAJ, 2000., ulje na pl., 73 x 100 64. Janjić Jobo, Ratko, DOGAÐAJ, 2000., ulje na platnu, 73 x 100 65. Janjić Jobo, Ratko, SILAZAK MEDITERANA, 2001., ulje, pl. 70x90 66. Juričić, Fulvio, DIJALOZI, 2007., komb. teh. na šperploči, 40 x 40 67. Juričić, Fulvio, DIJALOZI,, 2007., komb. teh. na šperploči, 40 x 40, 68. Kamenar, Zvonimir, POVEDAJKE. 1996., akvarel, 70 x 5069. Kamenar, Zvonimir, GROBNIK 96., 1996., komb. tehnika, 52 x 37 70. Kamenar, Zvonimir, IL RETICOLATTO, 2007., akvarel/papir, 76 x 55, sign. d.d.k.: K 007., 71. Kamenar, Zvonimir, TANCURICA, kamen, 73 x 64 x 22072. Kantardžić, Narciz, BEZ NAZIVA, 2000., 70 x 50 73. Karim, Azad, BABILONSKI FRAGMENT, 2009., akril/platno, 65 x 85,5, sign., l.d.k.: Azad 09 (kistom), 74. Karlavaris, Bogumil, STABLO, 1998., ulje na platnu, 73 x 100 75. Kečo, Mensud, LJUDI DOLAZE, 2000., ulje na platnu, 100 x 73 76. Kleva, Luciano, U KAMENU, 1998., fotografija, 30 x 20 77. Kljun, Dejan, GRAD, 2007., komb. teh. na platnu, 134 x 95, 78. Kljun, Dejan, SFERA, komb. ehn. na platnu, 100 x 120. 79. Kovač, Ljerka, BEZ NAZIVA, 2001., 90 X 7080. Lacković Croata, Ivan, ISTRA, 1989., komb. tehnika, 61 x 43 81. Lacković Croata, Ivan, GORI HRVATSKA, 1989., komb. tehnika, 61 x 43

20 grobničkih rodnih i plodnih

20

82. Lenac, Siniša, PROSTORNI CRTEŽ, 1999., 77 x 6383. Lenić, Branko, TRAGOVI GROBNIKA, 2008., komb. teh. na drvetu, 63,5 x 110 84. MAKOTO, IRENA, 2001., 210 x 35x 32 85. Marsi, Enzo, JESEN U GROBNIKU, 2007., akril na pl., 80 x 100, sign. l.d.k.: MARSI ‘07., 86. Martek, Vlado, BEZ IMENA I., 1996. , komb. tehnika, 50 x 70 87. Martek, Vlado, BEZ IMENA II., 1996., komb. tehnika, 50 x 70 88. Matelič, Janez, GRAD, 2001., komb. tehnika 73 x 100 89. Mavrič, Marijan, ATRIJ, 1998. acril, papir, 70 x 90 90. Messia, Manolo, BEZ NAZIVA, 2001., komb. tehn. 60 x 90 91. Milić, Zdravko, VIDEO TATAR, 1996., komb. tehn., 73 x 100 92. Milić, Zdravko, VIDEO GROBNIK II., 1997., 73 x 10093. Milohanić Petar Pier, PUT ZA GRAD 2001. akril na platnu 100x80 94. Molnar, Franjo, SAN, 1998., ulje na platnu, 70 x 50 95. Mugnaioni, Raffaella, ASTRAZIONI, 1998., komb. tehn., 90 x 73 96. Paladin, Bruno, QUINTINOVA PRIČA S GROBNIKA, 1996.,komb. tehnika, 88 x 107 97. Paladin Bruno, BABILON 1998., komb. tehnika, 72 x 50 98. Paladin, Bruno, TRICOLORE BABILONESE, 2007.,komb. teh. na drvetu (panel ploča),75 x 110,5 x 4,5 99. Paladin, Bruno, 2010., BABILONSKI TRAG 1, komb. tehn. 60x60 100. Paladin, Bruno, 2010., BABILONSKI TRAG 2, komb. tehn. 60x50 101. Palčič, Klavdij, KROŠNJA, 2009., komb. teh./platno, 81,5 x 100, sign., sredina dolje, uz rub: PALČIČ

2009. (kistom),102. Paliska, Karlo, POZDRAV GROBNIŠĆINE, 2001., akril 70 x 50 103. Paliska Karlo, ANALIZA KRAJOLIKA, 2001., akril 50 x 70 104. Patelli, Paolo, MORE KOD OPATIJE, 2008., akril/platno, 80 x 80 105. Patelli, Paolo, BEZ NAZIVA, 2008., serigrafija, 71 x 50, sign. d.d.k.: Paolo Patelli 2008 106. Pavletić, Angelika, KAMENITI PUT, 2007., akr./pap. i platno,70 x 100,5, sign. d.d.k: Ap, 107. Pavletić, Tomislav, DVOJE, 2000., drvo, 85 x 30 x 10 108. Pavletić, Tomislav, BUTTERFLY 100 M LEPTIR-2009.,(kamen), 35x 70x 39.

109. Pavletić, Tomislav, Z MOJGA KRAJA, 2009., kamen i drvo, 40 x 49 x 16,5, sign., na podnožju drveta, dlijetom: TP

110. Pavoković, Vladimir, STARO PONOSNO GROBNIČKO STABLO, 1996.,ulje na pl. 73x90 111. Petronio, Nenad, PLAVE GODINE, 1998., komb. tehn., 116 x 90 112. Petronio, Nenad, BEZ NAZIVA (Riba 3), 2007., akril na platnu, 100 x 120, 113. Pinchi, Dominique, ARS. o., 1998., komb. tehnika, 81 x 61 114. Primig, Robert, BEZ NAZIVA, 1997., komb. tehn., 45 x 32 115. Puddu, Salvatore, ALLA TERRA, 2000., komb. tehnika, platno, 100 x 73 116. Purić, Predrag, BOJ NA GROBNIČKOME POLJU, 1996., ulje na platnu, 117. Radoičić, Vojo, GRAD, 2000., acril, platno, 50 x 70 118. Rapella, Luis, STRADA DEL ORO, 2001., komb. tehn. 119. Rey, Katherine, LET IV (triptih), 2009., ulje/platno, 55,5 x 38,5 (x 3), 120. Rey, Katherine, LET IV, 2009., ulje/platno, 90 x 73, 121. Rey Katherine, LET IVI, 2009., ulje/platno, 90 x 73, 122. Rey Katherine, LET IVII, 2009., ulje/platno, 90 x 73, 123. Rey Katherine, LET IVIII, 2009., ulje/platno, 90 x 73, 124. Rey Katherine, BEZ NAZIVA, 2009., ulje/platno, 90 x 73, 125. Rey Katherine, BEZ NAZIVA , 2009., ulje/platno, 55,5 x 38,5,

21

20 grobničkih rodnih i plodnih

126. Salvaro, Hanibal, Un ricordo favoloso istriano (BAJKOVITA ISTARSKA USPOMENA), 2007., akril na platnu, 60 x 80, sign. l.d.k.: Hani ‘07,

127. Schwarzenbach, Pierre, PROSTOR VIII, 2009., komb. teh./platno, 50 x 50 x 6,5, 128. Schwarzenbach, Pierre, PROSTOR IX, 2009., komb. teh./platno, 50 x 50 x 6,5, 129. Schwarzenbach, Pierre, NASTAJANJE (Genesis), 2009., akril/platno, 73 x 90, 130. Sladović, Karina, 2000., PLOVIDBA KPT. NIKŠE, ulje na platnu, 100 x 73 131. Sorola, Melita, 1998., IZLAZ, komb. tehn., papir, 50 x 70 132. Sorola Staničić, Melita ZALAZ, komb. tehnika, papir, 50x70 133. Sorola Staničić, Melita, BEZ NAZIVA, 2000., komb. tehnika, 50 x 70 134. Stilinović (Radetić), Tina, BEZ NAZIVA, 2001. komb. tehn., 70 x 100 135. Šaina, Vinko, PLAVA PUSTINJA II., 1997., acril, 70 x 90 136. Šaina, Vinko, GROBNIČKA SVJETLOST, 2000., acril na kartonu, 70 x 90 137. Šaina, Vinko, GROBNIČKO JUTRO, 2009., 50,5 x 68. 138. Šegota, Damir, BEZ NAZIVA, 1996., komb. tehn., 70 x 50 x 4,5 139. Šepić, Miljenka, BEZ NAZIVA, 2001., 70 X 90 140. Škerlj, Josip, GRAD, 1996., acril, papir, 50 x 72141. Švrljuga, Sanja, GROBNIŠĆINA, 1996., komb. tehn., 73 x 90 142. Švrljuga, Sanja, 7 O3 57, 1997., diptih, komb. tehn., 104 x 50 143. Todorović, Predrag, NEBO NAD GROBNIKOM, 1996., ugljen, 73 x 100 144. Todorović, Predrag, SLUŠAM, OSLUŠKUJEM..., 1998., komb. tehnika, 73 x 100145. Trancanelli, Marco, OMBRA, 2000., komb. tehnika, 130 x 25 146. Trobec, Špela, TRAGOVI 2001, diptih, komb. tehnika, 70 x 9o 147. Tuk, Sunčanica, BEZ NAZIVA, 1997., acrilic, 90 x 73 148. Tuk, Sunčanica, BEZ NAZIVA, 1997., acrilic 90 x73 149. Tutta, Etko, VIBRACIJA PEJSAŽA, 1997., kombinirana tehnika, 70 X 100 150. Tutta, Klavdij MEDITERANSKI OBJEKT, 2001., inst. 30 x 70 151. Van der Linden, Hetty, AMICA A GROBNIK, 2001., 90 X 73 152. Vičević, Celestina, PALMA, 2007., slijepi tisak i skalpel na papiru, 100 x 70 :E.A. Slijepi tisak (olovkom) 153. Vičević, Celestina, KOS, 2007., slijepi tisak i skalpel na papiru, 100 x 70 :E.A. Slijepi tisak (olovkom), 154. Vidović, Branko, RASPELO, 1996., 74 x 52 155. Zirdum, Mirjana, DETALJ IZ GROBNIČKOGA MUZEJA 1996., ulje na platnu 90 x 73 156. Yue, Qing, CRICKETS, TIEN, 2000., komb. tehnika, 127 x 50 157. Yue, Qing, CRICKETS, TIEN, 2000,. komb. tehnika, 127 x 50 158. Zoitl, Gloria, 2001. PRIČE IZ SLOVENIJE komb. tehn. 50 x 35

Nimalo ne odstupajući od temeljnih zadaća koje su postavili osnivači, Katedra već niz godina ulaže izuzetne napore za realizaciju svih programa. Briga o danas postojećim muzejskim prostorima i svim vrijednim kulturnim dobrima koje je Katedra stvarala i stvara, njihovo evidentiranje, čuvanje, održavanje, dostupnosti za javnost itd. u proteklih je 20 godina bila isključivo na Katedri. Sve smo odradili u skladu sa Zakonom o zaštiti, čuvanju i promicanju kulturnih dobara kojim su propisana i prava i obveze vrlo jasne: ukoliko za Katedrinu redovnu djelatnost lokalna jedinica ne može sama osigurati sredstva, dužna joj je u tome pomoći Županija a potom i Ministarstvo

20 grobničkih rodnih i plodnih

22

kulture RH. Međutim, upravo su sredstva za Katedrinu redovnu djelatnost u proteklih 20 godina konstantno nedostajala.

Rezultati, koje podastiremo u okviru ove obljetnice, obvezuju sve uključene subjekte da se i daljnjim kratkoročnim i dugoročnim planovima pristupa vrlo ozbiljno. Jer, ako samo na tren zamislimo kako bi danas izgledao grobnički Kaštel da u ovih 20 godina nije bilo Katedre ČSG , sama se od sebe nametne slika golih kaštelskih zidina-upravo onakvih kakve su devedesetih godina vidjeli odbornici nekadašnje Općine Rijeka koji su prosvjedovali protiv daljnjeg ulaganja sredstava u obnovu našeg Kaštela.

ZnAnSTVEno STrUČni SkUpoVi grobniŠĆinA; TrAgoVi, ZnAkoVi i SMJErokAZi

Temelji su ovih grobničkih znanstveno-stručnih skupova postavljeni 17. lipnja 1992. godine u Hrvatskoj Akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu i redovito se održavaju do danas. Njihovim je utemeljiteljem i od 1999. godine do svoje smrti stalnim voditeljem bio akademik Lujo Margetić.

Već je 1992. godine na prvim sjednicama Predsjedništva Katedre razmatrana mogućnost nastavka svakogodišnjih grobničkih znanstveno-stručnih skupova, kojih je godinu dana kasnije dr. sc. Iva Lukežić imenovala nazivom Grobnišćina; tragovi, znakovi i smjerokazi. Do danas je održan 21. znanstveno-stručni skup, na kojima je niz hrvatskih znanstvenika imao svoja izlaganja s više od 200 tema.

Grobnički znanstveni skupovi su temeljima redovnih izdanja knjiga Grobničkoga zbornika.

Za razliku od uobičajene prakse da se znanstveno-stručni skupovi Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi realiziraju u okviru svakogodišnje Grobničke jeseni, u 2009. godini je znanstveni skup održan 22. kolovoza, u sklopu obilježavanja stote obljetnice Crkve sv. Bartola Apostola u Cerniku, u župnoj dvorani. Ta je 2009. godina obogaćena još jednim izuzetnim izdavačkim i umjetničkim dosegom Katedre - tiskanjem CD-a duhovne glazbe Kantata od svetoga Bartola, autora V. Škarona i V. Juretić, povodom spomenutog obilježavanja stote obljetnice CD Kantata od svetoga Bartola je 2010. godine nominiran za PORIN-a.

Posebnost grobničkih znanstvenih skupova je održavanje prvog međunarodnog stručnog skupa povjesničara umjetnosti i predstavnika udruga u kulturi na temu Likovne kolonije - od Zbirke do muzeja, sa sudionicima iz Hrvatske, Slovenije, Italije I Njemačke.

23

20 grobničkih rodnih i plodnih

U okviru grobničkih znanstvenih skupova pokrenuli smo prije dvije godine popisivanje i digitalizaciju do sada nepopisane povijesne građe pohranjene u Državnom arhivu u 103 kutije. U ovaj je zahtjevni posao uključeno i prevođenje dokumentacije, budući je pisana na latinskom i njemačkom jeziku. Riječ je o rukopisima iz razdoblja od 16. do 19. stoljeća. Trenutno je ovaj program u zastoju zbog nedostatka financijskih sredstava.

nAklAdniŠTVo

U ožujku 1994. godine je Katedra sudjelovala u programu predstavljanja knjige Grobnički biografski leksikon dr.sc. Irvina Lukežića u Rijeci, u HNK-u Ivana pl. Zajca, a potom smo, zbog izuzetnog zanimanja Grobničana za ovo izdanje, pripremili bogat program u Kaštelu, u kojem su svi tekstovi bili na čakavštini. Ovo je bio izuzetno vrijedan uvod u vrlo bogata dva desetljeća Katedrina nakladništva.

U okviru Katedrina nakladništva pored knjiga Grobničkoga zbornika značajno mjesto u proteklih 20 godina pripada jedinom glasilu na čakavštini - Grobničkome listu. Prvi broj Grobničkoga lista je iz tiska izašao 12. studenoga 1994. godine. Prvih smo pet godina planirane brojeve Lista uspjeli tiskati ali je, nakon pojavljivanja općinskih listova-informatora, bilo sve više problema s namicanjem sredstava za njegov tisak.

Ranija zamisao da će Katedra samo privremeno biti udrugom te kasnije po prethodnoj zamisli ustanovom, u ratnim je godinama sve više blijedila. Također, s promjenama je vlasti na lokalnoj razini financiranje Katedrinih redovnih i programskih djelatnosti postajalo sve upitinijim. Poštujući teškoće s kojima se suočavaju branitelji i svi ostali izravno pogođeni ratom, svladavali smo sve poteškoće kako smo najbolje znali i mogli; malo tražili, mnogo radili i uspijevali više nego što smo se na početku svake godine nadali. Danas možemo reći da je izlazak iz tiska svakog broja Grobničkoga lista u devedesetim godinama 20. stoljeća zasigurno bio jedan među tada rijetko RADOSNIM događajima.

Očekivano, ratno i poratno vrijeme je imalo snažan utjecaj na rad Katedre. Bili smo uvjereni da će u poslijeratnim vremenima Katedra opet moći normalno funkcionirati ali, nažalost, to nije bilo tako te su se i u novom tisućljeću nastavili nizati problemi s financiranjem tada već stasalih i jedinstvenih u zemlji Katedrinih projekata. Među prvim žrtvama bio je i Grobnički list. No, List koji do danas krasi epitet “jedini” u Hrvatskoj, zaslužuje biti živim te je Predsjedništvo Katedra ČSG odlučilo uz 20-godišnjicu Katedre pokrenuti Grobnički list - godišnjak.

20 grobničkih rodnih i plodnih

24

popiS knJigA nA ZAlihi kom

GROBNIČKI ZBORNIK REDOVNA IZDANJA:Knjiga 1. 22Knjiga 2. 157Knjiga 3. 82Knjiga 4 39 Knjiga 4 -tvrdi uvez 1 Knjiga 5 103Knjiga 5 - tvrdi uvez 74Knjiga 6 438Knjiga 7 458Knjiga 8 503GROBNIČKI ZBORNIK POSEBNA IZDANJA:Knjiga 0. dr.sc. Irvin Lukežić: Grobnički biografski leksikon 4

Knjiga 1. Akademik Lujo Margetić: Grobnički urbari 142

Knjiga 2. dr.sc. Iva Lukežić: Grobnički pisci 20. stoljeća (ant., 13 autora) 20

Knjiga 3. Alenka Juretić: Grobnički luštrini 17Knjiga 4. dr.sc. Irvin Lukežić: Knjiga svete Marije Tepačke u Grobniku/tvrdi uvez 328

Knjiga 4 - dr.sc. Irvin Lukežić: Knjiga svete Marije Tepačke u Grobniku/meki uvez 261

Knjiga 5 - Zabilježbe iz povijesti Gospoštije Grobnik - A. Rački 158

Knjiga 6 - 9 stoljeća grobničke Župe Grobnik 7 Knjiga 7 - S. Marčec, M. Polić, P. Strčić: Lujo Margetić - život i djelo 151

Knjiga 8 - Monografija NK Grobničan 5Knjiga 9 - Zavetni listi 9 st. Župe sv Filipa i Jakova 469Knjiga 10 - dr.sc. Iva Lukežić i dr.sc Sanja Zubčić: Grobnički govor 20. st. - gramatika i rječnik 335

Knjiga 11 - Stota obljetnica crkve sv. Bartola apostola u Cerniku 189

Knjiga 12 - Bogatstvo Siromaštva - Ada Maršanić 52

Knjiga 13. - Pleteri, soneti i sestine lirike - Vlasta Juretić 377

Knjiga 14. dr.sc. Iva Lukežić: Zajednička povijest hrv. narječja 1. Fonologija 25

KNJIGE-OSTALA IZDANJA A. Tresić Pavičić: Izgon Mongola iz Hrvatske/meki uvez 35

A. Tresić Pavičić: Izgon Mongola iz Hrvatske/tvrdi uvez 3

Ivan Brdar: Tanac od vika 73 Vlasta Juretić: Z duše moje 1Vlasta Juretić: Zrna 2Vesna Prešnjak Miculinić Dari 13 Cvjetana Zaharija Linić: Boka od besed i kitice riječi 10

Vlasta Juretić: Raskrižja 1Vlasta Juretić: Tamo kadi duga spi 23 Vlasta Juretić: Kako si znao da volim leptire 21 Vlasta Juretić: Pljesak nema ništa s tim 32Vlasta Juretić: Na putu do svjetlosti 312

Osim knjiga Grobničkoga zbornika -redovnih i posebnih izdanja, Katedra je nakladnikom pojedinačnih izdanja raznih autora, kataloga, sažetaka, CD-a i različitih drugih audio i video uradaka te ostalih tiskovina, dosad ukupno 141 izdanja u vrijednosti od preko 2.500.000,00 kuna. Tiskali smo razna izdanja sveukupno u više od 120 000 primjeraka s dosad neutvrđenim brojem stranica. Od toga smo u protekla dva desetljeća za razne prigode i potrebe raznim institucijama i ustanovama, udrugama itd. besplatno ustupili na desetke tisuća primjeraka u vrijednosti od blizu 900.000,00 kuna. S ovom je knjižicom - sažetkom dosadašnjih programskih ostvarenja, Katedra ČSG nakladnikom po 142. put. Osim knjiga popisanih u gornjoj tablici, Katedra je u posjedu značajnoga broja primjeraka Grobničkoga lista, kataloga, knjižica sažetaka sa znanstvenih skupova i CD-a te drugih tiskovina.

25

20 grobničkih rodnih i plodnih

prVi kATEdrin proJEkT - GROBNIČKA JESEN

Ubrzo po osnivanju Katedre shvatili smo da ćemo se najučinkovitije brinuti o prostorima Etnološke zbirke, Okrugle dvorane te prostoru Sv. Jelene, koji smo još uvijek obnavljali, ako osmislimo jedan višemjesečni jesenski program. Predložena je Grobnička jesen, uz obrazloženje da ćemo na taj način pozivati publiku u Kaštel u jesenskim mjesecima, kada vlaga najviše napada kaštelske prostore. Prijedlog je odmah prihvaćen.

S pripremama za prvu Grobničku jesen krenuli smo u ljeto 1993. godine a prva je manifestacija trajala samo 16 dana - od 20. listopada do 14. studenoga. Organizirali smo ju pod pokroviteljstvom Općine Čavle. Već su ta dva tjedna, u kojem se nanizalo nekoliko programa, pokazala da je taj projekt itekako potreban za čuvanje Kaštela od daljnjeg urušavanja, što se neprekidno potvrđuje već 20 godina. Jer, unatoč skoro svakodnevnom prozračivanju kaštelskih prostora u proteklih 20 godina, vlaga kaštelskih zidova ponekad i danas pokaže svoju razarajuću moć.

S ovim smo svakogodišnjim tromjesečnim grobničkojesenskim manifestacijama u proteklih 20 godina oživljavali kaštelske prostore kroz preko 400 raznih programskih ostvarenja a sudionici se tih programa broje u desecima tisuća i svih su generacija.

Ova knjižica izlazi iz tiska uz otvaranje 20. po redu Grobničke jeseni.

SCEnSkA SkUpinA

Nakon završnice Grobničke jeseni 1993. osnovane su prve dvije Katedrine radne skupine - Scenska i Likovna. Ove su dvije skupine najčešće pripremale zajedničke programe, nadopunjujući jedna drugu I predstavljajući se javnosti posebnim kulturnim događajima. Evidentirano je preko 330 nastupa članova ove dvije skupine. Između ostalog, članovi Scenske skupine su se na raznim nastupima kroz godine uspješno predstavljali s 2 komedije, 8 igrokaza, 2 glazbeno-scenska djela i 39 slika svakodnevice te jednim 50-minutnim edukativno-igranim filmom za djecu. Oni pronose grobničku čakavštinu kroz preko 200 programskih ostvarenja širom Primorsko-goranske županije, izvan nje i u inozemstvu a 14 je članova Scenske skupine 1999. godine bilo glumcima u edukativno-igranome filmu za djecu Sigurko.

Ovom prigodom izdvajamo jednotjedno putovanje u Poljsku 2003. godine, u grad Wrzesnia. Tamo su mladi članovi Katedrine Scenske skupine bili ravnopravnim sudionicima ekipe Čavjanska kartulina, u kojoj su sudjelovali zajedno sa članovima Klape Grobnik, Dramske kumpanije Tavaloni i Grobničkih dondolaša i jednako zaslužni za priznanje

20 grobničkih rodnih i plodnih

26

Najbolje kazališno ostvarenje temeljeno na folkloru, koje je poljski sručni žiri dodijelio predstavi Povedajka čez godišća u njihovoj izvedbi.

likoVnA SkUpinA

14. studenoga 1993. godine smo usporedno sa Scenskom osnovali i Likovnu skupinu. S ovom smo Skupinom realizirali dugi niz kvalitetnih izložbi u grobničkim muzejskim prostorima ali i izložbi likovnih radova umjetnika - gostiju te je tako prvi gost-umjetnik bio buzetski kipar grobničkih korijena Alojz Čargonja Čarli. Devedesetih godina 20. stoljeća organizirano je uspješno stotinjak izložbi u Galeriji sv. Jelene te u drugim galerijama na području Primorsko-goranske i Istarske županije te u inozemstvu. Budući da je jedan poseban kulturni događaj obilježio početak 1994. godine, izdvajamo ga iz bogate Katedrine ostavštine. Program dviju Katedrinih skupina - Scenske i Likovne 6. veljače je ujedno bio programom otvaranja budućih kulturnih događaja u riječkoj Filodramatici u organizaciji Grada Rijeke. Ovim je pozivom Grad Rijeka ukazao Katedri osobitu čast. Stoga je 1. veljače programu otvaranja izložbe O sudbo i kleta i sveta nazočilo nekoliko posebnih gostiju - s riječkog i šireg područja: gradonačelnik Grada Rijeke Slavko Linić, pročelnik za kulturu Grada Rijeke dr.sc. Darko Gašparović, predsjednik Čakavskoga sabora dr.sc. Petar Strčić te načelnici obiju grobničkih općina - Mladen Valjan i Ivoslav Ban. Izložbu je, na stihove ratne tematike V. J. pripremilo deset autorica - članica Katedrine Likovne skupine, s humanitarnim ciljem - za stradalnike Domovinskoga rata. Katedru ČSG potom istim programom predstavljaju Likovna i Scenska skupina 26. veljače u Trstu.

U okviru Likovne skupine realizirali smo oko 150 programskih ostvarenja a ova je Katedrina skupina ozbiljnim višegodišnjim radom stvorila temelje za danas već širom svijeta poznatu i priznatu grobničku umjetničku koloniju - MLKG

glAZbEnA SkUpinA

Godinu dana nakon Scenske I Likovne skupine osnovali smo Glazbenu skupinu.. Kroz rad smo ove Skupine pokrenuli glazbene pouke na raznim instrumentima te Djevojački zbor Rožice, koji je bio dobrodošlom dopunom raznih programa ali je imao i više samostalnih nastupa.

U nastavku su tri Katedrine skupine - Scenska, Likovna i Glazbena najčešće imale zajedničke programe. Stoga je nekoliko slijedećih Grobničkih jeseni ova Katedrina skupina glazbom obogaćivala i ostale programske sadržaje, od Dana Općine i Dana Županije do raznih

27

20 grobničkih rodnih i plodnih

izložbi i scenskih prikaza. Najčešćom glazbenom pratnjom Djevojačkom zboru Rožice bio je Ivo Puljanić sa svojom harmonikom. Ogledni primjerak takvog jednog zajedničkog programa je priredba Za saku kap jedna hvala, koju smo na poziv Hrvatskog Crvenog križa pripremili za dobrovoljne darivatelje krvi i njihov dan 29. listopada 1994. u riječkoj Filodramatici.

Također, cjelovečernji je zajednički program ovih triju Katedrinih skupina u opatijskom hotelu Admiral bio svojevrsnom Katedrinom čestitkom Gradu Opatiji za 150. godišnjicu opatijskog turizma.

Ipak, Katedrina glazbena djelatnost postaje šire priznata tek nakon pokretanja projekta Grobnička skala. Zamišljena glazbena manifestacija za darovite mlade pjevače s područja dviju županija - PGŽ i Istarske, na kojoj će se njegovati čakavština prerasla je 2002. godine u do danas jedini isključivo čakavski festival u Hrvatskoj.

MEĐUnArodnA likoVnA koloniJA grobnik

Neizvijesnost s financiranjem rada Katedre pri kraju Domovinskog rata pokušavali smo otkloniti realizacijama programa za koje smo uspjeli pronaći izvore financiranja. Jer, Katedrin dom - grobnički Kaštel, od svog je stanara i nadalje zahtijevao svakodnevnu brigu i realizaciju 1992. godine preuzetih obveza, uključujući kreiranje i provedbu novih projekata i programa. Stoga se početkom travnja 1996. godine obraćamo Primorsko-goranskoj županiji, sa zamolbom da nam pomogne, predlažući pri tom nekoliko projekata koji bi grobnički Kaštel snažnije nastanili kulturnim sadržajima, a što bi Katedri osiguralo sredstva nužna za funkcioniranje. Nailazimo na razumijevanje i uz potporu Općine Čavle i Primorsko-goranske županije 12. travnja 1996. godine pokrećemo grobničku Likovnu koloniju, kao prvu u Hrvatskoj. Uvjereni u budući uspjeh projekta zatražili smo od Općine Čavle da bude suosnivačem te i suvlasnikom buduće nove hrvatske zbirke - Zbirke suvremene likovne umjetnosti Grobnik, nakon čega je Općinsko vijeće Općine Čavle (na posebnoj sjednici Općinskoga vijeća sazvanoj uoči svečane sjednice za Dan Općine Čavle) 30. travnja 1996. godine u Okrugloj dvorani grobničkog Kaštela donijelo odluku o prihvaćanju Pravilnika Međunarodne likovne kolonije Grobnik. Tim je činom Općina Čavle zajedno s Katedrom ČSG postala suosnivačem današnje Međunarodne likovne kolonije Grobnik, što nas je obvezalo na budući zajednički kvalitetan rad.

U tim još uvijek ratnim godinama bio je to korak u neizvijesno, ali se ubrzo pokazalo da je do tada neusporedivo najveći i najzahtjevniji Katedrin projekt moguće razvijati na ovim prostorima i da će upravo Međunarodna likovna kolonija Grobnik postati živim dokazom kulturne proizvodnje te oglednim primjerom umjetničke kolonije u Hrvatskoj i Europi.

20 grobničkih rodnih i plodnih

28

Za ovo će izviješće zorni prikaz podataka u nastavku biti dostatnim pokazateljima:- MLK Grobnik je nastala uz potporu HDLU-a Rijeka i pomoć tadašnje tajnice Ljubice Dujmović te HDLU-a Istre i predsjednika Vinka Šaine; - grobnička je Likovna kolonija osnovana kao prva u slobodnoj Hrvatskoj; - jedina likovna kolonija osnovana s ciljem stvaranja nove hrvatske zbirke suvremene

likovne umjetnosti - Zbirke suvremene likovne umjetnosti Grobnik, u kojoj su autori likovni umjetnici iz Hrvatske i drugih zemalja. Do sada su u okviru Međunarodne likovne kolonije Grobnik radili likovni umjetnici iz: Hrvatske, Italije, Slovenije, Austrije, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Poljske, Njemačke, Francuske, Nizozemske, Švicarske, Španjolske, Meksika, Brazila, Argentine, Kine i Japana.

Radom MLK Grobnik neprekidno bogatimo grobničku kulturnu ponudu. Do danas su umjetnici iz navedenih zemalja stvorili i darovali grobničkoj Katedri više od 350 likovnih radova, po službenoj procjeni u vrijednosti od blizu 2 i pol milijuna kuna. I, na koncu, Međunarodna likovna kolonija Grobnik je direktni krivac što je najveći dio kata grobničkog Kaštela obnovljen u do danas jednu od najljepših galerija u Primorsko-goranskoj županiji.

Za sve će buduće generacije ostati zabilježeno da zahvaljujujući kvalitetnom radu grobničke Likovne kolonije postoje: Galerija suvremene umjetnosti Grobnik i Zbirka suvremene likovne umjetnosti Grobnik.

Po završetku rada svakoga saziva umjetnika obavlja se stručna selekcija novonastalih likovnih radova kojom povjesničari umjetnosti dio tih radova svrstavaju u Zbirku suvremene likovne umjetnosti Grobnik te se fundus grobničke Zbirke stalno povećava. Preostali likovni radovi ostaju u depou kao bogat temelj za realizaciju budućih Katedrinih projekata na likovnom polju.

red. br. Mlkg - popiS oSTAlih likoVnih rAdoVA U dEpoU na dan 31.12.2012.1. Bahorić, Belizar, KOCKA U PROSTORU I., 1996., komb. tehnika, 70 x 50 2. Bahorić, Belizar, KOCKA U PROSTORU II., 1996., komb. tehnika, 70 x 50 3. Bahorić, Belizar, PUT U SVEMIR, 1997., komb. tehnika, 70 x 90 4. Bassani, Quintino, GROBNIČKO POLJE, 1996. acril na platnu 73 x 905. Beker, Koraljka, GRAD, 2000., ulje na platnu, 50 x 65 6. Bešenić, Drago, VODE V., 2000., akvarel, papir, 36 x 55 7. Blažina, Marijan, TREĆA, 1998., pastel, papir, 70 x 50 8. Blažina, Marijan, FRAGMENT, 2000., pastel, papir, 50 x 65 9. Blažina, Marijan, SENTENZA (diptih), 2009., akril/platno, 80 x 100 x 4 (x 2), 10. Blažina, Marijan, USPOMENE, 1998., komb. tehn. 73x5311. Božić Pišta, Damir, POGLED NA GROBN. POLJE, 1997., ulje-pl.73 x 90 12. Božić Pišta, Damir, BEZ NAZIVA, 1998., komb. tehnika, 73 x 90

29

20 grobničkih rodnih i plodnih

13. Brkić,Igor, GODOVI, 1997., komb. tehn. 30x30

14. Brun, Klemen, BIOMETRIČKI URBANIZAM 09 - serija G (poliptih), 2009.,akril/platno, 110 x 219, sign., sredina dolje, uz rub: KB 2009 (kistom),

15. Buneta Ivan, BILTEN, 1998., komb. tehnika, 80 x 60 16. Callea, Giuseppe,ŽIVOT JE PUZZLE, 2007., komb. teh. na pl., 80 x 100, sign. d.d.k.: Callea 2007., 17. Callea, Giuseppe, SLOBODNE DUŠE UNUTAR ZIDINA, 2007., komb. teh. na platnu, 80 x 100, 18. Callea, Giuseppe, ŽIVOTNI PUTEVI, 2007., komb. teh. na platnu, 50 x 67, sign. d.d.k.: Callea, 19. Cisco, Giorgio, GROBNIK 2001. Instalacija, 270 X 30 X 10 (7 kom) 20. Conestabo, Piero, GROBNIK 2007., komb. teh. na pl. 85 x 65, sign. d.d.k.: Conestabo 2007., 21. Čargonja Čarli, Alojz, GROBNIK U MOJEMU PORTRETU, 97., kamen, 40 x 43 x 11 22. Čargonja Čarli, Alojz, AUTOPORTRET, 1994., kamen 23. Dejhala, Dolores, 1997.,TRAGOVI 1, 25 x 60 akr. na papiru24. Dejhala, Dolores, 1997.,TRAGOVI 2, 38x43 akr. na papiru25. Dejhala, Dolores, 1997.,TRAGOVI 3, 40 x 50,6 akr. na papiru26. Dejhala, Dolores, 1997.,TRAGOVI 4, 25 x 30 akr. na papiru27. Deranja, Josip, MAYER., ulje na platnu, 73 x 90 28. Dragičević, Igor, ŠTERNA, 1996., ulje na pl. 73 x 90 29. Enzmann, Roswitha, 2009., TOR ZA OVCE ekoglass (poliptih), komb. 30x40x2 30. Enzmann, Roswitha, PLAVA PJESMA ČOBANA, 2009., komb. teh./platno, 60 x 60, 31. Enzmann, Roswitha, ŽUTA PJESMA ČOBANA, 2009., komb. teh./platno, 60 x 60, sign., d.d.k.: R. Enzmann (kistom), 22. Eterović, Joško, KAMENOLOM PJEVA, 1996., komb. tehnika, 100x70 33. Ferenčak, Franjo, ŠUMI LIŠĆE, 1994., ulje na platnu, 65 x 90 34. Ferenčak, Franjo, ZID I., 1998., komb. tehnika, 50 x 60 35. Ferenčak, Franjo, ZID II., 1998., komb. tehnika, 60 x 81 36. Frötscher, Reinhard, PLES ZMAJEVA 1, 2007., akril na pl. 76,5 x 56,5, sign. d.d.k.: rf 2007, 37. Frötscher, Reinhard, PLES ZMAJEVA 2, 2007., akril na platnu, 76,5 x 56,5, sign. d.d.k.: rf 2007, 38. Frotscher, Reinhard, PLES ZMAJEVA 3, 2007., akril na platnu, 76,5 x 56,5, sign. d.d.k.: rf 2007, 39. Frotscher, Reinhard, GRAD GROBNIK 1, 2007., akril na platnu, 100 x 80, sign. d.d.k.: rf 2007, 40. Frotscher, Reinhard, GRAD GROBNIK 3, 2007., akril na platnu, 100 x 80, sign. d.d.k: rf 2007, 41. Filipović, Dražen, KLOBUK, 1998., komb. tehnika, 63 x 57 42. Filipović, Dražen, LJUDI - SIMBOLI, 2000., komb. tehnika, 56 x 70 43. Generalić, Josip, LOVCI ODMARAJU, 1985., komb. tehnika, 46 x 32 44. Generalić, Josip, PRVI MOŠT, 1990., komb. tehnika, 46 x 32 45. Gerić, Tomo, KUGLA, 2009., akril/platno, 120 x 100, sign., l.d.k.: Gerić 09 (kistom), 46. Haramija, Živko, STABLO, 1996., akvarel, 37 x 50 47. Haramija, Živko, SV. FILIP I JAKOV, 1996., akvarel, 37 x 50 48. Herbut, Melanka, TERRA 1, 2007., komb. teh. na platnu, 50 x 50 x 4,5 49. Herbut, Melanka, TERRA 2, 2007., komb. teh. na platnu, 50 x 50 x 4,5 50. Herbut, Melanka, TERRA 3, 2007., komb. teh. na platnu, 50 x 50 x 4,5, 51. Herbut, Melanka, TERRA 4, 2007., komb. teh. na platnu, 50 x 50 x 4,5, 52. Herbut, Melanka, TERRA 5, 2007., komb. teh. na platnu, 50 x 50 x 4,5, 53. Herbut, Melanka, TERRA 6, 2007., komb. teh. na platnu, 50 x 50 x 4,5,

54. Herbut, Melanka, ARTISTS TEMPORE GROBNIK 2009. II, 2009., komb. teh./platno, 131 x 60 x 8, sign., d.d.k.: MELANKA HERBUT (pečat),

55. Herljević, Boris, RIČINA, 2002., ulje na pl.70 x 50

20 grobničkih rodnih i plodnih

30

56. Hus, Zoltan, FRANGEPAN, 2007., akril na platnu, 85 x 65,5, 57. Janjić Jobo, Ratko, VAL USPOMENA, 2000., ulje na platnu, 70 x 50 58. Janjić Jobo, Ratko, PRAVAL, 2000., ulje na platnu, 50 x 70 59. Janjić Jobo, Ratko, KA DRUGOME MORU, 1998.,ulje na pl. 80x70 60. Janjić Jobo, Ratko, SRETNI MANDRAĆ, 2001., ulje na pl. 50 x 70 61. Kamenar, Zvonimir, IL RETICOLATO - GROBNIK, 1997., akvarel 62. Kamenar, Zvonimir, KLONIRANA RUŽA, 1997., komb. tehn., 117 x 120 63. Kamenar, Zvonimir, IL RETICOLATO II., 1998., komb. tehn., 71 x 49 64. Kamenar, Zvonimir, IL RETICOLATO III., 2000., akvarel, 72 x 50 65. Kamenar, Zvonimir, IL RETICOLATO IV.., 2000., akvarel, 72 x 50 66. Kelava, Vitomir, JARAM, 1997., acril, pl., 97 x 179 x 155 67. Kleva, Luciano, ISTARSKA SIMFONIJA, 1998., komb. tehn. 116 x 80

68. Kljun, Dejan, PALENTA KOMPIRICA I GROBN. SIR Z MASLINAMI, PUMIDORI I... (triptih), 2007., akril na platnu, 90 x 73 (x 3),

69. Konarzewski, Ida, GROBNIČKI KRAJOLIK (triptih), 2009., akril/platno, 65 x 85 (x 3), 70. Konarzewski, Ida, BRZAK NA RJEČINI, 2009., akril/platno, 120 x 100, 71. Kranjčević Winter, Željko, K. U. K. GR(O)BNIK, 2000.,komb. tehnika, 370 x 330 72. Kranjčević, Winter, Željko, JAZ PUL MARTINOVIH (triptih), 2007., akril/pl. 85 x 65 (x 3) 73. Kranjčević, Winter, Željko, MLIN 1, 2007., akril na platnu, 73 x 55, sign. d.d.k.: Winner 07., 74. Kranjčević, Winter, Željko, MLIN 2, 2007., akril na platnu, 55 x 73, sign. l.d.k.: Winner 07., 75. Kranjčević, Winter, Željko, MLIN 3, 2007., akril na platnu, 38 x 55, sign. d.d.k.: Winner07., 76. Kranjčević, Winter, Željko, MLIN 4, 2007., akril na platnu, 38 x 55, sign. l.d.k.: Winner 07., 77. Leghissa, Nicoletta, TU NEGDJE, 1997., komb. tehn., 65 x 73 78. Lenić, Branko, ...A OBRUČ SE ZRCALI U DUŠAMA GROBNIČANA... 2000., komb-pl. 140 x 130 79. Lerga, Anđelko, PROZOR, 2007., komb. teh. na papiru, 96,5 x 67,5, sign. d.d.k.: LERGA, 80. Lovrić, Mate, VELEBIT, 2001., 73 x 100 81. Marsi, Enzo, MILLE-DUEMILA, 1998., komb. tehn., 84 x 102 82. Marsi, Enzo, ZVUKOVI I BOJE, 2007., akril na platnu, 100 x 80, sign. l.d.k.: MARSI ‘07., 83. Matković, Edo, GRAD GROBNIK 2001., 65 x 90 84. Mavrić, Marijan, GROBNIK 2000., acril, platno, 50 x 70 85. Messia Manolo, 2002., ŠPANJOLSKI VEZ 1, 110x75 akril/platno86. Messia Manolo 2002., ŠPANJOLSKI VEZ 2, 110x75 akril/platno87. Mezzacapo, Renzo, L’ ATTESA DELL’ ANGELO (Isčekivanje anđela), 2008. komb. tehnika, 90x110 88. Milani, Franco, INSTALACIJA, 1997., komb. tehnika, 101 x 30 x 12 89. Milani, Franco, INSTALACIJA, 1997., komb. tehnika, 101 x 30 x 12 90. Milić, Zdravko, VIDEO GROBNIK II., 1997., 73 x 100 91. Mlinar, Jadranka, ZALJUBLJENI KLESAR 1524. GODINE, 2000., komb. tehnika, 100 x 73 92. Molnar, Franjo, PALI ANÐEO, 1997., ulje na platnu, 65 x 50 93. Moosherr, Theresia, HÄNDEL, 2009., akril/platno, 100 x 80, sign., d.d.k.:TR. Moosher 2009 (olovka), 94. Mušanović, Iva, 1997., MRTVA PRIRODA, komb. tehn. 25x3595. Paladin, Bruno, BABILON, 1997., triptih, komb. tehnika, 100 x 24 96. Paladin Bruno, BABILON 1998., triptih, komb. tehnika, 72 x 50 97. Paladin, Bruno, TOTEM, 2000., kolografija, 87 x 47 98. Paliska, Karlo, UTVRDA, 2001. akril na pl., 50 x 70 99. Paliska, Karlo, GROBNIČKA PREDVEČERJA 2001., akril na pl. 50 x 70

31

20 grobničkih rodnih i plodnih

100. Pavletić, Angelika, KANTUN, 1998., akril na pl. 50,5x70101. Pavletić, Angelika, KAŠTEL 2002., akril na pl. 50,5x70102. Petronio, Nenad, PET DIMEN.GROBN. KAŠTELA, 1997., komb. tehn. 90 x 100 103. Petronio, Nenad, 900 LET ŽUPE, 2000., komb. tehnika, 102 x 85 104. Petronio, Nenad, RASPELO, 1996., ulje na platnu, 90 x 73 105. Petronio, Nenad, RIBA 0, 2007., akril na platnu, 73 x 90, 106. Petronio, Nenad, RIBA 1, 2007., akril na platnu, 73 x 90, 107. Petronio, Nenad, RIBA 2, 2007., akril na platnu, 73 x 90, 108. Petronio, Nenad, RIBE (triptih), 2007., akril na pl. 65 x 85; 85 x 65; 85 x 65, sign. d.d.k.: Petronio 07, 109. Petronio, Nenad, TRAJANJE, 2000., komb. tehnika, 102 x 85 110. Petronio, Nenad, KOVAČ I, 2009., komb. teh./platno, 100 x 120, 111. Petronio, Nenad, KOVAČ II, 2009., komb. teh./platno, 100 x 120, 112. Petronio, Nenad, KOVAČ III, 2009., komb. teh./platno, 73 x 90, 113. Petronio, Nenad, AUTOPORTRET, 2009., komb. teh./platno, 50 x 50 x 6,5, 114. Petronio, Nenad, MJESEC, 2009., komb. teh./platno, 50 x 50 x 6,5, sign., 115. Petrović, Ðorđe, 1997., REMINISCENCE, ulje na platnu, 90 x 73

116. Pizzul, Neva, ZORA (triptih),2007,akr.7pl.(oslikano sa svih strana), 100x20x12,5;110x20x12,5;90x20x12,5

117. Pizzul, Neva, FRAGMENTI, 2007., akril na platnu, 70 x 100, sign. d.d.k.: Neva Pizzul, 118. Premuš, Marinka, GROBNIČKA PRIČA (diptih), 2007., akril na platnu, 100 x 81 (x 2), 119. Premuš, Marinka, GROBNIČKO STABLO (diptih), 2007., akril na platnu, 73 x 55 (x 2), 120. Puddu Salvatore, ALLA TERRA, 2000., komb. tehnika, platno, 100 x 73 121. Purić, Predrag, GROBNIČKO POLJE, 1996., ulje na pl., 73 x 90 122. Rapella, Gustavo, NA GROBNIKU 2001., komb. tehn. 140 x 90 123. Rapella, Luis, VJEĆNICA 92, komb. tehn. 124. Skopljak, Mustafa, DETALJ GRADA 2001., 90 X 70 125. Skopljak, Mustafa, GRAD- DETALJ 2001., 90 X 70 126. Skopljak, Mustafa, VRAŽJI KAMEN, inst. 127. Skorup Krneta, Jasna, SPOMEN MORNARU, 1996., instalacija, 50 x 50 + O 56 128. Sluga Pudobska, Stanislava, VOLTA NA KAŠTELU, 2000., komb. tehnika, papir, 75 x 55 129. Sorola, Melita, BEZ NAZIVA, 1996., diptih, acril-papir, 50 x 70 130. Sorola, Melita, BEZ NAZIVA, 1996., diptih, acril-papir, 50 x 70 131. Spanó, Franco, BEZ NAZIVA, 2007., fotografija, 32 x 32, 132. Steiner, Claudia, 2008., OTISAK RUKE - mali trag, komb. teh., 42,4 x 42, 5 133. Šaina, Felgueres, Gerić, Konarzewski, ČAROBNO JUTRO U kAŠTELU, 2009., komb. tehn. 100x125134. Šaina, Vinko, GRAJSKA ROŽICA, 1996., diptih, acril, platno, 147 x 90 135. Švrljuga, Sanja, SUSTAV NESPORAZUMA, 1996., komb. tehnika, 90 x 73 136. Trancanelli, Marko, KALVARIJA, 2001., komb. tehn. 130x40 137. Vidović, Branko, KONOBA, 1996., 74 x 52 138. Zirdum, Mirjana, PORTUN 1996., Mirjana Zirdum ulje na platnu 90 x 70 139. Zoitl, Gloria, 2001. AKT, komb. tehn. 41,5 x 28

Svakogodišnja Grobnička jesen od rujna do prosinca donosi tridesetak i više programa. Neki od njih su u proteklih 20 godina postali tradicionalnima.

20 grobničkih rodnih i plodnih

32

SUrAdnJA kATEdrE S grobniČkiM dJEČJiM VrTiĆiMA

Prije dvadeset godina nije bila rijetkost sresti mlade ljude koji nikada nisu bili u grobničkom Kaštelu pa je čak bilo i onih koji nisu znali gdje se on nalazi. Danas je situacija obrnuta - gotovo je nemoguće pronaći mladu osobu koja nije bila u ovom zaštićenom kaštelskom kompleksu. Dapače, mnogo je danas mladih ljudi sudjelovalo u svakogodišnjim grobničkojesenskim priredbama. Neki među njima već od vrtićke dobi.

Ovakav smo odnos prema vrijednosti koje smo baštinili od naših starih kod djece stvorili zahvaljujući ponajprije volji, trudu, ali i umješnosti voditeljica i odgojiteljica u grobničkim dječjim vrtićima, koje su tijekom proteklih 20 godina neumorno iz godine u godinu pripremale djecu za nastup u grobničkome Kaštelu. I onda kada vremenske prilike i nisu baš bile naklonjene ranije utvrđenom grobničkojesenskom danu. Iako je ovo samo sažetak izviješća, njihovo zalaganje je nužno naglasiti posebice zbog činjenice da je po našim evidencijama preko 1000 djece sudjelovalo u dosadašnjim grobničkojesenskim priredbama, kojima je nazočilo oko 4000 roditelja i ostalih članova obitelji.

U uvodu u Katedrinu 20. godišnjicu sudjelovali su i grobnički dječji vrtići proširujući ovu dugogodišnju suradnju, cjelodnevnim se programom uključujući u projekt Grobničkojesenski dani.

SUrAdnJA kATEdrE S oSnoVniM ŠkolAMA

Kada je riječ o suradnji osnovnih škola u projektu Grobnička jesen, ne može se zaobići prva Grobnička jesen, kojoj je Osnovna škola Čavle dala veliki doprinos. S jedne strane su učenici sudjelovali litrerarnim radovima na čakavštini, a s druge izložbom likovnih radova. Treći segment suradnje je uključivanje učenika područne škole Grobnik u Katedrinu Scensku skupinu u osnivanju te su ti isti učenici ujedno bili i prvim malim glumcima u okviru tadašnje Grobničke scene.

Osnovna škola Jelenje-Dražice se u manifestacije Grobnička jesen uključila već 1994. Godine, od kada traje neprekidna i vrlo uspješna te vrlo plodna suradnja s obje grobničke osnovne škole. Da je na zadovoljstvo u oba smjera pokazuje jasna rastuća krivulja kroz godine. Tako smo na prijelazu tisućljeća zajednički pokrenuli danas već tradicionalni natječaj Darovani - natječaj za najbolja literarna ostvarenja u prozi i poeziji te likovne radove, u kojemu sudjeluju učenici svih razreda, podijeljeni u mlađe i starije skupine.

33

20 grobničkih rodnih i plodnih

Umjesto višegodišnjih dvadesetak nagrada, od 2010. godine najbolje učenike nagrađujemo jednodnevnim edukativnim izletom, u suradnji s ostalim katedrama Čakavskoga sabora. Od 2012. godine natječaj proširujemo na djecu gradišćanskohrvatskih područja.

Suradnja s osnovnim školama se s područja Grobnišćine prije nekoliko godina proširila na treću školu - Osnovnu školu Hreljin, a potom i na još nekoliko osnovnih škola: Trsat, Kostrena i Kraljevica. No suradnja se proširila i programski te zadnje dvije godine uspješno realiziramo zajednički projekt Grobničkojesenski dani, sa cjelodnevnim terenskim nastavama u grobničkom Kaštelu - svaki dan jedna od osnovnih škola - suradnika.

Ova je suradnja u neprekidnom kretanju na više te su se prošle godine osnovne škole uključile u naš najnoviji projekt za učenike osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta - Kviz znanja koji odgovara na pitanja GDJE SAM - TKO SAM, a kojim se djeca temeljitije upoznaju sa širim zavičajem, odnosno područjem Primorsko - goranske žuapnije - povijesno, zemljopisno, jezično itd.

Već ovaj sažetak pokazuje da je suradnja Katedre s osnovnim školama nedvojbeno I plodna i rodna te s razlogom ugrađena je u naziv ovogodišnje, 20. po redu Grobničke jeseni - 20 rodnih I plodnih.

Svi smo svjedoci da je dosadašnjih 19 manifestacija Grobnička jesen bilo pokretačem niza projekata i programa te skupina ili podudruga u okviru Katedre, koje bi u stvarnosti mogle biti uspješnim samostalnim udrugama.

FESTiVAl grobniČkA SkAlA

Budući da je Katedrin temeljni cilj zaštita, čuvanje i promicanje grobničke čakavštine, u sve smo ju programe ugrađivali. Pa ipak je u okviru Glazbene skupine bio to skroman prinos u tome smjeru te smo krenuli u osnivanje glazbene manifestacije Grobnička skala u nastojanju da se na ovoj glazbenoj priredbi pjevaju pjesme na čakavštini. U to je vrijeme grobnička čakavština još bila vrlo malo zastupljena u glazbi, a mladi su i inače skloniji trenutačnim hitovima. Stoga smo 2002. godine pokrenuli jedinstven u zemlji isključivo čakavski festival - Festival Grobnička skala.

Festival Grobnička skala je zajednički projekt organizatora Katedre Čakavskoga sabora Grobnišćine, te skladatelja, tekstopisaca, aranžera i mnogih drugih, među kojima vrlo značajno mjesto neupitno imaju mediji. Uvijek spominjemo sve medije s ovoga područja. U realizacijama programa dosadašnjih 14 glazbenih manifestacija i festivalskih večeri sudjelovalo je više od 800 ljudi, od organizatora do autora, glazbenika, izvođača

20 grobničkih rodnih i plodnih

34

i ostalih sudionika. Festivalske večeri pratilo je uživo preko 12000 ljudi, a preko raznih radio i tv emitiranja medija, što direktnih prijenosa ili emitiranja snimki festivalskih večeri. Do sada smo tiskali 10 festivalskih CD-a i 11 videozapisa festivalskih večeri te je ova Katedrina programska djelatnost iznjedrila 200 novih čakavskih pjesama. Sve su ove činjenica dostatni, štoviše, izuzetni rezultati godinama ulaganog truda te nedvojbeni doprinosi očuvanju, zaštiti i promicanju čakavštine.

SkUpinA ZA TrAdiCiJE

Katedra je tijekom godina nastojala izvući na površinu stare običaje na Grobnišćini. U tome smo smjeru krenuli najprije s istraživanjima te smo uspjeli okupiti ljude koji još u sebi mnoga sjećanja održavaju svježim. Na taj smo način u Domu Svilno organizirali zanimljiv stari običaj Tanac pod feštu. Posebno zahtjevan projekt u okviru Katedrine Skupine za tradicije realizirali smo obnavljajući nekadašnji običaj svakogodišnjih obilazaka mjesnih skupina maškara po raznim mjestima Grobnišćine. Uspjeli smo povezati sve karnevalske skupine na Grobnišćini i pokrenuti Grobnički maškarani korzo, s planom da svake godine završnica ove zabavne manifestacije bude u jednoj od grobničkih općina. Grobnički maškarani korzo je od Pašca do Zoretića okupljao čak i preko 500 sudionika svih generacija. Budući da je zanimanje za sudjelovanje u Grobničkome maškaranome korzu bilo izuzetno veliko, ovaj smo običaj organizirali punih šest godina uzastopno, iz godine u godinu očekujući da će ovaj Katedrin projekt preuzeti neka od grobničkih karnevalskih udruga.

MEĐUnArodnA SUrAdnJA

Katedra ČSG je već druge godine po osnivanju Međunarodne likovne kolonije Grobnik počela graditi temelje danas vrlo uspješne suradnje s inozemnim subjektima.

Mnogi su umjetnici iz inozemstva u proteklih 15 godini boravili I radili u našoj sredini, da bi po završetku rada darovali najmanje jedan svoj likovni rad Katedri. Nadalje, 1999. godine smo u suradnji s tršćanskom Galerijom Art u Kaštelu postavili do sada najveću izložbu s 80 likovnih radova autora iz mnogih zemalja Europe i drugih kontinenata pod nazivom Svijet bez granica.

Međunarodna suradnja potom se nastavlja uz Katedrinu desetogodišnjicu 2002. godine s tri događaja - izložbom slika u Galeriji SUG nizozemske umjetnice Hetty van der Linden koju je otvorila tadašnja veleposlanica Kraljevine Nizozemske u Hrvatskoj Ida

35

20 grobničkih rodnih i plodnih

von Valdhuizen Rotenbücher, jednotjednim radom MLKG umjetnika iz Italije, Slovenije, Nizozemske, Španjolske, Japana i Kine. Razvijanje danas najsnažnije međunarodne suradnje počinje jednotjednim radom grobničke Likovne kolonije 2007. godine, kada sudjeluju dva umjetnika iz Njemačke - članovi međunarodne umjetničke udruge Syrlin iz Stuttgarta.

Tijekom petogodišnje uspješne suradnje između Međunarodne likovne kolonije Grobnik i Syrlin Kunstverein E.V. International - Stuttgart, realizirano je više uspješnih programskih ostvarenja.

2008. - nakon što je dvoje umjetnika prenijelo svoje dojmove u okviru svoje domicilne ogranizacije, stigao je poziv za jednomjesečnu izložbu stotinjak likovnih radova iz Zbirke suvremene likovne umjetnosti Grobnik. Ta je izložba, zahvaljujući potporama Općine Čavle, Primorsko-goranske županije i Ministarstva kulture realizirana u stuttgartskom Kongresnom centru Sindelfingen. (rujan 2008.).

Izložba 102 likovna rada, pod nazivom 10 godina mediteranskih likovnih susreta u Grobniku, sa 67, pretežnoo hrvatskih autora bila izuzetno zapažena, o čemu svjedoči više novinskih članaka i reportaža, u Hrvatskoj i Njemačkoj - uoči, za vrijeme i nakon gostovanja u Njemačkoj.

2009. - velika ljetna izložba likovnih radova 13 članova MU Syrlin iz Stuttgarta u Galeriji SU Grobnik, pod nazivom S mojeg se Kaštela Njemačka vidi - finnac.: Općina Čavle i vlastita djelatnost

2009. - sudjelovanje 14 članova međunarodne udruge umjetnika Syrlin - likovnih umjetnika iz Njemačke, Švicarske, Francuske, Austrije, Meksika i Poljske u radu Međunarodne likovne kolonije Grobnik - finanac.: vl. djelatnost, Općina Čavle i Primorsko-goranska županija

2009. - sudjelovanje predstavnika Syrlin-a na prvom međunarodnom stručnom skupu (Hrvatska, Slovenija, Italija, Njemačka) pod nazivom Likovne kolonije - od zbirke do muzeja (voditelj pov. umjetnosti dr.sc. Berislav Valušek), financ.: vlastita djelatnost

Nakon ovoga stručnoga skupa uslijedio je poziv iz Njemačke da se Međunarodna likovna kolonija Grobnik na stuttgartskom Sajmu predstavi tom dijelu Europe kao ogledni primjerak umjetničke kolonije, budući da je naš pojam likovna kolonija tamo nepoznat.

2010. - predstavljanje Međunarodne likovne kolonije Grobnik u Sutttgartu, na sajamskim prostorima Sindelfingen s 37 likovnih radova hrvatskih autora. Prethodno smo organizatorima Sajma postavili uvjet da osiguraju posebni prostor za predstavljanje dijela bogate hrvatske turističke ponude, što su organizatori i prihvatili.

20 grobničkih rodnih i plodnih

36

Temeljem ovog našeg nastupa na Sajmu Antik&Kunst, HRVATSKA JE PROGLAŠENA ZEMLJOM-GOSTOM SAJMA ZA 2010. GODINU. Sva su naša nastojanja da se Ministarstvo turizma i HTZ uključi u projekt bila uzaludna. Fin.: vl. djelatnost, Općina Čavle i TZ Općine Čavle

Tijekom ovoga predstavljanja u Njemačkoj, zamoljeni smo da napravimo novi projekt, u kojega bi poželjno bilo uključiti i druge subjekte, s naglaskom na mobilnost.

UPRAVO SU U TOJ INICIJATIVI TEMELJI MEĐUNARODNOG PROJEKTA U TIJEKU UMJETNOST U POKRETU CROARTIA!

Uz ovu međunarodnu suradnju, sa susjednom Italijom je također već niz godina suradnja u usponu. Najznačajniji događaj u okviru te suradnje je velika dvomjesečna ljetna izložba GRAND TOUR koju je u Galeriji SUG 2010. godine postavila talijanska povjesničarka umjetnosti, kustosica i likovna kritičarka Adelinda Allegretti koja je u razgovoru s novinarima izjavila da je između Napulja i Grobnika, za prvu postavu spomenute izložbe odabrala upravo grobničku Galeriju SUG.

Nekoliko smo puta pozvani da postavimo izložbu likovnih radova iz Zbirke suvremene likovne umjetnosti u Italiji ali zbog nedostatka financijskih sredstava nismo mogli pozitivno odgovoriti na pozive.

Osim navedenih projekata i programa Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine je u razdoblju od 1992. do 2012. godine usko surađivala s grobničkim župama i bila sudionikom više izuzetno značajnih događaja na Grobnišćini: postavljanja križeva na cerničkoj Kalvariji, obnovi cerničkoga Križnoga puta, proslavi devet stoljeća grobničke Župe u Gradu Grobniku, proslavi 100 godina Crkve sv. Bartola u Cerniku itd.

37

20 grobničkih rodnih i plodnih

proJEkTi/progrAMi U TiJEkUCASTrUM

Zborno pjevanje na Grobnišćini, ali i ostalom području Primorsko-goranske županije ima dugu tradiciju. Stoga su u rujnu 2010. godine voditeljica Katedrinih programa Vlasta Juretić i tadašnji dopredsjednik Katedre Vinko Škaron, u suradnji s ravnateljem ustanove Ivan Matetić Ronjgov Darkom Čargonjom, krenuli u osnivanje najvećeg mješovitog pjevačkog zbora u Hrvatskoj - Castruma, s namjerom da se kroz Castrum mladim naraštajima prenese još jedna vrijedna tradicija primorsko-goranskoga kraja. Tu je inicijativu odmah podržalo Predsjedništvo grobničke Čakavske katedre na čelu s predsjednikom Stanislavom Lukanićem, a potom i umjetnički ravnatelji i predsjednici gotovo svih zborova i vokalnih skupina s područja Primorsko-goranske županije i samo dva mjeseca kasnije u Domu kulture Čavle predstavljen je javnosti najveći mješoviti pjevački zbor u Hrvatskoj - CASTRUM.

Za sve što CASTRUM u budućnosti može postići, mi u Katedri, voditelji zborova i vokalnih skupina s područja Primorsko-goranske županije imamo i znanja i volje, bila je naša zajednička poruka javnosti te večeri. Prvi cjelovečernji koncert Castruma održan je točno godinu dana kasnije u Sportskoj dvorani Mavrinci, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. sc. Ive Josipovića, koji nas je izuzetno počastio prihvaćanjem pokroviteljstva 20. Katedrine obljetnice, a svečanost obilježavanja 20. grobničkih rodnih i plodnih godina u grobničkome Kaštelu zaključujemo otvaranjem ovogodišnje Grobničke jeseni i koncertom Castruma.

Završene su pripreme materijala za CD prvog cjelovečernjeg koncerta Castruma, a u tijeku je prikupljanje sredstava za njegov tisak.

UMJETNOST U POKRETU CROARTIA - KUNST IN BEWEGUNG CROARTIA

Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine je u više navrata bila ispred vremena. Projekt UMJETNOST U POKRETU CROARTIA - KUNST IN BEWEGUNG CROARTIA, koji je u tijeku, najboljim je primjerom.

Projekt je napravljen na principu ogledala: programi unutar projekta se najprije provode u Hrvatskoj, a potom jednaki takvi u nekoj drugoj državi. Budući da su Nijemci odmah prihvatili projekt i u njemu postavljene uvjete, prva zemlja-partner u projektu je Njemačka. Programi unutar projekata spajaju naizgled nespojivo - umjetnike i suradnike u projektu iz

20 grobničkih rodnih i plodnih

38

Hrvatske s umjetnicima i odabranim suradnicima iz drugih zemalja - U 2012. i 2013. godini su to ljubitelji povijesnih automobila iz Hrvatske i umjetnici i ljubitelji povijesnih automobila iz Njemačke.

Realizacijom stavka 2. projekt svake godine osigurava dolazak novih inozemnih gostiju jamči obogaćivanje suvremene hrvatske likovne umjetnosti, a time i hrvatske kulturno-

turističke ponude s novim likovnim radovima autora iz raznih zemalja svijeta Posebnosti projekta nastavljaju se činjenicom da je to do sada jedini projekt u svijetu

koji po ugledu na hrvatska iskustva obogaćuje suvremenu likovnu umjetnost neke druge zemlje (2013.-Njemačka - osnivanje prve likovne kolonije u Njemačkoj po uzoru na MLK Grobnik i rad četrdesetak umjetnika, među kojima 16 hrvatskih).

Također, projekt unaprijed osigurava svakogodišnje predstavljanje hrvatske suvremene likovne umjetnosti na izložbama i sajmovima u drugim zemljama (1. Njemačka 2013. (Heidelberg, Stuttgart, siječanj 2014. - Stuttgart-Sajamski prostor Sindelfingten itd.)

Nadalje, svake godine je projektom osigurano višednevno besplatno predstavljanje hrvatske turističke ponude u drugim zemljama. Njime se pokreću nove međunarodne manifestacije u Hrvatskoj a potom, po uzoru na manifestaciju provedenu u Hrvatskoj, i u zemljama-partnerima (1. pokrenuta u travnju 2012. u Hrvatskoj - Primorsko-goranski rally). Realizacijom svakog programa u Hrvatskoj osiguravaju se novi besplatni promotori hrvatske kulture i hrvatskog turizma širom svijeta.

Već su do sada provedeni programi unutar projekta dokazali njegovu isplativost:1. Po službenoj procjeni novonastalih likovnih radova, u okviru projekta dosadašnja je

realizacija projekta obogatila hrvatsku suvremenu likovnu umjetnost s 58 likovnih radova, u vrijednosti od blizu čak 377.700,00 kuna. Nije obavljena procjena dvije skulpture, koje su još nedovršene (cca 100.000.00 kuna).

2. U Galeriji SUG je u tijeku je kroz ljeto 2012. bila postavljena velika ljetna izložba novonastalih djela, vrlo dobro posjećena od turista, što dokazuje niz poruka zadovoljstva u Knjizi dojmova - na raznim jezicima.

3. Na širem području Primorsko-goranske županije (Grad Grobnik - Rijeka - Opatija -Lovran - Krk - Crikvenica - i niz drugih mjesta) pokrenuta je i uspješno realizirana nova međunarodna manifestacija pod nazivom Primorsko-goranski rally, koju je popratilo više desetaka gledatelja (+82 sudionika programa iz inozemstva/kulturno-turistička promidžba).

4. U Hrvatsku je krajem travnja 2012. godine, isključivo zbog projekta UMJETNOST U POKRETU CROARTIA, doputovalo iz raznih zemalja svijeta preko 100 osoba - umjetnika i ljubitelja povijesnih automobila te njihove pratnje - većina od njih po prvi put.

Svi su oni desetak dana upoznavali hrvatsku povijest i kulturu te bili vrlo zadovoljnim

39

20 grobničkih rodnih i plodnih

turistima dobre platežne moći a po odlasku postali besplatnim promotorima Hrvatske u mnogim zemljama.

5. U Nizozemskoj su već u lipnju tiskane dvije monografije o projektu, autora - umjetničkog fotografa Carstena ten Brinka iz Londona.

Nizozemski izdavač ih je već postavio na internetske stranice: Old Timer Rallye - http://www.blurb.com/bookstore/detail/3303183Kunst in Bewegung - http://www.blurb.com/bookstore/detail/3303050

6. Sudionici projekta iz inozemstva su do 3. srpnja 2012. postavili na internetske stranice preko 1000 fotografija hrvatske obale i priobalja te niz tekstova koji o Hrvatskoj govore na najbolji mogući način.

Ovih nekoliko dosadašnjih pokazatelja isplativosti projekta u tijeku potvrđuju prosudbu njemačkih partnera, kada su ga u informacijama za novinare nazivali SVJETSKOM PRIMJEROM i KULTURNO-TURISTIČKIM PROIZVODOM BEZ KONKURENCIJE.

Slične programe po uzoru na već provedene u Hrvatskoj zajedno s našim njemačkim partnerima planiramo realizirati tijekom 2013. godine na području Baden-Württemberga (Heidelberg/Dvorac Schwetzingen i Grad Stuttgart)

20 grobničkih rodnih i plodnih

40

progrAMi/proJEkTi U priprEMiPripreme programa ovogodišnje Grobničke jeseni ulaze u svoju završnicu. Za razliku

od pojedinačnih, programe u okviru Katedrinih svakogodišnjih projekata pripremamo i ostvarujemo kroz više mjeseci.

FESTiVAl grobniČkA SkAlA

S pripremama za predstojeći Festival Grobnička skala započinjemo već u lipnju kada objavljujemo natječaje za nove skladbe. Krajem kolovoza počinjemo s organizacijom audicija za izvođače, osiguravanjem festivalskih pokrovitelja i medijskih pokrovitelja, sponzora itd. U rujnu zaključujemo prikupljanje novih skladbi i krećemo u realizaciju prethodno pripremljenih audicija. Audicije za izvođače na Festivalu Grobnička skala 2012. provesti ćemo 29. rujna u Buzetu, 30. rujna u Čavlima i 7. listopada u Krku. Istovremeno krajem rujna slijedi odabir skladbi, a potom raspisivanje aranžmana te podjela skladbi odabranim izvođačima. Nakon priprema izvođača počinju snimanja u više studija. Istovremeno obavljamo pripreme za festivalski CD, uključujući i ovitak. Već ranije dogovaramo sastav orkestra, prateće vokale i voditelja, rasvjetu, razglas i snimanja festivalske večeri te direktna uključivanja i emitiranja pojedinih medija kao i kasnija TV i radio-emitiranja snimki festivalske večeri.

kViZ ZnAnJA GDJE SAM - TKO SAM

Za sve naše projekte moramo obaviti vrlo zahtjevne predradnje pa tako i za Kviz znanja GDJE SAM - TKO SAM, koji smo pokrenuli prošle godine. U tijeku je priprema temeljnog materijala za ovogodišnje izlučne večeri. I ove će godine teme Kviza biti povijesne, zemljopisne i jezične, za područje Primorsko-goranske županije. S početkom listopada na Katedrinoj web stranici će osvanuti tekstovi koji će sadržavati sve odgovore na pitanja ovogodišnjeg Kviza GDJE SAM - TKO SAM. Na Kviz se kao i prošle godine mogu srednjoškolci i učenici viših razreda osnovnih škola, bez obzira na mjesto stanovanja.

knJigE grobniČkogA ZbornikA

U tijeku su pripreme za tisak dvije knjige Grobničkoga zbornika:-redovna izdanja, knjiga br. 9-posebna izdanja, knjiga 15: 20 rodnih i plodnih - Grobnički godišnjak 1.

41

20 grobničkih rodnih i plodnih

ArToTEkA grobnik

Da bismo pristupili završnim pripremama i za javnost otvorili Artoteku Grobnik, kao prvu u ovome dijelu Europe, nužna nam je pomoć za uređenje prostora. Za taj projekt, kao upravljači ove frankopanske utvrde od 1994. godine, imamo dopuštenje vlasnika - Općine Čavle, koja je svojom odlukom prostor odredila za te namjene.

Artoteka je još jedan Katedrin projekt koji nudi kvalitetan dodatni turistički sadržaj u okviru stare gradske grobničke jezgre - posebno zanimljiv već stoga što je rijetkost u svijetu.

ARTOTEKU GROBNIK planiramo otvoriti u prizemlju grobničkog Kaštela. Kaštel Grobnik već kao zaštićeno nepokretno kulturno dobro Republike Hrvatske i

zbog već postojećih ostalih kulturnih sadržaja, zadnjih desetak godina postaje sve češćim odredištem posjetitelja iz Hrvatske ali i raznih drugih zemalja. Nadalje, za očekivati je da će uz dodatnu promidžbu, Artoteka Grobnik biti nezaobilaznim ciljem mnogih turista riječkog, crikveničkog, opatijskog ali i šireg područja. Posebice zbog već sada stvorenog ugleda Međunarodne likovne kolonije Grobnik i zastupljenosti autora likovnih radova iz raznih zemalja. Međutim, ono što Artoteku Grobnik čini nedvojbeno zanimljivim turističkim sadržajem je upravo činjenica da će kao jedina u ovome dijelu svijeta, biti kvalitetnom i posebnom ponudom u svako godišnje doba.

Ranije vrlo bogat srednjevjekovni Grobnik opljačkan je u vrijeme Zrinsko-Frankopanske tragedije krajem 17. stoljeća. Krajem 20. stoljeća počeli smo grobničkom Kaštelu vraćati stari sjaj. Danas su u Kaštelu osim sjedišta Katedre smješteni Zavičajni muzej s Etnološkom zbirkom, od 1992. godine i Galerija SUG, od 1999. godine, uključujući Zbirku suvremene likovne umjetnosti Grobnik.

U proteklih se 10 godina, nakon rada svakog saziva umjetnika ova Zbirka nadopunjuje. Stalnim se selekcijama povjesničara umjetnosti dio likovnih radova konstantno i redovito svrstava u „odjeljak“ Ostali radovi. Tako je godišnjim popisom stanja na dan 31.12. 2011. utvrđeno 139 likovnih radova u vrijednosti od 646.600,00 kuna. No, taj se broj konstantno povećava radom novih saziva umjetnika u okviru Međunarodne likovne kolonije Grobnik. Budući da radimo isključivo pod nadzorom povjesničara umjetnosti, amaterizam je isključen.

Svi likovni radovi koji nastanu u okviru Međunarodne likovne kolonije Grobnik su u zajedničkom vlasništvu Općine Čavle i Katedre ČSG te se od osnutka 1996. godine do danas vodi dvostruka evidencija o svakom autoru i njegovu likovnom ostvarenju.

20 grobničkih rodnih i plodnih

42

Na pripremi Artoteke Grobnik radimo desetak godina, u koje smo vrijeme prikupili dovoljan broj kvalitetnih likovnih radova da projekt Artoteka Grobnik može ući u svoju završnicu. Budući da je pojam Artoteka šire poprilično nepoznat, potrebno je dodatno pojašnjenje.

- Likovni radovi u Artoteci Grobnik biti će ponuđeni na iznajmljivanje zainteresiranima u Hrvatskoj i susjednim zemljama.

- Likovni radovi, koji će u Artoteci Grobnik biti izloženi, ostaju u zajedničkom vlasništvu Općine Čavle i Katedre, u odnosu 50%:50%.

- Samo uz zajedničku suglasnost obaju vlasnika - Općine Čavle i Katedre ČSG, pojedini likovni rad može biti prodan.

- Prihod će od iznajmljivanja likovnih radova u Artoteci Grobnik biti usmjeren isključivo za Katedrinu likovnu djelatnost, odnosno rad Međunarodne likovne kolonije Grobnik.

Prostor namijenjen za buduću Artoteku Grobnik u prizemlju Kaštela je neuređen te je nužno obaviti slijedeće:

– prilagodba već postojeće elektroinstalacije, – zidarska obrada zidova, – postava rešetki za vješanje likovnih radova,– četiri prozora (dorada),– ulazna vrata (izrada i postava),– soboslikarski radovi.

grobniČki SrEdnJEVJEkoVni SKRIPTORIJ

U neposrednoj blizini grobničkog Kaštela je Crkva Sv. Filipa i Jakova istoimene Župe, koje smo 1995. godine obilježili 9 stoljeća postojanja. Između ostaloga, u povijesti je Grobnik dom nekadašnjih sutvorca i supotpisnika Vinodolskoga zakona, kao vrlo važnog i priznatog pravnog dokumenta srednjovjekovne Europe. Grobnik je i najzapadnijom srednjovjekovnom /frankopanskom/ utvrdom od njih 9 u vinodolskome nizu; kao stoljećima graničarsko područje nedvojbenom je zadnjom crtom obrane kršćanstva od svih najezdi s istoka kroz stoljeća.

Knez Bernardin Frankopan Grobnički je nakon pogibije brata Nikole na Krbavskom polju, prepoznao Grobnik utočištem te je slijedeća tri desetljeća, sve do svoje smrti rado i često boravio u Grobniku. Stoga nije začudnim što tada svoja pisma potpisuje s Knez Bernardin Frankopan Grobnički. Istovremeno je u Grobnik iz Donjeg Lapca doselio i pop Martinac. Upravo je ovdje u Grobniku on pisao, ne samo II. Novljanski

43

20 grobničkih rodnih i plodnih

brevijar već i Pulski glagoljski misal iz 15. stoljeća, što potvrđuje da je vrijedan rad popa Martinca bio nadaleko poznat. Česti boravak kneza Bernardina Frankopana Grobničkog u Grobniku posebno obilježio kraj 15. i prvu polovicu 16. stoljeća u našem kraju te ovo stoljećima graničarsko područje obogatio događajima od značaja za cjelokupnu hrvatsku povijest.

Stoga je razumljivo da je istraživanje Srednjovjekovne pisarnice Grobnik jedan od naših programa u tijeku. Najnovija povijesna istraživanja to nedvojbeno dokazuju te je Kaštel Grobnik najpogodnije buduće sjedište prikaza do sada nedovoljno istraženoga srednjovjekovnog skriptorija, u kojem su pisani II. Novljanski brevijar i pulski Glagoljski misal iz 15. stoljeća.

grobniČki VidikoVAC - ŠETniCA ZidinAMA grobniČkogA kAŠTElA

Projekt GROBNIČKI VIDIKOVAC - šetnica kaštelskim zidinama će značajno obogatiti turističku ponudu Grobnišćine kao povjesno izuzetno značajnog hrvatskog područja, a koje je do sada u turističkom smislu vrlo malo iskorišteno.

Grobnički Vidikovac bi nedvojbeno bila izuzetna turistička atrakcija jer pogled s grobničkoga Kaštela puca na cijeli Kvarner i otoke, a zaleđe mu uokviruje šire poznato Grobničko polje, okruženo sa zapada jednim krakom rimskoga puta (limesa) te u nastavku planinskim nizom koji Grobnišćinu spaja s Gorskim kotarom.

Grobnički Kaštel je u povijesti imao svoj Vidikovac (Belveder), koji bi u budućnosti trebao biti PARKOM SKULPTURA. Štoviše, da isti prostor nije u zadnjih nekoliko desetljeća devastiran izgradnjom Vodospreme, Park skulptura bi mogao zasjati već slijedeće godine jer su već na nekoliko skulptura planiranih za postavu u staroj gradskoj jezgri umjetnici završili rad.

Budući da je Vodosprema u grobnički kaštelski kompleks smještena suprotno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara, nadamo se da će se u što skorije vrijeme pronaći rješenje za ispravak takvog zahvata u prostoru.

Nadalje, Grobnički Vidikovac će, nadamo se uskoro, biti dijelom vrlo posjećenog „krova“ budućeg srednjovjekovnog skriptorija Grobnik. Vidikovac Grobnik/šetnica kaštelskim zidinama, projekt je koji Općina Čavle kao mala Općina, sama ne može realizirati te smo se za njegovu provedbu obratili Ministarstvu turizma.

U slučaju razumijevanja Ministarstva turizma, Katedra će još jednom ponuditi konkretan i značajan doprinos razvoju turizma na ovome, do sada u turističke svrhe vrlo skromno iskorištenom, području.

20 grobničkih rodnih i plodnih

44

pArk SkUlpTUrA

U okviru su raznih saziva umjetnika Međunarodne likovne kolonije Grobnik do sada u Gradu Grobniku umjetnici stvorili desetak skulptura stoga je nužno odrediti lokaciju za postavljanje skulptura u prostor zaštićene gradske jezgre.

Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine predlaže da nekadašnji kaštelski Belveder (Vidikovac) postane grobničkim Parkom skulptura. S obzirom na postojeće stanje u prostoru, za realizaciju će tog programa biti potrebno obaviti značajne predradnje (Vodosprema). Iz dosadašnjih smo razgovora sa stručnjacima zaključili da se s današnjom tehnologijom uz malo napora može iznaći rješenje na obostrano zadovoljstvo. Rješenje očekujemo u dogovoru s vlasnikom - Općinom Čavle.

****************************************************

Nakon 20 godina rada Katedra daruje svojoj Općini, Grobnišćini i Hrvatskoj čuvana ali i novostvorena i odnjegovana pokretna kulturna dobra te nematerijalnu baštinu - grobničku čakavštinu postavljenu na najvišu ljestvicu u zemlji kao zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske.

U protekla smo dva desetljeća obavili sve postavljene zadaće s rezultatima iznad svih očekivanja. Jer, u grobničkome smo Kaštelu stvorili nova kulturna dobra - novu imovinu Općine Čavle, koju ćemo svi mi zajedno jednom pustiti na čuvanje onima iza nas. Današnja je službena procjena tih vrijednosti na više od 3.000.000,00 kuna. Ali ta kulturna dobra, osim što u svima nama kao Grobničanima izazivaju osjećaj zadovoljstva i ponosa, ona su i hrvatskom kulturnom baštinom te pod zaštitom su hrvatskog Zakona o održavanju, čuvanju i promicanju kulturnih dobara.

Naravno, na Općini Čavle su kao vlasniku sve odluke o daljnjim koracima.Naše je zadovoljstvo postignutim rezultatima u proteklih 20 godina potpuno. A

konstantno dobri rezultati su opetovane potvrde ozbiljnog i odgovornog ponašanja svakoga pojedinca, kako članova Predsjedništva Katedre, tako i svih ostalih članova i naših vanjskih suradnika - svih koji sudjeluju u realizacijama Katedrinih programa, ali i svih ostalih, koji na bilo koji način pomažu Katedrin rad. Također, vrlo veliki dio programa se realizira uz pomoć više volontera, a i kroz to vrijeme zaposleni djelatnici sve su svoje slobodno vrijeme, pa i godišnje odmore potrošili volontirajući.

No, grobnička Čakavska katedra će nadalje nizati uspjehe ovisno o pritjecanju sredstava za njezine djelatnosti, posebice kada je u pitanju grobnički Kaštel kao zaštićeno kulturno

45

20 grobničkih rodnih i plodnih

dobro. Jer, u naravi se ovaj dio Primorsko-goranske županije u zadnjih dvadesetak godina u mnogome promijenio. Našim je radom kulturnim sadržajima i dobrima grobnički Kaštel, u odnosu na devedesete godine prošloga stoljeća, mnogo bogatiji, dakako, kulturnim dobrima. Neka od tih kulturnih još uvijek nisu upisana u Registar kulturnih dobara RH. Također, zaštićena nematerijalna baština Republike Hrvatske - grobnički govor idalje je na brizi Katedre.

Iako se dvadeset godina intenzivnog rada Katedre i preko 1200 realiziranih programskih ostvarenja te nekoliko općinskih i županijskih struktura koje su se izmijenile kroz sve to vrijeme, ne može sažeti na ove stranice, uvjereni smo da je u ovome ipak opsežnome materijalu dostatan broj argumenata za buduće čvršće potpore Katedri Čakavskoga sabora Grobnišćine.

Podrobnije informacije o Katedri Čakavskoga sabora Grobnišćine od 1992. godine do danas i svim programskim ostvarenjima u tome razdoblju pripremamo u knjizi Grobničkoga zbornika - posebna izdanja 20 grobničkih rodnih i plodnih koja je već u pripremi.

U okviru svečanosti 20. Katedrine obljetnice posebno mjesto pripada općini Čavle, na čelu s načelnikom Željkom Lambašom jer Općina Čavle nam je snažnom potporom od svog konstituiranja 1993. do danas. Našu zahvalnost također upućujemo svim predsjednicima, zamjenicima i vijećnicima Općinskoga vijeća Općine Čavle, članovima općinskih poglavarstava i drugih općinskih tijela od 1993. godine do danas, te prvom načelniku Mladenu Valjanu.

Nadalje, zahvaljujemo: - Primorsko-goranskoj županiji, za stalnu poporu Katedri te stoga što nam je u više

slučajeva dodatno i značajno pomogla onda kada je bilo najpotrebnije. - Općini Jelenje i načelniku Branimiru Juretiću te vijećnicima I članovima Općinskoga

poglavarstva Općine Jelenje koji su posebice prvih desetak godina snažno podupirali Katedrinu redovnu i programsku djelatnost.

- Ministarstvu kulture RH, koje je u proteklih 20 godina nekoliko puta prepoznalo kvalitetne Katedrine programe I poduprlo ih.

- Gradovima: Rijeka, Krk, Bakar te općinama Viškovo i Gračišće, za povremene značajne potpore

- Članovima svih udruga Općine Čavle koji su nam u proteklih 20 godina bile dragocjenom potporom i prijateljima te dugom nizu sponzora I donatora mnogih naših programa.

Svima ćemo se pojedinačno zahvaliti u predstojećoj knjizi Grobničkoga zbornika-posebna izdanja jer, u više od 1200 Katedrinih programskih ostvarenja zapisana su mnoga imena.

Svima srdačno hvala što ste s nama!

20 grobničkih rodnih i plodnih

46

Grobnička jesen 2012: 20 grobničkih rodnih i plodnih

22. rujna - grad grobnik - otvaranje 20. grobničke jeseniSokolana u 18,00:

Otvaranje novoobnovljene dvorane Sokolana Svečano obilježavanje 20. obljetnice KČSG

galerija SUg u 19,00: Kako su lepe/lipe naše lešice/lišice na keh/kih tići kantaju - otvaranje izložbe likovnih radova akademskog kipara Želimira Hladnika

Atrij kaštela u 19,30: Castrum - koncert najvećeg mj. pj. zbora u HRvoditelj večeri: Robert Ferlin

28. rujna - grad grobnik - Sokolana u 18,00: Večeri svilom tkane - koncert pjevačkih zborova: KUD Sloga Hreljin, KUD Martin Matetić i Ženska klapa Hreljanke

29. rujna - buzet - narodni dom u 16,00: Festival Grobnička skala 2012. - audicija za izvođače

30. rujna - Čavle - dom kulture u 14,00: Festival Grobnička skala 2012. - audicija za izvođače

1. listopada - grad grobnik - kaštel - cjelodnevni program Grobničkojesenski dani - zajednički cjelodnevni program s osnovnim školama Čavle, Jelenje-Dražice, Hreljin, Kostrena, Trsat i Kraljevica

2. listopada - grad grobnik - kaštel- cjelodnevni program Grobničkojesenski dani - zajednički cjelodnevni program s osnovnim školama Čavle, Jelenje-Dražice, Hreljin, Kostrena, Trsat i Kraljevica

3. listopada - grad grobnik - kaštel- cjelodnevni program Grobničkojesenski dani - zajednički cjelodnevni program s osnovnim školama Čavle, Jelenje-Dražice, Hreljin, Kostrena, Trsat i Kraljevica

4. listopada - grad grobnik - kaštel- cjelodnevni program Grobničkojesenski dani - zajednički cjelodnevni program s osnovnim školama Čavle, Jelenje-Dražice, Hreljin, Kostrena, Trsat i Kraljevica

5. listopada - grad grobnik - Sokolana u 18,00: Večeri svilom tkane - koncert zborova: ŽPZ Korezin i Marinići i Mješviti pjevački zbor KUD-a Ive Jurjević Omišalj

47

20 grobničkih rodnih i plodnih

6. listopada - grad grobnik - Sjedište katedre u 19,00: Darovani - odabir najboljih učeničkih literarnih i likovnih radova

6. listopada - grad grobnik - Sjedište katedre u 19,00: Grobničkojesenski divani - mladi grobnički pisci i prijatelji

7. listopada - krk u 14,00: Festival Grobnička skala 2012. - audicija za izvođače

8. listopada - grad grobnik - kaštel - cjelodnevni program Grobničkojesenski dani - zajednički cjelodnevni program s osnovnim školama Čavle, Jelenje-Dražice, Hreljin, Kostrena, Trsat i Kraljevica

9. listopada - grad grobnik - kaštel - cjelodnevni program Grobničkojesenski dani - zajednički cjelodnevni program s osnovnim školama Čavle, Jelenje-Dražice, Hreljin, Kostrena, Trsat i Kraljevica

10. listopada - grad grobnik - kaštel - cjelodnevni program Grobničkojesenski dani - zajednički cjelodnevni program s osnovnim školama Čavle, Jelenje-Dražice, Hreljin, Kostrena, Trsat i Kraljevica

11. listopada - Čavle - dom kulture Darovni grobničkojesenski dani - završna priredba Grobničkojesenski dani - proglašenje pobjednika na natječaju Darovani - zajednički cjelodnevni program s osnovnim školama Čavle, Jelenje-Dražice, Hreljin, Kostrena, Trsat i Kraljevica

12. listopada - grad grobnik - Sokolana u 18,00: Večeri svilom tkane - koncert pjevačkih zborova: Mješoviti pjevački zbor Matko Laginja Klana i Mješoviti pjevački zbor Maestral Veprinac

13. listopada - Čavle - dom kulture u 20,00: Koncert: Mirjana Bobuš i prijatelji

18. listopada - grad grobnik - Sjedište katedre Darovani-izlet za nagrađene učenike

19. listopada - grad grobnik - Sokolana u 18,00: Večeri svilom tkane - koncert pjevačkih zborova: MPZ ronjgi Viškovo i Ženska vokalna skupina Duga

20. listopada - grad grobnik - Sokolana u 18,00: Grobnička scena 2012. - predstavljanje nove generacije Katedrine Scenske skupine

26. listopada - grad grobnik - Sokolana u 18,00: Večeri svilom tkane - koncert pjevačkih zborova: MPZ Hrvatske čitaonice Trsat i Ženski vokalni sastav Zvir Jelenje

20 grobničkih rodnih i plodnih

48

TISKARA: Eurousus d.o.o. • Naklada: 300 primjeraka

2. studenoga - grad grobnik - Sokolana u 18,00: Večeri svilom tkane - koncert pjevačkih zborova: Lječnički pjevački zbor Rijeka, MPZ DVD Drenova i MPZ Halubjan (udruženo) i Vokalna skupina Delnice

3. studenoga - Čavle - knjižnica u 10,00: Grobnišćina; tragovi, znakovi i smjerokazi - znanstveni skup

8. studenoga - grad grobnik - kaštel - cjelodnevni program Grobničkojesesenski dani - Dj. vrtić Čavle

9. studenoga - grad grobnik - Sokolana u 18,00: Večeri svilom tkane - koncert pjevačkih zborova: HGD Zvijezda Danica Kraljevica i Studentski zbor Rijeka

15. studenoga - grad grobnik - kaštel - cjelodnevni program Grobničkojesenski dan - Dj. vrtić Grobnički tići Podhum

16. studenoga - grad grobnik - Sokolana u 18,00: Večeri svilom tkane - koncert pjevačkih zborova: MPZ KUD-a Bazovica i MPZ Gimpl Ravna Gora

17. studenoga - Čavle - dom kulture u 18,00: Grobnički zbornik - predstavljanje - redovno i posebno izdanje

23. studenoga - Čavle - dom kulture GDJE SAM - TKO SAM - kviz znanja 1. izl. večer

30. studenoga - Čavle - dom kulture u 18,00: GDJE SAM - TKO SAM - kviz znanja 2. izl večer

7. prosinca - Čavle - dom kulture u 18,00: GDJE SAM - TKO SAM - kviz znanja - 3. izl. večer

13. prosinca - Čavle - dom kulture Festival Grobnička skala - probe

14. prosinca - Čavle - dom kulture Festival Grobnička skala - generalna proba

15. prosinca - Čavle - dom kulture u 20,30: Festival Grobnička skala - festivalska večer

15. prosinca - Čavle - dom kulture KVIZ GDJE SAM - TKO SAM - završna večer u revijalnome dijelu Festivala