SPOSOBNOSTI

pripremio:

Luka Marinović

Školski uspjeh (postignuće) svakog

učenika ovisi:

SPOSOBNOSTI MOTIVACIJA

VANJSKI UVJETI

SPOSOBNOSTI

Različite sposobnosti su potrebne za

školsko postignuće:

• Tjelesne – tjelesna konstitucija,

• Senzorne – vid, sluh...

• Intelektualne – analiza, sinteza, apstraktno

mišljenje, sposobnost zaključivanja, baratanje

pojmovima,

Neke od specifičnih

intelektualnih sposobnosti

Zaključivanje

Analiza sinteza

Pamćenje

Razumijevanje riječi

Korištenje pojmova i simbola

Apstraktno mišljenje

Brzina mišljenja

Prepoznavanje sličnosti

Razumijevanje prostornih odnosa

Razumjevanje odnosa meĎu veličinama i količinama

Inteligencija?

Postoje mnoge definicije:

• Sposobnost snalaţenja u novim situacijama.

• Sposobnost rješavanja problema.

Ponašanja u kojima se manifestira inteligencija

ne smiju biti rezultat refleksa, instinkta,

znanja, iskustva ni slučajnog pogaĎanja, već

uvida u situaciju (Bujas 1943).

Kako mjeriti inteligenciju

Binet i Simon (1905): prvi test inteligencije.• Cilj identificirati djecu s poteškoćama u razvoju kako

bi im se na vrijeme prilagodio program.

• Test se sastojao od 30 heterogenih zadataka.

• Primijenjen na svim dobnim skupinama djece te su tako utvrĎene norme za svaku skupinu.

• Izračunata individualna odstupanja u odnosu na norme.

• Individualne razlike

• Kvantitativni pokazatelj?

IQ – kvocijent inteligencije

Primjer: Dob Prosječni rezultat na testu

8 15

9 19

10 23

Ivan M. (8 god.) riješio je 23 zadatka. Dakle upada u skupinu prosječnih 10 – godisnjaka Njegova mentalna dob je 10.

MD

IQ = ------------- x100 = 10/8x100= 125

KD

Mentalna dob – prosječna mentalna razvijenost ispitanika

iste dobne skupine.

DQ – devijacijski kvocijent

inteligencije

Individualan rezultat izraţen u terminima odstupanja od prosjeka iste dobne skupine na standardiziranoj distribuciji inteligencije.

Miro ima 15 godina i riješio je testu 24 zadatka. 15 - godišnjaci imaju prosjek od 27 zadataka, s odstupanjima sd=5

• ((24-27)/5)*15)+100= 91

Kako mjeriti inteligenciju?

Osnovni principi:

• utvrditi opću normu. Prosjek neke skupine.

Rezultat prosječnih osmogodišnjaka,

djevojaka i sl.

• utvrditi individualna odstupanja u odnosu na

odgovarajuće norme.

• ta odstupanja izraziti brojem (DQ ili IQ)

Raspodjela inteligencije

Kategorije

Izrazito iznadprosječni IQ > 130 2,2 %

Iznadprosječni 111-129 22,8 %

Prosječni IQ 91-110 50 %

Ispodprosječni IQ 81-90 22,8 %

Mentalna retardacija IQ < 70 2,2 %

• Laka MR 50 - 69

• Umjerena MR 35 - 49

• Teška MR 20 - 34

• Izrazito teška MR 0-19

Menta

lna r

et.

Isp

od

pro

sje

čn

i

Prosječni

Iznad p

rosje

čni

Izra

zito

izna

dp

rosje

čn

i

70 80 90 110 120 130100

Struktura inteligencije

Je li to neka opća sposobnost ili više

neovisnih specifičnih sposobnosti?

Je li netko tko je inteligentan u jednoj

području neminovno inteligentan i na

drugom polju ili postoji više specifičnih,

neovisnih “inteligencija”?

Od samih početaka ovo muči istraţivače.

Postoje različite perspektive

Spearmanov model

A) Postoji jedan opći (generalni) faktor –

g-faktor. To znači da postoji jedna opća

sposobnost. Dakle inteligentniji ljudi će

imati tendenciju manifestirati svoju

inteligenciju na svim poljima.

B) Specifični faktori - s-faktor– u različitim

poljima ljudske djelatnosti.

Uspjeh u

matematiciG-faktor

S1

Verbalni f.

S2

Num. F.

S4

Spacijalni f.

S3

Glaz. f.

ANKA

Šime

Uspjeh u

matematiciG-faktor

S1

Verbalni f.

S2

Num. F.

S4

Spacijalni f.

S3

Glaz. F,

.

Numerički faktor

Verbalni

faktor

Spacijalni faktor

Mehanički

faktorG-faktor

Thurstoneov model

Ne postoji g-faktor već se ineligencija sastoji od 7 vrsta primarnih mentalnih sposobnosti (primarnih faktora):

1. verbalna fluentnost (rječitost)

2. verbalno razumijevanje

3. vizualne i spacijalne (prostorne) sposobnosti

4. pamćenje

5. numerička sposobnost

6. perceptivna brzina uočavanja

7. induktivno zaključivanje (iz pojedinačnog ka

općem)

Thurstoneov model - prikaz

s2S1

s4s3 s5

z1z2

z3 z4

z5

Verbalno razumijevanje Numerički faktor

Guilfordov model

Guliford je još više “rascjepkao” inteligenciju. Čak 120-150 različitih neovisnih sposobnosti.

3 dimenzije:

A) SADRŢAJI

B) OPERACIJE

C) PRODUKTI

Svaka sposobnost odreĎena

je trostrukom interakcijom

svake od te tri dimenzije.

Catellov model

Fluidna inteligencija

–. brzina i točnost apstraktnog rezoniranja

- opća sposobnost otkrivanja odnosa u svim područjima

- nezavisna o učenju, kulturi i iskustvu, biološki odreĎena

Kristalizirana inteligencija

- sposobnost izvoĎenja odnosa u specifičnim područjima

- akumulirano znanje i rječnik

- iskustvo i edukacija utječu na njen razvoj

- ovisi i o razvijenosti fluidne

Za školsko postignuće posebno je vaţna kristalizirana inteligencija jer ovisi o učenju, znanju, iskustvu uopće, kulturalnim utjecajima školskim programima i godinama školovanja

Novije koncepcije

IQ ne garantira uspjeh u ţivotu. Pa su se istraţivači zapitali - zašto?

Naime cjeli koncept IQ-a je smišljen da bi se predvidio nekakav uspjeh.

Novije teorije su:

Praktičnije

Naglašavaju ulogu kognitivnih procesa

Naglašavaju promjenjivost inteligencije

Gardnerova teorija multiplih

inteligencija

Tip inteligencije Zadaci u kojima se izražava

lingvistička i. razumijevanje pojmova, čitanje, pisanje

tekstova

logičko- matematički problemi, logičko zaključivanje

matematička i.

spacijalna i. tumačenje mapa, snalaţenje u prostoru

muzička i. pjevanje, skladanje, sviranje instrumenta

tjelesno-

kinestetska i. plesanje, sport

intrapersonalna i. razumijevanje sebe – tko smo, kako se moţemo promijeniti

Interpersonalna

Zašto je važno poznavati razinu

sposobnosti?

Profesionalno usmjeravanje

Profesonalna selekcija

Škola prvenstveno potiče lingvističku i

logičko- matematičku inteligenciju.

Trebalo bi poticati i ostale inteligencije.

Vrlo vaţno za učenike s poteškoćama.

Sternbergov model intelekta

Tri vrste inteligencije• Analitička – slična starijim teorijama. Mjeri se

testovima

• Praktična – svakodnevni ţivot

• Kreativna – naglašena uloga sinteze, integracije.

Ova teorija objašnjava zašto netko tko ima visoki IQ ne mora uspjeti u životu!

Sternbergov model

Naglašava vaţnost posredujućih kognitivnih

komponenti (medijatora)

• Metakognicije – sve ono što znamo o sebi i što nam

pomaţe da se bolje pripremimo za učenje, odabir

strategija, akcija (tišina, crtanje i sl.

• TakoĎer naglašava interakciju inteligencije i

okoline, moţda više od ostalih. Ne samo da

inteligencija sluţi da bismo sebi prilagodili okolinu, već

i okolinom, učenjem, iskustvom moţemo utjecati na

inteligenciju

Inteligencija – rezultat nasljeđa ili

okoline?

Zašto je ovo pitanje uopće vaţno?

Odgovor na ovo pitanje moţe utjecati na vaš odnos s učenicima:

A) genetski odreĎena - niska očekivanja

B) pod utjecajem okoline -promjenjiva

Rezultati istraživanja

različita okolina ista okolina

Nesrodnici .00 (0%) .23 (5%)

Braća/sestre .40 (16%) .49 (24%)

Dvojajčani blizanci .42 (18%) .53 (28%)

Jednojajčani blizanci .75 (56%) .87 (76%)

Istraţivanja pokazuju da su utjecaji dvosmjerni:

Inteligencija utječe na šk. uspjeh. No taj utjecaj je daleko manji nego što se očekivalo

Utječe li školovanje na inteligenciju. Jeste li vi svi ovdje (na fakultetu) zato što ste inteligentni, ili ste samim tim što ste ovdje postali još inteligentniji?

Ceci (1991): školovanje povećava sposobnosti pamćenja, neke aspekte percepcije i upotrebu jezika.

Inteligencija i školski uspjeh

Inteligencija i nastava

U razredu su djeca raspodijeljena po normalnoj distribuciji.

Nisu svi isti!

Individualiziran pristup

Individualiziran pristup

Uvijek imati pripremljene dodatne i

dopunske zadatke.

Prilagoditi poučavanje – kraći segmenti

povratne inf.

pitanja

jasno strukturirati nast.

dogovoriti unaprijed što raditi

KREATIVNOST

Mentalni proces ili osobina kojom osoba stvara nove, originalne i korisne (vrijedne) produkte. Ili kombinira postojeće ideje i produkte na nov i originalan način.

3 kriterija:• Novo

• Originalno

• Vrijedno

Kreativnost i inteligencija

Kakav je odnos izmeĎu kreativnosti i inteligencije?

Jesu li svi kreativni ljudi inteligentni?

Jesu li svi inteligentni ljudi kreativni?

Na prvi pogled reklo bi se da je odnos jasan i jednostavan, meĎutim, nije tako!

Odnos izmeĎu inteligencije i kreativnosti slabiji i zamršeniji nego što na prvi pogled izgleda!

Svi kreativni ljudi su barem prosječno inteligentni.

Svi visoko inteligentni ljudi nisu kreativni.

Inteligencija je nužan uvjet za kreativnost ali nije dovoljna.

Razlike između inteligencije i

kreativnosti

Testovi inteligencije

jedno rješenje problema

To je potraga za jednim rješenjem

Znanje i škola traţe ovakve odgovore i ovakvo mišljenje• Koji je glavni grad

Hrvatske

• Tko je otkrio Ameriku?

Takav način mišljenja –konvergentno mišljenje

Nastavi niz:

A, Č, Dţ, F,

1, 3, 6, 10,

1, 1, 2, 3, 5

Kreativnost

Pronalaţenje novih ideja za jedan problem

Npr. Brainstorming

Pitanje: Na koje se sve korisne načine olovka moţe upotrijebiti?

Na koje biste sve zanimljive način mogli ispričati što se dešava na ovoj slici?

Ovaj način mišljenje koji podrazumijeva produkciju što većeg broja ideja nazivamo –divergentnim mišljenjem

Inteligencija / kreativnost

ProblemProblem

Konvergentno

mišljenjeDivergentno

mišljenje

Dakle, radi se o temeljnoj razlici u

procesima mišljenja

Kreativne / nekreativne osobe

otvorenost

sklonost kritičnosti

nekonvencionalnost

divergentnog mišljenja

inicijativnost

motiviranost

samopouzdanje

široki interesi

spremnost na

promjene

neprihvaćanje novog

sklonost kompromisu

konvencionalnost

konvergentno

mišljenje

pasivnost

poticanje vanjskim

faktorom

nesigurnost

nazainteresiranost

predvidivost

Zapis inteligentnog dječaka:

Gospodin Smith se vraća kući s

upješnog poslovnog putovanja. Vrlo je sretan

i razmišlja o svojoj divnoj obitelji i kako će oni

biti sretni kad se vide. On zamišlja kako će za

sat vremena od sada avion sletjeti na

aerodrom, a gospoĎa Smith i njihovo troje

djece će biti tamo i poţeljeti mu

dobrodošlicu.

(Vizek – Vidović i sur., 2003)

Zapis kreativnog dječaka:

Ovaj čovjek putuje iz Reno-a gdje je upravo

dobio razvod od svoje ţene. Sucu je rekao kako

više nije mogao podnositi ţivot s njom. Stavljala

je toliko kreme na lice po noći da bi joj glava

skliznula s jastuka i udarala u njegovu glavu. Sad

razmišlja o novoj neklizućoj kremi za lice.

Kreativnost u nastavi

Povećava li formalno obrazovanje

kreativnost ili smanjuje?

• Učinak negativan!

Škola – naglašava konvergentno

mišljenje- (TOČNO – NETOČNO, jedno

rješenje i sl.)

Kako povećati kreativnost u

nastavi

Koristiti različita pitanja koja pobuĎuju

različite procese:

• Pamćenje i konvergetno mišljenje – tko kada

gdje

• Konveretno mišljenje – kako, zašto, objasni!

• Divergetno mišljenje – nabroji, na koliko

načina moţeš... Što bi bilo kad bi ...

• Vrednovanje – usporedi, što je bolje i ljepše?

Kako povećati kreativnost

Vrlo je vaţno uklanjanje prepreka kretivnom mišljenju:

- neki strahovi

- sram da se ne ispadne glup

- predrasude i sl.

Stvarati atmosferu povjerenja u kojoj osoba moţe izraziti nejasne riskantne no obećavajuće ideje.

Vrlo vaţno stvaranje sigurne i poticajne okoline u razredu.

Na kreativnost se može utjecati!!!

Korištena literatura

V Vizek Vidovi, V. Vlahović – Štetić,

Majda Rijavec, Dubravka Miljković

(2003). Psihologija obrazovanja, IEP-

VERN’, Zagreb

T. Grgin (1996). Edukacijska Psihologija,

Naklada Slap, Jastrebarsko

K R A J