2. konacni okvirni nastavni plan i program za 2. razred deve

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za drugi razred devetogodinje osnovne kole

Decembar, 2009. godine

PDF created with pdfFactory Pro trial version www.pdffactory.com

Nakon provedene evaluacije okvirnih nastavnih planova i programa za prvu trijadu, usvojene su odreene korekcije tako da Okvirni nastavni plan i program za 2. razred devetogodinje osnovne kole ima sljedei sadraj:

Sadraj

Okvirni nastavni plan za drugi razred devetogodinje osnovne kole....... 3

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost...............................................4-19 Matematika...................................................................................................20-25 Moja okolina................................................................................................26-33 Muzika kultura...........................................................................................34-39 Likovna kultura............................................................................................40-46 Tjelesna i zdravstvena kultura.....................................................................47-53

2


Prijedlog modela

OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA DRUGI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

REDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

SEDMINI BROJ NASTAVNIH ASOVA

GODINJI BROJ NASTAVNIH ASOVA

1. 2. 3. 4. 5. 6.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost Matematika Moja okolina Muzika kultura Likovna kultura Tjelesna i zdravstvena kultura UKUPNO:

4 3 3 2 2 2 16

140 105 105 70 70 70 560

Izborni, fakultativni predmeti

UKUPNO OPTEREENJE UENIKA:

3


BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST

4


BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST 140 nastavnih asova

Nastavni predmet Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost u drugom razredu devetogodinje osnovne kole sadri sljedea podruja:

Poetno itanje i pisanje

Jezik gramatika ortoepija ortografija

Knjievnost

Medijska kultura

Kultura izraavanja

5


I. PODRUJE:SPOZNAJNO PODRUJE ZNANJA VJETINE I SPOSOBNOSTI - ita rijei i reenice napisane latininim pismom - razumije proitano - moe kazati ta je najvanije u proitanom sadraju - uoava uzrok i posljedicu u ponaanju likova -zapaa pojedinosti u neposrednom okruenju i na slici - brzo i adekvatno reaguje na novo i nepoznato

POETNO ITANJE I PISANJEAFEKTIVNO PODRUJE STAVOVI, VRIJEDNOSTI - knjiga je vrijednost i bogatstvo - knjiga je vrijedna potovanja - itanje i znanje su vani - ono to znamo, to i volimo - vano je da usvajamo vrijednosti koje obezbjeuju opu dobrobit - vano je da nauimo dobro itati pa emo voljeti knjigu i cijeniti znanje - ko mnogo ita, taj mnogo zna - samo oni koji znaju mogu uticati na razvoj zajednice - ljudi od znanja i potenja su bogatstvo svakog drutva PSIHOMOTORIKO PODRUJE INTERESI

ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI

- zna prepoznati glas/inicijalna, medijalna, finalna pozicija/ -zna ta je glas, a ta slovo - moe pronai slovo na poetku, u sredini i na kraju rijei -razlikuje rijei od reenica - zna da bilo koji izbor i redoslijed rijei ne predstavlja reenicu - zna uspostaviti logiki slijed u besmislenom iskazu - prepoznaje humor u govoru, razgovoru, tekstu - ita pravilno i razumije proitano - unosi elemente izraajnosti u itanje -zna pisana slova, pie ih pravilno

- prema saznanju - prema lijepom kazivanju - prema knjizi - prema pisanju - ivotu i radostima ivota, iskustvenim sadrajima - itamo knjige, ali ne uimo samo iz knjiga - prema stvaralatvu i stvaralakom izraavanju - prema zajednici, njenoj dobrobiti, potreba da sebe i zajednicu predstavlja u najboljem svjetlu - zainteresovanost za dobrobit svakog ovjeka

- pravilno i spretno rukovanje priborom za pisanje - orijentacija u prostoru i pisanje pisanih slova, velikih i malih, u ogranienom prostoru - pravilno oblikovanje grafike strukture slova linijama normalne debljine - koordinacija pokreta oiju i pokreta ake - izraavanje ideja, osjeanja i raspoloenja mimikom i govorom tijela

- PROGRAMSKI SADRAJI-

6


P o e t n o i t a nj eUsavravanje tehnike itanja: Mogunost analize i reprodukcije

a) pravilnosti itanja b) itanja brzinom koja odgovara brzini govora (uvaavati individualne osobine uenika) (vjebe vizuelne i akustike identifikacije glasova-slova, rijei, zvukova i usavravanje preciznosti u diferencijaciji i imenovanju sadraja koje su vidjeli i uli ) c) itanje prirodnom jainom glasa, vjebe disanja, razvijanje osjeaja za tempo i samostalnosti u itanju d) itanje naglas i itanje usebi, individualno i horsko itanje Razumijevanje proitanog sadraja: Rjeavanje jednostavnijih zadataka radi provjere razumijevanja proitanog Vjebe reproduktivnog tipa (odgovori na detaljna i uopena pitanja) Vjebe koje podrazumijevaju rjeavanje problemske situacije Stvaralaka reprodukcija (dodavanje, izostavljanje pojedinosti) Vjebe koje zahtijevaju uoavanje uzroka i posljedice Razumijevanje poruke teksta posredstvom analize ponaanja likova Razumijevanje poslovice, mudre izreke itanje dramskog teksta, itanje po ulogama, identifikacija s likom i preuzimanje uloge lika Ilustrovanje prie

Poetno-

p i s a nj e:

Predvjebe za pisanje pisanih slova Usvajanje pisanih slova latininog pisma Pisanje pojedinanih slova Povezivanje slova u strukture rijei Pisanje po uzoru Reenice napisane tampanim slovima prepisujemo pisanim slovima Reenice napisane pisanim slovima prepisujemo pisanim slovima Prepisivanje niza reenica teksta Pisanje rijei i reenica uz ilustrovani sadraj Pisanje reenica uz ilustracije Vjebe dopunjavanja reenica Sluam-pamtim-piem Jezike igre: igre rasutim slovima, rijei s poremeenim slijedom slogova Leksiki nizovi rijei (odaberi rijei koje voli, protumai zato si odabrao tu rije, stvaraj reenicu) Igre zajednikog sastavljanja reenica Vjebe pisanja primjenom diktata s komentarom i stvaralakih diktata Vjebe usmjerene na estetsku stranu rukopisa Usavravanje tehnike i logike itanja, usavravanje tehnike pisanja Uvoenje elemenata izraajnosti u itanje Vjebe usavravanja estetske strane rukopisa

7


II. PODRUJE:SPOZNAJNO PODRUJE ZNANJA VJETINE I SPOSOBNOSTI - pisanje ispravnih reenica (u formalno gramatikom smislu) - uspostavlajnje logikog i gramatiki ispravnog slijeda u besmislenim iskazima

J E Z I KAFEKTIVNO PODRUJE STAVOVI, VRIJEDNOSTI -jezik kojim govorim kod kue i u koli ima svoju ljepotu -treba poznavati bosanski, hrvatski, srpski jezik -vano je znati pravilno govoriti -vano je vjebati pravilnu upotrebu rijei INTERESI PSIHOMOTORIKO PODRUJE

ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI

- glasovi i slova - rijei i znaenje rijei /glasovi i slova su u rijeima/ - reenice su sastavljene od rijei - ta izraavamo reenicama? -misli -osjeanja - kako to inimo? - izgovara pravilno glasove i rijei - osjea razliku izmeu svakodnevno upotrebljavanih rijei i biranih rijei i izraza -veliko slovo na poetku reenice

- interes prema elementarnim znanjima o bosanskom, hrvatskom, srpskom jeziku i njihovim normama - prema jeziku zaviaja i prema standardnom knjievnom jeziku

- vaan je formalno pojavni izgled pisanog rada, usklaenost misli, aktivnosti pisanja i sadraj - svako je slovo vano za znaenje rijei

- pravilnaartikulacija svih glasova - sposobnost izraavanja kratkim, jasnim, smislenim reenicama

- razlikuje reenicukao jedinstvenu misaonu cjelinu u pisanoj formi

- upotreba velikog slova na poetku -pisanje vlastitih reenice, u pisanju imena: kako piemo vlastitih imena ljudi, imena ljudi i u gradova i sela pisanju imena gradova i sela - pisanje naziva praznika - interpunkcijski -znaci znaci: dvotaka, interpunkcije: zarez u nabrajanju i dvotaka, zarez u taka na kraju nabrajanju i taka reenice na kraju reenice -zna napisati pisana slova latinice, pravilno ih povezivati u rijeima bez obzira na poziciju u strukturi rijei

- razlikovanje glasova, umova i - potreba i interes da govori pravilno u tonova - jezik kojim svim situacijama - pravilno disanje govorim je jezik i razvijanje i izgovor mog zaviaja potrebe da slua, uje i osjeti - analiza i - pravilan govor ljepotu rijei u sinteza je vaan za bosanskom, hrvatskom, izgovorenog meusobno srpskom jeziku razumijevanje - usavravanje i komunikaciju tehnike pisanja i - govor dalji rad na - kultura govora je prilagoavamo estetskoj strani dio ope kulture sagovorniku i rukopisa situacionom - vano je da kontekstu - pravilna biramo rijei u skladu sa situacijom - interes i elja percepcija i recepcija prema postignuu, u skladu s - osjeaj za napisanog mogunostima tanost i urednost - vani su svi segmenti napisanog sadraja, pravilnost, tanost i estetska strana - ostvariti postignue u skladu s programskim zahtjevima

8


JEZIK: PROGRAMSKI SADRAJI

U ovom podruju su sljedee cjeline: Rjenik Gramatika/slovnica Pravogovor (ortoepija) Pravopis (ortografija) U ovim se cjelinama nalaze sljedei sadraji: Reenica-rije-slog; Pisana slova latininog pisma: - pravilno pisanje pojedinanih slova, -povezivanje slova u strukturu rijei, -razumijevanje napisanog. Upotreba dvotake i zareza u nabrajanju; Veliko poetno slovo na poetku i taka na kraju reenice; Veliko poetno slovo u pisanju vlastitih imena ljudi; Veliko slovo u pisanju imena gradova i sela; Pisanje naziva praznika; Skupovi je/ije u uestalim rijeima; Glasovi-slova , d, , h u izgovorenim, napisanim rijeima.

9


III. PODRUJE: ITANJE I INTERPRETACIJA KNJIEVNOG TEKSTA ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACISPOZNAJNO PODRUJE ZNANJA - pravilno ita rijei reenice i krai tekst - unosi elemente izraajnosti u itanje iskaza, naglaava neke rijei, pravi pauze tamo gdje je potrebno - razlikuje priu, pjesmu, igrokaz - zna ta je basna - zna o emu se u tekstu govori - zapaa i razumije osnovne misli teksta, bilo da su piev stav ili stav lica - zna kazati nekoliko reenica o prii - zna ta je u prii na poetku, kako se pria razvijala i ta je na kraju - uoava likove u prii - razlikuje govor lica i piev govor - otkrivanje novih aspekata smisla teksta - sposobnost doivljavanja ljepote i dinaminosti teksta - izraavanje doivljaja rijeima - samostalna komunikacija s knjigom - uoavanje ljepote pjesnikog jezika, impresije i izraza - razumijevanje, znaenje i pouke basne - poinje razlikovati dobro i loe u sadrajima medijske kulture VJETINE I SPOSOBNOSTI - uoavanje dijela i cjeline prie - sposobnost uoavanja pojedinosti u tekstu i imenovanja tih pojedinosti - otkrivanje znaenja teksta - uoavanje mnogoznanosti pjesnikog jezika AFEKTIVNO PODRUJE STAVOVI, VRIJEDNOSTI - doivljavanje radosti u samostalnom druenju s tekstom - stvaralatvo kao ishod druenja s tekstom - vrijedno je sve ono to ima linu dimenziju - mislim, osjeam, stvaram - slobodna, lina komunikacija je kvalitetna komunikacija - izraavanje doivljaja na svoj originalan nain: rijeju, pokretom, muzikom, zvukom, tiinom - itam da bih bolje pisao, piem da bih bolje i izraajnije itao - znanje je u funkciji kvalitetnijeg i punijeg ivota, ivota sa smislom INTERESI - ispoljava interes prema lijepom kazivanju - voli prie, pjesme, igrokaze - prema potrebi razumijeva drugog - prema traganju i otkriu - interesa prema sadrajima knjievnosti i medijske kulture - potreba da sazna vie o ivotu, o sebi,okolini u kojoj ivi i da uestvuje u aktivnostima koje e poboljati kvalitet ivota (da prepozna ljepotu u umjetnikom djelu, u cvijetu, u uboru vode, ljudskom ponaanju, te da taj senzibilitet ispoljava u svakodnevnom ivotu i stvaralatvu) - zanimanje za razliitost u stavu, ponaanju uvjerenju - biti tolerantan radi usmjerenosti prema zajednikim civilizacijskim ciljevima - pjesnika slika, zvuk, pokret, verbalni izraz - vidjeti,uti, dodirnuti, osjetiti, zamisliti, izraziti rijeima - prostor - zvuk - pokret - boja - igra - rije (kombinacija radi punoe doivljaja) - uivljavanje u situaciju, preuzimanje uloge lika, igranje uloga, izraavanje glumom - predstavljanje situacija i osjeanja neverbalnim znacima (pantomima) - poticanje dramske darovitosti PSIHOMOTORIKO PODRUJE

10


itanje i interpretacija knjievnog teksta / Programski sadraji /Razumijevanje i doivljavanje proznog knjievnog teksta: - o emu, ili o kome se govori u tekstu - slijed dogaaja - glavni dogaaj - odreivanje glavnog, najuzbudljivijeg, najljepeg dijela prie (zapaanje, dojmovi) - osobine likova (prepoznavanje i zauzimanje stava prema liku) Pjesma: uoavanje i doivljavanje osnovnog raspoloenja u pjesmi Dramski tekst (igrokaz): pozorite, gledalite, publika, pozornica, glumci

Medijska kulturaCrtani i lutkarski film Televizijske emisije kolska biblioteka

Knjievnoteorijski pojmovi:(Orijentacione naznake obima i dubine) Pria pjesma (prepoznavanje u toku rada i interpretacije na nastavnim asovima) U priama itamo o dogaajima i doivljajima, o ivotinjama, pisci mataju i piu prie. Priu moemo prepriati. Moemo ilustrovati proitano. Iz prie uimo o ivotu. U prii najee nema natprirodnih bia i udesnih dogaaja.

Pria ima sadraj.Pria je ispriana odreenim redom: ima poetak, glavni dio i kraj. Lik u prii i basni Postoje glavni i sporedni likovi. O glavnom se liku najvie govori. Pria u nama izaziva osjeanja. itajui priu, mi doivljavamo radost, tugu, bude nam lijepo, ugodno ili neugodno. Doivljaj moemo izraziti rijeima, pokretom, crteom, slikom, zvukom. Bajka je pria o nestvarnim (izmiljenim) dogaajima i likovima. Basna je kratka pria u kojoj su glavni likovi ivotinje, a ponekad i biljke i predmeti. Basna ima sadraj i pouku. Pjesma: Pjesmu itamo, uimo napamet, recitujemo. I pjesma u nama izaziva razliita osjeanja.

Pjesmu ne prepriavamo.Igrokaz: U igrokazu likovi razgovaraju na pozornici. Glumci predstavljaju likove i igrom na pozornici prikazuju tekst. Prava pozornica postoji u pozoritu. Gledalite, pozornica, publika (objanjenja u kontekstu dramske radnje i realizacije dramskog teksta).

Medijska kultura (primarno u funkciji odgojnog djelovanja i edukacije za selektivan pristup sadrajima)Crtani i lutkarski film (crte ili lutka u funkciji prianja prie; oivljavanje neivog) Televizijske emisije - poreenje izraajnih mogunosti: film ima pokretnu sliku, rije, zvuk, muziku - televizija je mona jer moe pratiti i prenositi deavanja u momentu kada se zbivaju, moe emitovati razliite vrste programa kolska biblioteka ima nezamjenjivo bogatstvo knjiga, u njima je znanje i odgovori na ono to ne znamo.

11


Knjievni tekstoviAhmet Hromadi: Enisa Osmanevi-uri: Ivica Vanja Rori: Bisera Alikadi: Velimir Miloevi: imo Ei: Narodna pria: Grigor Vitez: Branko opi: Jadranka uni: Narodna basna: Kasim Derakovi: Stanislav Femeni: Mirsad Beirbai: Bajke Medeni Za sretan put po dukat ut Bubamara tipaljke Nebeska crtanka Zato volim svoju baku Vrana i vr s vodom Zalazak sunca Lijin oglas Straan pas Lisica i roda Tee rijeka Suza Naunice od treanja (po izboru)

Tekstovi za zajedniko itanje, analizu i kao poticaj literarnom i drugim vidovima stvaralatva,a u funkciji pripreme za samostalno itanje: Branko opi: Sunana krinjari: Zehra Hubijar: ..................... Jeeva kuica Duan kod svrake Medin roendan

12


IV. PODRUJE :

KULTURA IZRAAVANJA

ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACISPOZNAJNO PODRUJE ZNANJA VJETINE I SPOSOBNOSTI - uoava da su reenice meusobno povezane smislom - uspostavlja logiku vezu u prianju (poetak, glavni dio,kraj) - koristi u reprodukciji rijei koje nisu u tekstu, pokazuje originalnost u izboru rijei - sposobnost zamiljanja i vienja pjesnikih slika AFEKTIVNO PODRUJE STAVOVI, VRIJEDNOSTI - spontano izraavanje, a ne izraavanje po diktatu - itanje obogauje rjenik, matu i pomae u boljem izraavanju misli i osjeanja - spontanost, samostalnost i sloboda u izraavanju kao kvalitet linog pristupa i kao pretpostavka literarnom stvaralatvu INTERESI PSIHOMOTORIKO PODRUJE

- pria moe biti predstavljena nizom slika ili jednom slikom - sadraj predstavljen nizom slika ili jednom slikom moemo ispriati rijeima - pria ima smislen sadraj koji je rezultat verbalizacije sadraja slika - uoava da pria ima poetak, glavni dio i kraj prie - priu itamo i prepriavamo (po detaljnim pitanjima)

- interes i potreba za izraavanje govorom - razvoj italakih interesa i italake kulture - prema senzibilitetu kazivanja i imaginaciji kao poticaju stvaralakim vidovima izraavanja - prema prvim pokuajima literarnog izraavanja i stvaranja reenicom, stihom, bojom

- igra, aktivnost i govorni izraz - prenoenje igre sa senzornomotornog na verbalni,odnosno imaginativni plan - podvrgavanje govora zahtjevima igre, besmislenim transformacijama, literarno stvaralatvo - opisujem na osnovu dodira - opisivanje na osnovu zvunih efekata - govor igrom i kroz igru - prikazivanje stanja i situacija pokretom - snalaenje u verbalnim igrama - adekvatna i brza reakcija na pitalicu, zagonetku - zamisliti - vidjeti - uti - osjetiti - izraziti

- govorim kako - sposobnost osjeam izraavanja pravilnim, jasnim i - moj rad je skladnim reenicama vrijedan jer je - zna odabrati samo moj, i zato gledite koje je - pretvaranje je poseban u skladu s njegovim vienog i stavom doivljenog u - znam ta bi rijei moglo izgledati - slui se uspjeno bolje i ja to mogu govorom u - uoavanje uzroka poboljati objanjenju i posljedice situacije, predmeta, radnje, pojave - moi e pravilno, lijepo i precizno izraziti misli - zapaziti - odabrati bitno - utvrditi slijed - izraziti - moe ispriati priu kao obian slijed dogaaja

Programski sadraji

13


Vjebe usmenog izraavanjaSituacioni i telefonski razgovor PrianjePrianje dogaaja predstavljenog nizom slika

Vjebe pismenog izraavanja

Prianje dogaaja predstavljenog nizom (odgovori na pitanja koja se odnose na sadraj niza slika) Dopunjavanje reenica uzetih iz prie

Prianje sa stanovita linog uea (Ja sam u prii.)

PrepriavanjePrepriavanje teksta na osnovu detaljnih pitanja Odgovori na pitanja

Opisivanje poznatih sadrajaOpis predmeta (doivljavanje svim osjetilima i izraavanje doivljaja rijeima). Opisivanje kao vjeba izotravanja percepcije i izbora adekvatne rijei kao oznake. Pisanje reenica o dragom predmetu (Koji je to predmet? Kako izgleda? (boja, veliina, od ega je izraen)

estitka Kako estitati praznik?Kako estitati roendan, praznik? (igranje uloga, ponaanje, utivost u obraanju, uvaavanje razliitosti, potivanje drugog) Razglednica i pismo

Pisanje estitkePravimo i piemo estitku

Pisanje razglednice i pisma Znamo pisana slova piemo prvo malo pismo

Tematika: Neposredno i posredno dati sadraji (dogaaji i doivljaji, knjievnost, sadraji mate).

Oekivani rezultati (ishodi uenja)

14


Uenik e posjedovati kvalitete odreene odgojno-obrazovnim ciljevima za svako pojedino podruje. Realizacija programskih sadraja nastavnog predmeta u cjelini treba rezultirati sljedeim ishodima: - Uenik e poznavati prvo pismo latinicu, itat e pravilno tekstove koji su njemu primjereni i brzinom koja odgovara obinom svakodnevnom usmenom govoru; - Uenik e razumjeti sadraj proitanog: moi e ispriati sadraj proitanog samostalno, ili uz neznatnu nastavnikovu pomo; - Poznavat e pisana slova latinice (moi e napisati slova, povezivati pravilno u strukture rijei i reenica); - Moi e odrediti poetak i kraj reenice na usmenom i pisanom nivou; - Moi e na kraju drugog razreda samostalno prepisati tekst obima 15-20 rijei (do 4 rijei u reenici) ili napisati rijei, reenice, tekst u formi diktata (objanjenog i diktata s komentarom, stvaralakog diktata, izbornog diktata); - Uvaavat e pravopisne zahtjeve o pisanju velikog slova na poetku reenice, u pisanju vlastitih imena ljudi. Pisanje imena gradova i sela treba zasnivati na prepoznatljivim imenima u pojedinim sredinama (kriterij blizine i poznatosti); - Moi e procijeniti ta je posebno vano u tekstu, a ta manje vano, i kazati razloge za takav stav, uoiti uzrok i posljedicu; - Uspjeno e prepoznavati glavne i sporedne likove i njihove osobine, imenovat e te osobine na nivou dobrog i loeg, prihvatljivog i neprihvatljivog, poeljnog i nepoeljnog ponaanja; - Uoavanje karakteristika likova ueniku e pomoi u uoavanju poeljnih i nepoeljnih vidova ponaanja ljudi u njegovom okruenju, a razvijanje opreza u komunikaciji je mjera prevencije eventualnih negativnih iskustava; - Moe govoriti u kontinuitetu i sluiti se programom, predvienom oblicima izraavanja; - Zna razgovarati s drugom osobom ili osobama direktno ili telefonom uz uvaavanje pravila lijepog ponaanja; - Moe ispriati priu predstavljenu nizom slika ili jednom slikom (kao obian slijed dogaaja); - Moe prepriati tekst pomou detaljnih pitanja; - Moe precizno odgovoriti na postavljena pitanja i tako prepriati tekst; - Moe tano prenijeti informaciju; - Moe napisati priu isprianu nizom slika ili jednom slikom; - Moe napisati pisanim slovima rijei i reenice napisane tampanim slovima; - Moe prepriati priu u pisanoj formi ( po nizu slika, jednoj slici, po detaljnim pitanjima); - Zna napisati estitku-poruku, sadraj razglednice, kratko pismo-poruku; - Posjedovat e svijest o tetnosti djelovanja sadraja TV ekrana, nee mnogo vremena provoditi pred TV ekranom, posjedovat e informacije o tetnosti pretjerane identifikacije s likovima iz crtanog filma, odnosno TV likovima kako bi se izbjegle eventualne nezgode; - Moi e usredsrediti panju na sadraj ili aktivnost; - Znatno e napredovati u sposobnosti praenja i sluanja tueg govora; - Potpunije e razumijevati znaaj kulture itanja i rado e itati i ispoljavati ekspresivnu kreativnost u govoru i pisanju.

U FUNKCIJI REALIZACIJE PROGRAMSKIH SADRAJA I OSTVARIVANJA POSTAVLJENIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH CILJEVA I ZADATAKA SU:15


Specifine metode i postupci

Oblici jezike i socijalne komunikacije

Komunikacijski postupci

Nastavna sredstva

Sve nastavne metode, metode koje su specifine u procesu uvoenja uenika u elementarnu pismenost

Svi oblici nastavnog rada koji podrazumijevaju sve jezike i socijalne aspekte i dinamizme

Posmatranje Sluanje Doivljavanje Izraavanje

Slike predmeta, bia, pojava Slike dogaaja

Glasovna analitiko-sintetika metoda

Rad u grupi, ja s drugima i drugi sa mnom Rad u paru

Sluanje govora i itanja Sluamo glasove u prirodi i oponaamo Sluam, pamtim, znam Sluam, doivljavam, izraavam rijeima Sluam i izraavam pokretom Razgovor Pitanje-odgovor Imitacija

Crtei Niz slika koje predstavljaju dogaaj Ilustrovana razredna slovarica Razredna slovarica bez ilustracija Individualne slovarice Aplikacije Slogovnice Kartoni rijei Filmovi

Kombinovana metoda Postupci Monografska obrada pisanih slova

Kooperativni rad Frontalni rad Individualni rad Individualizirani rad

Grupna obrada pisanih slova koja nemaju sloenu grafiku strukturu

Igraonicemataonice Igraonice-radionice Igraonice- priaonice

Globalna i detaljna analiza, uporeivanje Jezika i stilska analiza Etika analiza Analiza likova Gramatika analiza Induktivni i deduktivni metod Heuristiki metod Rjeavanje problema

Individualni programi u uionici za sve

Igranje uloga Glina, plastelin Prianje Lutke Prepriavanje Modeli predmeta Opis (perceptivni i doivljajni nivo), dodir mi kae, osjeam, to mi lii na.....

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE postupak i sredstvo

Igra kao situacija,

16


DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENEUvaavajui nivo postignua svakog pojedinog uenika, u drugom razredu treba dalje raditi na ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva posredstvom novih programskih sadraja. Nastavno podruje poetnog itanja i pisanja podrazumijeva sljedee aspekte: U itanju: *Tehniku itanja (samo one segmente koji su usklaeni s uenikim mogunostima) *Razumijevanje proitanog sadraja (u skladu s kognitivnim, konativnim, emocionalnim i drugim osobinama linosti djeteta) Jo uvijek je u prvom planu p r a v i l n o s t itanja i razumijevanje. Brzina itanja zavisi od brzine razumijevanja. Postepeno navikavati uenike na itanje usebi i kombinovati te vjebe s vjebama glasnog itanja. itati s razumijevanjem znai: razumjeti rijei, izraze i reenice, sadraj teksta, uoiti likove i njihove osobine (na osnovu njihovih postupaka), moi reprodukovati, ispriati sutinu proitanog, odnosno uoiti besmislenost u sadraju i moi uspostaviti logiki slijed rijei i reenica. Od poetka prvog polugodita treba, paralelno s ostalim programskim zahtjevima, u kontinuitetu realizovati predvjebe za pisanje. tampana slova su jednostavnija, ne povezujemo ih. Pisana slova imaju sloeniju grafiku strukturu i mnogo specifinosti u povezivanju. Vjebe itanja i predvjebe za pisanje idu paralelno. Pretpostavljamo da e uenici na kraju prvog polugodita drugog razreda itati korektno (pravilno i s razumijevanjem). Razlike e biti uoljive od uenika do uenika. To je sasvim u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vjetina tokom razreda. U pisanju: * Usvajanje pisanih slova latininog pisma: razlikovanje grafike strukture pojedinih slova, mogunost pisanja i pravilnog povezivanja slova u strukture rijei. Manje zanimljive sadraje, pomalo i apstraktnije, pribliit emo uenicima pomou elemenata igre, igre sa svrhom, povezivanjem tih sadraja sa sadrajima drugih nastavnih predmeta i sa iskustvenim elementima. U igri kao ugodnom situacionom kontekstu mogue je ostvariti uspjenu komunikaciju, a i istovremeno motivisati uenike da prezentiraju ideje, stavove i ispolje kreativne crte. Nastavnik je samo posrednik koji dobro razumije sve aspekte organizacije i realizacije sadraja nastavnih programa. Nastavno podruje J e z i k ima ove jezikoslovne sadraje : * Rjenik * Gramatika * P r a v o g o v o r (ortoepija) * P r a v o p i s (ortografija) Ove sadraje dijete usvaja na sadrajima drugih podruja nastave bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika, pa i sadrajima drugih nastavnih predmeta. Jo uvijek uenici nisu spremni za usvajanje apstraktnih sadraja, pa i elementarne pojmove treba zasnivati na komunikaciji, situacionom govornom kontekstu, komunikacijskim tekstovima i zadrati se na nivou prepoznavanja jezikih sadraja. Raznovrsnim vjebama koje mogu imati identinu polaznu osnovu (sliku, tekst, reenice, govornu situaciju, film), ali razliito usmjerenje: jeziko, stilsko, gramatiko, raditi dalje na poboljanju kvaliteta govora. Jo uvijek ima vremena za ublaavanje ili otklanjanje eventualnih tekoa u govoru, itanju i pisanju. Sadraji gramatike su apstraktnog karaktera i kao takvi su daleki razumijevanju ueniku drugog razreda, s obzirom na konkretnost kao osnovno obiljeje njegovog miljenja. Uz to, dijete jo uvijek ima problema s itanjem. To e biti tako sve do trenutka kada proces itanja postane automatizovan.

17


Knjievnost kao podruje u nastavnom predmetu ima umjetnike i knjievno-naune aspekte. U razrednoj je nastavi teite na umjetnikoj, doivljajnoj komponenti. Ovo je podruje u funkciji usavravanja tehnike itanja, razumijevanja sadraja i ostalih segmenata, a u skladu sa zahtjevima programa. Ne treba zaboraviti da stepen razvijenosti pamenja, miljenja, emocionalne zrelosti, kao i stepen lingvistikog razvoja, koji utiu na percepciju i recepciju knjievnog djela. A knjievno djelo ukupnim bogatstvom i ljepotom djeluje poticajno na sve navedene aspekte, posebno na rjenik, jezike i kulturoloke aspekte, senzibilitet i doivljajno-spoznajni intenzitet u procesu komunikacije s knjievnim tekstom. Knjievno-naune aspekte ine osnovni pojmovi o sadraju teksta, dogaaju ili dogaajima, toku dogaaja, likovima i njihovim osobinama. Nastavnikovo posredovanje je jo uvijek veoma vano u uspostavljanju komunikacije s tekstom. Pri izboru tekstova uvaavani su ovi kriteriji: p s i h o l o k i kriterij (primjerenost teksta receptivnim mogunostima uenika drugog razreda) e s t e t s k i kriterij (umjetnika vrijednost teksta) e t i k i kriterij (afirmacija sistema vrijednosti koji je neprolazan) n a c i o n a l n i kriterij i zastupljenost bonjake, hrvatske, srpske knjievnosti i knjievnih djela pisaca izvan Bosne i Hercegovine g n o s e o l o k i kriterij (koliko knjievni tekstovi slue kao osnova znanjima o jeziku i knjievnosti i ivotu)

*T e m a t s k a i a n r o v s k a raznovrsnost U drugom razredu jo uvijek ne uvodimo lektiru u klasinom smislu. Ukupne napore treba usmjeriti na itanje u razredu, na korekcije i uvoenje uenika u pravilno itanje. Posebni tekstovi (kratki, smisleni, zanimljivi tekstovi sa zadacima koji su primjereni uenicima) mogu biti u funkciji osamostaljivanja uenika u druenju s tekstom. Tekst postoji samo u komunikaciji s itaocem. Zamislimo umjetniku sliku koju niko nee vidjeti. Samo oko posmatraevo moe unijeti ivot u sve segmente likovnog izraza. Optika slika e izazvati sve ono to je potrebno za doivljaj umjetnine: asocijacije, refleksije, predvianja, zakljuivanja, skale preferencija vrijednosti. Slino je i sa tekstom. To je samo mnotvo slovnih znakova do onog trenutka kada italac stupa u dijalog, podari smisao tekstu i na odreen nain dovrava zapoeto kazivanje. A to niko ne zna bolje od djeteta. Matom i svjeinom misli i osjeanja dijete stvara novi svijet, postavlja nova pitanja, raste i ui. ini se da jo jedino dijete ima duu. Knjiga koju niko ne ita i ne postoji. Ako ne naui pravilno itati, ne moe u itanju uivati. Duga je staza kojom treba s uenicima prei kako bi svako, u njemu dostupnom trenutku i obimu, shvatio smisao reenog. Ali, i to je shvatanje strogo individualno. Tu individualnost treba potovati, kako s obzirom na potrebno vrijeme, tako i s obzirom na mogunost izraavanja smisla proitanog. Tek kad uenici savladaju tehniku itanja, kad se ne boje susreta s knjigom, kad znaju ta itaju, uvodimo i lektiru. Pretpostavljamo da e to biti mogue u treem razredu. Ali, to treba vidjeti nakon analize ukupnih postignua i evaluacije rada u prvom i drugom razredu. Sadraje medijske kulture treba posmatrati u kontekstu sadraja drugih podruja nastave bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i sadraja drugih nastavnih predmeta, kao i u kontekstu ivota. Imaju funkciju pravovremene prevencije negativnog djelovanja sadraja malih i velikih ekrana, i postepenog osposobljavanja uenika za selektivan pristup sadrajima filma i televizije. Posebno je vano uenicima objasniti da ono to je mogue u crtanom filmu nije mogue i u ivotu (da kiobran moe zamijeniti padobran i da je mogue spustiti se s balkona pomou kiobrana, ili da lik umire, pa oivljava). Nije naglasak na pojmovima i njihovom definisanju, nego na razumijevanju komunikacije i poruke, odnosno snalaenju u toj komunikaciji. Sadraji kulture usmenog i pismenog izraavanja su u funkciji razvoja jezikih sposobnosti, kulture komunikacije na usmenom i pisanom nivou. Ovi sadraji su i u sadrajima svih drugih podruja. Valja znati da vjebama pismenog izraavanja uvijek prethodi vjeba usmenog izraavanja. Samo kod uvoenja u situacioni razgovor i upoznavanje pravila telefonskog razgovora ostajemo na nivou usmene komunikacije.

18


Treba koristiti one oblike pismenih vjebi koji su primjereni uenicima drugog razreda: prepisivanje rijei, reenica, kraeg teksta, odgovaranje na pitanja, dopunjavanje reenica, sastavljanje reenica prema slici, pisanje estitke, razglednice i pisma. Radi uvjebavanja tehnike pisanja, praenja i provjeravanja nivoa postignua u gramatici i pravopisu, koristiti diktate (diktat s komentarom, izborni diktat, diktat s predusretanjem pogreaka, objanjeni diktat, izborni, stvaralaki diktati). Metodiki dobro osmiljenom primjenom diktata u drugom je razredu mogue razvijati panju, sposobnost pamenja, samostalnost i istrajnost u radu. Ukupan broj nastavnih asova ovog nastavnog predmeta podijelili smo po pojedinim podrujima, u skladu s postavljenim ciljevima i obimom programskih zahtjeva. Ta je podjela samo jedan od parametara u procjeni vremena, potrebnog za usvajanje sadraja odreenog podruja. Sadraji svih podruja ine cjelinu spoznaje o jeziku, knjievnim djelima i zakonitostima u jeziku. Mogue ih je izuavati u meusobnoj povezanosti, kao i u znaajnoj povezanosti sa sadrajima drugih nastavnih predmeta. Ovaj je program globalni okvir na nivou Federacije Bosne i Hercegovine. kola ima obavezu da, u skladu s karakteristikama lokalne zajednice, preuzme ulogu kreatora ukupnog nastavnog procesa, ali i da obezbijedi kontinuitet pamenja datuma i dogaaja, kao i imena pojedinaca koji su dio tog kontinuiteta. Kriterij blizine i z a v i a j n o s t i je u kompetenciji kole i lokalne zajednice. Evo primjera mogue raspodjele nastavnih asova: Poetno itanje i pisanje Usavravanje tehnike itanja Rad na poboljanju razumijevanja proitanog Usvajanje pisanih slova latininog pisma Usavravanje tehnike pisanja Jezik Rjenik Gramatika Pravogovor Pravopis itanje i interpretacija knjievnog teksta itanaka tiva Priprema za lektiru Kultura izraavanja Situacioni i telefonski razgovor Prianje Prepriavanje Opisivanje

65 nastavnih asova5 15 30

15 26 nastavnih asova5 5 10

6 21 nastavni as15 6

16 nastavnih asova4 4 6 2

Medijska kulturaAnimirani film (crtani, lutkarski) Televizijski programi za djecu Biblioteka

12 nastavnih asova5 5 2

Vana napomena: Broj nastavnih asova za realizaciju sadraja pojedinih podruja treba shvatiti kao prijedlog, a nikako kao obavezu. To je preporuka autora Okvirnog nastavnog plana i programa u smislu uspostavljanja balansa izmeu definisanih rezultata uenja u prvom, i zahtjeva u drugom razredu.

19


MATEMATIKA

20


MATEMATIKAZa II razred devetogodinje osnovne kole (3 asa sedmino)

PODRUJA UENJA

CILJEVI

OEKIVANI REZULTATI / ISHODI UENJA

Sticanje znanja:itanje i pisanje brojeva do 20 i njihovo uporeivanje upotreba simbola predstavljanje prirodnih brojeva na brojevnoj pravoj i razumijevanje da postoje brojevi vei od 20 povezivanje broja i skupa formiranje brojnog niza do 100 raunanje sa deseticama usvajanje osnovnih mjera i mjernih jedinica o znaaju praktine primjene mjerenja i procjene koliinskih odnosa

Uenici bi trebali znati:koristiti matematiki jezik i simbole pri sabiranju i oduzimanju u skupu do 20 rjeavati matematike zadatke sabirati i oduzimati u skupu brojeva do 20 sabirati i oduzimati desetice u skupu brojeva do 100 uoiti vezu izmeu sabiranja i oduzimanja i vriti provjeru jedne operacije pomou druge prepoznati i imenovati jedinice za mjerenje

-

Znanje-

-

Razvijanje:kritikog miljenja izvoenja i mjerenja, procjenjivanja i uporeivanja sposobnosti logikog razmiljanja i zakljuivanja prenoenja informacije putem individualnog i timskog rada

-

Sposobnosti i vjetine

-

-

da uz pomo nastavnika procjenjuju, uporeuju i u jednostavnim situacijama donose zakljuke koristiti kreativnost i matu za rjeavanje njima primjerenih problema koristiti jednostavni matematiki jezik za saopavanje ideja

Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova

-

Vrijednosti i stavovi

-

prema sebi samom prema drugima prema okolini prema uenju

pokazivati vie samopouzdanja i odgovornosti potovati razliite stavove prepoznati ulogu i znaaj matematike u svakodnevnom ivotu

21


NASTAVNE TEME1. BROJEVI 1.1. Sabiranje i oduzimanje u skupu brojeva do 20 - Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj desetici (ponavljanje i produbljivanje znanja); - Izraunavanje zbirova od tri sabiraka; - Upotreba zagrada u sabiranju i oduzimanju; - Sabiranje i oduzimanje brojeva u drugoj desetici (oblici kao: 10+4, 14-4, 13+4, 17-4, 10+10); - Sabiranja i oduzimanja oblika: 6+4 = 10, 10-4 (ponavljanje i produbljivanje); - Sabiranja kada su sabirci iz prve desetice, a zbir iz druge desetice i odgovarajue oduzimanje; - Veza izmeu sabiranja i oduzimanja; - I slovo nekada uzimamo da je broj. Nepoznati broj; - Svojstva zbira: Nula kao sabirak. Pravilo zamjene mjesta sabiraka; - Svojstva razlike: nula kao umanjitelj, umanjitelj jednak umanjeniku; - Rimski brojevi od I do X; - Redni brojevi; 1.2. Skup brojeva do 100 - Formiranje pojmova viekratnika broja 10; - Brojevna linija: 0,10,20, 30, ...., 100; - Uporeivanje viekratnika broja 10 u prvoj stotini; - Sabiranje i oduzimanje viekratnika broja 10 u prvoj stotini; - Formiranje pojmova ostalih brojeva prve stotine; - Niz brojeva: 0,1,2, 3, ... 99, 100. Brojanje (u oba smjera). Prethodnici i sljedbenici brojeva iz prve stotice; - Brojevna linija: 0-100; - Uporeivanje brojeva iz prve stotice. Znaci: =, ? , , .

2. GEOMETRIJA 2.1. Predmeti oblika lopte, kocke, kvadra, valjka, piramide i kupe - Predmeti oblika valjka, lopte i kupe; - Predmet oblika kocke, kvadra, piramide (strane, bridovi, vrhovi); - Povri-granice predmeta. Ravne i zakrivljene povri. 2.2. Povri i linije - Linija kao granica povri; - Ravne i zakrivljene linije. Take kao granice linije; - Izlomljena linija; - Du kao dio izlomljene linije. Uporeivanje dui; - Pravougaonik, kvadrat i trougao kao zatvorene (proste) izlomljene linije; - Granica kruga kao zatvorena zakrivljena linija.

3. MJERENJE I MJERE - Mjerenje duine. Jedinice za duinu (metar); - Mjerenje mase. Jedinice za masu (kilogram); - Jedinice za tenost (litar); - Jedinice za vrijeme (sat, minuta); - Jedinice za novac (konvertibilna marka, konvertibilni fening ).

22


DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENEZa uspjeno savladavanje programskih sadraja u nastavi matematike drugog razreda devetogodinjeg osnovnog obrazovanja neophodno je napraviti uspjean spoj tradicionalnih i savremenih oblika i metoda rada. Pri tome je znaajno da se vodi rauna o spoznajnim mogunostima uenika, o sposobnosti shvatanja i razumijevanja matematikih zakonitosti, te o interesima i optimalnim igrovnim metodama kojima e se apstraktni pojmovi i injenice pribliiti uenikim spoznajnim mogunostima. Ravnopravno zastupiti tri pristupa: skupovni, brojevni i perceptivno-predodbeni (koritenje brojevnih slika) kod predstavljanja brojeva; Pribliiti racionalizovani postupak tumaenja i objanjavanja broja (10+7 = 17 nije produkt sabiranja, ve poimanje broja 17); Primjena korelativnih odnosa meu predmetima; Kroz pouavanje i uenje brojeva, a naroito sabiranje i oduzimanje, insistirati na razumijevanju, a tek kasnije na pamenju; Primjena didaktikog materijala s ciljem boljeg razumijevanja odreenih matematikih radnji; Unutarpedmetna korelacija (povezivanje sadraja unutar predmeta); Podsticanje kreativnosti istraivakog rada i insistiranje na ravnopravnom ueu djeaka i djevojica u fizikom i slikovnom materijalu; Podsticanje samostalnog (individualnog) i timskog rada; Prikupljanje didaktikog materijala iz okoline i njegova primjena u adekvatnim situacijama; Prikupljanje i ukazivanje na oblike i slike predmeta u blioj okolini, bez obaveze crtanja pomenutih predmeta; Taktivnim (dodirnim) efektima razumijevanje pojma povri i njihovo perceptivno (vizuelno) prepoznavanje predmeta i slika da na taj nain razlikuju ravne i zakrivljene povri i linije; Produbljivanje i proirivanje pojma brojeva do 20, te brojeva od 21 do 100.

Pomenute programske zahtjeve realizovati kroz sva tri postupka: skupovni, brojevni i perceptivnopredodbeni. Koritenjem brojevne linije omoguiti oiglednost nizanja i niza brojeva prve stotine; Sabiranje i oduzimanje u skupu viekratnika broja 10 tumaiti analogno sabiranju u prvoj desetici; mjerenju i mjeri pristupiti iskljuivo praktinim aktivnostima uenika (vaganjem, pretakanjem, koritenjem sata i novca). Geometrijska tijela u prostoru nisu cilj, ve sredstvo da uenici pouzdanije modeluju skupove, kao i osnov za formiranje pojmova brojeva.

23


SADRAJI

ZNANJE

SPOSOBNOSTI

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

AKTIVNOSTI UENIKA

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA

1.

BROJEVI

1.1. Sabiranje i oduzimanje u skupu brojeva do 20 - Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj desetici (ponavljanje i produbljivanje znanja) - Izraunavanje zbirova od tri sabirka - Upotreba zagrada u sabiranju i oduzimanju -Sabiranje brojeva i oduzimanje brojeva u drugoj desetici (oblici kao: 10+4, 14-4; 13+4, 17-4, 10+10) - Sabiranja i oduzimanja oblika: 6+4 = 10, 10 -4 (ponavljanje i produbljivanje) - Sabiranja kada su sabirci iz prve destice, a zbir iz druge desetice i odgovarajue oduzimanje -Veza izmeu sabiranja i oduzimanja -I slovo nekada uzimamo da je broj. Nepoznati broj. - Svojstva zbira: Nula kao sabirak. Pravilo zamjene mjesta sabiraka. - Svostva razlike: nula kao umanjitelj, umanjitelj jednak umanjeniku. - Rimski brojevi od I do X - Redni brojevi1.2.Skup brojeva do 100

-Formiranje pojmova viekratnika broja 10 -Brojevna linija: 0,10,20, 30, ...., 100 -Uporeivanje viekratnika broja 10 u prvoj stotini -Sabiranje i oduzimanje viekratnika broja 10 u prvoj stotini -Formiranje pojmova

- Prepoznati i koristiti simbole , = - Znati odrediti neposrednog sljedbenika i prethodnika datog broja - Predstavljati prirodne brojeve na brojevnoj pravoj - Prepoznati deseticu kao skup od 10 jedinica - Prepoznati stotinu kao skup od 10 desetica - Znati usmeno i pismeno sabirati i oduzimati do 20 - Znati da su sabiranje i oduzimanje suprotne raunske operacije - Vriti provjeru sabiranja pomou oduzimanja i obratno - Koristiti svojstva operacije sabiranja (komutativnost i asocijativnost) - Uoavati kako se mijenja zbir i razlika u zavisnosti od promjene komponenti - Izraunavati vrijednost izraza sa i bez zagrada - Znati rimske brojeve od I do X - Koritenje rednih brojeva - Sastavljati jednostavne brojne izraze koji odgovaraju tekstualnom zadatku - Odreivati nepoznatu komponentu u jednostavnim tekstualnim zadacima - Rjeavati jednostavne problemske zadatke koji se svode na rjeavanje brojnog izraza

- Koritenje matematikog jezika i simbola

- Samostalno i timsko formiranje stavova i zakljuaka

- Razvoj interesa i smisla za kolektivne igre i zajednitvo kao faktor koji utie na formiranje pozitivnih crta linosti - Razvoj smisla za rad u paru, manjoj ili veoj grupi - Razvoj interesa i smisla za istraivanje, otkrivanje i rjeavanje problema kroz igru - Razvoj svijesti o potrebi raunanja, mjerenja, procjenjivanja, predvianja i znaaju tih aktivnosti u svakodnevnom ivotu - Razvijanje pozitivnog stava u ponaanju i sklonosti za otkrivanje i istraivanje - Vrednovanje svojih i tuih stavova - Razvoj ekoloke svijesti i pozitivnog odnosa prema spolovima

- Uestvuje u svim etapama rada na asu - Aktivno uestvuje u matematikim igrama, primjenjujui ranije steena znanja - Reira matematike igre, koristei sabiranje i oduzimanje kroz drutvene igre(ovjee ne ljuti se, tombola, bacanje kockice, igra parnih i neparnih brojeva, igra s kartama, zapisivanje rimskih brojeva pomou ibica, pronalaenje rednih i rimskih brojeva u novinama, asopisima i svakodnevnom ivotu...)

- Planira nastavne sadraje - Prikuplja didaktiki materijal za rad samostalno i s uenicima - Podstie kako samostalan rad uenika, tako i rad u paru, manjim i veim grupama - Tematski povezuje matematike sadraje sa sadrajima drugih predmeta - Priprema zadatke i zaduenja za svakog uenika u grupi - Kontinuirano prati i opisno vrednuje napore uenika i njihov rad - Podstie istraivaki i kreativni rad svih uenika - Vodi rauna o ravnopravnoj zastupljenosti spolova u igrama i zaduenjima, njeguje pozitivan odnos prema okolini i prirodi

- Razvijanje sposobnosti za komunikaciju, razmjenu informacija i iskustava

- Kritiko vrednovanje vlastitih postignua i uporeivanje sa rezultatima drugih (par, grupa, razred)

- Razvija sposobnost da greku shvata kao stimulans za nove pokuaje

- Putem matematikih igara primjenjuje steeno znanje(igre koncem, vunom, pronalaenje najkraeg puta...)

- Razvijanje sposobnosti koritenja jednostavnijeg matematikog pribora

- Procjenjivanje duine, mase, vrijednosti i vremena

-U bliem i irem okruenju pronalazi linije, take, povri i oblike -Pomou razliitih materijala izrauje oblike i povrine - Koristi svakodnevne situacije za primjenu steenih matematikih znanja (odlazak utrgovinu, na pijacu itd.)

- Pravi jednostavne grafikone

24


ostalih brojeva prve stotine -Niz brojeva: 0,1,2, 3, ... 99, 100. Brojanje (u oba smjera). Prethodnici i sljedbenici brojeva iz prve stotice -Brojevna linija: 0-100.-Uporeivanje brojeva iz prve stotice. Znaci: =, ? , , 2. GEOMETRIJA

- ita i pie brojeve do 100 - Reda prirodne brojeve do 100 - Imenuje i razlikuje predmete po veliini, boji i obliku - Prepoznaje predmete iz ivotnog okruenja koji imaju slinosti i razliitosti sa geometrijskim oblicima - Razlikuje vrste linija - Uoava i imenuje ravne i zakrivljene povri (gleda, dodiruje) - Prima du kao najkrae rastojanje izmeu dvije take - Oznaava du - Posmatranjem tijela prepoznaje i imenuje mnogouglove (trougao, kvadrat, pravougaonik) i precrtava ih -Uporeuje i procjenjuje veliinu povri - Prepoznaje i imenuje dotad nauene jedinice za duinu, vrijeme, masu, zapreminu i novac -Moe imenovati sprave kojima se vre mjerenja - Zna rjeavati jednostavnije tekstualne zadatke u kojima se koriste mjerne jedinice i operacije s njima

2.1. Predmeti oblika lopte, kocke, kvadra, valjka, piramide i kupe-Predmeti oblika valjka, lopte i kupe -Predmet oblika kocke, kvadra, piramide (strane, bridovi, vrhovi) -Povri-granice predmeta -Ravne i zakrivljene povri

2.2. Povr i linije-Linija kao granica povri -Ravne i zakrivljene linije -Take kao granice linije -Izlomljena linija -Du kao dio izlomljene linije -Uporeivanje dui -Pravougaonik, kvadrat i trougao kao zatvorene (proste) izlomljene linije -Granica kruga kao zatvorena zakrivljena linija

3. Mjerenja i mjere-Mjerenje duine. Jedinice za duinu (1 m) - Mjerenje mase. Jedinice za masu (1 kg) -Jedinice za tenost (1 l) -Jedinice za vrijeme (h, min) -Jedinice za novac (KM, KF)

25


MOJA OKOLINA

26


MOJA OKOLINACILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADAPODRUJA UENJA

CILJEVI


Uenici znaju:Sticanje znanja: o uoj i iroj okolini i deavanjima u njoj da je kola organizovana zajednica uenika i nastavnika siguran put od kue do kole povezanost i meusobnu zavisnost ljudi, ivot i rad u porodici i mjesto i njegove karakteristike, svoju domovinu i njene dravne simbole razlike izmeu ive i neive prirode, bitna svojstva ivih bia, slinosti i razlike meu njima koristi i opasnosti od biljnog i ivotinjskog svijeta iz blieg okruenja opisati promjene na biljkama i ivotinjama u zavisnosti od godinjeg doba o potrebi i nainu uvanja zdravlja i prirodne sredine da su tijela sagraena od tvari da tvari mogu biti u vrstom, tenom ili gasovitom stanju urediti kolsku uionicu uvati okolinu znaaj istog zraka i znaaj boravka u prirodi za zdravlje

ZNANJE

ivom svijetu, svojstvima ivih bia i meusobnim odnosima o ovjeku, njegovom zdravlju i odnosu prema prirodi o tvarima (samo pojmovno) o zdravoj okolini

Razvijanje: kritikog miljenja sposobnosti planiranja provoenja istraivanja izvoenja mjerenja dobivanja i prezentiranja podataka razmatranja dokaza i procjenjivanja prenoenja informacija putem individualnog i timskog rada postavljati pitanja (Kako?; Zato?; ta bi se desilo ako ...) i davati odgovore koristiti se neposrednim iskustvima koristiti odreene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka uz pomo nastavnika razvijati plan istraivanja pratiti redoslijed uputstava pri istraivanju i mjerenju uz pomo nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija praviti jednostavna poreenja, raspravljati o tome ta se deava i u kojim uslovima, te uz pomo nastavnika priopavati i donositi odgovarajue zakljuke koristiti sopstvenu kreativnost i matu za rjeavanje jednostavnih praktinih problema koristiti jednostavan nauni jezik za saopavanje ideja, i za imenovanje i opis ivih bia, tvari , pojava i procesa u prirodi i drutvu pokazati vie samopouzdanja i odgovornosti, aktivniji su u nastavi potivati razliite stavove prepoznati ulogu nauke za razumijevanje sredine u kojoj ive i za poboljanje kvaliteta ivota

SPOSOBNOSTI I VJETINE

kroz:traenje ideja i provoenje jednostavnih posmatranja i ogleda poreenje svojih predvianja sa stvarnim rezultatima sistematiziranje znanja prezentiranje postignutih rezultata

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: prema sebi samima, prema drugima, svojoj porodici, okolini i uenju


NASTAVNA PODRUJA / TEME

1. SREDINA U KOJOJ IVIM1. 1. KOLA 1. 2. PUT OD KUE DO KOLE 1. 3. MOJA PORODICA 1. 4. MOJE MJESTO I OKOLINA 1. 5. PRAZNICI 1. 6. PROLOST, SADANJOST, BUDUNOST

2. PRIRODA2. 1. IVA BIA 2. 1. 1. OVJEK I PRIRODA 2. 1. 2. BILJKE I IVOTINJE 2. 2. TVARI 2. 2. 1. SVA TIJELA SE SASTOJE OD TVARI 2. 2. 2. AGREGATNA STANJA TVARI

2. 3. ZDRAV OKOLI 2. 3. 1. UREDIMO KOLSKU UIONICU 2. 3. 2. IST ZRAK 2.3.3. ZNAAJ BORAVKA U PRIRODI ZA ZDRAVLJE

DIDAKTIKO- METODIKE NAPOMENEDominantno mjesto u programu imaju ciljevi i oekivani rezultati uenja u podrujima znanja, razvoja sposobnosti, sticanja vjetina, vrijednosti, stavova i ponaanja. Podruje znanja ine sadraji i procesi, s kojima je tijesno povezan razvoj sposobnosti, od bitnog znaaja za uvoenje uenika u istraivaki rad i razvoj naunog miljenja. to se tie sadraja, panju treba usmjeriti na znanje injenica i koncepata koje nude uenicima, razumljiva i izazovna objanjenja o drutvenim i prirodnim pojavama i procesima. U ovom razredu ire se znanja o koli i porodici, mjestu ivljenja i njegovoj okolini, ivotu i radu ljudi. Novi sadraji se odnose na znanje o Bosni i Hercegovini, kao domovini i dravi, te na znanje i razumijevanje prolosti, sadanjosti i budunosti kao toka vremena i deavanja koje karakteriu meusobna povezanost i odnosi. Takoer se ire znanja i u dijelu koji se bavi izuavanjem prirode, kroz sadraje o ovjeku i njegovom odnosu prema prirodi, te izuavanjem ivotinjskog i biljnog svijeta u bliem okruenju. Novi sadraj ine teme Tvari , u okviru koje se stiu osnovna znanja o tvarima (samo pojmovno) i Zdrav okoli, u okviru koje se jaa ekoloka svijest uenika. Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osiguravaju povezanost drutvenih i prirodnih pojava i procesa i, u kontekstu toga, prouavanje prirode u njenom jedinstvu sa razliitih


aspekata. U skladu s tim, potrebno je voditi rauna i o meupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajednikog kolskog projekta. Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su uenicima interesantni, uzimajui u obzir razvoj nauke, njenu primjenu i koritenje, te uticaj na drutvo i okolinu i koritenje metodologije aktivnog uenja. U smislu toga, predloeni model moe posluiti kao pomo nastavniku.


PREDLOENI MODELTEME ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJETINE VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE Pozitivan stav o koli Svakodnevno ispunjavanje kolskih obaveza Ponaanje u skladu sa kunim redom i odjeljenskim pravilima Razvijanje svijesti o pripadnossti kolskoj zajednici Svakom pravu prethode obaveze Higijena nije obaveza samo pojedinaca, ve briga svih lanova kole AKTIVNOSTI UENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (organizacija i metode nastave i uenja, ocjenjivanje) Planiranje, osmiljavanje igara i interakcijskog uenja Komuniciranje sa uenicima/ama, diskutovanje Upuivanje uenika na razliite izvore znanja Ukljuivanje roditelja i drugih uposlenika u koli u realizaciju programskih sadraja Motivisanje uenika za rad

1. SREDINA U KOJOJ IVIM1.1. KOLA Drugi smo razred Znaaj znanja za ivot Kako uiti Udbenici i pribor Upotreba i uvanje kolska pravila Ustroj kole Uprava kole ivot u koli Higijena u koli

Posjedovanje znanja o koli i uposlenicima u koli, drugovima u razredu i ire Znaaj znanja za ivot Znanja se usvajaju uei i radei Uiti se mora redovno Svaka kola ima svoja pravila ponaanja (kuni red) kojeg se svi u koli moraju pridravati kolom rukovodi direktor kole U istom radnom prostoru je prijatnije raditi i boraviti

Prepoznavanje uenika i uposlenika u koli i njihovo imenovanje Spremanje kolske torbe i udbenika po rasporedu asova Ponaanje prema kunom redu kole Pronalaenje i upotreba dodatnih izvora znanja Samostalno uenje Odravanje higijene radnog prostora (uionice, hodnika) i okoline kole Meusobno komuniciranje, pomaganje i saradnja

Ispunjavanje domaih zadataka Saradnja, posmatranje, prikupljanje informacija, dogovaranje, diskutovanje, razmjena iskustava, predvianje Provoenje discipline i higijene u koli Prikupljanje podataka o koli, crtanje, izrada maketa i dr.

Prepoznavanje elemenata saobraajnica 1.2. PUT OD KUE DO KOLE Pravila ponaanja u saobraaju Siguran put od kue do kole Osnovni saobraajni znaci u blizini kole Razna prijevozna sredstva i njihova upotreba Koritenje bezbjednog puta od kue do kole, raspoznavanje saobraajnih znakova Smanjena vidljivost moe biti opasna Vrste saobraaja i vozila, prepoznavanje i imenovanje, pravila ponaanja u raznim prevoznim sredstvima

Samostalan i bezbjedan dolazak u kolu, koristei najsigurniji i najkrai put Koritenje pjeaog prelaza (zebre), koritenje trotoara Koritenje sredstava javnog prijevoza

Potivanje saobraajnih znakova i propisa Razvijanje svijesti o kulturi ponaanja u saobraaju Ustupanje mjesta u vozilima javnog prijevoza starijima i bolesnima

Uestvovanje u saobraaju, pitanja, biljeenje, crtanje, predvianje Simulisanje saobraajnih igara u uionici Modeliranje Rjeavanje jednostavnijih saobraajnih situacija

Posmatranje i procjenjivanje sigurnosti uenika u saobraaju Osmiljavanje igara u uionici vezanih za saobraaj, izvoenje simulacija na kompjuteru Organizacija praktinih vjebi na ulici i raskrsnici Saradnja s roditeljima i saobraajnom policijom

RAD I ZANIMANJA LJUDI ivot i rad ljudi u mjestu (u gradu/na selu)

Ljudi imaju razliita zanimanja Zanimanja ljudi u zaviaju Uitelj/ica je zanimanje

Razlikovanje zanimanja koja su iskljuivo vezana za grad od zanimanja koja su iskljuivo vezana za selo

Kada i na koji broj pozivati vatrogasnu brigadu, policiju Ponaanje na izletitima, ouvanje ivotnog okolia

Posjeta zanatskoj radionici, fabrici, kulturnim i javnim ustanovama Razgovor sa uposlenicima o njihovom zanimanju ienje okolia, razvrstavanje otpada

Saradnja s lokalnom zajednicom, koritenje njenih resursa za potrebe nastave Procjenjivanje napretka uenika, podsticanje radoznalosti, mate i razvoj kreativnosti

Npr. u graduKulturne i javne ustanove Preduzea i drugi privredni objekti Pota, policijska stanica, vatrogasna brigada Izletita

U gradu se nalaze razliite kulturne i javne ustanove Pozorite i kino su kulturne ustanove Bolnice, pote i kole su javne ustanove Funkcije vatrogasne brigade i policijske stanice, njihovi brojevi Boravak u prirodi je koristan za zdravlje Priroda se mora uvati

Razlikovanje kulturnih od javnih ustanova Razlikovanje vozila policije i vatrogasne brigade od drugih vozila Prepoznavanje pote po znaku za potu

Pozitivan stav o kulturi, kulturnim i javnim ustanovama Ponaanje u kulturnim i javnim ustanovama Pozitivan stav o istom okoliu

Posjeta kulturnim i javnim ustanovama, privrednim objektima, izletitima Voenje intervjua sa uposlenicima Izrada plakata sa vanijim telefonskim brojevima

Pripremanje, organizacija posjeta kulturnim i javnim ustanovama, izleta Izrada didaktikih materijala Posmatranje i praenje napretka uenika


1.3. MOJA PORODICA

U porodici svi na odreeni nain rade, meusobno se pomau i doprinose njenoj srei i uspjehu Djeca pomau roditeljima, roditelji se pomau uzajamno, roditelji pomau djeci Razlikovanje namjetaja od kuanskih aparata Neispravni kuanski aparati su opasni po ivot

Razumijevanje porodice kao krvno srodne grupe Uporeivanje razliitih porodica, uoavanje slinosti i razlika Identifikacija i njegovanje odnosa u porodici Sposobnost uoavanja opasnosti od neispravnih kuanskih aparata

Pozitivan stav i miljenje o porodici i samom sebi Porodica je ureena zajednica u kojoj se svako ponaa prema pravilima Potivanje lanova porodice, kunog reda, podjela poslova u kui

Opisivanje i demonstriranje aktivnosti u porodici, uee u prigodnim imitacionim igrama Prikupljanje podataka o svojoj porodici, tumaenje fotografija, izrada porodinog stabla

Osmiljavanje situacija za interaktivno uenje Posjeta porodici Demonstriranje rukovanja kuanskim aparatima Podsticanje razvoja radnih i higijenskih navika

Ua porodica ira porodica Podjela poslova u porodici Uzajamni odnosi u porodici Kuanski aparati i namjetaj

1.4. MOJE MJESTO I OKOLINA Vaniji podaci o mjestu Reljef mjesta i okoline Moja zemlja se zove Bosna i Hercegovina Dravni simboli Bosne i Hercegovine: zastava, grb, himna

Moje mjesto se zove... Ono je smjeteno u... (na...) Moja domovina je Bosna i Hercegovina, Simboli Bosne i Hercegovine: zastava, grb i himna Uzajamno pomaganje ljudi Povezanost ljudi u mjestu i okolini, dravi, ali i ljudi iz razliitih drava

Imenovanje mjesta i njegov opis Prepoznavanje reljefa mjesta i okoline Pisanje naziva drave, prepoznavanje dravnih simbola Bosne i Hercegovine Prepoznavanje himne BiH Uoavanje povezanosti ljudi u mjestu, okolini i dravi

Pozitivan stav i ljubav prema domovini, potivanje dravnih simbola, uvaavanje tradicije i vrijednosti Potivanje pojedinaca i uvaavanje njihovih potreba Biti koristan lan zajednice

Prikupljanje i zapisivanje podataka o mjestu/okolini i domovini, njihova sistematizacija Izrada mapa, reljefa, plakata, modela i njihovo prezentiranje

Planiranje, pripremanje i podsticanje uenika na kreativan i istraivaki rad Predlaganje i rukovoenje kolskim projektom

1.5. PRAZNICI ta slavimo Kako slavimo Zato slavimo

Praznici mogu biti meunarodni, dravni, vjerski, lokalni i kolski Roendan je dan kada smo roeni Neki praznici su povezani sa borbom za odreena prava Vaan dogaaj u ivotu djeteta je roendan i polazak u kolu. To je prolost. Sada sam 2. razred. To je sadanjost. Idue godine u biti 3. razred. To je budunost. Bilo je nekad:ivot ljudi u prolosti bio je drugaiji, gdje su boravili, kako su se hranili, ta su radili, kako su se djeca u prolosti igrala, ime su se ljudi prevozili. Sada je:Drugi sam razred. Stariji sam jednu godinu. Moje mjesto danas

Identifikacija praznika Opisivanje naina proslave pojedinih praznika

Potovanje dravnih i vjerskih praznika, uee u njihovoj proslavi Potivanje praznika drugih naroda, estitanje

Uee u aktivnostima na obiljeavanju praznika Upuivanje estitki Organizovanje proslave roendana

Izrada kalendara praznika Organizovanje njihovog obiljeavanja u saradnji sa roditeljima i sredinom u kojoj se nalazi kola

1.6. PROLOST, SADANJOST, BUDUNOST Vani dogaaji iz mog ivota Vremenski termini Prepoznavanje i opisivanje ivota ljudi u prolosti i sadanjosti

Prisjeanje na znaajne dogaaje iz ivota, na proteklu kolsku godinu Razlikovanje termina: prolost, sadanjost, budunost Prepoznavanje dananjih dobara kao najveeg napretka ovjeka Pravljenje plana rada kao kategorije budunosti

I mi smo dio prolosti, ali i sadanjosti Odnos prema prolosti mora biti pozitivan Tenja ka boljitku Ouvanje kulturnohistorijskih spomenika Pozitivan odnos prema mjestu i okolini

Prisjeanje, izlaganje, ilustracija, prikupljanje, sistematizovanje, pravljenje zbirki Pravljenje trake vremena, historijskog kalendara (kalendara prolosti ili kalendara ivota) Intervjuisanje, izlaganje, razgovor, zakljuivanje

Planiranje, pripremanje, podsticanje, voenje Izrada kalendara, traka, edukativnih i didaktikih materijala Biljeenje, pomaganje, sistematizovanje Saradnja s lokalnom zajednicom, porodicom Procjenjivanje postignua


2.

PRIRODA

2.1. IVA BIA 2.1.1. OVJEK I PRIRODA Dijelovi tijela uvanje zdravlja Svijest o mom tijelu Higijena Sredstva za higijenu Ishrana Odijevanje ula Odnos prema prirodi

Glavni dijelovi tijela, razlike i slinosti izmeu djeaka i djevojica, neke specifine karakteristike djevojica Zdravom ishranom i svakodnevnim tjelesnim vjebanjem ivimo zdrav ivot Redovni odlasci ljekaru nam pomau u otkrivanju i lijeenju bolesti Redovnim vakcinisanjem titimo na organizam od zaraznih bolesti Imenovanje raznovrsne hrane i razlikovanje zdrave od nezdrave hrane istoa je pola zdravlja, imenovanje sredstava za linu i drugu higijenu, pravilno koritenje Kako se oblaimo Vrste ula

Razlikovanje i imenovanje pojedinih dijelova tijela Odabir i upotreba zdrave hrane, pravilna upotreba hrane (pravilna ishrana; hranu treba dobro savakati, ne jesti previe; redovna ishrana) Odravanje line higijene, koritenje sredstava za linu higijenu Odijevanje u skladu sa vremenskim prilikama i godinjim dobima Koritenje ula u procesu saznanja i svakodnevnom ivotu

Uvaavanje suprotnog spola, meusobno pomaganje i pomaganje starijima i slabijima Redovno odravanje line higijene, higijene prostora u kojem boravimo i radimo i higijene okoline Razvoj ekoloke svijesti, pravilnog odnosa prema okruenju Pravilna ishrana je garant dobrog zdravlja uvanje ula Pozitivan odnos prema prirodi, ljubav prema ivotinjama

Redovno odravanje line higijene, radnog i ivotnog prostora Izrada jelovnika i postavljanje i raspremanje stola Praktina upotreba sredstava za linu higijenu, redovni odlasci ljekaru, vakcinisanje Izbor zdrave hrane, sastavljanje odgovarajue liste Izbor prikladne odjee i obue Njegovanje i uvanje prirodne sredine, ponaanje u skladu s godinjim dobima

Razvijanje interesovanja i poeljnih navika uenika Praenje zdravlja uenika Motivisanje uenika na igre i sport

ivjeti u prirodi, promjene u prirodi, za zdrav ivot vana je zdrava i ista sredina2.1.2. BILJKE I IVOTINJE iva bia i njihova stanita iva bia su povezana meusobno, kao i sa neivom prirodom Velika i mala iva bia Promjene ive i neive prirode Nastanak i rast ivotinja i biljaka, vrste i odravanje Uoavanje promjena na biljkama i ivotinjama u razliitim godinjim dobima Koristi od biljaka i ivotinja Domae i divlje ivotinje, kuni ljubimci, mladunad ivotinja (naroito domaih)

iva bia se raaju, rastu, stare i umiru, imaju svoja stanita iva bia ne bi mogla ivjeti bez neive prirode Mala iva bia su bubice, gmizavci, a velika iva bia su divlje i domae ivotinje i ovjek Bez svjetlosti, vode i toplote ne bi bilo ivota Imenovanje biljaka i ivotinja iz okruenja ivotinje kote mlade, ptice se legu iz jaja, a ljudi se raaju ivotinje se hrane biljkama (biljojedi), mesom (mesojedi) ili i biljkama i mesom (svatojedi) Za zdrav ivot potrebna je zdrava ishrana. Zdrava hrana je hrana koja se proizvodi bez herbicida, pesticida i drugih hemijskih sredstava U razliitim godinjim dobima deavaju se razliite promjene u prirodi, na biljkama i ivotinjama. Biljke i ivotinje su korisne i zato ih uzgajamo Uoavanje koristi i opasnosti od biljnog i ivotinjskog svijeta iz blieg okruenja Domae ivotinje i njihova mladunad Divlje ivotinje i njihova mladunad

Razlikovanje ivih bia od neive prirode Uspostavljanje veze izmeu ive i neive prirode, opisivanje promjena Opisivanje ivota biljaka i ivotinja Za ivot biljaka i ivotinja potrebna je svjetlost, voda i toplota Opisivanje nastanka potomstva kod razliitih ivotinjskih vrsta i razmnoavanje biljaka Razlikovanje ivotinja koje se hrane biljkama od onih koje se hrane mesom Uoavanje slinosti i razlika izmeu pojedinih biljaka Razlikovanje dijelova razliitih biljaka (podzemni i nadzemni dio) Uoavanje promjena na biljkama i ivotinjama i otkrivanje ivotnih procesa kod biljaka i ivotinja Prikupljanje, istraivanje, uporeivanje, sortiranje, izvoenje zakljuaka. Izrada zidnih panoa, zbirki materijala iz prirode, Posmatranje, predvianje, Izvoenje ogleda samostalno ili u grupi Pomaganje, interaktivno uenje, iskustveno uenje Uzgajanje cvijea i povra, briga o kunim ljubimcima Planiranje, pripremanje, podsticanje i rukovoenje u istraivanju ivotinjskog i biljnog svijeta Pomaganje uenicima u izradi kalendara, plakata i drugog obrazovnog materijala Organizovanje posjeta poljoprivrednom dobru / botanikoj bati/ zoolokom vrtu i dr. Saradnja s lokalnom zajednicom i porodicom uenika

Razvijanje pozitivnog odnosa prema biljnom i ivotinjskom svijetu

Razvoj ekoloke svijesti i svijesti o korisnosti postojanja biljnog i ivotinjskog svijeta Ko voli ivotinje voli i ljude


2.2. TVARI

Tijela se sastoje od tvari Tijela se sastoje od tvari Tvari mogu biti u vrstom, tenom ili gasovitom stanju Svjesnost o agregatnom stanju tvari

Sva tijela se sastoje od tvari Agregatna stanja tvari

Uoavanje razliitih agregatnih stanja tvari

Izvoenje razliitih ogleda s vodom Upoznavanje sa drugim primjerima agregatnog stanja

Pripremanje i rukovoenje izvoenja uenikih istraivakih ogleda

2.3. ZDRAV OKOLI Znaju urediti kolsku uionicu Uredimo kolsku uionicu ist zrak Znaaj boravka u prirodi za zdravlje Znaju znaaj istog zraka i znaaj boravka u prirodi za zdravlje uvaju zdrav okoli Znaju uvati okolinu Ponaanje u skladu sa zdravim okoliom Pozitivan stav o zdravom okoliu Aktivno uee u ekolokim aktivnostima odjeljenja, kole, zajednice Organizacija akcija ouvanja zdravog okolia


MUZIKA KULTURA

34


MUZIKA KULTURACILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA (2 asa sedmino, 70 asova godinje)PODRUJA UENJASticanje znanja o: -Postavljanju glasa, tanoj intonaciji, dikciji i artikulaciji -Pravilnoj interpretaciji pjesme u odgovarajuem tempu i dinamici -Prepoznaje muzike instrumente: ritmike i melodijske C.Orffa i orkestarske (harmonika, gitara, flauta, violina, truba, klavir i druge) -Samostalno sviranje na ritmikim i poetno sviranje na melodijskim instrumentima (metalofon i ksilofon) - Samostalnije sviranje kao pratnja pjevanju, izvoenje ritma brojalice, sviranje na osnovu partitura u slikama (sa simbolima) - Prepoznaje zvune odnose po visini, trajanju, boji, dinamici i tempu, te karakter djela - Skladno i ritmiki povezano kretanje uz muziku: izraavanje karaktera, ritma, tempa i dinamike - Doivljava i izvodi mjeru (dobe) i ritam brojalica - Upoznaje etvrtinku i osminke kroz izgovor slogova, grafiki prikaz i notni zapis Razvijanje muzike sposobnosti i vjetine: - Posmatranja, biljeenja - Prezentiranja, interpretacije - Muzike memorije SPOSOBNOSTI I VJETINE - Aktivne interakcije sa okruenjem: kroz pjevanje i sviranje, muzike igre, muziko-scenske igre i improvizaciju - Eksperimentisanja kao pojedinca kroz i timski radkomunikaciju - Sistematizovanja muzikih znanja, predvianja odreenih rezultata, - Prezentovanje postignutih rezultata i aktivng pozitivnog odnosoa na koncertima - Koristiti odreene kriterije za izvoenje i/ili procjenu sluanog djela, improvizaciju - Uz pomo nastavnika praviti jednostavna poreenja o interpretaciji uenika, iznositi svoje miljenje i ideje - Pratiti redoslijed uputstava i pravila muzike igre - Oslukivati i ispravljati greke u pjevanju prema uputstvu nastavnika - Improvizovati samostalno, matovito i originalno - Koristiti prethodna iskustva u pjevanju i sviranju i jednostavne muzike termine - Postavljati pitanja kad se nae pred novim muzikim zadatkom

CILJEVI

OEKIVANI REZULTATI UENJAUenici bi trebali znati i razumjeti: - Da bez tanog pjevanja nema lijepog zajednikog muziciranja u horu - Prepoznati razlike izmeu zvukova neodreene i odreene visine i koristiti ih u improvizaciji - Da je znanje sviranja na instrumentima znaajno radi muziciranja u orkestru - O instrumentima i odnosima meu njima, njihovom znaaju u igri - O znaaju muzike u ivotu djeteta - O muzici, njenim svojstvima i osobinama tona - Prepoznati i razumjeti trajanje etvrtinki i osminki

ZNANJE

Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -Prema sebi kao pjevau i svirau VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE -Porodici kao grupi, razredu kao horu ili /i orkestru -O uenju muziciranja kao cjeloivotnom procesu - Dalje razvijanje emocionalne i estetske osjetljivosti djeteta na kvalitet muzike - Razvijanje ljubavi prema muzikoj i kulturnoj batini BiH - Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici kako bi ona postala trajna potreba djece

- Pokazuje sve vie samopouzdanja u pjevanju - Pokazuje odgovornost za zajedniko pjevanje u horu - Izraava odgovornost za kvalitetno sviranje u orkestru - Potuje muziciranje i stavove drugih - Prepoznaje ulogu muzike u okruenju: porodici, koli, sredini u kojoj ivi - esto trai i/ili slua muziku i pjeva i sam i sa drugom djecom, to ukazuje na rast potrebe uenika za muzikom u ivotu - Uee sa zadovoljstvom i vei doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama, u paru, projekti, istraivanja zvunih boja i izrada instrumenata), u emu uenik pokazuje sve veu samostalnost - Iskazuje elju i potrebu za posjeivanjem koncerata

35


STRUKTURA SADRAJA

I. PJEVANJE I SVIRANJE II. MUZIKE IGRE III. BROJALICE IV. SLUANJE MUZIKE V. DJEIJE STVARALATVO

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENEUz neophodno uvaavanje nivoa postignua svakog pojedinog uenika, u drugom razredu treba dalje raditi na ostvarivanju postavljenih muzikih odgojno-obrazovnih ciljeva, posredstvom navedenih programskih sadraja. U toku godine treba obraditi najmanje 15 pjesama, pjevanjem i sviranjem. Predloene pjesme za drugi razred odgovaraju opsegu djeijeg glasa, po sadraju i karakteru interesantne su i bliske djeci ovog uzrasta. Nakon doivljaja pjesme, djeca je ue pjevati sluajui nastavnika, koji pjeva uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir ili sintisajzer). Uenici u toku godine trebaju nauiti najmanje 10 muzikih igara koje ukljuuju pokret. Predloene pjesme u drugom razredu imaju razliit sadraj koji, pored ostalog, podraava i razne radove, ivot u prirodi, narodne obiaje i drugo. Igre i narodna kola, koja se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje, poskakivanje s plesnim elementima, te razne kretnje ruku, pljeskanje, tapkanje, okreti, pomae i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzike tradicije. Koreografije okretnih igara i narodnih kola u takvim sluajevima mogu imati utvrene figure i kretnje. U toku godine treba nauiti 15 brojalica. Predloene brojalice imaju razliit sadraj (neke su iz kategorije iracionalnih), sloeniji ritam i metriku u odnosu na prvi razred, pa su u razvoju djeteta u ovoj oblasti od neprocjenjivog znaaja. Kako spadaju u djeiju igru, ali i tradicionalno djeije stvaralatvo, imaju veliki znaaj u razvoju muzikaliteta djeteta najmlae dobi. Zato im nastavnik u drugom razredu treba posvetiti dunu panju, to e biti jednostavno jer ih djeca kao dio svakodnevne igre zaista vole. Sluanjem treba upoznati najmanje 15 kompozicija. Ovo podruje u nastavnom predmetu ima velike mogunosti za upoznavanje muzike umjetnosti i muzike literature iz svijeta. U razrednoj nastavi teite je na umjetniko-doivljajnoj komponenti, a u funkciji razvoja pozitivnih interesa i stavova prema muzikim vrednotama. Usvajanje muzikih pojmova, kojih u muzici ima mnogo, treba da tee postepeno nakon doivljaja muzike, nenametljivo i bez optereenja muzikom terminologijom koja je za djecu ove dobi apstraktnog karaktera. Najvanije je dalje raditi na poboljanju kvaliteta pjevanja, tanosti intonacije, opsega muzike memorije i tanog izvoenja ritma i metrike kroz brojalice i muzike igre. Razlike meu uenicima bit e u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vjetina, te razvoju muzikih sposobnosti tokom razreda. Djecu treba uiti da sa sve veom tanou zapaaju i odreuju karakter kompozicije, tempo i dinamiku izvoenja, formu kompozicije, izvoae i sastave, muzike instrumente. I nadalje podsticati djecu da svoje zapaanje i doivljaje izraze opisno ili likovno, kao i pokretom jer se time podstie njihova kreativnost. U oblasti djeijeg stvaralatva uenike drugog razreda treba uputiti na sigurnije i samostalnije praenje pjevanja, slobodniju improvizaciju kolektivnu, grupnu, individualnu i u paru (komunikacija putem dijaloga), kao i uee sa zadovoljstvom i veim interesom u muzikim dramatizacijama. U toku godine treba uraditi nekoliko ovakvih muzikih dramatizacija, uz koritenje Orffovog djeijeg instrumentarija, prirunih i improvizovanih instrumenata. Podsticati djecu da izmiljaju prie ili naslikaju seriju slika koje e sada znatno samostalnije moi, uz pomo instrumenata oivjeti, kao i uz upotrebu lutke koja pjeva i govori. Neophodno je napomenuti da gradivo iz muzike kulture u sebi ima elemente koji prirodno pomau i podravaju savlaivanje i ostalih sadraja u drugom razredu, pa je i korelacija sa drugim predmetima sasvim prirodna.

36


RAZRADA SADRAJA (TABELA)SADRAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE AKTIVNOST UENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODENASTAVE I UENJA, OCJENJIVANJE)

- prepoznaje pjesmice, brojalice i muzike igre I . PJEVANJE I SVIRANJE Izbor:1. Jesenska (J. Stojanov) 2. Dok mjesec sja (J. Batist Lily) 3. Mrav (A. Vuer) 4. Ruku meni bato daj (Njemaka) 5. Visibaba (S. Korunovi) 6. Saonice male Sanje (J. Kaplan) 7. Djeiji snovi (R.efik Hodi -stihovi V. Begi) 8. Kia pada (Nada Ludvig -Pear) 9. Blistaj, blistaj Zvijezdo mala (W. A. Mozart) 10. Pjesma o konjiu Boidar Stani 11. B'jela roda (S. Korunovi) 12. Roendan u umi (R. Hodi-stihovi Nasiha Kapidi-Hadi) 13. Rodila se nota (Melisa IbrahimbegoviSalihovi) 14. Imamo uiteljicu za istu peticu (Senad Bostandi, stihovi Mirsad Beirbai) 15. Bosno moja, narodna 16. Spavaj sine (Mostar), uspavanka 17. Nina, nina, bijela golubica (Krevina-Vare), uspavanka 18. Spavaj, Dano, u iali bei (Srebrenica), Uspavanka 19. Najljepa mama na svijetu (hor Kolibri) 20. Zaviaju moj (M.Mili) 26. Au, to je kola zgodna 27. Mali, aki valcer (Nikola Hercigonja)

- razumije, prihvata i potuje pravila pjevanja (intonacija, artikulacija, dikcija) koja dovode do kvalitetnijeg muziciranja kolektiva -raspoznaje pojedine muzike znakove u notnom zapisu (dinamika, note: duge i kratke) - razumije, imenuje i koriguje greke u pjevanju i sviranju - prihvata korekcije i shvata da e tako biti ljepe muziciranje u razredu - pjeva i svira Orffove instrumente samostalnije i sa vie povjerenja u sebe

-kroz pjevanje, sviranje i improvizaciju, razvija osjet za: mjeru (dvo, tro i etverodijelnu), tezu i arzu, ritam (duge i kratke slogove), tempo i dinamiku - oslukuje, uporeuje i koriguje vlastito pjevanje i sviranje - samostalno snalaenje u sviranju kao pratnji pjesmi -trai, prihvata i prua pomo, sarauje sa drugima -poznaje i koristi Orffove instrumente i kombinuje ih sa prirunim - muzicira samoinicijativno i bez podsticaja

-ulae veliki trud da usaglasi pjevanje i sviranje sa grupom i kolektivom - uvia da pjevanje treba najvie vjebati -procjenjuje sebe, stvara pozitivnu sliku i razvija svijest o znaaju svakog pojedinca u horu i potrebi uklapanja svog glasa u grupno muziciranje, doprinosei boljem zvuanju - kroz muzike zadatke razvijanje svijesti o obavezama i njihovom ispunjavanju, kao pojedinac ili dio grupe - odravanje instrumenata i njihovo odreeno mjesto

- redovno uee u pjevanju i sviranju i u raznim prilikama: nastava, priredbe, izleti, kua -interakcija u improvizaciji, prihvatanje i ponaanje u skladu sa pravilima muzike igre u svim prilikama - uvanje kolskih muzikih instrumenata, izrada vlastitih improvizovanih instrumenata i njihova upotreba u skladu sa zadacima pjesme, odnosno brojalice - ponaanjem i uestalim muziciranjem pokazuje da muziku dozivljava i cijeni

-osmiljava prigodne muzike igre za bolje uenje u koli, u porodici, pjevanje i sviranje u interakciji i uenje -komunicira sa djecom, razgovara i upuuje ih na izvore znanja - rukovodi aktivnostima i motivie rad uenika - pomae djeci u kolektivnom, grupnom i individualnom muziciranju -prati i procjenjuje njihova individualna postignua, u poreenju sa rezultatima u prvom razredu

37


II.MUZIKE IGRE Izbor: 1. Paiji ples 2. Strina rodo 3.Berem, berem groe 4, I, i, i 5. vorak, vorak 6. Mak 7. Ja kupih jednu koku malu (Jajce), narodna 8. Taun, taun tanana (Sarajevo), narodna, 9. Stupa (okolica Mostara) narodno kolo 10. Kolanje (okolica Sarajeva), 11. Hodavka (Sarajevo i okolina) 12. Sage se mlada do zemlje (Livno) 13. Ivin voz 14. Pada snijeg (Zvjezdice)

-povezuje ritam pjesmice sa pokretom, odnosno prati datu koreografiju -prepoznaje i imenuje pojedine igre i kola -prepoznaje oznake za dinamiku i koristi ih u igri -prihvata i primjenjuje pravila muzike igre -pravilno izvodi igru odnosno kolo -prepoznaje pojedine tradicionalne nonje

-samostalno pjeva i igra -opisivanje pokretima odreenih dogaaja u prirodi (ivot u prirodi, radovi, narodni obiaji) -samostalno izvodi zadane pokrete -samostalno predlae i nove pokrete koji su prihvatljivi -samostalno igra u kolu i usvaja ih sa vie sigurnosti - izraava kretnjama ta muzika sugerie - razvijanje osjeaja za mjeru, ritam i izraavanje muzikog djela

-razvijanje miljenja da je pokret vaan u plesu i kolu, kao i za upoznavanje muzike batine BiH -razvijanje svijesti o kolima kao muzikom stvaralatvu sa utvrenim pravilima (koreografija) -podsticanje kreativnosti igrom, pokretom i pjevanjem - slobodno i organizovano kretanje u prostoru - razvijanje svijesti o kulturi ponaanja na koncertima i nastupima folklornih ansambala

- prikladne igre u uionici - predlaganje muzike igre za priredbe -praktian rad u razredu, u kolskom dvoritu, vrtu van kole, zajedniko i pojedinano izvoenje pokreta uz pjevanje -modeliranje narodnih nonji prema originalu ili fotografijama - izrada od razliitih materijala u uionici -crtanje (slikanje) narodnih nonji -rasprave o ponaanju u pojedinim situacijama na koncertu - ulanjenje u ritmiku i/ili folklornu sekciju

-Vodi aktivnosti uenika, pokazuje, demonstrira i usmjerava u pravcu interesa i mogunosti -Posmatra i prati uenika u radu -Direktno uee sa uenicima u igrama i kolu -Osmiljava, priprema i organizuje igre u uionici, posebno tradicionalne igre -Rukovodi, upuuje, pomae, pokazuje simulacije na kompjuteru - U saradnji sa roditeljima organizira praktine vjebe i odlazak na probu u KUD

III .BROJALICE l. Golub s krova gue 2. En, ten, tini 3. Jen, dva, tri 4. Puu, muu 5. Ja sam ja 6. Jedna vrana gakala 7.Tri zeko kroz umicu 8. Pliva patka preko Save 9. Ljulja, ljulja, ljuke 10. Cica maca plakala 11. Tri su mace skakale 12. Ide maca oko tebe 13, Piem, piem petnaeest, 14. U maloga svica 15. Jedan dodan, digin disin (Valjevac, G.Vakuf) 16. Enci, menci, na kamenci (Jezero, Jajce) 17. Muzika -poreenja nota i trajanja prema slogovima rijei, brojalice, uoavanje slinosti i razlika, diskusije -prepoznavanje ranije nauene brojalice na osnovu ritma bez teksta (zagonetka) - tano izvodi mjeru i ritam skandiranjem, odbrojavanjem rukom i u koloni (stupanje nogama) -samostalno izvoenje ritma brojalice sviranjem na instrumentima, poigrava se i kombinuje ih -uoavanje razlike izmeu odreenih i neodreenih zvukova

-ponavlja i razumije pokrete brojalice -prati i izvodi pokrete u mjeri i ritmu (dugi i kratki slogovi) - pravilno izvodi ritam na ritmikom instrumentu po uzoru (na osnovu primjera nastavnika) -pravilno koraa u ritmu -prepoznaje ranije obraene brojalice sa tekstom i bez teksta -sluanjem i gledanjem u notni zapis odreuje duge i kratke note (slogove teksta)

-razvijanje pozitivnog miljenja o brojalici kao matovitoj igri koja razvija osjeaj pripadnosti grupi - pamtiti i donositi u razred nove brojalice za zajedniku igru -pokazati je drugarima i radovati se novim zajednikim iskustvima -reprodukuje ritam na instrumentu, ui druge i jaa njegova samosvijest -razvijanje kreativnosti i mate u ritmikom izraavanju -Orffov orkestar kao porodica i ureena zajednica: svako svira prema pravilima i zasluuje potovanje - skupljanje i zapisivanje brojalica, sortiranje i izvoenje zakljuaka o djeijoj igri -izrada zidnog panoa sa zapisima -izvoenje zapisa napravljenim instrumentima -izabrati po zvuku najslinije Orffovim i napraviti stalnu razrednu izlobu -prigodne igre -uloge lanova porodice u izradi instrumenata - slikanje instrumenata i prezentacija crtea, fotografija

- rukovodi, pomae, upuuje, koordinira rad u ovom podruju -osmiljava prigodne muzike igre za interaktivno uenje -vodi i usmjerava aktivnosti uenika -pokazuje i demonstrira izvoenje i sviranje -procjena interesovanja i napretka uenika, razvijanje kreativnosti i radnih i kulturnih navika kod uenika

38


IV. SLUANJE MUZIKE HIMNA BOSNE I HERCEGOVINE Izbor: 1.Gdje je onaj cvijetak uti (G. B. Pergolesi) 2. Divna noi, odlomak iz Barkarole, (. Ofenbah) 3. Zima (II stav, A. Vivaldi) 4. Alla turca, (W. A. Mozart) 5. Vojnika koranica (R. Schumann) 6.Veseli seljak (R. Schumann) 7. Koka i pilii, Akvarij, Ptice (C. Saint. Saens) 8. Fosili i klokani (kenguri), C. Saint. Saens 9. Pea i vuk (S.Prokofjev) 10. Instrument arobnjak (Boidar Saka) 11. Zaleena esma (Kemal Monteno) 12. Moje Saraj'vo (Selma Muhedinovi) 13. Aska i vuk, odlomci iz opere (Asim Horozi) 14. Djeca grada mog (Avdo Smailovi) 15. Makin dom, odlomci iz opere (V. Komadina) 16. Mali ZOO (J. Magdi) 17. Dragoj mojoj BiH (Ismet Kurtovi, stihovi Fikret Kurtovi)

-prepoznaje ranije sluana djela -prepoznaje karakter djela -prepoznaje instrumente (klavir, gitara, bubanj, harmonika) -razlikuje izvoake sastave (orkestar, solista, hor) -prepoznaje instrumente i grupe instrumenata (flauta, truba, zvona, gotar, gudaki instrumenti) -prepoznaje vokalno, instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvoenje -prepoznaje ranije sluana djela -prepoznaje narodnu muziku tradiciju

-sluajui pjevui melodiju -razlikuje, uporeuje, izvodi zakljuke o djelu - saoptava ko je izvodi -samostalno odreuje karakter kompozicije -tano odreuje osnovne osobine tona: visinu, trajanje, glasnou, boju, tempo - razlikuje instrumente vizuelno i auditivno - razvijanje sposobnosti za praenje notnog zapisa, kretanje melodijske linije -potivanje pravila ponaanja i sluanja muzike

- izraavanje utisaka o sluanom djelu (tempo, dinamika, karakter) -pokazuje da cijeni izvoae i razvija pozitivan stav prema muzici i kompozitorima -razgovora o djelu i osjeaju ugodnosti i oputanja i trai da se ponovi -komentarie osobine tona i njegove karakteristike -razvijanje pozitivnih navika i potrebe za muzikom - trai da ih vidi uivo na koncertima -razvijanje kulture ponaanja na koncertu i pozitivnog ponaanja prema muzikim umjetnicima -razvoj svijesti o znaaju muzike u porodici, koli i okolini (auditivna ekologija)

-prikupljanje kaseta i CD-ova s odgovarajuim djelima -prikupljanje tampanih materijala i slika kompozitora i muzikih instrumenata simfonijskog orkestra -prikupljanje tampanih materiijala i slika i tradicionalnih narodnih instrumenata i nonji naroda BiH -izrada zidnih panoa s tematskim sadrajima -prikupljanja tradicionalnih instrumenata iz kraja gdje je kola -posjeta koncertima u osnovnoj muzikoj koli -pravljenje zajednike makete koncertnog podija -posjeta najznaajnijim kulturnim objektima u mjestu

-osmiljavanje i realizacija simulacionih igara za djecu -pripremanje i voenje djece kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -pomo uenicima u samostalnom i grupnom radu -obavlja temeljitu pripremu uenika za posjete i izlaske u ustanove - osposobljava ih za uoavanje, biljeenje, prikupljanje materijala i izradu zidnih kalendara sa terminima koncerata-planira termine za

posjete kulturnim ustanovama i biljei ih na kalendaru

V. DJEIJE STVARALATVO -izmiljanje melodije na zadani tekst -improvizacija na Orffovim instrumentima -improvizacija pokreta u ritmu - plesna dramatizacija -literarno i /ili likovno izraavanje doivljaja muzike -osmiljavanje muzikog igrokaza posjeta koncertu u mjestu

-spontano improvizuje: dovri zapoetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem -na muziku progovara spontano, pokretom, likovno ili literarno - na podsticaj, ali i spontano, daje svoje ideje za rad

-samostalno

smilja, uporeuje, dodaje, mijenja -izraava razne ritmove, zvukove i umove iz prirode i ivota uz improvizaciju ritmike pratnje - stvara kombinacijom rijei, instrumenata, pokreta i likovnim izrazom - sam predlae ideje i ukljuuje se u rad

-razvijanje pravilnog odnosa prema muzici, muzikim instrumentima -sigurnije i samostalnije praenje pjevanja - saoptava interes i elju za njihovo kombinovanje -slobodnija improvizacija kolektivna, grupna, individualna i u paru (dijalogom) -uee sa zadovoljstvom u muzikim igrokazima svog razreda

-pronalaenje pria i bajki iji se likovi mogu muzikom ozvuiti -dogovaranje o kolektivnoj improvizaciji tipa mozaik zvuci, koja omoguava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju - izvoenje muzikog igrokaza

-planira, priprema, rukovodi, razvija interes uenika svojim odnosom prema radu i muzici -planira aktivnosti i sadraje u kojima je muzika u korelaciji sa ostalim umjetnikim podrujima -saradnja sa lokalnom zajednicom-posjete koncertima, priredbama-procjenjuje uenika postignua, podstie kreativnost

39


LIKOVNA KULTURA

40



CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA (2 asa sedmino, 70 asova godinje)SADRAJI U CRTEU Za svaki navedeni sadraj neophodno je da nastavnik formulie: 1. Likovno podruje 2. Likovni element 3. Likovni problem 4. Likovno sredstvo 5. Motiv 6. Likovnu formu Sadraji iz ivota uenika, porodice, kole, ulice, okoline Sadraji iz prirode i godinjih doba Sadraji na temu praznici, roendani Sadraji iz sporta Unutranji sadraji: ta sanjam, ega se plaim, ta u biti kad porastem, da sam ja ... Ilustracije: bajka, basna, legenda, mit, zagonetka i odgonetka, lutkarska predstava Strip inspirisan crtanim filmom, igrokazom Inspiracije iz primijenjenih i likovnih umjetnosti LIKOVNE FORME KREATIVAN CRTE Treba njegovati subjektivan crte: brz, nov i svje, koji ne lii ni na koji drugi crte KOMUNIKACIJA I OTVARANJE UENIKA Dijete komunicira sa sadrajem u svom crteu Analizira svoj crte i crtee svojih vrnjaka Pria o onome to se pojavljuje u crteu i umjetnosti Otkriva asocijacije i izmilja, razvija matu Likovnu formu pretae u verbalnu priu Dijete crta i govori, pie i brie, oduzima i dodaje Uenik se u crteu bori i troi, gubi i dobiva, tuguje i raduje se Zadovoljava svoju radoznalost Komunicira sa sobom i okolinom Toliko se dijete srodi sa crteom da ono crte crta iz crtea Osjeanje kae da neto postoji, a miljenje dodaje ta je to

Izraavanje osnovnim likovnim elementima: linija, boja, ploha i volumen i njihovim regulatorima: simetrija, kompozicija, kolorizam i ritam Prepoznavanje i usavravanje likovnih formi: crtea, slike, grafike, reljefa i kipa, zgrade i gradnje Imenovanje i koritenje osnovnih i neutralnih boja: akvarel, tempera, pastel, mozaik, kola, flomaster, olovke u boji... Koritenje raznovrsnih linija: kriva i prava; horizontalna, vertikalna i kosa; cik-cak, isprekidana Uoavanje kompozicije: vodoravna, vertikalna i kosa, piramidalna i kruna, saeta i rasuta Koritenje osnovnih grafikih prirodnih otisaka, te kiparskih materijala: plastelin, glina, drvo, papir... Izraavanje simbolikim bojama, opisnim prostorom i psiholokom proporcijom

U crteu uenik projicira sebe

Ljepota se osjea u subjektu, a subjekt u crteu i umjetnosti, zato se uenicima nudi njihov crte i umjetnost kao estetska inspiracija

U realizaciju su ukljuena sva ula, dijete svoj svijet gleda svojim oima, doivljava svojim srcem, misli svojom glavom, crta svojim rukama

Kreativan crte je plod sanjarenja na javi u koju uenik unosi svu svoju energiju

Kreativan crte je snaan, dramski i lirski

On je originalan, individualan, plijeni panju, proizvod je talenta

42



- Da uenici vole crtati i da vole gledati umjetnost, kao

2. konacni okvirni nastavni plan i program za 2. razred deve

Documents