2. analiza poslovanja.docx
TRANSCRIPT
_________________________________________________________________________________
SADRŽAJ:
UVOD............................................................................................................................................1
1 Pojam i značenje ekonomičnosti............................................................................................2
2 Izvori ekonomičnosti...............................................................................................................4
3 Mjerenje ekonomičnosti..........................................................................................................7
4 Mjerenje ekonomičnosti pojedinih elemenata radnog procesa, dijelova preduzeća i učinak i upoređivanje ekonomičnosti........................................................................................................10
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
5 Provođenje principa ekonomičnosti......................................................................................12
6 Primjeri ekonomičnosti iz prakse..........................................................................................13
7 ZAKLJUČAK.........................................................................................................................16
8 LITERATURA.......................................................................................................................17
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
Ekonomičnost
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
UVOD
Uspješnost poslovanja može se definisati sa različitih stajališta (ekonomsko, tehničko, umjetničko...), pa u zavisnosti od toga može se vrednovati uspješnost poslovanja. Tako npr. s ekonomskog aspekta, ekonomist će smatrati da je preduzeće ostvarilo cilj svog poslovanja ako je ostvarilo povoljan ekonomski uspjeh, tj. odnos između rezultata reprodukcije i ulaganja koja
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
su bila nužna za njegovo ostvarenje. Da bi preduzeće taj cilj ostvarilo (što veći uspjeh u svom poslovanju), treba poslovati u skladu s privrednim principima, a da bi ocijenilo taj uspjeh, treba primjeniti odgovarajuću metodiku mjerenja. Da bi se osigurala uspješnost poslovanja preduzeća, potrebno je provoditi i mjerilima pratiti ostvarenje privrednih načela poslovanja, a time i ostvarenje uspješnosti poslovanja preduzeća. U ekonomskoj literaturi razmatraju se 3 osnovna ekonomska mjerila uspješnosti poslovanja: produktivnost, ekonomičnost i rentabilnost.
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
1 Pojam i značenje ekonomičnosti
_________________________________________________________________________________
Da bi se postigao što bolji poslovni uspjeh preduzeća potrebno je: jasno definisati pojedina mjerila uspješnosti, pronaći odgovarajuće metode za pojedina mjerila uspješnosti i primjeniti ih u praksi preduzeća, izvršiti uspoređivanje ostvarenih pokazatelja uspješnosti u odnosu na plan, vrijeme i iznaći pojedine faktore koji utiču na ostvarenje pojedinih mjerila uspješnosti. Kod svakog mjerila može se pratiti:
efekat – koji pokazuje koliko je ostvareno učinaka na jedinicu elemenata radnog procesa,
štedljivost – pokazuje koliko je utrošeno elemenata radnog procesa za ostvarenje jedinice učinka.
_________________________________________________________________________________
Pouzdanu ocjenu uspješnosti poslovanja preduzeća može se dobiti ako se pokazatelji uspješnosti međusobno usporede: planskim uspoređivanjem uspoređuju se ostvareni i unaprijed predviđeni pokazatelji, vremenskim uspoređivanjem uspoređuju se ostvareni pokazatelji u određenom vremenskom periodu i ostvareni pokazatelji poslovanja u baznom ili nekom drugom prethodnom razdoblju.
Ekonomičnost kao jedan od ekonomskih principa reprodukcije predstavlja težnju preduzeća da se ostvari određena vrijednost uz minimalno trošenje sva 3 elementa reprodukcije (sredstava za rad, predmeta rada i rada). Ovaj princip predstavlja istovremeno težnju preduzeća da se određena proizvodnja ostvari sa što manjim trošenjem elemenata proizvodnje. Ta trošenja se
_________________________________________________________________________________
posmatraju kao naturalno trošenje (u vidu fizičkih utrošaka materijala, sredstava za rad i radne snage) i finansijskog trošenja(u vidu troškova materijala, sredstava za rad i radne snage). Prema tome ekonomičnost se može posmatrati kao naturalno izražena ekonomičnost i kao finansijski izražena ekonomičnost odnosno ekonomičnost predstavljena troškovima.
_________________________________________________________________________________
Pod ekonomičnošću se obično podrazumijeva stepen štedljivosti u ostvarivanju rezultata, a
_________________________________________________________________________________
izražava se kao odnos između outputa i inputa1. Ovaj princip je mjerilo uspješnosti poslovanja. Izražava se kao odnos između ostvarenih rezultata i količine rada, predmeta rada, sredstava za rad i tuđih usluga potrebnih za njihovo ostvarenje.
Djelovanje ekonomskih zakona prisiljava i stimuliše preduzeća da ostvare ciljeve poslovanja uz istovremeno što manje troškove. Ekonomičnost pokazuje u kojoj se mjeri postižu poslovni ciljevi i u kojoj se mjeri štede potrebni resursi za njihovo ostvarivanje.
Ekonomičnost je zahtjev da se dati obim proizvodnje ostvari sa minamalnim troškovima, odnosno da se sa datim troškovima maksimizira obim proizvodnje. Ekonomičnost preduzeća
_________________________________________________________________________________
prije svega zavisi od produktivnosti inputa, ali i od cijena inputa a naziva se još i ekonomska (troškovna efikasnost).
Da bi se moglo uticati na kvalitet ekonomije potrebno je mjeriti udio pojedinih elemenata na ekonomičnost poslovanja. Najbolji se rezultat postiže optimalnom kombinacijom svih elemenata. Npr: u praksi se ljudski rad često zamjenjuje mašinskim, što uslovljava smanjenje troškova rada (plate radnika) i povećanje troškova sredstava za rad (amortizacija, održavanje i osiguranje srestava i sl.).
Proizvodno-tehnički efikasna kombinacija inputa omogućava da se zadrži isti obim prizvodnje bez smanjenja količine bilo kojeg inputa, a samo 1 od tih kombinacija je istovremeno
_________________________________________________________________________________
i ekonomski efikasna ili optimalna, jer omogućava da se dati obim proizvodnje proizvede sa minimalnim troškovima ili da se sa datim troškovima proizvede maksimalni obim proizvodnje.
min UT = CLL + CKK za dato: Q = f (L, K)
ili max Q = f (L, K) za dato: UT = CLL + CKK ,gdje je:
UT – ukupni troškovi CL – cijena rada CK – cijena kapitala Q – OP(obim proizvodnje)
1 Inputi-faktori proizvodnje(sredstva za rad,predmeti rada i radna snaga) , Outputi- gotovi proizvodi ili usluge
_________________________________________________________________________________
Q = f (L, K) – ukupan proizvod ili proizvodna funkcija preduzeća K – količina kapitala L – količina rada
odnosno rezultati proizvodnje
_________________________________________________________________________________
2 Izvori ekonomičnosti
Razlikujemo interne i eksterne izvore ekonomičnosti. Interni izvori nastaju kao rezultat povećanja veličine kapaciteta, veličine preduzeća i optimalne iskorištenosti kapaciteta. Poznavanje internih izvora važno je za definisanje konkretne strategije i strategije rasta preduzeća. Eksterni izvori su rezultat uštede u troškovima zbog dejstva faktora iz okruženja i važni su za odluku o lokaciji preduzeća zbog mogućih ušteda.
U interne izvore ekonomičnosi spadaju:
_________________________________________________________________________________
proizvodno-tehničke ekonomije prodajno-marketinške ekonomije ekonomije nabavke ekonomije skladištenja i transporta upravljačke ekonomije finansijske ekonomije ekonomije zbog redukcije rizika i neizvjesnosti ekonomije širine
Proizvodno-tehničke ekonomije predstavljaju smanjenje prosječnih troškova usljed povećanja veličine kapaciteta ili veličine preduzeća, a izvori su:
_________________________________________________________________________________
Ekonomija rada u uslovima prevelikog obima, zbog podjele i specijalizacije rada, ušteda u vremenu i skraćenja procesa rada zbog efekata učenja.
Tehnička ekonomija kao degresija prosječnih FT (fiksnih troškova) zbog povećanja obima proizvodnje ili veličine preduzeća, a izvori su: nedjeljivost kapaciteta, troškovi instaliranja kapaciteta, troškovi izgradnje, promjene asortimana i sl.
Ekonomija zaliha (određivanje optimalnog nivoa zaliha za održavanje kontinuiteta proizvodnje i smanjenje troškova skladištenja i održavanja zaliha i sl. )
_________________________________________________________________________________
Prodajno-marketinške ekonomije predstavljaju smanjenje prosječnih troškova usljed ušteda u troškovima prodaje i marketinga, a izvori su: ekonomija reklame i promocije (smanjenje troškova reklame i promocije zbog povećanja veličine prodaje na tržištu).
Ekonomije nabavke predstavljaju smanjenje prosječnih troškova usljed ekonomisanja u nabavci, a izvori su: ispitivanje izvora ponude i izbor dobavljača, dugoročni aranžmani sa dobavljačima (da li koristiti posrednike ili ne), optimalna količina nabavki i mogući popusti, pouzdanost i smanjenje zavisnosti nabavki i sl.
Ekonomije skladištenja i transporta predstavljaju smanjenje prosječnih trošlova usljed povećanja veličine preduzeća, a izvori su: nedjeljivost kapaciteta skladišta, povećanje
_________________________________________________________________________________
postojećeg skladišta (sprat, nivo i sl.), odnos površine i zapremine skladišta i veličine ulaganja, korišćenje sopstvenih transportnih sredstava, udaljenost i sl.
Upravljačke ekonomije predstavljaju smanjenje prosječnih troškova usljed smanjenja troš.upravljanja, a izvori su: podjela i specijalizacija upravljanja, primjena naučnih metoda i tehnika upravljanja, i automatizacija upravljanja.
Finansijske ekonomije predstavljaju smanjenje prosječnih troškova zbog ekonomisanja izvorima finansiranja (krediti, akcije i sl.).
_________________________________________________________________________________
Ekonomije zbog smanjenja rizika i neizvjesnosti uglavnom postoje kod velikih preduzeća, a mogući rizici su: tržišni rizik zbog promjene uslova na tržištu, tehnološki rizik zbog brzih promjena tehnologija, rizik zbog promjene cijena inputa, politički rizik zbog promjene vlasti ili državne politike.
Ekonomije širine su rezultat nižih troškova proizvodnje više proizvoda nego kada bi se oni pojedinačno proizvodili u posebnim preduzećima i to zbog korišćenja komplementarnih znanja.
U eksterne izvore ekonomičnosti:
_________________________________________________________________________________
Cijena inputa- nagla promjena cijena inputa značajno utiče na ekonomičnost.
Ekonomija gustine- ušteda zbog veće koncentracije potrošača na nekom geogr. području, što je rezultat privrednog razvoja, urbanizacije, veće teritorije i sl, a prednosti su: satelitska preduzeća, veći izbor r.s., bolje obrazovanje, bolja komunikacija, lakši transport i sl.
Osobine okruženja: prema brzini promjena može biti: stabilno i nestabilno, prema vrsti faktora: interni i eksterni, a prema broju faktora: jednostavno i složeno.
_________________________________________________________________________________
3 Mjerenje ekonomičnostiRazlikujemo naturalno i vrijednosno mjerenje ekonomičnosti. Ako koristimo naturalni metod
ekonomičnosti, ekonomičnost se može izračunati na način da se ostvareni učinak i utrošeni elementi radnog procesa stave u odnos.
E - ekonomičnost Q - ostvareni učinci T- utrošeni elementi proizvodnje
e=QT
_________________________________________________________________________________
Ekonomski sadržaj ekonomičnosti je odnos između vrijednosti proizvodnje i troškova. Rezultat tog odnosa nazivamo stepenom ili koeficijentom ekonomičnosti.Veći koeficijent ekonomičnosti znači veću ekonomičnost elemenata radnog procesa. Koeficijent može biti:
e>1 -poslovanje je ekonomično e<1 -poslovanje je neekonomično e=1 -poslovanje na granici ekonomičnosti
_________________________________________________________________________________
„Koeficijent ekonomičnosti je vrlo važan indikator kretanja ekonomičnosti, ali on dobija na važnosti ukoliko se poredi sa planiranim koeficijentom, s osvarenim koeficijentom u drugom
_________________________________________________________________________________
preduzeću, vremenskom periodu i sl.“2
Može se koristiti i formula recipročne ekonomičnosti tj. štedljivosti i tada izračunati koeficijent znači stepen štedljivosti ili prosječni utrošak elemenata radnog procesa po jedinici učinka.
T- utrošeni elementi radnog procesa Q- ostavreni učinci
Preduzeća mogu ekonomičnost mjeriti vrijednosnim pokazateljima. Pri vrijednosnom mjerenju ekonomičnosti potrebno je naturalno iskazane učinke i utroške elemenata radnog procesa preračunati iz naturalnog u vrijednosni izraz. To se čini odgovarajućim cijenama.
re=TQ
re= troškovivrijednost proizvodnje
e=vrijednost proizvodnje
troškovi
_________________________________________________________________________________
Kada se učinci i utrošci množe sa cijenama, umjesto učinaka se dobije vrijednost proizvodnje, a umjesto utrošaka elemenata radnog procesa- troškovi.
ostvareni učinci x cijene=vrijednost proizvodnje
utrošeni elementi rad. procesa x cijena=troškovi
Povećanje se ekonomičnosti može postići: Povećanjem količine učinaka uz nepromijenjene troškove
2 Šunjić-Beus Mira;Berberović Šefkija, Ekonomika preduzeća, Svjetlost, Sarajevo 2005,.str. 379
re= troškovivrijednost proizvodnje
e=vrijednost proizvodnje
troškovi
_________________________________________________________________________________
Ostvarenjem većih prodajnih cijena proizvoda i usluga
Smanjenjem količine elemenata radnog procesa (smanjenje kvara, loma, rasipa materijala, izradi i kontroli normativa utrošaka sirovina i materijala i sl.)
Nižim nabavnim cijenama elemenata radnog procesa.
Povećanje ekonomičnosti se temelji na zahtjevu štedljivosti i na zahtjevu maksimizacije profita. Vrijednost učinaka i troškova se može izraziti po stvarnim (tekućim) i stalnim cijenama. Ako se vrijednost učinaka i troškova izrazi u stvarnim cijenama, mjerenje ekonomičnosti ima
_________________________________________________________________________________
naglašeno vrijednosno obilježje jer se ekonomičnost ne mijenja samo zbog uticaja promjene količine učinaka i utrošaka elemenata radnog procesa nego i pod uticajem promjene cijena.
C=ostvareni učinci x tekuće cijene T=utrošeni elementi x tekuće cijene
e=CT
= TRTC
_________________________________________________________________________________
Vrijednosno izražena ekonomičnost predstavlja odnos između prihoda i troškova. Mjerenje ekonomičnosti na temelju stvarnih cijena predstavlja sveobuhvatno mjerenje ekonomičnosti, jer postignuti stepen ekonomičnosti ne mora biti rezultat samo unutrašnjih napora radnika nego i rezultat djelovanja tržišta.
Ako se pri preračunavanju učinaka i utrošaka iz naturalnog u vrijednosni izraz uzimaju stalne cijene, mjerenje ekonomičnosti sadržava oznaku količinskog mjerenja jer se isključuje uticaj bilo kakve promjene cijena na međusobni odnos vrijednosti učinaka i troškova.
Izračunati koeficijent ekonomičnosti može poslužiti kao realna informacija za sagledavanje stepena unutrašnjih napora radnika u ostvarivanju ekonomije poslovanja preduzeća i njegovih
e=kol .uč .×sta ln ecijene
utrošenielementi×sta ln ecijene
_________________________________________________________________________________
organizacijskih dijelova. Takvo mjerenje ekonomičnosti pruža podatke o štedljivom (ekonomičnom) korištenju elemenata radnog procesa.
Tako izražena ekonomičnost:
˝pruža sliku napora radnika u odnosu na prethodni period˝
_________________________________________________________________________________
˝služi za provjeravanje planskih zadataka preduzeća˝3
_________________________________________________________________________________
3 Todorović Zdravko, Mjerila uspješnosti poslovanja, online predavanja
_________________________________________________________________________________
4 Mjerenje ekonomičnosti pojedinih elemenata radnog procesa,
dijelova preduzeća i učinak i upoređivanje ekonomičnosti
Posebno značenje za ostvarenje veće ekonomičnosti ima parcijalno mjerenje ekonomičnosti. Pritom treba imati u vidu da je ukupni rezultat učinak:
Više elemenata radnog procesa (rada, predmeta rada, sredstava za rad, tuđih usluga), Više organizacijskih jedinica (pogoni, sektori, odjeljenja i sl.), Različitog asortimana učinaka (različite usluge)
_________________________________________________________________________________
Iz toga slijedi da se ekonomičnost može mjeriti parcijalno, i to posebno za: trošenje pojedinih elemenata radnog procesa, pojedine organizacijske jedinice, poslovne funkcije, pogone i sl., pojedine učinke.
Mjerenjem djelimične ekonomičnosti će se dobiti detaljnija obavještenja o vođenju poslovne politike. Dakle, dolazi se do saznanja o ekonomičnosti trošenja pojedinih elemenata, te o ekonomičnosti pojedinih dijelova i pojedinih učinaka. Na temelju izračunatih koeficijenata ekonomičnosti preduzeće može na vrijeme preduzeti mjere za otklanjanje eventualne slabosti.
Na temelju koeficijenata ekonomičnosti moguće je uspoređivanjem pouzdano ocijeniti kvalitet ekonomije poslovanja. Potrebno je ostvarenu ekonomičnost uspoređivati u odnosu na
_________________________________________________________________________________
plan u različitim vremenskim razdobljima, u odnosu na srodna preduzeća, odnosno s prosjekom grupe preduzeća i sl. Mora se voditi računa o uticaju koji na ekonomičnost imaju količinske promjene i promjene cijena.
Ostvarena ekonomičnost se može uspoređivati sa planovima. Potrebno je odvojeno posmatrati uticaje koji dolaze kao posljedica količinskih promjena i uticaja koji nastaju zbog promjena cijena, pa se zato izračunava: planirana ekonomičnost, ostvarena količinska i vrijednosna ekonomičnost. „Preduzeće na osnovu izračunate količinske ekonomičnosti istražuje i kontroliše izvršenje internih zadataka, dok se na osnovu vrijednosne ekonomičnosti ocjenjuje kakav je odnos između ostvarene ˝koristi˝ i učinjenih ˝žrtava˝, što je zapravo posljedica ne
_________________________________________________________________________________
samozalaganja radnika već i uticaja vanjskih uslova privređivanja, a naročito promjene tržišnih
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
cijena“4.
Vremenskim uspoređivanjem ekonomičnosti može se dati ocjena dinamike ostvarene ekonomičnosti u preduzeću. U procesu proizvodnje se učinci i utrošci mijenjaju pod uticajem raznih faktora (obim proizvodnje, asortiman proizvodnje, cijena inputa i dr.). Računa se dinamika ukupne i djelimične ekonomičnosti, ali ako su rješenja različita preduzeće treba pristupiti analizi uzroka te situacije.
Upoređuje se ekonomičnost poslovanja različitih preduzeća. Pomoću indeksa ekonomičnosti poslovanja (koji su iskazani stavljanjem u odnos ekonomičnosti pojedinih preduzeća) može se
_________________________________________________________________________________
doći do zaključka kakva je ekonomičnost pojedinog preduzeća u odnosu na ostala preduzeća u određenoj privrednoj grani.
4 Todorović Zdravko, Mjerila uspješnosti poslovanja, online predavanja
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
5 Provođenje principa ekonomičnosti
Princip eknomičnosti kao parcijalni ekonomski princip reprodukcije podrazumijeva težnju da se ostvari proizvedena vrijednost uz što manje troškove proizvodnje. Provođenje principa ekonomičnosti podrazumijeva poduzimanje mjera u vezi sa utrošcima elemenata proizvodnje da bi se samnjila ili eliminisala odstupanja između stvarnih i potrebnih utrošaka.Te mjere se u praksi posebno analiziraju i različito sprovode u oblasti trošenja materijala, posebno u oblasti
_________________________________________________________________________________
korištenja sredstava za rad i trošenja radne snage. U cilju provođenja principa ekonomičnosti elemenata reprodukcije potrebno je utvrditi planirane i stvarne utroške po organizacionim jedinicama, poštivati standarde, raznim mjerama uticati na nivo cijena i zarada, voditi adekvatnu politiku amortizovanja sredstava za rad i korištenju njihovih kapaciteta, da postoji optimalni asortiman proizvoda i razne druge mjere politike preduzeća.
Ekonomičnost trošenja zavisi:
1. zavisi od društveno uslovljenih trošenja elemenata proizvodnje2. tehnički uslovljenih trošenja elemenata proizvodnje 3. društveno uslovljenih cijena sredstava za proizvodnju i zarada radnika
_________________________________________________________________________________
4. organizaciono uslovljenih elemenata prozvodnje 5. organizaciono uslovljenih cijena sredstava za proizvodnju i zarada radnika.
_________________________________________________________________________________
6 Primjeri ekonomičnosti iz prakse
_________________________________________________________________________________
Primjer 1. 5
Hotel A je tokom prvog tromjesečja ostvario 1000 noćenja u vrijednosti od 150 000 KM, a uz troškove od 120 000 KM. U drugom tromjesečju ostvareno je noćenja u vrijednosti od 170 000, uz isto toliko troškova, a u trećem tromjesečju vrijednost noćenja je iznosila 140 250 KM, a troškovi su bili 150 000 KM. Izračinati koeficijent ekonomičnosti za sva tri perioda!
Ekonomičnost se izračunava po formuli:
a) Prvo tromjesečjee=QT
_________________________________________________________________________________
e1 = 150 000 / 120 000 = 1,2 →PODUZEĆE POSLUJE EKONOMIČNO
b) Drugo tromjesečje
e2 = 170 000 / 170 000 = 1 →PODUZEĆE POSLUJE NA GRANICI EKONOMIČNOSTI
c) Treće tromjesečje
e3 = 140 250 / 150 000 = 0,935 →PODUZEĆE POSLUJE NEEKONOMIČNO5 www.fthm.hr/e-student/files/sivanov/ekonominost_i_rentabilnost.ppt
_________________________________________________________________________________
Primjer 2. 6
Preduzeće je ostvarilo sljedeće poslovne rezultate:
1. proizvedeno 400 tona proizvoda
_________________________________________________________________________________
2. Normativ utroška po toni:
- 400 kg sirovine A po cijeni od 0,5 KM/kg- 800 kg sirovine B po cijeni od 0,35 KM/kg- ostale sirovine i materijali – 98 KM/kg- električna energija – 320 kWh po 0,80 KM/kWh
3. Ostali troškovi – 203.200 KM4. Proizvodi su prodati po cijeni od 1.500 KM/tona
Izračunati ekonomičnost preduzeća!
_________________________________________________________________________________
E = C/TC = Cq x Q = 400 x 1.500 = 600.000 KMT =? 400 x 0,5 x 400 tona = 80.000 KM800 x 0,35 x 400 tona = 112.000 KM98 x 400 tona = 39.200 KM320 x 0,8 x 400 tona = 102.400 KMOstali troškovi = 203.200 KMUkupni troškovi = 536.800 KME = 600.000 / 536.800 = 1,12 KM prihoda po 1 KM troška
_________________________________________________________________________________
Preduzeće je u I polugodištu ostvarilo prihod od 319.200 KM a u II polugodištu prihod od 420.000 KM. Troškovi u I polugodištu su iznosili 240.000 KM a u drugom 300.000 KM. Prodajne
_________________________________________________________________________________
cijene u II polugodištu su bile 10 % više a nabavne 2 % niže. Izračunati ekonomičnost po stalnim cijenama!
CI = 319.200 KM, TI = 240.000 KM
CII = 420.000 KM. TII = 300.000 KM
Prodajne cijene u II 10 % više a nabavne 2 % niže
EI, EII =?
6 http://ef.unze.ba/prezentacije.html( Ekonomika preduzeća-nastavni material)
_________________________________________________________________________________
EI = CI / TI = 1,33 KM C/ KM T
EII = CII / TII = ?
= 381.818,18 KM = 306.122,45 E II = 1,25KMTII=300 .000 x100
100−2CII=420.000 x100
100+10
_________________________________________________________________________________
7 ZAKLJUČAK
U preduzeću je potrebno vršiti stalnu analizu ekonomičnosti, a ta analiza se zasniva na prihodima i rashodima. Kod analize prihoda potrebno je ispitati promjene nastale u prihodima,
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
odnosno utvrditi faktore koji utiču na njihovu visinu. Ti se faktori odnose uglavnom na promjene u cjenama i količinske promjene koje nastaju pod uticajem kapaciteta i stepena zaposlenosti te intenziteta učinaka. Rashodi od kojih u velikoj mjeri zavise prihodi moraju se tahodje analizirati i utvrditi. Dakle, prihodi trebaju da su veći od rashoda da bi preduzeće poslovalo ekonomično.
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
8 LITERATURA
Nikolić Nenad, Popularni ekonomski rječnik, Zavod za izdavanje udžbenika, Sarajevo, 1973. Todorović Zdravko, Mjerila uspješnosti poslovanja, online predavanja Šunjić-Beus Mira;Berberović Šefkija, Ekonomika preduzeća, Svjetlost, Sarajevo 2005 http://ef.unze.ba/prezentacije.html( Ekonomika preduzeća-nastavni material) www.efbl.org/upload/43436-Tacka%20ekonomicnosti-2008-12-04.PPT www.fthm.hr/e-student/files/sivanov/ekonominost_i_rentabilnost.ppt
7 http://ef.unze.ba/prezentacije.html( Ekonomika preduzeća-nastavni material)_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________