199593376 geografski aspekti upravljanja obalnim područjim

7/21/2019 199593376 Geografski Aspekti Upravljanja Obalnim Područjim

http://slidepdf.com/reader/full/199593376-geografski-aspekti-upravljanja-obalnim-podrucjim 1/43



www.sajt.com.hr

2

Uvod

Obala je prostor dodira kopna i mora.

U užem smislu obalu čini kopneni i morski prostor o najniže razine niskih voa o zone

utjecaja valova.

U širem smislu, obala, tj. obalna zona je kontaktni prostor u kojem se prožimaju utjecajirazličitih prirono-geografskih elemenata te poručje intenzivne višestoljetne interakcije

čovjeka i priroe.

Za potrebe planiranja razvitka u obalnim zonama potrebno je egzaktno utvrditi njihove

granice (npr. zbog činjenice a pojeine oluke koje se onose na obalu imaju zakonsku

važnost), i to s morske i s kopnene strane. Pri tome se javlja problem definiranja granice s

obzirom na mogudnost oabira različitih kriterija (politički, ekološki, funkcionalni i r.).

Najlakše je oreiti granice obalne zone s obzirom na granice aministrativno-teritorijalnih

jedinica

Obalno poručje

Geografski je mogude manje precizno efinirati širi prostor oko obale. Taj prostor naziva se

opdenito obalno poručje.

S funkcionalnog aspekta, obalno poručje u kopnenom ijelu može obuhvatiti cijelo slivno

poručje, velike ekosisteme, nacionalne parkove, vede amin.–terit. jedinice, pa i cijele

regije.

S morske strane može se obuhvatiti akvatorij i izvan teritorijalnog mora (12 NM o obale

kopna), tj. morski prostor u kojemu se može proglasiti gospoarski pojas (maksimalno o

200 NM od obale) Opdenito, u obalnom poručju funkcionira inamičan sustav stalnih mijena po utjecajem

prirodnih te antropogenih sila i procesa.

Prostorni okvir istraživanja obalnog poručja treba respektirati činjenicu a se uzroci velikog

ijela različitih problema koji se manifestiraju na obali (onečišdenje mora, kopna i zraka,

erozija, egraacija krajobraza i r.) smješteni u unutrašnjosti, tj. zaobalju

Litoralizacija

More i primorski prostor ne čine samo geografski scenarij povijesnim i suvremenim

ruštveno-gospoarskim mijenama nego i važan element kompleksne geografsketransformacije.

Mogudnosti vrjenovanja obale i pripaajudeg mora kao izvora prironih bogatstava te

medija komunikacije valja razmatrati u kontekstu globalnoga procesa litoralizacije,

okupljanja ruštvenih i gospoarskih aktivnosti uz obale.



www.sajt.com.hr

3

Pojam litoralizacija u hrvatski jezik preuzet iz francuskog (littoralisation), odnosno engleskog

jezika (littoralization), a u tim jezicima ta je kovanica nastala od latinskog izvornika litus (-

oris, m.), što znači obala (Cvitanovid, 2002.).

U istom značenju u novije se vrijeme u svjetskoj literaturi koriste pojmovi coastalisation ili

coastalization (Chaline, 2001., Teixeira, 2002., Coccossis, 2004.) i maritimisation ilimaritimization (Vigarié, 1995., Teich, 1996., Lasserre, 2004.), pri čemu se ovim posljenjim

pojmovima naglašava uloga mora i pomorskih aktivnosti

Integralno upravljanje obalnim poručjem

U suvremenim prilikama litoralizaciju nerijetko prati kriza preopteredenosti i onečišdenosti

obale i pripaajudeg akvatorija

Smisleno planiranje uređenja, primorskih prostora, onosno integralno upravljanje obalnim

poručjem (IUOP) ima ključno značenje u permanentnom nastojanju usklađivanja potreba

uravnoteženoga gospoarskog razvitka i očuvanja okoliša. Pojam IUOP koristi se od 70-ih godina 20. st.: Integrated Coastal Area Management (ICAM)

Godine 1972. u SAD-u je donesen Zakon o upravljanju obalnim pod ručjima (Coastal Zone

Management Act)

Definicije IUOP-a

Europska komisija efinirala je integralno upravljanje obalnim poručjima kao:

kontinuirani proces uprave čiji je cilj provesti orživi razvoj, očuvanje obalnih poručja i

njihove biološke raznolikosti.

Kako bi se to postiglo, IUOP traži, kroz učinkovitije upravljanje, uspostavu i oržavanjenajboljeg načina korištenja i orživih razina razvoja i aktivnosti na obalnom poručju, a s

vremenom i poboljšanje fizičkog statusa obalnog okoliša u sklau s uobičajenim

dogovorenim normama.

IUOP je inamički proces postizanja ciljeva ekološki orživog razvoja, unutar ograničenja

postavkljenih fizičkim, socijalnim i ekonomskim uvjetima te pravnim, aministrativnim i

financijskim sustavom oređenoga obalnog poručja (Brachya i r., 1988.).

Temeljna postavka IUOP-a je razumijevanje onosa između obalnih resursa (uključujudi i

kopno i more!), načina njihovog korištenja i utjecaja na okoliš obalnog poručja

IUOP je kontinuirani, fleksibilni i proaktivni proces Prihvatile su ga i provoe brojne zemlje i međunarone organizacije (UNEP, FAO, Svjetska

banka, UNDP, UNESCO i dr.)



www.sajt.com.hr

4

Orživi razvoj

Orživi razvoj (sustainable development ) – pojam se prvi put spominje 1980. u Svjetskoj

strategiji zaštite koju je 1980. onijelo Međunarono uruženje za zaštitu priroe

Orživi razvoj je prema Svjetskoj komisiji o okolišu i razvoju (WCE, 1987.): skup razvojnih

aktivnosti koji omogudava ostvarivanje potreba postojedeg naraštaja ljuske i svih ostalihvrsta, bez ugrožavanja mogudnosti biosfere a porži buude ostvarenje razumnih potreba

ljudske i ostalih vrsta

Koncept orživog razvitka međunarono je prihvaden na Konferenciji UN-a o okolišu i razvoju

koja je oržana u Rio e Janeiru 1992.

Principi orživog razvoja

Svijest o buudnosti (briga o ugoročnim posljeicama saašnjih ljuskih aktivnosti)

Briga za okoliš – uvažavanje vrijenosti okoliša i utvrđivanje utjecaja na okoliš

Pravičnost – ostvarenje prava na ispunjenje osnovnih potreba unutar jedne generacije iizmeđu generacija

Zbog ograničenja, osjetljivosti i vrijenosti prironih resursa obalna poručja su oni ijelovi

okoliša gje primjena koncepta orživog razvoja ima iznimnu važnost

Ciljevi IUOP-a

Utvriti resurse koje je mogude iskorištavati a a to ne ovoi o njihove egraaicije ili

nestanka

Obnoviti oštedene resurse ta traicionalne ili nove oblike korištenja

Oreiti razinu korištenja resursa na način a se ne prijeđe nosivi kapacitet (carryngcapacity ) resursne osnove

Osigurati integriret i bioraznolikost ekosustava

Umanjiti rizike uništavanja osjetljivih resursa

Poštovati prirone procese u obalnim poručjima

Poržavati i razvijati komplementarne umjesto konkurentnih aktivnosti i s time spriječiti

izazivanje konflikata u korištenju obalnog poručja

Osigurati a se ekološki i ekonomski ciljevi ostvare uz prihvatljivi trošak

Osigurati provebu suolučivanja zaniteresiranih suionika u procesu

Razvijati ljuske resurse i unaprjeđivati institucionalne kapacitete za provedbu IUOP-a

Planovi i programi putem kojih se ostvaruje IUOP: UNEP

Program Ujeinjenih naroa za okoliš (PUNO) - The United Nations Environment Programme

(UNEP).



www.sajt.com.hr

6

Trumbid, I. (1994.): Integralno upravljanje obalnim poručjima i "Agena 21" – Neke

smjernice za buude akcije, Mediteranski koncept razvojne strategije Hrvatske, Split, 201-

219.

Trumbid, I. (2004.): Gospoarenje obalnim prostorom: sreozemna iskustva i mogudnosti

njihove primjene u Hrvatskoj , Čovjek i prostor, 51 (2004), 9/10(604/605) ; str. 18-23 Trumbid, I. (2006.): Integrirano upravljanje obalnim prostorom: izbor ili nužnost , Čovjek i

prostor, 53 (2006), 11/12 ; str. 36-39

Užbenici i priručnici ostupni na internetu (pf format)

A Handbook for Measuring the Progress and Outcomes of Integrated Coastal and Ocean

Management . IOC Manuals and Guides, 46; ICAM Dossier, 2. Paris, UNESCO, 2006.

UNEP/MAP/PAP: Good Practices Guidelines for Integrated Coastal Area Management in the

Mediterranean. Split, Priority Actions Programme, 2001.

Web preporuka http://www.coastlearn.hr



www.sajt.com.hr

7

TEMELJI INTEGRALNOG UPRAVLJANJA

OBALNIM PODRUČJIMA

Zašto “integralno” upravljanje obalnim poručjima?

Integralno upravljanje porazumijeva cjelovitost i kompleksnost pristupa orživom razvitkuobalnih poručja

Nekoliko je temeljnih vrsta integracija, s obzirom na:

hijerarhiju naležnih tijela uprave,

aspekt upravljanja (geografski, ekološki, ekonomski, sociološki, pravni i r.),

sektore djelatnosti u obalnom prostoru (ribarstvo, pomorstvo, turizam,

graditeljstvo i dr.)

suranju između znanosti i upravljanja (menažmenta)

suranju između službenih političkih tijela i nevlaanih organizacija i uruga te

ekonomskih subjekata

suranju između regija, ržava i gospoarskih asocijacija

Integracije...

Meduvladina integracija: na lokalnoj, regionalnoj i ržavnoj razini. rugi naziv je “vertikalna

integracija”. Njezin je cilj usklaiti razvojnu politiku na ržavnoj razini i završnu provebu na

lokalnoj razini.

Međusektorska integracija: Ministarstvo mora, prometa, i infrastrukture, Ministarstvo

prostornog planiranja i uređenja okoliša i Ministarstvo turizma. rugi naziv je “horizontalna

integracija”.

Prostorna integracija: kopnom i morem na obalnom poručju traicionalno upravljaju

različiti sektori (npr. turizam i/ili ribarstvo), ali aktivnosti meusobno utječu jena na rugu.

Integracija vladinih i nevladinih organizacija:

lokalna vlast, lokalne organizacije za zaštitu

prirode i mala industrija ili privatni sektor na

lokalnoj razini.

Integracija znanosti i upravljanja: ruštvene,

prirone i tehničke znanosti imaju zaatak

informirati upravitelje obale i mora. Njihova

komunikacija često nije na najboljoj razini.

Međunarona integracija: poneka su

problematična poručja poijeljenaSl. 1. Horizontalna i vertikalna integracija često

redstavljaju glavne zadatke IUOP-a



www.sajt.com.hr

8

međunaronim granicama. Preuvjet je međunarona koorinacija, jer učinak iskorištavanja

prironih resursa ne poznaje takve granice. Iako problem može bit regionalan, ržavne vlasti

igraju glavnu ulogu u ovim slučajevima. Npr. zaštita prironih resursa Jarana

Analiza obalnog sustava Predmet IUOP-a je obalno poručje. Obalno

poručje je složeno poručje na kojemu se

ispreplidu različiti fizičko-geografski

elementi i procesi te u kojem žive i

međusobno komuniciraju mnoge sastavnice

biosfere, ali i pravni subjekti (organizacije,

zakoni). Dobar program IUOP-a treba se

temeljiti na potpunom razumijevanju tih

čimbenika, procesa i njihovih međusobnihodnosa.

Obalno poručje je obar primjer poručja s međusobno povezanim, složenim problemima

koje treba rješavati sustavnom analizom.

Sustavna analiza je široka strategija kojom se urena i logična organizacija poataka pretvara

u moul. Buudi a je obalno poručje sustav, treba utvriti posustave koji čine io

jedinstvene cjeline: prirodni sustav, funkcije korisnika i infrastruktura.

Jedan od osnovnih zadataka IUOP-a je razumjeti, pratiti i upravljati procesima između

navedena tri podsustava

Podustavi obalnog sustava: prirodni sustav

Prironi sustav obuhvada sve relevantne elemente i čimbenike koje nisu po utjecajem ljui

(atmosfera, litosfera, hidrosfera, biosfera) i koje uzajamno djeluju po svojoj dinamici kroz

abiotičke, biotičke i kemijske procese (tzv. abc procesi).

To je poručje prironih resursa koji mogu opstati i bez nazočnosti i aktivnosti čovjeka.

Resursi mogu biti obnovljivi ili neobnovljivi.

Obnovljivi resursi mogu se regenerirati unutar razumnog razdoblja, npr. oporavak riblje

populacije ili razgradnja organskog otpada.

Neobnovljivi resursi ne mogu se regenerirati unutar oređenog razoblja ili se ne moguuopde regenerirati, kao npr. vađenje minerala s morskog na ili uništavanje morskog

na povlačenjem mreža ili olaganjem otpaa.

Prirodni resursi

Resursi obalnog područja nalaze se na/u hirosferi, litosferi i atmosferi. U tim ijelovima

razlikuju se četiri glavne kategorije resursa:



www.sajt.com.hr

9

Prostor - porazumijeva prostor za aktivnosti kao što su poljoprivrea, ribarstvo,

marikultura, industrija, stanovanje, rekreacija i dr. Tipični kriteriji kojima se izražava

sposobnost “prostornih resursa” su površina poručja, visina, uljina i ubina (npr.

navigacijska ubina, uljina obalne crte, širina i uljina kupališnog pojasa i r.)

Abiotički resursi - ova kategorija resursa porazumijeva građevinski materijal (pijesak,oblutci i kamen), naftu i zemni plin, ruače i vou; zrak (oreene kvalitete) takoer

može spaati u ovu kategoriju (npr. aerosol koji se preporuča pri zravstvenom turizmu)

Biotički resursi - flora i fauna koje se koriste za prehranu, tj. za opskrbu proteinima i

ugljikohiratima (ribe, rakovi, školjke, alge i r.).

Apsorpcija ili kapacitet pročišdavanja - tri dijela prostora obalnih resursa (H-L-A) predstavljaju

određeni kapacitet u apsorbiranju, sklaištenju, razgranji i transportu otpanih materijala

koji su rezultat prironih procesa i (vedim ijelom) aktivnosti korisnika.

Podsustavi obalnog sustava: funkcije korisnika i infrastruktura

Funkcije korisnika predstavljaju cijeli niz ljuskih interesa u okviru “korištenja” u svom

najširem smislu koji se sastoji ili se može sastojati o vrjenovanja prironih resursa:

Osnovne funkcije: proizvodnja hrane, opskrba vodom i energijom,

Socijalne funkcije: stanovanje, odmor i rekreacija,

Ekonomske funkcije: prijevoz, eksploatacija građevinskog materijala (vađenje pijeska i

dr.), industrijski razvoj i dr.

Javne funkcije: obrana o prironih nepogoa i pročišdavanje otpanih voa.

Podsustavi obalnog sustava: infrastruktura

Infrastruktura se sastoji o tehničke i organizacijske infrastrukture.

U mnogim slučajevima, infrastrukture su namjerno ili nenamjerno utjecale na prironi

sustav, a ponekad – izravno ili neizravno – i na ruge funkcije korisnika, što je ovelo o

stresa i sukoba, tj. različitih konfliktnih situacija.

Pojam infrastrukture ima različite konotacije. Onosi se na fizičke elemente kao što su ceste,

mostovi, nasipi, zaštitni ziovi i valobrani, ali i na institucionalnu infrastrukturu (zakoni,

podzakonski akti, prostorni planovi).

Elementi tehničke (fizičke) infrastrukture

Zbog svog utjecaja na prironi sustav, obalne građevine su važan element u stuijama o

upravljanju obalnim poručjem. Ovisno o njihovom utjecaju na obalni sustav, mogu se

izdvojiti tri kategorije obalnih gradevina:

Građevine koje se često sastoje o prironih materijala kao što su pijesak i šljunak.

Koriste se kao tampon zona u zaštiti obalnih poručja o erozije. Primjeri takvih

struktura su suhozii, umjetni nasipi, plidaci i plaže prironim putem obogadene



www.sajt.com.hr

10

pijeskom i šljunkom. Ove građevine najmanje utječu na prirone procese ili su čak i io

njih.

Građevine koje povoljno utječu na promjenu obale napravljene su o otpornijih

materijala, kao što su glina i kamen, ili umjetnih materijala, kao beton. Koriste se za

utvrivanje postojedeg stanja obale i za zaštitu u slučaju ekstremnih valova i plima. To sunpr. oblaganja nasipa i grebena. Ove građevine inače ne smetaju prironim procesima

ok ne nastane neki ekstremni uvjet. Taa se aktivira njihova zaštitna funkcija i počinje

njihov utjecaj na obalne procese.

Građevine koje nepovoljno utječu na obalne procese napravljene su u svrhu poboljšanja

uvjeta nekih ili svih aktivnosti na obali (posebno u lukama). Sagrađene su o umjetnih

materijala a bi izržale uare priroe. To su, na primjer, betonski valobrani i zaštitni

zidovi.

Institucionalna infrastruktura

Za učinkovito upravljanje obalnim poručjem potreban je sustav kontrole koji formulira

ciljeve upravljanja obalnim poručjem, prati razvoj (stalni monitoring) i, kaa je to potrebno,

pouzima ogovarajude kratkoročne i ugoročne ranje. U tom pogleu četiri su temeljna

elementa:

Politički sustav - oređuje ugoročne ciljeve upravljanja obalnim poručjem i kriterije za

primjenu raznih scenarija.

Zakonodavni sustav - važede međunarone konvencije, ržavne zakone i

regionalne/lokalne odredbe kojima bi se provela ova politika.

Financijski sustav - osigurava potrebna novčana srestva.

Izvršni sustav - definira raspon odgovornosti za sve aktivnosti vezane za upravljanje

obalnim poručjem.

Zbog različitih povijesnih ogađanja, različitih kultura i političkog uređenja, svaka je

ržava razvila različiti kontrolni sustav. S obzirom na vitalnu važnost kontrolnog sustava

u uspješnom upravljanju obalnim poručjem, upravitelj obalnog poručja treba potvriti

karakteristike i odgovornosti tog sustava.



www.sajt.com.hr

11

PROTOKOL IUOP-A

Etape procesa integralnog upravljanja obalnim poručjima

Faze provedbe IUOP-a

Provedba IUOP-a u nekoj regiji provodi se u nekoliko faza.

Postoji nekoliko modela po kojima se provodi proces IUOP-a. Jedan od modela je onaj unutar

kojega se razlikuju sljeede faze:

Početak (Inicijacija)

Planiranje

Provedba

Predenje (Monitoring) i vrjenovanje

Iterativni kružni pristup IUOP-a

Svaka od faza provedbe IUOP-a sastoji se od zadataka koji su dio faze. Nije precizno

oređeno što sve treba napraviti tijekom svake faze, te koliko faza postoji.

Svaki pojeini slučaj je različit zbog svoje geografske, ruštvene, ekonomske, kulturološke

i/ili političke pozaine.

Pojeine faze treba promatrati kroz iterativni kružni pristup (moel ciklusa).

Iterativni pristup (lat. iterare - ponoviti) - tijekom bilo koje etape može postati razvino

da prethodna faza nije napravljena kako treba.

Kružni pristup - tijekom procesa IUOP-a poboljšava se razumijevanje obalnog sustava,

novih razvojnih mogudnosti kao i negativnih učinaka u prostoru koji se mogu osvariti. U

tom slučaju, trebaju se ponoviti sve četiri faze.

Novi ciklus može biti ‘projekt’ unutar postojedeg procesa IUOP-a, ili ‘politika’ (opdi pristup

upravljanju) ako se raspon postojedeg programa IUOP-a treba promijeniti...

1. faza: početak (prepoznavanje potrebe IUOP-a)

Potreba za IUOP-om može biti rezultat krize okoliša – postojede ili mogude ili rezultat

uočenih ekonomskih mogudnosti/prilika i oluka koje treba onijeti.

Shvadanje potrebe za IUOP-om može se poboljšati vanjskim utjecajima kao što je

međunaroni konsenzus o promicanju IUOP-a.

Da bi se krenulo s IUOP-om, potrebne su i političke oluke. Stoga onositeljima oluka

trebaju biti na raspolaganju podatci koji ukazuju na hitnost i koristi integralnog pristupa.



www.sajt.com.hr

12

Razina pristupa donositelja odluka – lokalna, regionalna/županijska, ržavna – ovisi o

geografskom jelokrugu problema na koji de proces biti usmjeren.

1. faza: početak (prijelog okumenta)

Na početku treba sastaviti prijelog okumenta. Prijelog bi trebao saržavati:

pregled problema koje treba ri ješiti (hitnost)

ograničenja trenutnog sektorskog pristupa

što de značiti proces IUOP-a,

sveukupna poboljšanja koja de IUOP onijeti u onosu na prvu točku (zatečeno stanje),

korake potrebne za djelovanje IUOP-a, uključujudi plan raa, satnicu i troškove, i na

kraju,

oređivanje koorinacijskog mehanizma (tko de voiti proces) i njegove uloge.

a bi prijelog bio uspješan, potrebno ga je prestaviti kao priliku za jačanje njihovog

međusobnog jelovanja i pomod u postizanju zajeničkih ciljeva, a ne kao prijetnjupostojedim strukturama.

2. faza: planiranje (prikupljanje podataka)

Svrha faze planiranja je oređivanje i poržavanje prijeloga onositeljima oluka kojima bi

se uspostavilo stalno i integralno upravljanje obalnim i morskim poručjem. Mogu se

razlikovati tri pofaze: prikupljanje poataka, razvojna politika i onošenje oluka.

Kao prvo, potrebno je napraviti profil obale koji prestavlja pregle svih obilježja (priroa,

ruštvo, tehnika, institucije i upravljanje) relevantnih za probleme oreenog poručja.

Svjetska banka navoi sljeede stavke koje je potrebno pokriti: Baza obalnih resursa

ruštvena organizacija obalnog poručja

Postojedi problemi vezani za okoliš i resurse

Institucije. Zakonodavstvo i financijski kapacitet

Profil obale aje etaljni opis problema kao i potrebu za oređenim poatcima koji

nedostaju.

2. faza: planiranje (razvojna politika)

Kao drugo, na temelju profila, potrebno je odrediti razvojnu politiku koja predstavlja osnovuIUOP-a prema programu IUOP-a. Taj dokument daje:

efiniciju oreenog poručja: obalno poručje. Granice mogu biti oređene fizičko-

geografskim procesima, biološkim procesima ili postojedim zakonskim okvirima

(adminst. Ustroj)

Ciljevi programa IUOP-a: obar program upravljanja ima jasno oređene ciljeve kako bi

se spriječio gubitak poticaja,



www.sajt.com.hr

13

Strategije: Ciljevi moraju biti upotpunjeni oatnim mogudnostima koje se procjenjuju

prema njihovoj uspješnosti postizanja ciljeva

Opis preloženog institucionalnog ogovora, uključujudi ojeljivanje ogovornosti

raznim dijelovima programa,

Financiranje i potreba za kadrom, i

Popis formalnih ranji potrebnih za službeno prihvadanje plana i preloženog razoblja

za njegovo ostvarivanje.

2. faza: planiranje (onošenje oluka)

Na kraju, program IUOP-a moraju prihvatiti i primijeniti onositelji oluka. Mogudnosti a se

program prihvati na vrijeme povedavaju se ako:

se u programu koriste jasni i razumljivi termini,

program opisuje koristi opipljivim i smislenim terminima,

program poržavaju sve interesne grupe, je program poznat ključnim političarima koji su reovno informirani o najnovijim

promjenama i formuliranju procesa koji je u tijeku,

ako program ilustrira troškove i načine njihova pokrivanja.

3. faza: provedba

Nakon oobravanja programa, program treba zaživjeti.

Ostvarivanje plana u ovom slučaju porazumijeva učinkovitost ogovora koji su isplanirani u

programu IUOP-a i koje je potrebno obaviti. Postoje sljeedi tipovi obavljanja plana:

institucionalni dogovori - uspostava administrativne strukture koja osiguravahorizontalnu i vertikalnu integraciju upravljanja,

zakonski dogovori - zakoni, konvencije, proglasi i stanari koji omogudavaju

upravljanje,

financijski dogovori - ojela novčanih srestava za pladanje troškova tijekom procesa.

Program IUOP-a bi trebao početi avati željene rezultate ako su sve pripreme dobro i

temeljito napravljene. Međutim, upravljanjem složenim i iterativnim procesom kao što je

IUOP, nije tako jenostavan zaatak. Povratne informacije prikupljene pradenjem i

programima procjene mogu dovesti do promjena u trenutnom programu, a novi sukobi

interesa mogu izazvati neočekivane probleme.

4. faza: pradenje

Program pradenja započinje čim program IUOP-a postane funkcionalan. Pradenjem se stalno

prikupljaju podaci koji se zatim procjenjuju i daju povratnu informaciju za druge faze, a mogu

dovesti i o spoznaje a je potrebno mijenjati politiku. Vrsta pradenja uvelike ovisi o

ciljevima programa IUOP-a



www.sajt.com.hr

14

obar sustav pradenja obale pokriva cijelo poručje interesa, tijekom uljeg razoblja.

Novčana srestva su najčešde ograničena, ali naglašava se da je bolje imati mnogo manje

kvalitetnih poataka (pokrivajudi cijeli obalni sustav) nego manje visokokvalitetnih poataka

(pokrivajudi samo nekoliko mjesta).

Poatci obiveni pradenjem

Poatci obuhvadeni pradenjem mogu biti

ruštveni - litet, zdravlje, kvaliteta življenja,

ekonomski - npr. osobna primanja, broj industrijskih tvrtki, promet izmedu dviju regija,

ekološki - npr. broj pojeinih biljaka, “zravlje” populacije, broj ploova,

fizički - npr. položaj obale, ubina kanala i r.

Poatci ved mogu biti pohranjeni u nekoliko institucija. U tom slučaju, potrebno ih je sakupiti

na jedno mjesto iz kojeg se mogu koristiti za vrednovanje.

U slučaju a poatci nisu prikupljeni, potrebno je osmisliti i provesti pradenje. Taj io trebalibi napraviti znanstvenici, koje treba obuciti ogovarajucim vještinama, i njihovi instituti. Na

ovom stupnju, teleetekcija (interpretacija snimki obivenih aljinskim istraživanjima) i GIS

tehnike imaju važnu ulogu, jer one relativno jeftino mogu omoguditi i procesirati

visokokvalitetne podatke.

4. faza: vrjednovanje

U fazi vrjedovanja, analizom prikupljenih podataka doznaje se u kojoj su mjeri radnje

programa IUOP-a usmjerene na probleme oređene ciljevima programa i njihovo rješavanje.

Ukoliko vrjenovanje pokaže potrebu za prilagobom funkcioniranja programa IUOP-a, trebapaziti a se nova, prilagođena metoa raa procijeni unaprije.

Može se oreiti nekoliko etapnih ciljeva:

cilj 1. reda: oblikovanje institucionalnih odredbi i izborna tijela (npr. uspostava

agencije),

cilj 2. rea: ublažavanje neprijateljskog ponašanja i proveba razvojnih aktivnosti (npr.

smanjiti broj građevina na plažama),

cilj 3. rea: poboljšanja ruštvenih i okolišnih pokazatelja (npr. povedati osobna

primanja),

cilj 4. rea: orživo iskorištavanje resursa i poboljšanje kvalitete življenja (npr. orživoiskorištavanje prironih resursa). Najviši cilj, cilj 4. rea, ne može se – po svojoj

definiciji – postidi kratkoročno (goinama), a njegova realizacija ne može se ocekivati

tijekom prvih vrjednovanja



www.sajt.com.hr

15

HRVATSKA OBALA,

PROSTOR SUČELJA ČOVJEKA I PRIRODE

Definicija obale

Među hrvatskim geografima o saa se proučavanjem obale jeini sustavno bavio Ivo Rubid.

Brojni rugi geografi istraživali su obalna poručja, ali pretežno su obalu proučavali s

različitih geografskih aspekata (geomorfološkog, pomorsko-geografskog i dr.)

I. Rubid (1927.) prostor koji je različitim funkcijama povezan s morem naziva obaln im krajem,

onosno poručjem koje gravitira prema moru.

Pri tome se razlikuju:

morfološka gravitacija (o crte grebena najbližih uzvisina o obalne crte) i

antropogeografska gravitacija (može zahvadati uži ili širi prostor u onosu na

morfološku gravitaciju).

Posjetimo se, po obalom u užem smislu smatra se pojas interakcije različitih prirono-

geografskih procesa na kontaktu mora, kopna i zraka, a njegova je prosječna širina u

Hrvatskoj oko 10 m. To ogovara obalnoj crti i obalnom rubu Rubideve klasifikacije obalnog

prostora.

Utjecaj čovjeka na efiniranje obalnog prostora

Uvriježeno efiniranje obale kao pojasa između crte o koje se proteže utjecaj mora

prskanjem valova i najniže razine niskih voa potrebno je onekle proširiti jer u obzir treba

uzeti i antropogeni čimbenik tog prostora.

Čovjek je svojom jelatnošdu vezanom uz more, najčešde iz nuže, a anas nerijetko i rugih

razloga, često pomicao progresivno obalnu crtu na štetu mora, ponajviše nasipanjem,

izgranjom valobrana i pristaništa za broove, operativne rive, priobalne putove i sl.

Višestoljetni utjecaj čovjeka prionio je oblikovanju specifičnoga hrvatskog obalnog

krajobraza koji je jedinstven i u svjetskim okvirima

Pučki nazivi za obalni prostor

U literaturi se uski obalni pojas često naziva mrkjenta

Mrkjenta je tamni pojas između gornje razine visokih i onje razine niskih voda nastanjenog

litofitskim modrozelenim algama ili cijanoficejama (Cyanophyceae)

Izvan mrkjente nalazi se bijeli pojas u zoni prskanja mora. Bijela boja je boja golih karbnatnih

stijena s oskudnom halofitnom vegetacijom

Na otocima Sjeverne almacije pojas litorala otočani jenostavno nazivaju "kraj".

U pravnom shvadanju uski priobalni pojas, širine o 10-ak m, na zadarskim otocima naziva se

maritimo (maritima).



www.sajt.com.hr

16

Pomorsko javno dobro

Maritimo je prostor javnoga pomorskog obra, u načelu ostupan za privremeno krade

korištenje svima (primjerice, za potrebe ribolova, vezivanja broice, sunčanja i sl.) i na njemu

se ne može stjecati pravo vlasništva.

U tom je pojasu zabranjena svaka izgradnja privatnih stambenih i gospodarskih objekata, amogude je graiti lučke instalacije, uređivati pristaništa i graiti pojeine objekte samo za

javnu upotrebu.

Običajno pravo i zakonska regulativa zabranjuju u prostoru pomorskog javnog obra svaki

drugi oblik izgradnje.

Iznimno se io obale može ati na privremeno korištenje (koncesiju) nekoj ustanovi ili rugoj

pravnoj osobi, ali uz oređenu naoknau naležnom tijelu lokalne i regionalne

(samo)uprave.

Na žalost, te se orebe u posljenje vrijeme učestalo krše pa je upravo obalni io otočnog

prostora bespravnom izgranjom (betonizacijom i apartmanizacijom) najviše je ugrožen.

Pučka percepecija pomorskoga javnog obra

Otočani i stanovnici kopnenog ijela hrvatske obale jako su osjetljivi na svaku uzurpaciju

pomorskoga javnog dobra.

Tako se, primjerice, za uski obalni pojas na Rivnju kaže …tuote ne smiš ni ziđati ni činiti, to ti

je maritime, a na maritime ni ničigovo, nego pače ržavno (Raulid, 2002.),

U Salima na Dugom otoku: Zna se ča je maritimo, pe o sean metri o kraja, no ča more

obliva. Tute se moreš vezati prez ikoga pitati . (Piasevoli, 1993.),

U Povljani se kaže: Do sean metri o mora o kraja je maritimo i to nije ničije (Tičid, 2004.) U Kolanu na otoku Pagu je zabilježeno: Ono ka je on ugrai kudu ni njegovo, nego

maritimno. Onde se svakimore pod kupat, a on nikomu ne a (Oštarid, 2005.).

Zakonoovani okvir (ne)korištenja pomorskoga javnog obra

Obala kao javno obro bila je zaštidena još u rimskom pravnom sustavu (res omnium

communis, res que in publico usu habentur ).

Tijekom srenjeg vijeka obalom su gospoarili feualni zemljoposjenici (npr. uređenje

obale, proizvodnja vapna i dr.)

Obala kao io pomorskog javnog obra bila je efinirana i zakonskim orebama ržava učijem je sastavu bila Hrvatska:

člankom 287 austrijskoga opdeg građanskog zakonika,

Uredbom o pomorskom javnom dobru u Kraljevini Jugoslaviji (SN, 104/1939.) te

Zakonom o pomorskom i vonom obru, lukama i pristaništima SR Hrvatske (NN,

19/1974.)



www.sajt.com.hr

17

U glavi II, članku 3. Zakona o pomorskom obru i morskim lukama (NN, 158/2003.) izričito

stoji: Pomorsko obro je opde obro o interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu

zaštitu, a upotrebljava se ili koristi po uvjetima i na način propisan ovim Zakonom.

Pomorsko obro čine unutarnje morske voe i teritorijal no more, njihovo dno i podzemlje, te

io kopna koji je po svojoj priroi namijenjen opdoj upotrebi ili je proglašen takvim, kao i sve što je s tim ijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispo nje. U smislu stavka 2. ovoga

članka, ijelom kopna smatra se: morska obala, luke, nasipi, spruovi, hrii, grebeni, plaže,

ušda rijeka koje se izlijevaju u more, kanali spojeni s morem, te u moru i morskom pozemlju

živa i neživa prirona bogatstva.

U članku 4. istoga zakona morska obala se efinira kao prostor koji se ...proteže o crte

srenjih viših visokih voa mora i obuhvada pojas kopna koji je ograničen crtom o koje

opiru najvedi valovi za vrijeme nevremena kao i onaj io kopna koji po svojoj priroi ili

namjeni služi korištenju mora za pomorski promet i morski ribolov, te za druge svrhe koje su u

vezi s korištenjem mora, a koji je širok najmanje šest metara o crte koja je vooravnoualjena o crte srenjih viših visokih voa. Morska obala uključuje i io kopna nastao

nasipavanjem, u ijelu koji služi iskorištavanju mora. Crtu srenjih viših visokih voa utvrđuje

Hrvatski hirografski institut. Iznimno, na prijelog županijskog poglavarstva, Ministarstvo

može oreiti a se morskom obalom smatra i uži io kopna ako to zahtjeva postojede stanje

na obali (potporni ziovi, ziovi kulturnih, vjerskih, povijesnih i sličnih građevina).

Najnovija zakonska regulativa

Najnovija zakonska regulativa nastoji uvesti re u ivljanje bespravne izgranje uz obalu, što

je negativna pojava vezana uz litoralizaciju Hrvatske, ali glavnine Sredozemlja.

Vlada Republike Hrvatske 9. rujna 2004. donijela je Urebu o uređenju i zaštiti zaštidenog

obalnog poručja mora (Narone novine, 128/2004.) u kojoj se oređuje zaštideno obalno

poručje koje obuhvada sve otoke, pojas kopna u širini o 1000 m o obalne crte i pojas

mora u širini o 300 m o obalne crte , pri čemu je obalna crta zapravo crta plimnog vala na

obali (Članak 2.).

Gospoarske objekte mogude je graiti samo na ualjenosti vedoj o 300 m o obalne crte

na kopnu te 100 m od obalne crte na otocima.

Zona stambene izgradnje u obalnom prostoru

U građevinskom poručju naselja, stambeni objekti mogu se graiti u pojasu o 70 m o

obalne crte.

Prema orebama članka 6 naveene Vlaine urebe iznimno se u neizgrađenom i jelu

građevinskog poručja naselja u pojasu najmanje 70 m o obalne crte može ... planirati samo

izgranja hotela, građevina javne namjene i uređenje javnih površina, infrastrukturnih



www.sajt.com.hr

18

građevina i rugih građevina koje po svojoj priroi zahtijevaju smještaj na obali

(broograilišta, luke i sl.).

Ove orebe oista bi trebale prionijeti uvođenju rea u izgranji, onosno svekolikom

razvitku obalnog prostora, s time a bi se, uz striktno ržanje kriterija matematičke

udaljenosti od obalne crte trebale prihvatiti i lokalne specifičnosti geomorfologije terena nakojemu se planira izgradnja objekata ili razvijanje drugih oblika gospodarskog vrjednovanja.



www.sajt.com.hr

19

OBLICI VRJEDNOVANJA

HRVATSKOGA OBALNOG PROSTORA

Uvod

Prema osaašnjim istraživanjima ukupna uljina obalne crte svih hrvatskih otoka, otočida ihridi je 4 398,44 km, a duljina obalne crte kopna Hrvatske 1777,3 km.

Izrazito velika razveenost hrvatske obale prionosi tezi a reljef čini najvažniji element

obalnoga krajobraza.

Opdenito, otoci i obala kopna Hrvatske pripaaju ingresivnoj boranoj obali, nastaloj

gornjopleistocensko-holocenskim izdizanjem razine mora za 121 ± 5 m.

Karakterističan paralelizam osnovnih morfostruktura – otoka i međuotočnih kanala s

prevlaavajudim pravcem pružanja NW – SE: dalmatinski tip obale. Postoje i iznimke, npr.

prostor Brača, Hvara i Korčule (hvarski pravac pružanja)

Korištenje uskoga obalnog pojasa

Stanovnici hrvatskih otoka i susjenoga priobalja vrlo rano su počeli preoblikovati uski obalni

pojas iskorištavajudi ga i prilagođavajudi svojim potrebama.

Poradi dostupnosti prvi kamenolomi bili su otvarani neposredno uz obalu da bi se smanjila

uljina transporta teškog građevinskog materijala.

Eksploatacija vapnenca i dolomita nastavljena je sve do sredine 20. st. i za potrebe

proizvodnje vapna u tzv. vapnenicama

Te su aktivnosti pridonijele retrogradnom pomicanju obalne crte jer su otkidani veliki kameni

blokovi čime je obala enivelirana i potapana.

Materijalni ostatci kamenoloma (kava) i vapnenica i danas su vidljivi na velikom dijelu

hrvatskoga obalnog prostora.

Devastiranje obale vađenjem školjkaša

Plitki dijelovi obale devastirani su višestoljetnim vađenjem pijeska i šljunka (žala) za

građevinske potrebe. Na taj način uništen je biotop različitih marinskih biocenoza.

Stjenovita obala oatno je evastirana vađenjem prstaca (atala), osobito posljenjih

esetljeda kaa ronilačka i ruga oprema omogudavaju uže zaržavanje i otkianje velikih

ulomaka stijena u plitkom podmorju.

Porai toga vađenje i konzumacija prstaca u Hrvatskoj je zabranjena. akako, po okriljem

nodi i u skrovitim uvalama i alje se nastavlja s tom nezakonitom rainošdu.

Međutim, uništavanju obale prionose i sami prstaci čije kolonije razaraju stijene, ali taj je

proces ugotrajan i, što je potrebno naglasiti, priroan. Otu i stari hrvatski nazivi za prstace

– kamotoč i kamotočac



www.sajt.com.hr

20

Graditeljski zahvati u obalnom poručju

a bi se uz (pre)plitke pješčane uvale te stjenovite obale oštrih izanaka stijena, prepune

škrapa, procjepa i sl., moglo što lakše i sigurnije pristajati broicama izgrađena su brojna

mala pristaništa – muli(di).

U gotovo svim vedim uvalama i zaklonjenim bokovima uvala izgrađeni su nešto vedivalobrani, čija je uloga zaštita broova o jelovanja valova.

U naseljima i vedim pristaništima velik io obale je uređen i betoniran. a bi uz obalu (rivu)

mogli pristati vedi broovi obala se proširuje nasipavanjem, a istim postupkom grae se i

ugi lukobrani koji štite vede luke.

Tijekom prošlosti zbog manjeg broja broova i opdenito male veličine različitih plovnih

jeinica, građevinske intervencije uz obalu bile su neznatne. Međutim, tijekom ruge

polovice 20. st., u sklau s intenzivnijim razvitkom nautičkog turizma, sportskog ribolova te,

posebno s izgranjom velikog broja objekata za omor i rekreaciju, pojačan je graiteljski

pritisak na obalni rub

Betonizacija obale

Oblici trajnog i često nezakonitog saturiranja obalne crte su različiti: izgranja valobrana,

betoniranje plaža, izgranja vikenica neposreno uz obalni rub, uzurpacija obalnog pojasa

ograđivanjem čime se nastoji postidi de facto privatizacija pomorskoga javnog dobra i sl.

Primjeri divlje betonizacije obale su brojni. Na tlu Sjeverne Dalmacije takvim oblicima

evastacije posebno su izloženi brojni ijelovi obale kopna, ali i ottoci, npr. Bošana i Povljana

na otoku Pagu, južni i istočni io otoka Vira, jugoistočni io Kukljice na otoku Ugljanu,

sjeverozapani io Žrelca na otoku Pašmanu, periferni ijelovi naselja Silba na istomenomotoku, više uvala na Kornatima te pojeini periferni ijelovi murterskih naselja.

Opdenito, tehnogeni pritisak je znatno vedi obali kopna i na otocima bližima obali koji su

ostupniji, osobito s aspekta transportnih troškova građevinskog materijala.

Turistička valorizacija obale

U vrijeme intenzivnog razvitka turizma u Hrvatskoj obala se koristi kao značajan razvojni

resurs

Prevlaavajudi 3S turizam (sea, sun, san) uglavnom se namede kao isključivi korisnik

najatraktivnijih ijelova obale (pješčane i šljunčane plaže, niski i pristupačni stjenoviti ijeloviobale i r.) s očevinim ali kratkoročnim financijskim efektima, te istodobno brojnim

negativnim posljedicama

Najčešdi negativne pojave su onečišdenje obale (mora, otoka i kopna), ometanje i

uništavanje živog svijeta, opteredenje infrastrukture i r.

Kupališnom turizmu u bezobzirnoj valorizaciji obale priužuje se i “elitni” nautički turizam

(problem crnog veza i dr.)



www.sajt.com.hr

21

Valja istaknuti a pri tome nisu jeini pa čak ni najvažniji krivci turisti, ved su to (i) oni koji

planiraju i upravljaju turističkim razvojem

DRUŠTVENO-GOSPODARSKI RAZVITAK

HRVATSKIH OBALNIH REGIJA

Uvod

Obalno poručje je iznimno važan razvojni resurs Hrvatske.

Obalni prostor Hrvatske kontaktni je prostor putem kojega se ostvaruju višestruki

(geografski, gospoarski, emografski, kulturni, jezični i r.) i višeslojni oiri naše omovine

sa Sredozemljem

S funkcionalnog aspekta, hrvatske su obalne regije tijekom prošlosti mijenjale svoj prostorni

obuhvat

Jadran kao geografska poveznica

Primorska Hrvatska jena je o najvažnijih geografskih sastavnica hrvatskoga ržavnog

teritorija.

U njezinom okrilju, na starijim prapovijesnim i starovjekovnim temeljima, razvila se prva

jezgra hrvatske ržave.

Također, preko hrvatske obale i otoka, putem Jadranskog mora, odvijala se komunikacija s

ostalim sreozemnim regijama, koja je omogudavala razmjenu ieja, roba i tehnologija.

More – ključ razvitka Hrvatske

Geograf I. Juras (1930.) je slikovito istakao: Hrvati bez mora ne bi bili ono, što su bili i što im

je Provinost namijenila, a buu u kolu prosvijedenih naroa. Bez mora bili bi oni kao biljka

iščupana iz zemlje, na kojoj je nikla i na kojoj se razvila. Kao što biljka iščupana iz zemlje vene

pa se osuši, tako bi i naš naro bez svog mora venuo i propao.

Nešto kasnije je, u istom uhu, L. Marčid (1936.), jean o prvih hrvatskih geografa koji se

iscrpnije bavio problematikom obale i otoka, napisao: Hrvati su se brzo (poslije doseljenja na

istočnojaransku obalu – op. JF) sprijateljili s morem.

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997.): Obalno poručje je nacionalno

bogatstvo...



www.sajt.com.hr

22

Početci vrjenovanja obalnog poručja

kompleksnom vrjenovanju hrvatskoga obalnog poručja jasno svjeoči bogata kulturna

baština kao reprezent milenijskoga povijesno-zemljopisnog razvitka unutar sredozemnoga

kršdanskog kulturnog areala.

Hrvatski vlaari obro su znali koje je značenje Jarana za ruštveni i gospoarski prosperitetržave, čuvajudi more i obalu, prema pisanju bizantskoga cara Konstantina Porfirogeneta,

snažnom flotom.

Vojna, politička i ekonomska prisutnost Hrvatske na Jaranu jasno se očituje u navou Petra

Krešimira IV. koji izrijekom ističe kako je to more zapravo mare nostrum

Demaritimizacija Hrvatske

Nakon vezivanja Hrvatske s Ugarskom početkom 12. st. političko težište ržave pomiče se

prema Pounavlju što prinosi višestoljetnom procesu demaritimizacije Hrvatske.

To akako ne znači a se prekinuo razvoj obalnog ijela Hrvatske, ved se on, sve oosamostaljenja neovisne Hrvatske 1991., ovijao u različitim političko-geografskim okvirima,

unutar kojih je, uz iznimku prostora ubrovačke Republike (i to samo o njezina ukianja

1808.), na različite načine bio sputavan i poređivan interesima jaranskih sila.

U takvim prilikama svu inicijativu preuzeli su primorski gradovi (Osor, Krk, Rab, Zadar,

Šibenik, Trogir, Split, Hvar, Korčula, ubrovnik, Kotor i r.) i lokalni inasti (kneževi Šubidi,

Krčki i r.) koji su se sami pokušavali izboriti za suioništvo u gospoarskom sustavu

Sredozemlja, ponajprije preko pomorske trgovine.

Pulsiranje gravitacijskog utjecaja obalnih regionalnih sreišta Živa komunikacija između Zara, Splita, ubrovnika, Kotora i ostalih istočnojaranskih

graova s brojnim pomorskim graovima širom Sreozemlja omogudila je ekonomsku

(ponajviše trgovinsku) ali i kulturnu razmjenu.

Razmjenu roba, ieja i tehnologija, o početka 15. o kraja 18. st. u velikom ijelu Istre,

Kvarnera i almacije ograničavala je ili kanalizirala za svoje potrebe Venecija.

Gravitaci jsko poručje pojeinih hrvatskih primorskih graova ovisilo je o prometnom

vrejnovanju komunikacija koje je sustavno ureilo još Rimsko Carstvo, ali i o vojno-

političkim zbivanjima.

Primjer pulsiranja granica obalnih regija - Zadar

Tijekom srednjeg i novog vijeka prostornog utjecaj litoralnih gradova izrazito je pulsirao.

Primjerice, Zaar je u vrijeme Anžuvinaca, u rugoj polovici 14. st. bio prava jaranska

metropola koja je imala čvrste veze s kontinetlanim ijelom Hrvatske.



www.sajt.com.hr

23

To se orazilo u gospoarskom i kulturnom prosperitetu Zara, ali i u činjenici a je upravo u

to vrijeme, 1396., u Zaru osnovano prvo sveučilište na hrvatskom tlu, koje je u kontinuitetu

djelovalo sve do 1806.

Međutim, u sklau s osvajanjima osmanlijskih Turaka, od prve polovice 16. do kraja 17. st.

gravitacijsko poručje Zara u zaobalju sveeno je gotovo na omet topova s graskihutvrda.

U vrijeme Austrije Zaar i njegovo obalno poručje znatno prosperiraju.

Novi prekid u kontinuiranom razvoju zadarske regije uslijeio je u razoblju između va

svjetska rata kada je Zadar pripojen Italiji

More i obala nisu samo geografska kulisa!

More i primorski prostor ne čine samo geografski scenarij povijesnim i suvremenim

ruštveno-gospoarskim mijenama nego i važan element kompleksne geografske

transformacije hrvatske obale i otoka. Mogudnosti vrjenovanja mora kao izvora prironih bogatstava te mora kao meija

komunikacije valja razmatrati u kontekstu globalnoga procesa litoralizacije, okupljanja

ruštvenih i gospodarskih aktivnosti uz obale.

Hrvatska kao primorska i pomorska zemlja

Unutar Primorske Hrvatske, unatoč spontanom i pretežito nekoorinarnom razvoju obale,

otoka i pripaajudeg akvatorija, što je posljeica višestoljetnoga procesa demaritimizacije od

strane sreišnjih ržavnih političkih vlasti, postignuti su značajni uspjesi u različitim

aspektima pomorstva (brodarstvo, brodogradnja, ribarstvo, marikultura, proizvodnja soli,nautički turizam i r.) i rugim sferama gospoarskih jelatnosti, tehnologije, znanosti i

kulture koji vrjednuju more kao izvor života, meij komunikacije, objekt istraživanja i motiv

vrhunskih naahnuda.

Porai toga Hrvatska i zaslužuje atribut pomorske, a ne samo primorske zemlje, i to na

svakom centrimetru njezine obale od Savudrijske vale do Boke kotorske.

Hrvatske obalne regije – efinicija poručja

Prema uobičajenoj pojeli Hrvatske na vede regionalne cjeline, io ržave koji se nalazi uz

Jadransko more, a od ostatka zemlje je reljefno odvojen dinaridskim planinskim sustavomnaziva se Primorska Hrvatska.

Postupnim razvojem na hrvatskom ijelu Jarana oblikovalo se šest obalnih regija,

okupljenih oko regionalnih sreišta Pule, Rijeke, Zara, Šibenika, Splita i ubrovnika.

Ti su graovi istaknute jaranske luke, žarišta tisudljetnog razvoja gospoarstva, kulture,

znanosti i vjere, te kontaktne točke preko kojih je Hrvatska čvrsto integrirana u tkivo Europe i

cijeloga Sredozemlja.



www.sajt.com.hr

24

Zakonodavni – arbitrarni okvir

Prema suvremenom upravno-teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske, definiranom 1992.

( Zakon o poručjima županija, graova i opdina u Republici Hrvatskoj , Narodne novine,

90/1992.), a dijelom promijenjenom 1997. ( Zakon o poručjima županija, graova i opdina u

Republici Hrvatskoj , Narodne novine, 10/1997.), primorski prostor Hrvatske podijeljen je naseam županija: Istarsku, Primorsko-goransku, Ličko-Senjsku, Zaarsku, Šibenko-kninsku,

Splitsko-almatinsku i ubrovačko-neretvansku.

Granice županija na obali i moru uglavnom pouaraju sa zonama gravitacijskog utjecaja

obalnih urbanih sreišta s iznimkom Ličko-senjske županije, koja, uz poručje Like, Gacke i

ijele Krbave, obuhvada obalni prostor pono Velebita te sjeverni io otoka Paga, što je

zapravo zona preklapanja gravitacijskih utjecaja Rijeke i Zadra.

Geografski profil obalnih regija

Bez obzira je li se u regionalizaciji hrvatskoga obalnog prostora uzima nodalno-funkcionalni iliupravno-teritorijalni kriterij, hrvatske obalne regije mogude je, prema geografskom položaju

te utjecaju i značenju mora, poijeliti na tri, pretežito uzužna, pojasa:

otočni,

obalni

zaobalni

Obalnim regijama, akako, pripaa i ogovorajaudi morski prostor, omeđen

aministrativnim granicama županija te granicom teritorijalnog mora koja je ualjena 12

nautičkih milja o najualjenijih otoka ili obale kopna ispre koje nema otoka.

U funkcionalnom smislu more je nedjeljiv dio hrvatskih obalnih regija jer se na njemu temeljebrojni oblici ruštvenoga i gospoarskog vrjenovanja.

Funkcionalna geografska raščlamba obalnog poručja

S geografskog aspekta najlakše je izvojiti otočni pojas, ali postoje problemi s raščlanjenjem

obalnog i zaobalnog pojasa.

Ukoliko bi se kao kriterij uzeo smještaj naselja, ona se obalni pojas najjenostavnije (što ne

znači i najbolje) može efinirati granicama svih naselja na kopnu koja imaju izlaz na more.

Prema istom kriteriju, sva ona naselja na kopnu koja nemaju izlaz na more smatraju se

zaobalnim prostorom, tj. zaleđem. Međutim, funkcionalnu geografsku raščlambu prema tom kriteriju nije mogude osljeno

provesti jer se granice nekih naselja smještenih i stješnjenih uz obalu pono Velebita i

Biokova protežu o grebena tih primorskih planina, akle o vrhova koji prelaze 1500 m

visine (npr. naselja Stinica, Jablanac i Prizna u senjskom kraju, Cesarica i Barid raga u blizini

Karlobaga, Baška Voa, Tučepi, Živogošde, rvenik, Zaostrog i r. u blizini Makarske i sl.).



www.sajt.com.hr

25

Kriteriji za definiranje obalnog pojasa – utjecaj mora na klimu, biljni pokrov i gospodarstvo

Visokoplaninski ijelovi nemaju baš izrazitijih veza s morem, niti prirono-geografskih niti

funkcionalnih.

S druge strane, pojedina naselja koja nemaju izravnu administrativnu vezu s morem

istoobno imaju prometne i različite ruge ruštvene i gospoarske veze s obalnim i otočnimprostorom, a s time i s morem, pa značajno participiraju u aktivnostima vezanim uz

vrjenovanje morskoga i obalnog prostora (npr. Opuzen, Metkovid, Poličnik, Zemunik i r.).

Utjecaj mora na pojeine ijelove Istre i Ravnih kotara, a u oređenoj mjeri i už olina

rijeka jaranskog sliva jasno se očituje u sreozemnoj klimi sa suhim i vrudim ljetom (Csa) i

umjereno toploj vlažnoj klimi s vrudim ljetom (Cfa) po Köppenovoj kasifikaciji klima te

biljnom pokrovu, što je pak povezano s kompleksnom organizacijom tih prostora

Usporedba sa svijetom

Prema o saa naveenom, širina uskog obalnog i zaobalnog pojasa unutar pojeine

hrvatske obalne regije ovisi i o prirodno-geografskim i o ruštveno-gospoarskim obilježjima.

Primjerice, obalni pojas stješnjen je pono Učke, Velebita, Biokova i Rilida, a proširen je u

zapanoj i južnoj Istri te u prostoru Ravnih kotara.

Sl. 3. Hrvatske obalne regije Sl. 2. Poručje sreozemne klime sa suhim i vrudim ljetom

(Csa) i umjereno tople vlažne klime s vrudim ljetom (Cfa

tip) po Köppenu



www.sajt.com.hr

26

Međutim, u globalnim ili kontinentalnim razmjerima, posebno u usporebi s ržavama

istaknute pomorske orijentacije, takve razlike nisu presune, buudi a moru i obalnim

prostorima razvijenih zemalja intenzivne litoralizacije (Japan, Sjeinjene Američke ržave,

Ujeinjeno Kraljevstvo, Nizozemska, Italija i r.) gravitira prostrano zaleđe.

Ono je s obalom i morem povezano višestrukim i višeslojnim komunikacijama te socio-ekonomskim odnosima.

Prevlaavajudi socio-ekonomski procesi u hrvatskim obalnim regijama

Prevlaavajude socio-ekonomske procese u hrvatskim obalnim regijama mogude je

razmatrati kroz prizmu tri razvojna modela

model konvergencije

model jezgra – periferija

model urbanizacije

Model konvergencije

Stihijska litoralizacija potakla je

neuravnoteženi razvitak hrvatskih obalnih

regija.

Prevlaavajudi socio-ekonomski procesi

nalik su modelu konvergencijskih gibanja

zračnih masa prema fronti pri čemu obala

kopna ima ulogu fronte ok otočni i

zaobalni prostor (sreišnja Istra, Ravnikotari, Bukovica, Zagora i dr.) imaju ulogu

zračnih masa koje se primiču fronti, a a pri

tom nema kompenzacije novoga zraka s

visine ili sa strane.Sl. 4. Model konvergencije na primjeru Sjeverne

Dalmacije

Hrvatska Primorska Hrvatska*Popis

BrojIndeks promjene

1857.=100,0Broj

Udio u stan.

Hrvatske (%)

Indeks promjene

1857.=100,0

Lančaniindeks

1857. 2 181 499 100,0 636 047 29,1 100,0 -

1869. 2 398 292 109,9 690 659 29,8 108,6 108,61880. 2 506 228 114,8 753 589 30,1 118,5 109,2

1890. 2 854 558 130,8 837 450 29,3 131,7 111,1

1900. 3 161 456 144,9 940 629 29,7 147,9 112,3

1910. 3 460 584 158,6 1 054 319 30,5 165,8 112,1

1921. 3 443 375 157,8 1 036 154 30,1 162,9 98,3

1931. 3 758 455 172,2 1 095 086 29,1 172,2 105,7

1948. 3 779 858 173,2 1 043 819 27,6 164,1 95,3

Tab. 1. Kretanje broja stanovnika Primorske Hrvatske od 1857. do 1948.



www.sajt.com.hr

27

REGIONALNA SREDIŠTA

UkupnoPopisPula Rijeka Zadar Šibenik Split Dubrovnik

BrojUdio u stan.

Prim. Hrv. (%)

1857. 3 628 20 927 8 331 6 611 10 358 7 738 57 593 9,1

1869. 10 601 25 837 9 898 6 821 12 196 7 148 72 501 10,5

1880. 25 562 29 536 11 992 7 716 14 513 9 418 98 737 13,11890. 31 739 40 617 13 726 8 488 15 697 9 376 119 643 14,3

1900. 36 417 53 230 15 847 10 974 18 547 11 584 146 599 15,6

1910. 59 610 67 875 18 077 13 659 21 407 12 683 193 311 18,3

1921. 38 591 61 157 15 804 15 708 25 052 11 539 167 851 16,2

1931. 44 568 73 726 17 358 16 996 35 332 15 320 203 300 18,6

1948. 21 065 68 780 13 954 15 353 48 248 16 735 184 135 17,6

Tab. 2. Kretanje broja stanovnika regionalnih sreišta Primorske Hrvatske od 1857. do 1948.

Hrvatska Primorska Hrvatskac

PopisBroj

Indeks promjene

1948.=100,0Broj

Udio u stan.

Hrvatske (%)

Indeks promjene

1948.=100,0

1948. 3 779 858 100,0 1 043 819 27,6 100,0

1953. 3 936 022 104,1 1 083 393 27,5 103,8

1961. 4 159 696 110,0 1 159 173 27,9 111,1

1971. 4 426 221 117,1 1 260 162 28,5 120,7

1981. 4 601 469 121,7 1 360 857 29,6 130,4

1991.a 4 784 265 126,6 1 466 740 30,7 140,5

1991. b 4 499 049 119,0 1 373 558 30,5 131,6

2001. 4 437 624 117,4 1 352 659 30,5 129,6

Tab. 3. Kretanje broja stanovnika u Primorskoj Hrvatskoj od 1948. do 2001.

REGIONALNA SREDIŠTA Ukupno

PopisPula Rijeka Zadar Šibenik Split* Dubrovnik

BrojUdio u stan.

Prim. Hrv. (%)

1948. 21 065 68 780 13 954 15 353 48 248 16 735 184 135 17,6

1953. 28 512 75 328 16 146 17 933 58 443 19 172 215 534 19,9

1961. 37 403 100 989 25 243 24 800 99 614 23 059 311 108 26,8

1971. 47 498 132 222 43 087 30 066 152 905 31 182 436 960 34,7

1981. 56 153 158 030 63 364 36 952 169 322 43 759 579 949 42,6

1991.a 63 378 167 964 76 343 41 012 189 388 41 864 587 813 40,1

1991. b 61 052 162 705 71 669 39 547 182 279 48 150 565 402 41,2

2001. 58 694 143 800 69 556 37 060 175 140 30 436 514 586 38,0

Tab. 4. Kretanje broja stanovnika regionalnih sreišta Primorske Hrvatske o 1948. o 2001.



www.sajt.com.hr

28

Mogude rješenje problema konvergencije

S "klimatološkog" aspekta mogude je

preložiti okvire možebitnih rješenja za

stabilizaciju aktualne socio-geografske

problemske situacije:

a) preokret smjera socio-ekonomskih

gibanja nalik klimatološkom

moelu ivergencije zračnih masa,odnosno redistribucija

gospodarskih aktivnosti i

stanovništva o "viška" už

obalnog pojasa prema otocima i

zaobalju

b) kompenzacija postojedeg "manjka" (stanovništva, gospoarskih aktivnosti) iz nekog

rugog prostora ("sa strane"), onosno intervencije lokalnih i ržavnih vlasti ("s visine",

oozgo) s ciljem bitnog poboljšanja ruštveno-gospodarskih prilika te stvaranja

pozitivnog ozračja za o(p)stanak postojedeg i jelomični priliv novog stanovništva. emografsko je pitanje ključno jer su ljui temeljni gospoarski resurs bez kojega teoretski

modeli i zakonski akti jednostavno ne mogu funkcionirati.

Model urbanizacije i model jezgra - periferija

Moel konvergencije najvedim se ijelom pouara s moelom urbanizacije te moelom

jezgre i perfierije.

0

200000

400000

600000

800000

1000000

1200000

1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.godine

b r o j s t a n o v n

i k otoci

prioablje

zaobalje

Sl. 5. Kretanje broja stanovnika na otocima, u priobalju i u zaobalju Primorske Hrvatske

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

1857. 1900. 1953. 2001. godine

udio u %

otoci

zaobalje

prioablje

Sl. 6. Ujeli otočnoga, obalnoga i zaobalnog stanovništva u

Primorskoj Hrvatskoj 1857., 1900., 1953. i 2001.



www.sajt.com.hr

29

Naime, rijetka su gradska naselja na otocima te u zaobalju unutrašnje Isre, Ravnih kotara i

almatinske Zagore koja svojim funkcijama mogu okupiti vedi otočni ili zaobalni prostor te

generirati uravnoteženi razvitak svojih okolica.

Porai toga, najvedi io hrvatskih otoka i zaleđa primorskih graova zapravo ima obilježja

ruralnog prostora u kojemu se iscrpljuju osovni prostorni resursi za potrebe rasta i razvitkaregionalnih sreišta.

Taj prostor je periferija u odnosu na aktualne litiralizacijske trendove, a sve do nedavno i u

onosu na stvarna nastojanja političkih elita za poboljšanjem ili bar ublažavanjem

demografskog i gospodarskog stanja.

Polarizacija na regionalnoj razini

Učinci polarizacije na regionalnoj razini još su očitiji o onih na nacionalnoj razini.

Regionalna sreišta funkcioniraju kao polovi rasta i razvoja, ok se u preostalom prostor ne

uočavaju značajnije razvojne tenencije ili razvoja pozitivnog preznaka uopde nema. Dakako, spomenuti modeli ne mogu objasniti pojedine regionalne i lokalne razlike u

ruštveno-gospoarskom razvitku, koji se, uz ostalo, velikim ijelom temelji na različitim

oblicima vrednovanja mora.

Suvremeni procesi koncentracije gospodarskih aktivnosti (posebno industrije i turizma) i

naseljenosti uz hrvatske obale različito su se orazili na pojeinim hrvatskim otocima i u

zaobalju.

Iscrpljivanje emografske baze u otočnoj i zaobalnoj periferiji

Opdenito, hrvatski otoci i ruralno zaobalje ugo su imali funkciju emografske baze i

prostora iskorištavanja koje se mjestimično pretvaralo u bezobzirnu degradaciju i trajno

evastiranje (npr. Vir, pojeini ijelovi Čiova, Pašmana, Paga, Krka i r.) o strane različitih

ruštveno-gospoarskih čimbenika, posebno iz vedih graskih sreišta.

UKUPNO AKTIVNO OBAVLJA ZANIMANJEŢupanija Središte

Ţup. Sred. % Ţup. Sred. % Ţup. Sred. %

Istarska Pula* 206 344 58 594 28,4 95 694 27 098 28,3 79 876 22 233 27,8

Primorsko-goranska Rijeka 305 505 143 800 47,1 141 139 66 988 47,5 113 424 52 793 46,5

Zadarska Zadar 162 045 69 556 42,9 65 154 30 641 47,0 47 132 23 053 48,9

Šibensko-

kninskaŠibenik 112 891 37 060 32,8 44 892 16 597 37,0 30 990 12 583 40,6

Splitsko-

dalmatinskaSplit 463 676 175 140 37,8 194 082 76 074 39,2 143 526 57 294 39,9

Dubrovačko-neretvanska

Dubrovnik 122 870 30 436 24,8 52 242 13 223 25,3 39 848 10 296 25,8

Tab. 5. Uio ukupnog i aktivnog stanovništva te stanovništva koje obavlja zanimanje u primorksim regionalnim

sreištima u onosu na županije 2001.



www.sajt.com.hr

30

Situacija je najnepovoljnija u zadarskoj i šibenskoj regiji. Primjerice, prema popisu

stanovništva iz 2001. u Zaarskoj županiji osim Zara i Biograa nema niti jeno naselje vede

od 5 000 stanovnika.

Buudi a je stanovništvo temeljni razvojni potencijal, mogude je pretpostaviti i

ogovarajude gospoarske implikacije neuravnoteženosti geografskog razmještajastanovnika.

Remaritimizacija

Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske otvorene su nove mogudnosti svojevrstne

remaritimizacije koju bi trebao pratiti uravnoteženi ruštveno-gospodarski razvoj cijele

ržave, oslonjen, uz ostalo, na različite oblike orživoga razvoja obalnoga i morskog prostora.

Pored pozitivne zakonske regulative te dobre i uglavnom deklarativne strategije prostornog

razvitka ržave, potrebna je jasna volja a se rastereti saašnja jezgra nacionalnog prostora,

Zagreb i njegova urbana regija, i a se provoi jasni razvojni prostorni koncept u kojem deznačajno mjesto imati život

s morem

uz more

od mora, ali i

za more, jedno od temeljnih nacionalnih blaga.

Zaključna misao

Hrvatski strateški cilj trebao bi biti komplementarni razvitak svih geografskih cjelina i

gospodarskih djelatnosti da bi svaki dio domovine imao izravne koristi od izvrsnogageografskoga i geoprometnoga položaja uz Jaransko more, poručje mnogih prironih

blagoati i bogatoga kulturnog nasljeđa koji zajeno čine kompleksnu i neponovljivu

geografsku "simfoniju" Mediterana.



www.sajt.com.hr

31

ZAKONODAVNI PROSTORNI OKVIRI

DRUŠTVENOGA I EKONOMSKOGA VRJEDNOVANJA MORA

Uvod

More čini jedan od glavnih geografskih elemenata obalnoga prostora

More je istoobno izvor života i meij komunikacije. Iz toga proizlaze različiti aspekti

vrjednovanja mora kao temeljnoga razvojnog resursa obalnih regija

S obzirom na brojne blagoati koje pruža more, na njemu i u njemu valja planirati razvoj

komplementarnih gospoarskih aktivnosti, i to o međunaronoga preko nacionalnoga o

regionalnoga i lokalnoga sustava

More je sučelje oira pri čemu treba, koliko go je mogude, izbjegavati situacije a zbog

različitih razloga postane prostor latentnog, a posebno otvorenog konflikta (ekonomskoga,

ekološkog, vojno-političkog i r.)

Međunaroni zakonoavni geografski okviri vrjenovanja mora

Na međunaronoj razini svjetska zajenica naroa nastoji regulirati prava i obveze

ruštvenoga i ekonomskog vrjenovanja pojeinih ijelova svjetskog mora

Prirodno-geografski okvir jesu oceani i njihovi ijelovi (prema sistematizaciji Međunarone

hidrografske organizacije iz 2004.):

o

Tihi ocean

o Atlantski ocean

o Indijski ocean

o Arktički ocean

o

Južni ocean

Razgraničenje na moru i međunarono pravo mora regulirani su Konvencijom Ujeinjenih

naroda o pravu mora iz 1982. Konvencija je stupila na snagu 1994.

Pravne kategorije morskog prostora

Prema međunaronom pravu, brojne su pravne kategorije po kojima se dijeli morski prostor.

Među najvažnijim kategorijama su:

o

Unutrašnje morske voe

o Teritorijalno more

o

Vanjski pojas

o Epikontinentski pojas

o

Isključivi gospoarski pojas

o Otvoreno more

o Zatvoreno i poluzatvoreno more

o

Zajenička baština cijelog čovječanstva



www.sajt.com.hr

32

Unatoč orebama međunaronih konvencija, pojeine ržave ne poštuju opde kriterije te

nastoje posizati za morskim prostorima koji im ne bi trebali pripadati. To pridonosi

nerazumijevanju i potencijalnim sukobima.

Unutrašnje morske voe

Unutrašnje morske voe (eng. internal waters) – ijelovi mora koji su s kopnenim poručjem

neke ržave u toliko uskoj vezi a ta ržava ima najvedi interes na njima i zbog toga potpuno

vlada tim prostorom

Po međunaronom pravu, unutrašnje morske voe nalaze se pod jednakim suverenitetom

neke zemlje kao i njezino kopneno poručje.

UMV oređuju se kao io mora između obale kopna i polazne crte koja spaja najistaknutije

ijelove obale i otoka (uz iznimke ako su otoci na velikoj ualjenosti o kopna, npr. viški

akvatorij). U unutrašnje morske voe uključuju se luke, zaljevi, more unutar otočja ili otočnih

nizova i ušda rijeka. Nizozemski pravni stručnjak Hugo Grotius (17. st.), pobornik sloboe mora (mare liberum),

tvrdio je da manje prostorne jedinice mora u neposrednoj blizini kopna (diverticula maris)

potpaaju po neograničenu vlast obalne ržave.

Teritorijalno more

Teritorijalno more (eng. territorial sea) – pojas mora oređene širine koji se nastavlja na

obale ili na unutrašnje morske voe. Prema Konvenciji UN-a o pravu mora to je pojas širine

12 NM.

Teritorijalno more je io ržavnog poručja. Obalna ržava u njemu ima punu suverenostkoja je ograničena pravom slobonog (neškoljivog) prolaska stranih broova

Širina pojasa teritorijalnog mora je različita. Osnovna načela među prvima je razraio Hugo

Grotius u 17. st. (pragmatički povezujudi jelomični suvrenitit na morem izvan unutrašnjih

morskih voa efektivnom snagom ržave a nametne svoje pravne norme (ograničeno

dometom topova, a kasnije i mnogo šire)

o 20. st. ržave su oređivale različitu širinu pojasa teritorijalnog mora, o 3 NM o 200

NM. Prema Konvenciji UN-a o pravu mora širina tog pojasa veda o 12 NM (nmi) u

suprotnosti je s opdim međunaronim pravom. Unatoč tome, neke su obalne i otočne ržave

s izlaskom na otvoreni ocean proglasile pojas teritorijalnog mora širine 200 NM.

Opseg suvereniteta

Suvrenitet u pojasu teritorijalnog mora ržava ima u moru, u zraku na njim te na njegovim

podmorjem.



www.sajt.com.hr

33

Teritorijalno more proteže se o

polazne crte – crte niske vode uz

obalu. U slučaju iznimno razveene

obale te obale ispred koje se nalaze

otoci, polazna crta oređuje se u

odnosu na najistaknutije rtove tevanjsku obalnu crtu otoka, uključujudi

i hridi stalno iznad razine mora.

Teritorijalno more i unutrašnje

morske voe zajeno čine obalno

more.

Dio svjetskog mora u okvirima

obalnog mora pravno se tretira kao

zatvoreno i poluzatvoreno more (u

posebnim slučajevima kaa jedna iliviše ržava ima izlaz na prironi ili

umjetni prolaz i dr.)

Posebna je pravna kategorija

korištenje morskog na i prostora u

podzemlju.

Sl. 7. Vanjska granica teritorijalnog mora

Sl. 8 . Granice teritorijalnog mora između Grčke i Turske



www.sajt.com.hr

34

Pravo korištenja tog ijela

morskog prostora regulira se

međunaronim konvencijama te

aktivnostima međunarone

organizacije Međunarona vlastza morsko dno.

Primjeri širine pojasa teritorijalnog

mora

3 NM – Danska, Jordan, Singapur

4 NM – Norveška

6 NM – Grčka i Turska (samo na

Egejskom moru)

12 NM – vedina zemalja svijeta(među njima i Hrvatska te ostale

jadranske zemlje)

30 NM – Togo

200 NM – Benin, Kongo, Liberija, Ekvador, Salvador, Peru, Somalija

Postoje i brojne iznimke, osobito ko zemalja kojima pripaaju otočne skupine ualjene o

kopna te ko pojeinih europskih ržava koje posjeuju prekomorske teritorije (nekaašnje

kolonije)

Sl. 9. Razgraničenje između Hrvatske i Slovenije crtom sreine u

Savudrijskoj vali

Sl. 10 . Razgraničenje na moru između Hrvatske i Slovenije prema sporazumu Drnovšek -Račan , Politički ogovor

koji nije utemeljen na odredbama Konvencije UN-a o pravu mora. Nije ratificiran u Saboru RH



www.sajt.com.hr

35

Otvoreno more

Otvoreno more (eng. high seas) je naziv za cijelo more izvan obalnog mora neke ržave. Nije

položno suverenitetu niti jene ržave. Otvoreno more je zajenička baština cijeloga

čovječanstva.

Tijekom prošlosti brojne su zemlje nastojale stedi gospostvo na pojeinim ijelovimaotvorenog mora, primjerice Engleska, Portugal i Španjolska na ijelovima Atlantika,

Venecija nad Jadranom, Genova nad Ligurskim zaljevom

Prvi veliki pobornik sloboe korištenja otvorenog mora bio je Hugo Grotius.

Suvremeno poimanje slobode otvorenog mora podrazumijeva pravo na slobodnu plovidbu,

ribolov, polaganje kabela i naftovoda te let zrakoplovima iznad mora.

Ekonomsko korištenje i ekološka zaštita moguda je u prostoru isključivoga gospoarskog

pojasa (ili njegovoga ijela ekološko-ribolovne zone). To je dio morskog prostora, izdvojen iz

poručja otvorenog mora, na kojim ržava nema pravni, politički i vojni suverenitet.

Isključivi gospoarski pojas (IGP)

Isključivi gospoarski pojas (eng. exclusive economic zone) je poručje izvan teritorijalnog

mora i uz njega, povrgnuto posebnom pravnom režimu ustanovljenom u V. ijelu

Konvencije UN-a o pravu mora

IGP se ne smije protezati izvan 200 NM o polaznih crta o kojih se mjeri širina pojasa

teritorijalnog mora.

IGP nije io ržavnog poručja, a obalna ržava u njemu može ostvarivati samo oređena

suverena prava.

Uz ekonomsko korištenje (npr. ribolov), ržava koja proglašava IGP ima obvezu i pravoočuvanja živih bogatstava, ali i opdenitoga očuvanja morskog okoliša te pravo na znanstvena

istraživanja

IGP ržava proglašava jenostrano, u okvirima previđenim Konvencijom UN-a o pravu

mora.

Zaštideni ekološko-ribolovni pojas RH

Hrvatska nije u potpunosti konzumirala pravo proglašenja isključivoga gospoarskog pojasa

kako je previđeno u Glavi IV. (čl. 32-41) Pomorskog zakonika (8. 12. 2004.).

Čl. 32: Gospoarski pojas Republike Hrvatske obuhvada morske prostore o vanjske graniceteritorijalnoga mora u smjeru pučine o njegove vanjske granice opuštene opdim

međunar odnim pravom.

Hrvatska je proglasila zaštideni ekološko-ribolovni pojas (ZERP) Olukom o proširenju

jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru 3. 10. 2003.

ZERP je stupio na snagu 1. 1. 2008., ali se orebe oluke o proglašenju ZERP-a ne provode

za pravne i fizičke subjekte ržava članica EU.



www.sajt.com.hr

36

Istodobno, Slovenija i Italija jednostrano su proglasile svoje gospodarske pojaseve. Pri tome

ostaje nejasno gdje bi to bio gospodarski pojas Slovenije.

Epikontinentski pojas

Epikontinentski pojas (eng. continentalshelf ) je pojas obalne ržave koji

obuhvada morsko no i pozemlje mora

uz obalu, od vanjske granice

teritorijalnog mora do dubine od 200 m

ili preko te granice o točke gje ubina

mora opušta iskorištavanje prironih

bogatstava tog dijela podmorja.

Vanjska granica epikontinentskog pojasa

može se pouarati s crtom sreine(linea media), npr. u Jadranskom moru

Epikontinentski pojas se ne proglašava

ved ga neka obalna ržava posjeuje ipso

facto (samom činjenicom a je ržava

zapravo obalna ržava)

U poručju unutrašnjih mora ili mora

koja u prironom smislu čine velike

zaljeve (Jadransko more, Crno more,

Baltičko more i sl.) gje su pojeine obalne ržave međusobno položene sučelice, vanjskegranice se utvrđuju međunaronim ugovorima.

Izvadci iz Pomorskog zakonika: IGP

Čl. 6, st. 2: U svome gospodarskom pojasu i u epikontinentalnom pojasu Republika Hrvatska

ostvaruje suverena prava i jurisikciju rai istraživanja, iskorištavanja, zaštite, očuvanja i

unaprjeđivanja prironih morskih bogatstava, uključujudi bogatstva na morskome nu i u

morskom podzemlju te radi obavljanja drugih gospodarskih djelatnosti.

Čl. 33, st 1: U svojemu gospodarskom pojasu Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava

radi:a) istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i gospoarenja živim i neživim prironim

bogatstvima,

b) proizvonje energije korištenjem mora, morskih struja i vjetrova.

Čl. 41, st. 1: Prilikom plovidbe gospodarskim pojasom Republike Hrvatske plovni objekti su

užni poštivati opdeprihvadene međunarone propise i stanare i hrvatske propise o zaštiti

Sl. 11. Poručje šelfa (epikontinentskog pojasa) u Europi



www.sajt.com.hr

37

o onečišdenja mora i zraka s broova i onečišdenja prouzročenog potapanjem ili

djelatnostima u podmorju.

Sl. 13. Vertikalni presjek obalnoga i otvorenog mora

Sl. 12. Razgraničenje epikontinetskog pojasa u Sjevernom moru



www.sajt.com.hr

38

Izvadci iz Pomorskog zakonika: EKP

Čl. 42: Epikontinentalni pojas Republike Hrvatske obuhvada morsko no i morsko pozemlje

izvan vanjske granice teritorijalnoga mora Republike Hrvatske u smjeru pučine o granica

epikontinentalnog pojasa sa susjenim ržavama.

Čl. 43, st. 1: U epikontinentalnom pojasu Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava radinjegova istraživanja i rai iskorištavanja prironih bogatstava toga pojasa.

Čl. 43, st. 2: Pod »prirodnim bogatstvima« iz stavka 1. ovoga članka razumijevaju se runo i

rugo neživo bogatstvo morskog na i njegova pozemlja te morska bida koja su u staiju u

kojemu se love, nepokretna na morskome dnu ili ispod njega, ili se mogu kretati samo u

stalnome fizičkom dodiru s morskim dnom ili samo u morskome podzemlju.

Vanjski pojas

Vanjski pojas (eng. contiguous zone) je

pojas otvorenog mora uz vanjsku granicuteritorijalnog mora u kojem obalna ržava

obavlja nadzor radi:

o

sprječavanja povrea carinskih,

useljeničkih ili zdravstvenih

propisa na svom poručju

o kažnjavanja povrea istih propisa

Maksimalna širina vanjskog pojasa nije

strogo oređena.

Vedina zemalja svijeta proglasila je taj pojasu širini o 24 NM o polazne crte za

oređivanje teritorijalnog mora. Npr. ako

neka zemlja ima teritorijalno more širine 6

NM, širina vanjskog pojasa može biti

maksimalno 18 NM. Ako neka ržava ima

teritorijalno more širine 12 NM, ta ržava

može imati vanjski pojas maksimalne širine

12 NM.

Sl. 14. Pravne kategorije suvereniteta nad morem



www.sajt.com.hr

39

Sl. 16. Neostvarene političke fantazije na karti – "teritorijalno more" Bosne i Hercegovine

Sl. 15. Crte razgraničenja na Jaranu



www.sajt.com.hr

40

Sl. 18 . Razgraničenje u prostoru Kleka i Neuma na austro-ugarskoj topografskoj karti, 19. st.

Sl. 17. Suvremena morska

granica Hrvatske i BiH –

ropust hrvatske

diplomacije



www.sajt.com.hr

41

“Slučaj” Rockall

Kada je Ujedinjeno Kraljevstvo nastojalo proširiti isključivi gospoarski pojas u Atlantiku,

obro im je poslužio greben Rockall površine svega 74 m2, koji je o obale Škotske ualjen

461 km prema zapadu.

Posebnim zakonom britanskog parlamenta (skradeno Rockall Act of 1972) taj je grebenpripojen Škotskoj (i Ujeinjenom Kraljevstvu).

a bi se ispoštovala ureba iz 1861. kaa je prilikom popisa u Škotskoj otok bio funkcionalno

efiniran kao io kopna okružen morem koji je naseljen i ima ovoljno pašnjaka za ispašu

najmanje jedne ovce, na Rockall je 1985. poslan umirovljeni profesionalni vojnik Tom

McLean. On je na otoku boravio o 26. 5. 1985. o 4. 7. 1985. i tako ga učinio naseljenim

otokom.

UK je zahvaljujudi toj pravnoj osjetki 1997. proglasila pripaajudi akvatorij širine 12 NM oko

Rockalla svojim teritorijalnim morem, a na temelju toga donijela oluku o isključivom

gospoarskom pojasu širine 200 NM na morskoj površini o 134 680 km2.

Sl. 19. Geografski položaj (a) Rockalla, jene o najmanjih hridi na Atlantiku (b), zauzete od vojnih postrojbiUK (c) i privremeno naseljene 1985.



www.sajt.com.hr

42

SADRŽAJ

UVOD ................................................................................ 2

OBALNO PORUČJE ........................................................... 2

LITORALIZACIJA .................................................................. 2

INTEGRALNO UPRAVLJANJE OBALNIM PORUČJEM ........... 3

DEFINICIJE IUOP-A ........................................................... 3

ORŽIVI RAZVOJ ................................................................ 4

PRINCIPI ORŽIVOG RAZVOJA ............................................ 4

CILJEVI IUOP-A ................................................................ 4

PLANOVI I PROGRAMI PUTEM KOJIH SE OSTVARUJE

IUOP: UNEP ................................................................... 4


IUOP: MAP ..................................................................... 5


IUOP: PAP ...................................................................... 5

LITERATURA ....................................................................... 5

WEB PREPORUKA .............................................................. 6

TEMELJI INTEGRALNOG UPRAVLJANJA

OBALNIM PODRUČJIMA ........................................ 7

ZAŠTO “INTEGRALNO” UPRAVLJANJE OBALNIM

PORUČJIMA? ................................................................... 7

INTEGRACIJE... .................................................................. 7

ANALIZA OBALNOG SUSTAVA ............................................. 8

PODUSTAVI OBALNOG SUSTAVA: PRIRODNI SUSTAV .......... 8

PODSUSTAVI OBALNOG SUSTAVA: FUNKCIJE KORISNIKA

I INFRASTRUKTURA ............................................................ 9

PODSUSTAVI OBALNOG SUSTAVA: INFRASTRUKTURA ........ 9

PROTOKOL IUOP-A................................................ 11

FAZE PROVEDBE IUOP-A ................................................ 11

ITERATIVNI KRUŽNI PRISTUP IUOP-A .............................. 11

1. FAZA: POČETAK (PREPOZNAVANJE POTREBE IUOP-

A) .................................................................................... 11

1. FAZA: POČETAK (PRIJEDLOG DOKUMENTA) ................. 12

2. FAZA: PLANIRANJE (PRIKUPLJANJE PODATAKA) ........... 12

2. FAZA: PLANIRANJE (RAZVOJNA POLITIKA) .................... 12

2. FAZA: PLANIRANJE (ONOŠENJE OLUKA) .................. 13

3. FAZA: PROVEDBA ........................................................ 13

4. FAZA: PRADENJE .......................................................... 13

4. FAZA: VRJEDNOVANJE ................................................. 14

HRVATSKA OBALA, PROSTOR SUČELJAČOVJEKA I PRIRODE ..............................................15

DEFINICIJA OBALE ............................................................ 15

UTJECAJ ČOVJEKA NA DEFINIRANJE OBALNOG

PROSTORA ....................................................................... 15

PUČKI NAZIVI ZA OBALNI PROSTOR .................................. 15

POMORSKO JAVNO DOBRO ............................................. 16

PUČKA PERCEPECIJA POMORSKOGA JAVNOG DOBRA ....... 16

ZAKONODOVANI OKVIR (NE)KORIŠTENJA POMORSKOGA

JAVNOG DOBRA ............................................................... 16

NAJNOVIJA ZAKONSKA REGULATIVA ................................ 17

ZONA STAMBENE IZGRADNJE U OBALNOM PROSTORU .... 17

OBLICI VRJEDNOVANJA HRVATSKOGA

OBALNOG PROSTORA ...........................................19

UVOD .............................................................................. 19

KORIŠTENJE USKOGA OBALNOG POJASA .......................... 19

DEVASTIRANJE OBALE VAĐENJEM ŠKOLJKAŠA .................. 19

GRADITELJSKI ZAHVATI U OBALNOM PORUČJU .............. 20

BETONIZACIJA OBALE....................................................... 20

TURISTIČKA VALORIZACIJA OBALE .................................... 20

DRUŠTVENO-GOSPODARSKI RAZVITAKHRVATSKIH OBALNIH REGIJA .............................21

UVOD .............................................................................. 21

JADRAN KAO GEOGRAFSKA POVEZNICA ........................... 21

MORE – KLJUČ RAZVITKA HRVATSKE ............................... 21

POČETCI VRJENOVANJA OBALNOG PORUČJA ............... 22

DEMARITIMIZACIJA HRVATSKE ........................................ 22



www.sajt.com.hr

PULSIRANJE GRAVITACIJSKOG UTJECAJA OBALNIH

REGIONALNIH SREIŠTA ................................................... 22

PRIMJER PULSIRANJA GRANICA OBALNIH REGIJA -

ZADAR ............................................................................. 22

MORE I OBALA NISU SAMO GEOGRAFSKA KULISA

! .......... 23

HRVATSKA KAO PRIMORSKA I POMORSKA ZEMLJA ........... 23

HRVATSKE OBALNE REGIJE – EFINICIJA PORUČJA ......... 23

ZAKONODAVNI – ARBITRARNI OKVIR ............................... 24

GEOGRAFSKI PROFIL OBALNIH REGIJA .............................. 24

FUNKCIONALNA GEOGRAFSKA RAŠČLAMBA OBALNOG

PORUČJA ....................................................................... 24

KRITERIJI ZA DEFINIRANJE OBALNOG POJASA – UTJECAJ

MORA NA KLIMU, BILJNI POKROV I GOSPODARSTVO ........ 25

USPOREDBA SA SVIJETOM ............................................... 25

PREVLAAVAJUDI SOCIO-EKONOMSKI PROCESI U

HRVATSKIM OBALNIM REGIJAMA ..................................... 26

MODEL KONVERGENCIJE ................................................. 26

MODEL URBANIZACIJE I MODEL JEZGRA - PERIFERIJA ...... 28

POLARIZACIJA NA REGIONALNOJ RAZINI .......................... 29

ISCRPLJIVANJE DEMOGRAFSKE BAZE U OTOČNOJ I

ZAOBALNOJ PERIFERIJI ..................................................... 29

REMARITIMIZACIJA .......................................................... 30

ZAKLJUČNA MISAO .......................................................... 30

ZAKONODAVNI PROSTORNI OKVIRI

DRUŠTVENOGA I EKONOMSKOGA

VRJEDNOVANJA MORA ........................................31

UVOD .............................................................................. 31

PRAVNE KATEGORIJE MORSKOG PROSTORA .................... 31

UNUTRAŠNJE MORSKE VOE ........................................... 32

TERITORIJALNO MORE ..................................................... 32

OTVORENO MORE ........................................................... 35

EPIKONTINENTSKI POJAS ................................................. 36

VANJSKI POJAS ................................................................ 38

“SLUČAJ” ROCKALL ......................................................... 41

199593376 geografski aspekti upravljanja obalnim područjim

Documents