prikazi knjiga

Margaret E. Kosal

Nanotechnology for Chemical and Biological Defense

Izdavaè: Springer Dordrecht Heidelberg London New YorkISBN: 978-1-4419-0061-6e-ISBN: 978-1-4419-0062-32009.; XIV; 158 stranica; 19 slika u boji; tvrdi uvez; cijena: 74,95 �

Spoznaja o moguæim primjenama i svrsi tehnoloških dostignuæavaÞnija je od jednostavne moguænosti samog pristupa istima. Pri-mjer za to je razvoj biotehnologije i primjerice posljedice tograzvoja za sigurnost svake zemlje. Buduæa obrana od kemijskog ibiološkog oruÞja ne moÞe se sa sigurnošæu predvidjeti, a sigurno jeda su tradicionalna rješenja sve neefikasnija.

Nanotehnologija poput biotehnologije donosi sa sobom velikemoguænosti napretka, ali isto tako i moguænost nepredvidive štete.

Trenutaèno se svijet nalazi na dvadesetak godina do potpunogutjecaja nanotehnologije na obrambene moguænosti.

Predviðanje moguæih scenarija na tom podruèju nije jednostavno,a moÞe biti i opasno pa iz tog razloga svaki pokušaj pogleda una-prijed mora biti temeljen na strateškom razmišljanju.

Knjiga Margaret E. Kosal nastala je na osnovi istraÞivanja i s njimepovezanom radionicom o ulozi i utjecaju nanotehnologije na ob-ranu SAD-a i meðunarodnu sigurnost. U knjizi su dani naglasci narezultate i zakljuèke provedenih istraÞivanja kao i moguæe pravceistraÞivanja za pronalaÞenje protumjera. U prvom poglavlju danisu okviri moguænosti i izazova.

Obrana od kemijskog i biološkog oruÞja postala je dio strategijenacionalne sigurnosni SAD-a. Na tu su èinjenicu utjecali padSovjetskog saveza i dogaðaji od 11. rujna 2001. godine, ali i svijesto moguænostima kemijsko-biološkog oruÞja temeljenog na nano-tehnologiji. Tako se navodi (str. 1) potreba definicije i potencijalne

Prikazi knjiga, Kem. Ind. 59 (4) 199–201 (2010) 199

u Zapadnoj Australiji. U okviru projekta australskog Odjela za An-tarktik uzimani su uzorci jezgara leda u istoènom dijelu Antarktikate su pronašli neobièno i dosljedno poveæanje snijega od 1960.Utvrðeno je da je uzrok tome atmosferska cirkulacija koja donositopao, vlaÞan zrak iz Tasmanijskog mora u blizini Novog Zelandaprema istoku Antarktika te su takoðer pokazali da je to bio dioveæeg protoka koji recirkulira suh, hladan zrak iz Antarktika premajugozapadnoj Australiji. Zapisi klima za zapadnu Australiju poka-zuju vrlo izraÞenu korelaciju.

24. Kanada: O prekomjernom zakiseljavanju Arktièkog mora

Oceanografi su zajedno s odjelom Fisheries and Oceans iz Kanadeotkrili da velika površina 50 m dubokog površinskog sloja morakoju èini Beaufortsko more i kanadski bazen sada ima razine kar-bonata tako niske da je vjerojatno da æe mnoge morske vrste voditiborbu za izgradnju svojih školjaka i kostura. Znanstvenici su doku-

mentirali ubrzan pad u razinama karbonata te upozoravaju daekosustav Arktika moÞe biti u opasnosti. Takoðer su identificiraliuzroke zakiseljavanja morske vode: ubrzano topljenje leda i izdi-zanje vode iz dubine oceana.

Ostale obavijesti dostupne su na internetskoj adresi:

IWA PublishingAlliance House, 12 Caxton StreetLondon SW1H 0QS, UKTel: +44 (0)20 7654 5500Fax: +44 (0)20 7654 5555Web: www.iwapublishing.comWeb (Water21): www.water21.co.ukWeb (WUMI): www.iwaponline.com/wumi/default.htmWeb (IWA): www.iwahq.org

primjene nanotehnologije i utjecajni parametri i izazovi za zna-nost na podruèju obrane od kemijsko-biološkog oruÞja, kao i po-vezanost znanosti i nacionalne sigurnosti.

Dramatiène promjene nakon hladnoratovskog vremena imaju kaoposljedicu èinjenicu da ni tehnološki najnaprednija vojna moæviše ne moÞe jamèiti nacionalnu sigurnost. Globalizacija i informa-tièka revolucija uèinila je nove tehnološke elemente uz relativnoniske troškove, dostupne svima, što znaèi da napredna tehnologijane pripada samo nekolicini. U 21. stoljeæu praktièki svi mogu imatipristup dualnoj primjeni tehnologije. Nanotehnologija je upravojedna od tehnologija s moguænošæu dualne primjene.

Primjerice, bio- i informatièka tehnologija razvijane su s ciljem po-boljšanja biomedicinskih proizvoda, opæeg zdravlja ili industrijskeprimjene. No u nekim sluèajevima te su spoznaje primjenjivane zarazvoj oruÞja, npr. za uništavanje zdravih stanica. Isto vrijedi i zarazvoj nanomaterijala. Kada se te sve spoznaje poveÞu i sa širokodostupnim informacijama putem interneta, svaki je scenarij mo-guæ.

Razvoj informatièkih znanosti doveo je do opæe povezanosti s po-moæu mikroèipova koji omoguæuju brz prijenos velike kolièine in-formacija, a to se ogleda i u sniÞavanju troškova i sve veæojdostupnosti tehnologija, alata i materijala. Posebna uloga pri tomepripada internetu, koji je omoguæio pregled dostupnosti i potenci-jal tehnoloških rješenja.

Na stranici 5 dan je opis tehnoloških moguænosti koje su posljedi-ca nanoznanosti. Nanotehnologija je nastala na osnovi napora dase spoznaju i kontroliraju svojstva i djelovanje tvari na nanoskali.Pojam nanotehnologija oznaèava i viziju prvi put opisanu u kla-siènom govoru Richarda Feynmana: “There is plenty of room atthe bottom”, gdje je naglasio moguænosti novih temeljnih istraÞi-vanja na nanoskali. Sam koncept i tehnologiju popularizirao je K.Eric Drexler tijekom 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeæa. Ono štoje bitno naglasiti odnosi se na èinjenicu da u nanopodruèju vrijedesasvim druge zakonitosti u odnosu na prirodnu skalu. Prvi popu-larni opisi nanotehnologije odnosili su se na nanostrojeve kojimogu reproducirati sami sebe, bilo na spontani naèin ili putemposebnog signala.

Današnje znaèenje i primjena nanotehnologije je mnogo šire. Zaopisivanje nanotehnologije i s njom povezanih podruèja danas seupotrebljavaju pojmovi nanoznanost, nanoinÞenjerstvo, nanoma-terijali, bionanotehnologija i samogradnja. Nanoèestice se danasrabe u brojnim komercijalnim proizvodima poput kozmetike,odjeæe ili elektronike.

U medicini se oèekuje doprinos u dijagnostici i terapijskom li-jeèenju. Naravno da se stupanj razvoja i primjene nanoèesticarazlikuje od podruèja do podruèja, ali se sve èešæe primjenjujekako za komercijalne tako i za vojne proizvode.

Investicije u razvoj nanotehnologije iz godine u godinu su sve veæe(str. 7), pa tako primjerice EU ulaÞe oko 1 milijardu eura godišnje,dok je 2001. godine Japan proglasio prioritetom istraÞivanja natom podruèju uz ulaganja koja premašuju milijardu dolara na go-dišnjoj razini. Slièna je situacija u Kini, JuÞnoj Koreji, Tajvanu i Ira-nu. Rusija je 2007. godine donijela odluku o ulaganju gotovo 28milijardi rubalja do 2010. godine u nanotehnologiju s ciljem daRusija postane globalni igraè na tom podruèju, uz istovremenirazvoj novog, modernog vojnog sustava. Paralelno s tim razvojemtreba voditi raèuna i o moguæim zlouporabama od raznih terori-stièkih organizacija i potrebi efikasnog obrambenog sustava.

U drugom se poglavlju opisuju moguænosti nanotehnologije zaobranu od djelovanja kemijsko-biološkog oruÞja. U tom cilju ana-lizirani su razni moguæi scenariji i dane preporuke za djelovanje.Pri tome je bio cilj dati inovativne i revolucionarne koncepteprimjene nanotehnologije i analognih tehnologija za obranu oddjelovanja kemijsko-biološkog oruÞja. U nastavku su tog poglavljaopisani pojedini scenariji.

Treæe poglavlje bavi se primjenom nanotehnologije u svrhu pro-tumjera od djelovanja biološko-kemijskog oruÞja na èetiri teh-nièka podruèja (str. 29): fizièka zaštita, otkrivanje i dijagnosticira-nje, dekontaminacija i medicinske protumjere. Tu se posebnovaÞnim èini podruèje sustava osjetila. Npr. poluvodièki nanokri-stali, èesto zvani i kvantne odnosno nanotoèke, imaju moguænostotkrivanja pojedinaène molekule ciljane supstancije. Radi se za-pravo o vrlo malim tranzistorima koji proizvode jedinstveni optièkisignal, koji se moÞe promijeniti dodavanjem ili uklanjanjem jed-noga elektrona. Takva osjetila koja se koriste kvantnim toèkamamogu brÞe otkriti kapljevine pa tako i neke vrste Þivèanih otrova, arazvijaju se metode za otkrivanje npr. infektivnih bolesti.

Današnja znanost o nanomaterijalima moÞe se usporediti sa sinte-tièkim tvarima od prije 75 godina, npr. poliamidom, politetrafluo-retilenom, aromatima ili èistim alkanima. Danas, 75 godina pos-lije, znanstvenici mogu zamisliti bilo koju molekulu i sintetizirati jupo volji.

Posebno se zanimljivom èini vizija najavljena za 2030. godinu (str.55), koja govori o umjetnom imuno-sustavu kao osjetilu. Imu-no-sustav se kod kemijsko-biološke obrane ubraja u medicinskeprotumjere. Imuno-sustav je autonomna mreÞa stanica odgovornaza obranu od mikroba i spreèavanje pojave infekcije. No da bi seto postiglo, potreban je multidisciplinarni rad koji obuhvaæa pod-ruèja mikrobiologije, biokemije i nanotehnologije. Informacijske iraèunalne znanosti æe takoðer biti od velikog znaèenja ukljuèujuæinove inteligentne sustave, algoritme i oblike povezanosti.

Potencijalna primjena nanotehnologije u neÞeljene svrhe opisanaje u èetvrtom poglavlju. Pri tome je posebna paÞnja posveæena no-vom oruÞju zasnovanom na nanotehnologiji i biokemiji, nanoèe-sticama i nanomaterijalima s toksikološkim djelovanjem, ali i me-dicinskim protumjerama proizašlim iz spoznaja vezanih uz razvojnanotehnologije, kao i samoorganizirajuæim materijalima i ureða-jima (str. 89).

Smjer i prioriteti strateških istraÞivanja opisani su u petom poglav-lju. Pri tome se temeljna istraÞivanja moraju usmjeriti u nekolikopravaca da bi se razvili nanomaterijali èija struktura i funkcija æeomoguæiti efikasne protumjere za kemijsko-biološko oruÞje i kojiæe biti pogodan za primjenu u te svrhe. Nanomaterijali posjedujubrojna nova fizièka i kemijska svojstva kao i djelovanje koje serazlikuje od uobièajenih materijala (str 105). Iz tog je razloga bitnorazumijevanje veze izmeðu strukture i funkcije nanomaterijalabilo da se radi o bio, anorganskim ili hibridnim nanomaterijalima.Pri tome se misli na promjene mehanièkih, elektriènih, optièkih,magnetnih, kemijskih i termodinamièkih svojstava.

Posebnu paÞnju privlaèi (str. 112) opis samogradnje kompleksnihmaterijala i ureðaja. Biološki sustavi istodobno posjeduju i sposob-nost samoispravljanja pri pojavi moguæih pogrešaka tijekom grad-nje nanomaterijala i ureðaja.

U šestom poglavlju knjige dan je osvrt na institucionalne èimbe-nike kako u SAD-u tako i na meðunarodnoj razini s naglaskom napotrebu razvoja strateške vizije vezane uz obranu od djelovanjakemijsko-biološkog oruÞja.

Trenutaèna su tehnièka ogranièenja vezana uz razvoj nanotehno-logije takva da je opasnost zlouporabe mala (str. 129). Upravo je iztog razloga sada pravo vrijeme za razvoj i uspostavu strateškog pri-stupa s ciljem ogranièavanja i neutraliziranja potencijalne neÞelje-ne primjene bilo na drÞavnoj ili teroristièkoj razini.

Na kraju knjige nalaze se i èetiri dodatka u kojima su opisane ulo-ga i misija organizacije obrane od kemijskog i biološkog oruÞja teje dan popis sudionika i program radionice, koji je prikazan uknjizi.

Knjiga se preporuèuje onima koji se bave nano- i biotehnologijomkao i onima koji su zaduÞeni za obranu i sigurnost zemlje u novo-nastaloj situaciji.

Prof. dr. sc. Mladen Šercer

200 Prikazi knjiga, Kem. Ind. 59 (4) 199–201 (2010)

Nenad Raos

Kemijski leksikon u stripu

Izdavaè: Školska knjiga d. d., Zagreb 2010.;format: 20 cm × 28 cm, tvrdi uvez, 144 stranice;cijena: 159,00 kn. Ilustracije: Maja Raos; ISBN: 978-953-0-61591-5

Nije prošlo ni godinu dana od izlaska Rjeènika kemijskih sinonima(HDKI/Kemija u industriji, Zagreb 2009), a autor knjige NenadRaos podario nas je novim djelom – Kemijskim leksikonom u stri-pu. “Ovo je neobièna knjiga” – tim rijeèima autor zapoèinje opissvoga djela. Doista, ona je neobièna. U èemu se sastoji njezinaneobiènost?

Kemijski leksikon u stripu igra je autorovih slobodnih kemijskihasocijacija. Knjiga ima 63 kratka poglavlja, od kojih svako zauzimatoèno dvije stranice. Teme poglavlja teško je svesti pod zajednièkinazivnik. Tu ima svega i svaèega, od kemijskih elemenata (alumi-nij, bakar, cink, dušik…), spojeva (benzen, voda) i razreda spojeva(alkoholi, bjelanèevine, kiseline…), preko kemijskih pojmova kaošto su katalizatori, konformeri i molekule, pa sve do inozemnih idomaæih znanstvenika koji su zaduÞili kemiju (Avogadro, Boško-viæ, Prelog, RuÞièka…).

Svaki pojam dalje otvara petnaestak novih asocijacija, koje suunutar poglavlja poredane abecednim redom kao leksikonske na-tuknice, a da bi se èitatelju olakšalo snalaÞenje u knjizi, na krajuknjige naveden je i popis obraðenih pojmova s oko 1100 natukni-ca. Veæina poglavlja opremljena je i tablicama s podacima vezani-ma uz temu poglavlja. Tablice su informativne, ali odmjerene, bezsuvišnog optereæivanja gomilom nepotrebnih podataka.

Svakako najveæa vrijednost knjige leÞi u ilustracijama Maje Raos.Svako poglavlje sadrÞava po dvije-tri slièice koje se u formi stripanadovezuju na temu poglavlja. U svakoj od tih slièica krije se neo-bièan, na trenutke pomalo bizaran humor za èije razumijevanje upojedinim sluèajevima treba dosta dobro poznavati kemiju i njezi-nu povijest. Naime, strip je sloÞen kao kolaÞ razlièitih grafièkih ele-menata (ukljuèujuæi i fotografije), i pravo je zadovoljstvo otkrivati iprepoznavati odakle je koji element izvuèen.

Vezano uz strip, valja ipak upozoriti na jedan mali propust. Tekststripa nije na svim slièicama smješten onako kako je to za formustripa uobièajeno, odnosno onako kako bi ga èovjek intuitivnoproèitao, poèevši lijevo gore i kreæuæi se udesno i dolje, pa se okotoga èitatelj takoðer treba malo potruditi kako bi otkrio ispravanredoslijed èitanja.

Imao sam priliku promatrati nekoliko svojih kolega prigodomnjihova prvog susreta s Kemijskim leksikonom u stripu i svi su oni uprvom listanju knjigu proèitali kao strip. Nakon što su došli do kra-

ja, krenuli su ponovno od poèetka i odjednom poèeli otkrivatistvari koje su im u prvom èitanju promakle. Tek su u treæem èita-nju poèeli obraæati pozornost i na tekst natuknica, a kako on èiniveæi dio teksta knjige, sigurno je da se knjiga moÞe proèitati jošmnogo puta, a da i dalje ostane zanimljivom.

Knjigom Kemijski leksikon u stripu autor je pokazao kako seneizbjeÞna suhoparnost leksikona moÞe znatno ublaÞiti Þivošæustripa. Kemijski leksikon u stripu djelo je koje æe zasigurno naæisvoje mjesto na polici kuæne biblioteke svakog istinskog ljubiteljakemije.

dr. sc. Tomislav Portada

Prikazi knjiga, Kem. Ind. 59 (4) 199–201 (2010) 201