detal j srebrne ol tarske pale iz 15. stoljeća (san sa lvador)

164

museo correr l jeto 1971.

k r u n o p r i j a te l j

uz izložbu »umjetnost u veneciji od srednjeg vijeka do settecenta«

165

Serija vel ik ih veneci janskih izloža­ba staroga mletačkog s l ikars tva, ko­je se održavaju u godinama kad nema bi jenala u G ia rd in ima , zapo­čela je 1935. ve l i kom Tiz ianovom ret rospekt ivom u organizaci j i Nina Barbant in i ja . Isti je povjesničar umjetnost i p r i red io 1937. T intoret -tovu i 1939. Veroneseovu analognu izložbu pobuđu juć i vel iku pažnju čitave evropske naučne javnosti i sve b ro jn i j e tur is t ičke publ ike.

Drugi je svjetski rat označio stan­ku u tom poslu, da b i , neposredno nakon što su prestal i t u t n j i t i to­povi i let jet i bombarde r i , Rodolfo Pallucchini p r i red io , l jet i 1945., iz­ložbu »Pet stol jeća mletačkog sli­karstva«, posl i je koje je sl i jedi la 1946. druga pod naslovom »Remek--djela iz muzeja Veneta«. Te su dv i ­je vel ike izložbe pokazale publ ic i dragocjeno blago koje je na svjet­lo dana izišlo iz ra tn ih bunkera i spremišta, a u jedno su dale prvi tako zorni pregled razvoja sl ikar­stva na lagunama. Pallucchini je kasni je nastavio s izložbama mono­grafskog t ipa svo j im pr ikazom Gio-vanni ja Bel l in i ja (1949.) , nakon ko­jega je s l i jedio Giambat t is ta Tiepo-lo u obradbi G. Lorenzett i ja (1951.) , da bi 1953. P. Zampet t i , preuzevši upravu venecijanske Di-rezione belle a r t i , predstavio u ni­zu ve l ik ih i zapaženih izložbenih manifestaci ja mnoge l ičnosti i po­jave od 16. do 18. stol jeća. Sl i jedi­le su u dvogodišn jem redov i tom razmaku izložbe Lo t ta , Giorgionea, Jacopa Bassana, s l ikarstva Seicen-ta, Carla Cr ive l l i ja i njegova k ru ­ga, Carpaccia, braće Guard i , mle­tačkih vedutista Settecenta i, na k r a j u , 1969., f igur is ta tog istog sto­ljeća pod naslovom »Od Riccija do Tiepola«. Lanjske godine Zampet t i je napust io svoj po loža j , a njegov je nasl jednik G. Mar iacher od luč io nastavit i tu akt ivnost ko ja je pc-stala dio veneci janske ku l tu rne i umje tn ičke l jetne t rad ic i je . Njego­va prva izložba, pr i ređena u tek obnov l jenom k r i l u muzeja Correr , koje će služit i u budućnost i za izla­

ganje radova p r im i jen jene umjet­nosti i f o l k lo ra stare Veneci je, raz­l iku je se od ran i j i h naslovom i ka­rak te rom. Pod nazivom »Umjetnost u Veneci j i od srednjeg v i jeka do Settecenta — Svjedočanstva i po­novna okr ića« ta izložba pruža iz­bor radova s l ikars tva, sku lp ture i umje tn ičkog obr ta od 13. do 18. stol jeća ko j i je zapravo antologi­ja venecijanske umjetnost i t ih šest v jekova i n jenih najvećih predstav­n ika , ali ima još jedno i aktualn i -je značenje. Dok bi se takvoj anto­logi j i s p ravom moglo pr igovor i t i mnogo lakuna, ova izložba želi u-pozor i t i na čet i r i važna problema toga jedinstvenog grada, ko j i više ne može bez pomoći ci jele ku l tu rne Evrope sačuvati golemo umjetn ič­ko blago koje u sebi k r i j e .

Dio izložbenih eksponata ima ci l j da upozori kako Veneci ja ima još remek-djela svjetskog značenja ko­ja su nepoznata ne samo široj, javnost i nego i s t ručn jac ima, a na­laze se u malo poznat im crkvama i samostan ima, na nepr is tupačnim po loža j ima, u nišama i na zvoni­c ima, u malokad o tvoren im i do­s tupn im r izn icama, te — ne spomi­n juć i ona u p r i va tnom vlasništvu — u depoima muzeja, galer i ja i b ib l io teka. Drugi je dio izabran me­đu umje tn inama koje su posl jed­n j ih godina restaur i rane i tako os­posobljene za izlaganje. Treći dio čine umje tn ine u tako lošem sta­n ju da upravo vape za popravkom: za n j ih je ovo posl jednj i čas za spašavanje. Osim toga izložene su i umje tn ine koje su upravo u toku restauratorskog zahvata, pa se na istom d je lu mogu v id je t i tek oči­šćeni d i je lov i u svem sja ju svoje or ig inalne l jepote i oni na ko j ima su sto l jetna pr l javšt ina i mnogo­bro jna oštećenja ostavi l i v idne t ra­gove. Četvrta skupina izloženih dje­la pokazuje kako zagađivanje zra­ka d i m o m i parom u najnov i je v r i ­jeme pod ignut ih tvornica uništava mletačke umje tn ine , i kako je nu­žno pronaći nova r ješenja. Djela restaur i rana pr i je tr idesetak godi­na ponovo su pocrn je la , tako da

su jedva č i t l j i va i danas su snažni vapaj i za spasom metropole na la­gunama, ko ja ci jela polagano tone, a sadrži neproc jen j ivo duhovno blago ne samo za I ta l i ju nego i za sav svi jet .

Ova izložba, kao što je napisao gradonačelnik Veneci je u svojoj uvodnoj r i ječi kata logu, želi uka­zati na ono što je učin jeno i još više na ono što treba još uč in i t i za grad ko j i mora b i t i sačuvan za dobro ci jeloga čovječanstva. Dok nestor veneci janskih povjesničara umje tnos t i G. Fiocco u svom pred­govoru s intet iz i ra ulogu Venecije u povi jest i um je tnos t i , a posebno spoj Zapada i Istoka ko j i njena umjetnost odražava, sam organiza­tor izložbe G. Mar iacher analizira ci l jeve izložbe i izlaže k r i t e r i j e iz­bora eksponata.

M is l im da ću na jbo l je i n fo rm i ra t i o izložbi ako u na jk rać im cr tama navedem naj l jepša izložena djela i s n j ima povezane probleme.

Na js ta r i j i su eksponat i f ragment freske s Bogorodicom raširenih ru­ku i anđelom, o tk r i ven 1963. u k rs t ion ic i bazi l ike sv. Ma rka , u ko­jemu se spaja ju romaničke i bizan­t inske crte s l ikarstva 13. sto l jeća, te t r i f ragmenta mozaika s l ikovi ­ma Ab rahama, ra tn ika i t r i j u kra­ljeva iz iste bazi l ike, već p r i j e po­znat i , dat i ran i oko sredine Trecen-ta. Sl i jedi izbor djela najvećega mletačkog s l ikara 14. stol jeća Pa-ola Veneziana, usko vezanog i sa s l i ka rsk im zb ivan j ima na našim obalama: monumenta lna luneta s Bogorod icom, svecima i duždem Francescom Dandolom iz crkve dei F ra r i , p ro f in jena Madona s Djete­tom na p r i j es to l j u iz S. Alv isea, poznati pokrov za »Palu d 'oro« iz crkve sv. Marka ko ju je 1345. Pa-olo signirao sa s inov ima Lukom i I vanom, na ko jo j su na go rn j im po l j ima svetački l ikov i a na d o n j i m izvanredni pr izor i iz ž ivota zaštit­n ika Veneci je, i, na k r a j u , malo poznato f ragmentarno sačuvano ra­spelo iz crkve S. Samuele.

paolo veneziano detal j o l tarne pale (san marco)

166

g. m. mor la i ter akt

167

na: »Bijeg u Egipat« i »Sv. Mar i ja Egipćanka«. U fantast ičnoj orke­st rac i j i svjetla koje kao da nekim ta janstvenim v je t rom pokrene kro­šnje stabala o tk r i va se na t im plat­n ima, ko ja su nedavnim zahvat ima dobi la nove ko lor is t ičke i lumin i -st ičke v r i j ednos t i , upravo začudna suvremenost u na jpoz i t ivn i jem značenju te r i ječ i .

Slično kao kod Tiz iana, prob lem os je t l j i v ih oštećenja u najnovi je doba postavl ja se i kod Veronesea: u punom sja ju svoj ih k romatsk ih v r i jednost i predstavl ja se na ne­davno očišćenoj pali s glavnog ol tara crkve S. Sebastiano, dok je »Čudo sv. Pantaleona«, restauri­rano uoči rata, postalo ponovo neči t l j ivo zbog po tamnjen ja boje i al teraci je f i rn isa .

Ne možemo se zadržat i na d je l ima Lyssa, Mazzoni ja , Maf fe i ja i Fora-bosca, koja su razl ič i t i aspekti Sei-centa, na skup in i nedavno resta­ur i ran ih f l and r i j sk ih sl ika iz Ca 'd 'oro, ni na radovima iz Set-tecentta, među k o j i m a se ističu donedavna gotovo nevid l j iva i u posl jednje v r i j eme očišćena platna Balestre, Pel legr in i ja, S. Riccija i Piazzette iz crkve S. Stae. Pregled sl ikarstva završava s T iepo lov ima. Od n j ihov ih bih radova posebno istaknuo nedavno restaur i rana očeve f ragmente fresaka iz crkve degli Scalzi i s inovl jeve freske iz vi l le Tiepolo u Zianigu pod naslo­vom »II mondo novo«, izuzetne kval i tete i izvanrednog k r i t i čnog pr is tupa soci ja lnoj prob lemat ic i vremena k o j i m podsjećaju na Goyu.

Prikaz Quat t rocenta započinje vrat­nicama orgul ja iz bazi l ike sv. Mar­ka s l ikov ima sv. Franje i sv. Je-ro l ima od Gentilea Bel l in i ja iz vre­mena oko 1464., dvadesetak godi­na pr i je onih koje je taj majstor naslikao za t rog i rsku katedralu. Recentno rad ika lno restaur i ranje dalo je nov sjaj intenzivnoj kolo­r is t ičko j l jestvici v io le ta, ka rm ina , zelenog i azura na t r i p t i hu »Gospe od Mi losrđa« Bartolomea Vivar i -n i ja iz 1473., i poetskoj »Sacra Con-versazione« G. B. Cime da Cone-gl iano s kra ja stol jeća, s b lagom, raspjevanom i osv i je t l jenom poza­d inom koja se otvara iza l ikova svetaca gianbel l in i jevske derivaci je okup l jen ih među stupovima rene­sansnog t r i j ema .

Posebno je zan iml j i va poznata pala Giovanni ja Bel l in i ja iz crkve S. Zaccari ja izložena d i je lom restauri­rana, a d i je lom u pr i jašn jem sta­n j u . Ti očišćeni d i je lov i u s ja ju svoj ih sv i je t l ih p lav ih , l jubičast ih i ružičast ih boja i u mekoći obrad­be mater i je pokazuju kako je taj Bel l ini iz 1505. pravi p re thodn ik Giorgionea, noseći u sebi već nje­govu novu poetičnost i muzikalnos' ' boje koja se pretvara u svjet lo i a tmosferu.

Dok su izbl i jedje l i f ragment i Gior-gioneovih i Tizianovih" fresaka iz Fondaco dei Tedeschi samo daleki odsjaj l jepote ovih d je la , posebno je impresivna i d je lu je kao pro­test kasna Tizianova pala s l i kom sv. Jakova, restaur i rana pr i je 36 godina u povodu umje tn ikove re­t rospekt ive, a danas tako pocrnje­la da se na n jo j jedva naziru soč-nost boje i d rh ta j i svjet la. Duboka d ramat ika s l ikarstva starog majste-ra još je č i t l j i va u svoj svojoj lje­pot i i l i r i kom prožetoj tragici u d ru ­goj izloženoj pa l i , »Mučenju sv. Lovre« iz crkve Gesui t i .

Ko l iko može uspjelo i znalačko re­s taur i ran je p r idon i je t i ponovnoj valor izaci j i umje tn ičkog d je la , ot­k r i van ju njegovih zaboravl jenih vrednota i v raćan ju o r ig ina lnom s ja ju govore dva T in tore t tova plat­

168

Spomenut ću neke od naj l jepših izloženih sku lp tu ra : antelamesknu Bogorodicu, sv. Josipa i jednog od t r i j u kral jeva iz zb i r k i veneci jan­skog Sjemeništa, Madonnu toskan-skog majs tora Nina Pisana iz S. Giovanni e Paolo, nord i j sku Bogo­rodicu got ičk ih crta iz crkve S. So-f ia i onu f rancuskog por i jek la iz S. Stefana, Donatel lu a t r ibu i ran i napola restaur i rani obojeni i po­zlaćeni drveni k ip iz F ra r i ja , jedan od senzacionalnih eksponata izlo­žbe, Ricciovu p ro f in jenu sku lp tu ru L jubavi iz iste crkve, Bellanove re­l jefe ž ivot in ja iz Ca 'd 'oro, Sanso-vinove sku lp ture Apolona i M i ra iz Logette, dosad nedostupne pogiedu i anal iz i , nedavno očišćen njegov po l i k rom i ran i rel jef Bogorodice iz Correra, restaur irane terakotne por t re te A. V i t t o r i j e na ko j ima je izbila draž stare pozlate, i Mor la i -terove bozzette iz Ca' Rezzonico ko j i odišu jedinstvenom svježinom i neposrednošću.

knjige i ideje

Izložbu upo tpun ju je c ik lus i lumin i ­ranih kodeksa, među ko j ima se ističu mat r i ku le bratovšt ina sv. Te­odora , sv. Marka i sv. Mar t i na iz 14. stol jeća i kodeksi s m in i j a tu ­rama Leonarda Bel l in i ja , nećaka dvoj ice kor i fe ja mletačke rane re­nesanse, niz raskošnih tkan ina , pro izvodi od slonove kost i p r ip i ­sani radionic i Embr iach i , »arrazzi« Zanina di Pietro, i skupina teško pr is tupačnih z latarsk ih radova me­đu ko j ima se ističu srebrne pozla­ćene ol tarske pale slične on ima koje su se sačuvale u gradov ima naše obale od Krka do Ko to ra , i prekrasno srebrno pozlaćeno go­t ičko raspelo iz crkve hrvatske bratovšt ine S. Giorgio degli Schia-voni koja je nešto kasni je ukrašena c ik lusom sl ika V i t to rea Carpaccia, remek-dje l ima čitave povi jest i svjetskog s l ikars tva, što svjedoči o v isokoj ku l t u rno j raz in i , ukusu i mecenatstvu naše ko lon i je u metro­pol i na lagunama.