152007654 agatha christie kod bijelog konja

7/27/2019 152007654 Agatha Christie Kod Bijelog Konja

1/175


2/175

od Bijelog konja

he Pale Horse)

atha Christie


3/175

hnu i Heleni Mildmay White iz zahvalnosti to su mi omoguili da vidim kako se izvrava

avda


4/175

redgovor Marka Easterbrooka

ni mi se da se na dva naina moe pristupiti ovoj udnoj stvari u vezi s Bijelim konjem. Usprkm nastojanjima, teko je postii jednostavnost. Nije, naime, mogue Poeti od poetka, ii d

aja i tada stati.cc Jer, gdje je poetak?

vjesniaru to uvijek predstavlja potekou. Na kojem mjestu u povijesti poinje odreeni diovijesti.

ovom sluaju moe se zapoeti trenutkom kada je otac Gorman otiao iz svojeg upnog ureda dsjeti jednu samrtnicu. Ili se moe poeti prije toga, dogadajima jedne veeri u Chelseaju.

dui da sam piem najvei dio ove pripovijesti, moda bih odatle trebao zapoeti.


5/175

Pripovijedanje Marka Easterbrooka

arat za kuhanje kave iza mojih ramena siktao je kao kakva razljuena zmija. um koji je stvara

ao je neeg zlokobnog, ak bi se moglo rei sotanskog, u sebi. Moda, razmiljao sam, veinaukova suvremenog svijeta ima za nas takav smisao. Zastraujui tutanj mlaznih aviona koji parbo, polagana prijetea tutnjava podzemnog vlaka dok se pribliava kroz tunel; teki teretni kami potresaju i same temelje vae kue . . . ak i slabiji kuni zvukovi, premda potjeu od korisari, ipak izazivaju neku vrstu uzbune. Strojevi za pranje suda, hladnjaci, ekspresni lonci, usisa

aine ini se da govore: uvaj se. Ja sam zao duh u tvojoj slubi, ali ako izgubi kontrolu nadnom . . .

asan svijet - zaista opasan svijet. Promijeao sam pjenastu tekuinu u alici koja je stavljena

ne. Ugodno je mirisala.

o jo elite? Fini sendvi od banane i slanine?

mbinacija mi se uinila udnom. Banane su bile stvar mojeg djetinjstva - a kasnije bi ih ponekflambirane s rumom i eerom. Slanina je, bar za mene, bila hrana koja se jela s jajima. Ali, u Chelseaju, jedite to vam tu nude. Pristao sam na taj fini sendvi od banane i slanine.

emda sam ivio u Chelseaju - to jest, imao sam tamo namjeteni stan ve tri mjeseca - bio sam

akom drugom pogledu stranac. Pisao sam knjigu o nekim aspektima mongolske arhitekture, ali ga bih mogao ivjeti u Hampsteadu ili Bloomsburyju ili Streathamu ili Chelseaju i bilo bi mi tovim svejedno. Nisam zamjeivao okolinu u kojoj sam ivio ako se nije ticala sredstava za mo

d, bilo mi je sasvim svejedno to se oko mene nalazi, ivio sam u svojem vlastitom svijetu.

e odredene veeri, meutim, obuzelo me neko udno raspoloenje kakvo poznaju svi pisci.ongolska arhitektura, mongolski vladari, mongolski nain ivota - i svi fascinirajui problemf kiz toga proizla.zili, iznenada su postali potpuno nevani. to su oni znaili? Zato sam elio pijima?

elistao sam nekoliko stranica, itajui ono to sam bio napisao. Sve mi se to inilo jednako loedno napisano i sasvim nezanimljivo. Tkogod da je rekao Povijest je bijeg (Henry Ford? ) sasvim u pravu.

gurnuo sam uzdahnuvi svoj rukopis, ustao i pogledao na sat. Bilo je gotovo jedanaest uveerkuao sam se sjetiti jesam li veerao . . . inilo mi se da nisam. Ruak, da, u Athenaeumu, ali to tako davno.

iao sam i pogledao u hladionik. Bilo je neto ostataka suenog jezika. To mi se nfje jelo.


6/175

spresni restoran s imenom Luigi, ispisanim crvenim neonskim slovima preko izloga, i tako samomatrao sendvi od banane i slanine, razmiljajui o zlokobnim predskazanjima raznih zvukovnanjem svijetu i o njihovim atmosferskim efektima.

i oni, mislio sam, imaju neto zajedniko s mojim prvim sjeanjima o boinim predstavama. nes kako dolazi iz svojeg ormara u oblaku dima! Vrata i prozori sa zamkama koji su izbacivaliklene sile zla, izazivajui i prkosei Dobrom Vilenjaku, ili ve nekom s takvim imenom, koji jvrat mahao neuvjerljivim arobnim tapiem i recitirao otrcane fraze o nadi u pobjedu dobra n

vnodunim glasom, to je uvijek prethodilo lagerucc koji nikad nije imao nikakve veze s tomreenom predstavom.

nenada pomislih da zlo, moda, uvijek mora biti impresivnije od dobra. Ono moru napravitiedstavu! Mora zapanjiti i izazvati! Bila je to nestalnost koja je napadala postojanost. I na krajumislio sam, postojanost e uvijek pobijediti. Postojanost moe preivjeti otrcanost Dobroglenjaka; dosadan glas, rimovane kuplete, ak i nevanu vokalnu tvrdnju Ima jedan put koji kribreuljak, Do Grada Staroo svijeta koji volim.cc Sve se to inilo vrlo jadnim orujem, pa ipa

vo oruje neminovno prevladati. Predstava e zavriti onako kako uvijek zavrava. Stubite,umci koji silaze po redu vanosti, s Dobrim Vilenjakom koji predstavlja kransku vrlinuniznosii ne elei da bude prvi (ili, u ovom sluaju, zadnji) pa tako stie negdje na srediniocesije, odmah uz svojeg prijanjeg protivnika Demonskog kralja koji vie nije strano stvorenri i sumporu, ve obian ovjek odjeven u crveno odijelo.

arat za kavu ponovno mi je zasiktao u uho. Naruio sam jo jednu alicu kave i pogledao oko stra me je uvijek optuivala da nisam paljiv, da ne primjeujem to se dogada. ivi u vlastitjetu, znala bi rei optuujui. Tad sam, s osjeajem svjesne predanosti, pogledao to se doga

o je gotovo nemogue ne proitati ono to su novine svakodnevno pisale o ekspresnim restoraChelseaju i njihovim posjetiocima; to je bila prilika da stvorim vlastiti sud o suvremenom ivo

restoranu je bilo prilino mrano pa se nije moglo dobro vidjeti. Posjetioci su bili uglavnom mcli. Bili su, pretpostavljao sam, ono to su nazivali gnjevnom generacijom. Djevojke su izgledjavo, a takvima su mi se inile i sve dananje djevojke. inilo se takoder da su pretoplo odjevpazio sam to prije nekoliko tjedana kad sam izaao na ruak s nekim prijateljima. Djevojci kojdila pokraj mene bilo je oko dvadeset godina. U restoranu je bilo toplo, ali ona je nosila utineni pulover, crnu suknju i crne arape i znoj joj se cijedio niz lice za sve vrijeme objeda.

udarala je po znojem natopljenoj vuni a osjeao se i jak miris neoprane kose.

oji su prijatelji rekli da je vrlo privlana. Meni nije bila. Jedino to sam osjetio bila je arka je bacim u toplu kupelj, dam joj komad sapuna i natjeram je da se dobro opere! To je pokazal

etpostavljam, kako sam slabo iao ukorak s vremenom. Moda je to dolazilo otuda to sam takgo ivio u inozemstvu. Sa zadovoljstvom sam se sjetio indijskih ena s njihovom lijepo uvijensom i sarijima istih ivdh boja koji su ljupko padali u naborima, i ritmikih pokreta njihovih k bi hodale .

tih me ugodnih misli prenula iznenadna pojaana buka. Dvije mlade ene za stolom kraj mene


7/175

ele su se svaati. Mladii koji su bili s njima pokuali su smiriti situaciju, ali bez uspjeha.

jednom su poele vikati jedna na drugu. Jedna je djevojka pljusnula drugu, a ova ju je povukllca. Borile su se poput piljarica, histerino psujui. Jedna je bila raupana crvenokosa, drugala ravnu utu kosu.

uzevi pogrda,, nisam mogao razabrati zbog ega se svaaju. S ostalih stolova zaue se povicdanje.

Naprijed! Izlemaj je, Lou!

asnik bara, mrav momak sa zaliscima., talijanskog izgleda, doao je intervenirati, progovorivtim londonskim cockneyjem.

Ajde - prekinite - prekinite. - Za minutu e tu biti cijela ulica. Doi e vam cajkani ovamo. Dosim vam.

i plavokosa je drala crvenokosu za kosu i bijesno ju je povlaila viui:i si obina kukina otimaica mukaraca! - Ti si kuka.

igi i dva zbunjena pratioca silom su razdvojili djevojke. Plavojka je u ruci drala velike upevene kose. Odmakla je ruku i veselo ih pogledala i zatim ih bacila, na pod.

ata s ulice naglo su se otvorila i predstavnik reda, odjeven u plavo, stao je na prag i velianstvovorio uobiajene rijei.

to se ovdje dogaa?

og asa svi su bili jedinstveni u obrani pred nepri jateljem.

amo mala ala - ree jedan od mladia. - To je sve - ree Luigi. - Prijatelji su se malo naalil

gom je vjeto gurnuo uperke kose pod najblii stol. Suparnice su se smijeile jedna drugoj unom primirju.

licajac je sumnjiavo pogledao prisutne. - Upravo odlazimo - ree plavokosa slatko. - Doi, D

uajno je i nekoliko drugih ljudi upravo odlazilo. Policajac ih je mrko promatrao. Njegov pogvorio da e oprostiti ovaj put, ali da e pripaziti na njih. Polako se povukao.

atilac crvenokosa platio je raun.

ve u redu? - ree Luigi djevojci koja je popravljala maramu na glavi. - Dobro te je udesila,upala ti kosu iz korijena.


8/175

Nije boljelo - ree djevojka nehajno. Nasmijeila mu se. - Oprosti zbog guve, Luigi. Drutvo jlo. Bar je sada bio gotovo prazan. Posegnuo sam u dep danaem sitni.

Ona je prava cura - ree Luigi odobravajui, pogledavi prema vratima. Dohvatio je metlu i poperke crvene kose gurnuvi ih iza tezge.

Nije joj bilo lako - rekao sam.

a bih urlao da, su to meni uinili - priznao je Luigi. - Ali Thommy je prava cura.Dobro je poznajete?

Oh, ovdje je gotovo svake veeri. Tuckerton, zove se Thomasina Tuckerton, ako ba hoete znai ovdje je zovu Thommy Tucker. Velika bogataica, takoer. Stari joj je ostavio cijelo bogatstona radi? Dolazi u Chelsea, ivi u bijednoj sobi na pola puta do Wandsworthskog mosta i kla

s bandom koja stalno ini iste stvari. Vrag me odnio, polovica od tog drutva ima novaca. Moati sve to zaele; stanovati u Ritzu ako hoe. Ali ini se da ih za.bavlja nain na koje ive. Da

je to udno.

Vi ne biste odabrali takav ivot?

Oh, ja imam razuma! - ree Luigi. - Sad zatvaram.

tadoh da podem i upitah za razlog svade. - Oh, Thommy je uhvatila momka druge djevojke. Njedan da se bore za njega, vjerujte mi!

ini se da druga djevojka ne misli tako - primi jetio sam.Oh, Lou je vrlo romantina - ree Luigi dobroudno.

oj pojam o romantici nije bio takav, ali nisam to rekao.

prilike nakon tjedan dana oko mi za.pe za jedno ime u rubrici mrtvih u Timesu.

UCKERTON. Drugog listopada u bolnici FalZowfield, Amberley, Thomasina Ann, dvadesetdina, jedina ki pokojnog Thomasa Tuckertona, baruna od Carrington Parka, Amberley, Surreyrovod privatan. Bez cvijea.

kakvog cvijea za jadnu Thommy Tucker; i nikakvih zadovoljstava od ivota u Chelseaju. Osjm iznenadnu prolaznu suut za sve Thommy Tucker dananjice. Pa ipak, podsjetih se, kako sam

ogao znati da, je moje gletlite ispravno? Tko sam ja da ovakav ivot proglaavam besmislenim


9/175

oda je moj ivot, moj marni uenjaki ivot, zaronjen u knjige, zatvoren prema svijetu, zapravsmislen. ivot samo usput. Da budem poten, jesam li ja nalazio zadovoljstva u ivotu? O tomam ni razmiljao! Istina je bila, naravrio, da nisam elio zadovoljstva. Ali ipak, moda bih mdna i ne ba dobrodola misao.

erao sam Thommy Tucker iz svojih misli i vratio se poti.

jvanije je bilo pismo moje neakinje Rhode Despard koja je traila da joj uinim uslugu. Uh

m se za to jer se jutros nisam osjeao raspoloenim za rad, a ovo je bilo izvrsna izlika zagadanje.

ao sam u King's Road, zaustavio taksi i odvezao se do kue moje prijateljice, gospode Ariadiver.

spoa Oliver bila je poznati pisac detektivskih pria. Njezina sluavka Milly bila je djelotvovar koji je titio svoju gospodaricu od napada vanjskoga svijeta.

itno podigoh obrve, postavivi neizgovoreno pitanje. Milly ivahno kimnu glavom.

amo naprijed, gospodine Mark - ree. - Jutros je u onom svojem raspoloenju. Moda ete jojoi pomoi da se izvue iz njega.

peo sam se stepenicama, pokucao lagano na vrata i uao ne ekajui doputenje. Radna sobaspode Oliver bila je prilino velika, zidova obloenih slikama egzotinih ptica smjetenih upskom zelenilu. Sama gospoa Oliver, u stanju koje je naizgled graniilo s ludilom, tumarala jbi mrmljajui. Dobacila mi je brz nezainteresiran pogled i nastavila tumarati. Njezine su oi

sciljno prelazile po zidovima i prozorima i povremeno se zatvarale kao da se nalazi u gru ag

Ali zato - pitala se gospoa Oliver zato taj idiot odmah ne kae da je vidio kakadua? Zato nee mogao a da ga ne vidi! Ali ako ga spomene, to sve upropatava. Mora postojati nain . . . m

stojati . . .

stenjala je, prola prstima kroz kratku sijedu kosu i stegla je zgrenom rukom. Tada je, iznenadzapazivi, rekla:

dravo, Mark. Poludjet u - i nastavila je da bi to objasnila: - A zatim ta Monica. to je boljekuavam opisati postaje to nemoguijom . . . Tako glupa djevojka . . . I lijepa! Monica . . . Moerujem da je ime loe. Nancy?

li to bilo bolje? Joan? Sve se uvijek zovu Joan. Isto je i s Anne. Susan? Imala sam ve jednusanu. Lucia? Lucia? Vjerujem da mogu vidjeti jednu Luciju. Crvenokosu. U polo-koulji . . . Ce? Ili bar crne arape.

aj kratkotrajni bljesak dobrog raspoloenja bio je zamuen podsjeanjem na problem kakadua

spoa Oliver opet zapoe sa svojim nesretnim tumaranjem, uzimajui nesvjesno stvari sa stolo


10/175

novo ih negdje isputajui. Paljivo je stavila svoj etui za naoale u lakiranu kutiju u kojoj se azila kineska lepeza i tada rekla, duboko uzdahnuvi:

Drago mi je da si to ti. - Vrlo si ljubazna.

Mogao je doi bilo tko drugi. Kakva luckasta ena koja bi traila da otvorim dobrotvorni sajamvjek radi Millynog osiguranja koje ona uope ne eli - ili vodoinstalater (ali to bi bila prevelia, zar ne?). Ili bi mogao biti netko tko eli intervju - i tko bi mi postavljao sva ona neugodna

anja koja su uvijek jednaka. Zbog ega ste poeli pisati? Koliko ste knjiga napisali? Kolikoadujete? Itd., itd. Nikad ne znam odgovor ni na jedno od ovakvih pitanja i zbog toga ispadam dala. Ali nita od toga nije vano jer u zapravo poludjeti, zbog te stvari s kakaduom.

Neto se nikako ne uklapa? - rekoh suosjeajno. - Moda bi bilo bolje da odem.

Ne, nemoj. Ti si barem razbibriga. Prihvatio sam ovaj sumnjiv kompliment.

eli li cigaretu? - upita gospoa Oliver s nemarnom gostoljubivou. - Ima ih negdje. Pogleda

klopac pisaeg stroja.

mam cigarete, hvala. Uzmi jednu. Ali da, ti ne pui.

Ni ne pijem - ree gospoa Oliver. - A eljela bih. Poput onih amerikih detektiva koji uvijek iicu rakije od rai zgodno smjetenu za pojasom. ini se da to rjeava sve njihove probleme. Zark, zaista ne znam kako netko uope moe zatakati ubojstvo u stvarnom ivotu. ini mi se da unutku kad netko poini zloin sve postaje tako strano oito.

Glupost. Ti si ih poinila zaista mnogo. - Najmanje pedeset pet - ree gospoa Oliver. - Samoojstvo je sasvim lako i jednostavno. Teko je zapravo prikrivanje zloina. Mislim, zato da sesumnja ba u tebe? Stri na milje uokolo.

Ali ne kad je pria jednom zavrena.

Da, ali koliko me to samo kota - ree gospoa Oliver alosno. - Reci to hoe, ali nije normase pet ili est ljudi nade na mjestu dogaaja kad je B ubijen i da svi imaju motiv za njegovoojstvo - osim, naravno, ako B nije neko udovite od ovjeka, a u tom sluaju nikome ne bi bi

no je li B ubijen ili nije i bilo bi sasvim svejedno tko ga je ubio.

hvaam tvo j problem - rekoh. - Ali ako si to uspjeno rijeila pedeset pet puta, uspjet e ti i s

o i ja sebi govorim - odvrati gospoa Oliver - bezbroj puta, ali u svakom pojedinom sluaju npijeva mi da u to povjerujem i tako zapadam u agoniju.

novo je pograbila kosu i snano je povukla. - Nemoj - povikah. - Iupat e je iz korijena!

Glupost - ree gospoa Oliver. - Kosa je vrsta. Premda mi je, kad sam s etrnaest godina ima


11/175

pice i visoku temperaturu, otpala s itavog prednjeg dijela glave. Vrlo neugodno. Trebalo je pt mjeseci da ponovo naraste. To je strano za djevojicu - djevojice su tako osjetljive. Sjetil

m se toga juer kad sam posjetila Mary Delafontaine u onoj bolnici. Kosa joj otpada ba onakoko se meni bilo dogodilo. Rekla je da e morati napraviti periku kad ozdravi. Kad je ovjekuzdeset godina mislim da kosa vie ne naraste.

Neki dan sam vidio kako je jedna djevojka poupala kosu drugoj - rekoh. Bio sam svjestan da ms odaje kako sam ponosan to sam vidio pravi ivot.

Na kakvim si to udnim mjestima bio? upita gospoa Oliver.

o se dogodilo u nekom malom baru u Chelseaju.

Oh, Chelsea! - uzviknu gospoa Oliver. - Vjerujem da, se tamo svata dogada. Bitnici i huliganevna generacija. Ne piem mnogo o njima jer se bojirn da bih upotrijebila krive izraze. Sigurnmislim, drati se onoga to ovjek zna.

Kao na primjer?

judi na krunim putovanjima i u hotelima, ono to se dogaa u bolnicama i na sastancima opiea - drabe - muziki festivali, djevojke u duanima, skrbnici i ene za jedan dan, mladii ivojke koji putuju svijetom u interesu nauke, i prodavai . . .

stala je ostavi bez daha.

ini se da je to zaista dovoljno opseno. - Ipak, jednom bi me mogao odvesti u kakav bar u

elseaju, tek toliko da steknem nova iskustva - ree gospoa Oliver eznutljivo.

Kad god kae. Veeras?

Ne veeras. Suvie sam zaposlena pisanjem, ili tonije brigom zbog toga to ne mogu pisati. Tosta najzamornija stvar u pisanju - premda je zapravo sve zamorno, osim onog jednog trenutka bije neto to ti se ini izvrsnom idejom i kad jedva eka da zapone. Reci mi, Mark, mislimogue nekoga ubiti daljinskim upravljanjem?

to misli pod daljinskim upravljanjem? Pritisak na dugme i oslobadanje smrtonosnih radioaktka?

Ne, ne, ne nauna fantastika. Mislim sumnjiavo je zastala - zapravo mislim na crnu magiju.

Votane figure i pribadae u njima?

Ne, votane figure su zastarjele - ree gospoa Oliver podrugljivo. - Ali zaista se dogadaju udari - u Africi ili Zapadnoj Indiji. Ljudi esto priaju takve stvari. Kako se domoroci jednostav

e i umiru. Voodoo ili di-di . . . No, zna to mislim.


12/175

govorih da se mnoge takve stvari pripisuju danas moi sugestije. rtvu uvjere da je vra prorezinu smrt - a podsvijest ini ostalo.

spoa Oliver prezirno otpuhnu.

Kad bi meni netko nagovijestio kako sam osuena da legnem i umrem, bilo bi, mi velikodovoljstvo da iznevjerim njihova oekivanja! Nasmijah se.

U tvojim se venama nalaze stoljea dobre zapadnjake skeptike krvi. Bez predispozicija. - Znsli da se to moe dogoditi?

Ne znam dovoljno o tome da bih mogao ocijeniti. Kako ti je to palo na pamet? Hoe li tvoje nomekdjelo bit3 Ubojstvo pomou sugesti je?

Nipoto. Za mene je dovoljno dobar staromodni otrov za mieve ili arsen. Ili pouzdan tup predmtreno oruje ne dolazi u obzir. Suvie je nepouzdano. Ali nisi doao ovamo da bi razgovarao ojim knjigama.

apravo nisam - radi se o tome da moja neakinja Rhoda Despard ima dobrotvornu priredbu .

Nikad vie! - povika gospoa Oliver. Sjea se to se zadnji put dogodilo? Organizirala sam igv na ubojicu i prva stvar koja se dogodila bio je pravi le. Jo uvijek si to zapravo ne mogurostiti.

Nee biti nikakvog Lova na ubojicu. Sve to treba uiniti jest da sjedi pod atorom i potpisujoje vlastite knjige - svaku za pet ilinga.

a-a - ree gospoa Oliver sumnjiavo. - To bi moglo biti u redu. Neu morati otvoriti priredbvoriti glupe stvari? Ili nositi eir?

jerio sam je da nee od nje traiti ni jednu od tih stvari.

to bi trajalo samo sat ili dva - rekoh ulagujui se. - Osim toga, bit e i kriket - ne, mislim da sea u ovo doba godine. Moda e djeca plesati. Ili e se birati najljepa maska...

spoa Oliver me prekinu s divljim vriskom.o je ono - uzviknu. - Lopta za kriket! Naravno! On je vidi kroz prozor . . . kako se die u zrak a mu odvrati panju - i zbog toga - ne spominje kakadua! Zaista krasno to si doao, Mark. Div

Ne razumijem to . . .

Moda ne, ali ja razumijem - odgovori gospoa Oliver. - Sve je to prilino komplicirano i ne

biti vrijeme na objanjavanje. Zaista je lijepo to sam te vidjela, ali sad bih svakako eljela de. Smjesta.


13/175

Naravno. to se tie priredbe . . .

Razmislit u o tome. Nemoj me sada gnjaviti. Kamo sam samo stavila svoje naoale? Zaista, kamo stvari jednostavno nestanu . . .


14/175

poglavlje

spoa Gerahty je otvorila vrata upnog dvora uobiajeno otro i naglo. Bilo je to manje nalikgovaranju na zvono, predstavljalo je trijumfirajui postupak koji je izraavao misao ssUhvatilm te ovaj put!

Onda, i to biste htjeli? - upita ratoborno. Na pragu je bio djeak vrlo neugledna izgleda - djeega ne bismo lako zapazili niti zapamtili - djeak kakvih ima mnogo. mrcao je jer je bio

ehladen.

tanuje li ovdje upnik? - Treba li oca Gormana? - Da, njega trae.

ko ga trai i gdje i zato?

enthall Street. Broj dvadeset tri. Jedna . ena umire. Poslala me gospoa Coppins. Kae da nekara.

spoa Gerahty ga uvjeri da e pozvati ba upnika, kaza mu neka ostane gdje je i povue se upni ured. Nekoliko minuta kasnije izae visok postariji sveenik nosei u ruci malu konatu ku

a sam otac Gorman - ree. - Benthall Street? To je iza eljeznikih skladita?

ono. Nema ni dva koraka.

oe zajedno, sveenik je hodao dugim brzim koracima.

Gospoa Coppdns, rekao si? Tako se zove? - Ona je vlasnica kue. Iznajmljuje sobe. Vas trebadna stanarka. Ime joj je Davis, mislim.

Davis. Ne mogu se sjetiti. Tko . . .

ripada vaoj crkvi. Rekla je da ne eli vikara.

eenik kimnu. Stigli su do Benthall Streeta vrlo brzo. Djeak pokaza na visoku prljavosmedu kedu istih takvih tamnih kua.

Ovdje.

i nee ui?

Ne stanujem ovdje. Gospoa C. mi je dala iling da odnesem poruku.


15/175

Ah, tako. Kako se zove? - Mike Potter.

Hvala, Mike.

Nema na emu - odvrati Mike i ode vidukajui. injenica to je netko umirao nije na njegalovala.

ata kue broj 23 se otvorie i na pragu se pojavi gospoa Coppins, krupna ena crvena lica, i

ano pozdravi posjetioca.Uctite, uite. Vrlo joj je loe, rekla bih. Trebala bi biti u bolnici, ne ovdje. Telefonirala sam, ag zna kad e uope netko stii. Sestrin mu je morao ekati est sati kad je slomio nogu. To jeava srahota. I to mi je neka zdravstvena zatita! Uzmu vam novac, a kad ih trebate, gdje su ond

enula je ispred sveenika uz uske stepenice.

to joj je?

Najprije je imala gripu. inilo se da joj je bolje. Ali, rekla bih, izala je prerano iz kreveta. Kaatila juer naveer izgledala je kao smrt. Stavila sam je u krevet. Nije htjela jesti. Nije eljelaktora. Jutros sam vidjela. da je u stranoj groznici. Zahvatila joj je plua.

Upala plua?

spoa Coppins, sad ve bez daha, ispustila je zvuk poput parnog stroja, to je trebalo biti potom je otvorila vrata, pomakla se u stranu da bi otac Gorman mogao ui, rekla je lano veselim

som preko njegovog ramena, Dovela sam vam sveenika. Sad e biti sve u redu, i povukla ac Gorman ude. Soba, namjetena staromodnim viktorijanskim namjetajem, bila je ista i urena u krevetu pokraj prozora iznemoglo je okrenula glavu. Sveenik je odmah vidio da je tekolesna.

Doli ste . . . Nema mnogo vremena - progovorila je isprekidanim glasom - . . . Zloa . . . takvazbonost . . . moram . . . moram . . . ne mogu ovako umrijeti . . . priznati . . . priznati . . . svoj g teak . . . teak . . . - dok su joj .oi lutale, napola zatvorene.

usana joj navre niz monotonih rijei.

ac Gorman doe do kreveta. Progovorio je onako kako je esto govorio - vrlo esto. Rijei utjurnosti . . . rijei njegova poziva i njegova uvjerenja. Mir je uao u sobu . . . Agonija je nesta

muenih oiju . . .

d je sveenik zavrio svoj obred, umirua ena opet progovori.

restati . . . to mora prestati . . . Vi ete . . . Sveenikov glas opet je odavao povjerenje i sigurn


16/175

Uinit u ono to je potrebno. Imajte u mene povjerenja . . .

alo kasnije stigli su lijenik i kola hitne pomoi. Gospoa Coppins primila ih je s mranimvodobitnim izrazom.

rekasno kao i obino - rekla je. - Ona je mrtva . . .

ac Gorman vraao se kroz sumrak. Noas e biti magle, naglo je postajala sve guom. Zastaonutak mrtei se. Tako fantastino neobina pria . . . to je od toga rezultat delirija i visokeoznice? Naravno, neto od toga je bilo istina - ali koliko? U svakom sluaju vano je zapisati nena dok ih jo ne zaboravi. Franjevci e se ve okupiti kad se vrati. Naglo skrenu u mali bar,rui alicu kave i sjedne. Posegnu u dep svoje reverende. Ah, gospoa Gerahty - zamolio ju jkrpa podstavu. Kao i obino, nije to uinila! Njegov notes, olovka I nekoliko novia ispalo j

oz rupu i skliznulo kroz podstavu. Dohvatio je olovku i nekoliko novia, ali nije mogao do nonijeli su mu kavu i on zamoli komad papira.

Hoe li ovo biti dobro?

a je to poderana papirnata vreica. Otac Gorman kimnu i uze je. Zapoe pisati - imena - jer bno da, ih ne zaboravi. A on je vrlo lako zaboravljao imena . . .

ata bara se otvorie i dva mladia u edvardijanskim odijelima buno udoe i sjedoe. Otac

rman zavri svoje biljeke. Sloio je papir i htio ga spremiti u dep kad se sjeti rupe. Stoga ua to je i prije esto radio, ugura sloeni papir u cipelu.

dan ovjek mirno ue i sjede u udaljeni kut. Otac Gorman popi gutljaj-dva slabe kave, tek radistojnosti, zatrai raun i plati. Tada ustade i izae.

vjek koji je upravo uao inilo se da se predomislio. Pogleda na sat kao da nije znao koliko ji, ustade i brzo izae.

agla se brzo sputala. Otac Gorman ubrza korake. Vrlo je dobro poznavao svoje podruje. Podeacem skreui u uliicu koja je ila uz eljezniku prugu. Ako je i bio svjestan koraka iza see im pridavao panje. Zato i bi?

arac olovne cijevi dohvatio ga je bez ikakva upozarenja. Posrnuo je i pao . . .

I


17/175

ktor Corrigan, fiukajui pjesmu , ue u sobu odjelnog detektiva - inspektora Lejeunea i vedroobrati.

Obradio sam vam onog asnog oca.

kakav je rezultat?

Ostavit u tehnike izraze za istranog suca. Ukratko, poteno udaren po glavi. Ve ga je prvi u

rojatno usmrtio, ali tkogod da je to uinio, htio je biti siguran. Prilino prljava stvar.est - ree Lejeune.

o je to snaan ovjek tamne kose i sivih oiju. Bio je samo naoko miran, no pokreti su mu ponei iznenaujue slikoviti i odavali su da je potomak francuskih hugenota.

Okrutnije nego to bi bilo potrebno da se radi o pljaki? - upita zamiljeno.

ar je to bila pljaka? - upita doktor. - Pretpostavlja se. Depovi su mu bili izvrnuti i podstavaverende poderana.

Nisu se mogli nadati da e nai mnogo ree Corrigan. - Siromani su kao mievi, veina tih up

asvim su mu razbili glavu . . . da budu sigurni - naglas je razmiljao Lejeune. - ovjek se pitato?

ostoje dva mogua odgovora - odvrati Corrigan. - Jedan, da je to uinio neki pokvareni mladi

aka koji voli nasilje zbog nasilja . . . ima ih, na alost, danas zaista mnogo.A drugi odgovor? Doktor slegnu ramenima.

Nekome se zamjerio va otac Gorman. Je li to bilo mogue?

eune potrese glavom.

o je sasvim nevjerojatno. Bio je vrlo popularan ovjek i vrlo su ga voljeli. Nije imao nejatelja, bar koliko se moe znati. Ali ovo ne nalikuje ni na obinu pljaku. Osim .

Osim ega? - upita Corrigan. - Policija ima klju za rjeenje! Jesam li u pravu?

mao je neto na sebi to nije odneseno. Nadeno je u njegovoj cipeli.

rrigan zazvidi.

vui kao pijunska pria. Lejeune se nasmije.

Mnogo je jednostavnije od toga. Imao je rupu u depu. Narednik Pine je razgovarao s njegovom


18/175

maicom. ini se da je prilino neuredna. Nije mu drala -odjeu u redu kako bi trebala. Potvda bi otac Gorman s vremena na vrijeme gurnuo kakav papir ili pismo u svoju cipelu kako ne spio pod podstaru reverende.

A ubojica to nije znao?

Ubojici to uope nije palo na pamet! Pod pretpostavkam, naime, da je traio taj komad papira -ednu sumu od nekoliko sitnih novia.

to je pisalo na papiru?

eune posegnu u ladicu i izvadi zguvani koma.d papira.

amo popis imena - odvrati. Corrigan znatieljno pogleda papir. Ormerod Sandford Parkinsonsketh-Dubois Shaw Harmondsworth Tuckerton Corrigan? Delafontaine?

Vidim da sam i ja na popisu! - uzvikne podiui obrve.

nai li vam neto neko od ovih imena? upita inspektor.

Nijedno.

nikad niste upoznali oca Gormana? - Nikada.

nai da nam neete moi mnogo pomoi. - Imate li kakvu ideju o tome to taj popis znai - akope neto znaci?

eune ne odgovori izravno.

Neki je djeak doao po oca Gormana oko sedam naveer onoga dana. Rekao je da jedna enamire i da eli sveenika. Otac Gorman je otiao s njim.

Kamo? Ako znate.

namo. Nije bilo teko provjeriti. Benthall Street broj dvadeset tri. Kua je vlasnitvo ene kojve Coppins. Bolesna ena bila je stanovita gospoa Davis. Sveenik je stigao onamo u sedam naest i bio s njom oko pola sata. Gospoa Davis je umrla neposredno prije nego su stigla kolane pomoi da je odvezu u bolnicu.

Dakle, tako je to bilo.

atim smo saznali da je otac Gorman bio u malom baru Tony's Place. Prilino pristojan bar, beminala oko sebe, slui pia loe kakvoe i nije popularan. Otac Gorman je zatraio alicu kavda je vjerojatno posegnuo u dep, nije mogao nai ono to je trebao i zamolio je vlasnika, Ton

mad papira. Ovo je - pokazao je prstom - taj papir.


19/175

A zatim?

Kad je Tony donio kavu sveenik je neto pisao po papiru. Ubrzo nakon toga je otiao, ostavivu gotovo netaknutu ( to mu uope ne zamjeram), zavrivi prije toga popis i spremivi papir elu.

e li jo netko bio u baru?

Ula su dva mlada kicoa i sjela za jedan stol, i jedan postariji mukarac koji je sjeo za drugi. sljednji je izaao nita ne naruivi.

lijedio je sveenika?

Mogue je. Tony nije primijetio kad je otiao. Nije zapamtio ni kako izgleda. Opisao ga je kaoupadljivog ovjeka. Pristojnog. ovjeka kakvih ima bezbroj. Misli da je bio srednje visine, umnoplavom kaputu - a mogao je biti i smedi. Ni tamne, ni previe svijetle kose. Nema nikakvaloga da sumnjamo kako je on u ovo umijean. Ali ovjek nika.d ne zna. Nije doao ovamo i re

ko je vidio sveenika u Tonyjevu baru. Ali tek je prolo malo vremena. Zamolili smo da nam sve svi koji su vidjeli oca Gormana izmedu petnaest do osam i pola devet. Do sada se javilo saoje: jedna ena i apotekar koji ima duan u blizini. Sad u ih ii posjetiti. Tijelo su pronala daka u pola devet u West Streetu - znate tu ulicu? Zapravo je to staza, omeena eijeznikom

ugom s jedne strane. Ostalo znate.

rrigan kimnu i dodirnu prstom papir. - to mislite o ovome?

Mislim da je vano - odgovori Lejeune. - Samrtnica mu je rekla neto i on je zapisao ta imena n

pir to je prije mogao, da ih ne bi zaboravio? Ali pitanje je - bi li on to uinio ako mu je netovjereno na ispovijedi?

Moda nije bxlo reeno tako da ga obavezuje zakletva utnje - kaza Lejeune..- Pretpostavimo, nmer, da su ta imena u vezi, recimo, s ucjenjivanjem?

o je vae miljenje?

o nemam nikakvog miljenja. Ovo je saw mo radna hipoteza. Ljudi s popisa su bili ucjenjivan

mrtnica, je bila ili ucjenjiva, ili je znala neto o ucjeni! Mislim da je osjetila kajanje i da se hovijediti i ispraviti stvar ukoliko je mogue. Ota.c Gorman je preuzeo obavezu. - A zatim?

ve ostalo je nagadanje - odgovori Lejeune. - Moda je netko ucjenjivao i nije elio da se toekine. Saznao je da gospoa Davis umire i da je poslala po sveenika. Ostalo slijedi. - Pitam e Corrigan ponovo prouavajui papir - to mislite zato je stavljen upitnik iza zadnja dva im

Moda otac Gorman nije bio siguran je li dobro zapamtio ta imena.

Moglo je biti Mulligan umjesto Corrigan - suglasi se doktor namrtivi se. - To je sasvim mogu


20/175

i ime kakvo je Delafontaine ili se za.pamti ili ne - ako znate to mislim. udno je da nema ni jerese. - Ponovo je proitao popis. - Parkinson - ima mnogo Parkinsona. Ni Sandford nije neobisketh-Dubois . . . to je ve neto. Ne moe ih biti mnogo.

taknut iznenadnim porivom, nagnu se naprijed i dohvati sa stola telefonski imenik.

Da vidimo. Hesketh, gospoa A . . . John i Co., vodoinstalateri . . . Sir Isidore. Ah! Evo nas!sketh-Dubois, gospoa, Ellesmere Square etrdeset devet, S. W.1. to kaete da je nazovemo?

emo rei?

Ve emo dobiti inspiraciju - odgovori doktor Corrigan vedro.

amo izvolite - ree Lejeune.

to? - Corrigan je zurio u njega.

Rekoh da moete nazvati - kaza Lejeune veselo. - Nemojte se drati tako zateeno. Podigne

alicu i zatrai vanjsku liniju. Pogleda Corrigana. - Broj?Grosvenor 64578.

eune ponovi broj i zatim doda slualicu Corriganu.

Dobru zabavu.

rrigan ga je, pomalo zbunjen, gledao dok je ekao vezu. Neko se vrijeme ula zvonjava telefoim zadihan enski glas progovori:

Grosvenor 64578.

e li to stan gospoe Hesketh-Dubois? - Ovaj . . . ovaj, da . . . mislim , . .

ktor Corrigan zanemari ovo oklijevanje. - Mogu li razgovarati s njom, molim vas?

e, to zaista ne moete! Gospoa Hasketh Dubois je umrla prolog travnja.

Oh! - Zaprepaten, doktor Corrigan ne odgovori na pitanje Tko je to, molim vas?i polako spusalicu.

gleda hladno inspektora Lejeunea.

nai zato ste mi tako spremno dopustili da telefoniram.

eune se zlobno smijeio.

Mi zaista ne proputamo oite stvari istakao je.


21/175

rolog travnja - zamiljeno e Corrigan. - Prije pet mjeseci. Pet mjeseci otkako ju je ucjena ilto ve bilo prestala uznemiravati. Nije poinila samoubojstvo ili neto slino?

Nije. Umrla je od tumora na mozgu.

nai sad smo opet na poetku - ree Corrigan pogledavi popis.

eune uzdahnu.

apravo ne znamo ima li popis neke veze s tim - naglasi. - To je moglo biti najobinije razbojsdne maglovite noi - a tada imamo strano malo nade da emo otkriti tko je to uinio ako nas zaposlui srea . . .

Hoe li vas smetati ako nastavim raditi na tom popisu? - upita Corrigan.

amo izvolite. elim vam svu sreu.

A mislite pri tome da ja sigurno neu nita otkriti kad vi niste uspjeli. Nemojte biti tako sigurnizabavit u se Corriganom. Gospodinom ili gospodom ili gospoicom Corrigan - s velikimtnikom.


22/175

poglavlje

Ali zaista, gospodine Lejeune, ne znam to bih vam jo mogla rei! Sve sam to ve ispriala va

redniku. Ja ne znam tko je bila gospoa Davis ni odakle je dola. Bila je kod mene oko esteseci. Redovito je plaala stanarinu i inila mi se ugodnom, mirnom i potenom osobom. Zaistam to jo oekujete da vam kaem.

spoa Coppins zastade da bi dola do daha i pogleda Lejeunea s negodovanjem. On joj uputian melankolian osmijeh za kojeg je iz iskustva znao da nije bez djelovanja.

Ne znai da vam nisam spremna pomoi, kad bih mogla - dodala je.

Hvala. To nam je i potrebno - pomo. ene znaju - one instinktivno osjete - mnogo vie odukaraca.

o je to dobar potez, i djelovao je.

Ah - ree gospoa Coppins - eljela bih da vas Coppins moe uti. Uvijek je bio tako otresit iuljudan. Samo pria da zna a zapravo nema pojmacc rekao bi i prezirno ot puhnuo. A u dedeset sluajeva bila sam u pravu.

bog toga bih i elio uti to mislite o gospodi Davis. Je li bila, po vaem miljenju, nesretna Nije bila - ne, ne bih to rekla. Bila je poslovna. Takvom mi se uvijek inila. Metodinom. Kao

lanirala svoj ivot i ponaala se u skladu s tim. Radila je, mislim, kod neke organizacije zaraivanje trita. Obilazila je okolo i pitala ljude kakav praak upotrebljavaju, ili brano, ili ke tjedno i kako rasporeuju prihode. Naravno uvijek sam mislila da je takva vrsta posla zapr

ukanje . . . i to se uope vlasti ili nekog drugog tiu takve stvari! Sve to se na kraju sazna je svi oduvijek dobro znaju - ali danas su takve stvari postale moda. A kad se ve moraju raditi

slim da je to bio pravi posao za jadnu gospou Davis. Znala se ugodno ponaati, nije se inilo

znatieljna, bila je poslovna i traila je samo injenice.

Ne znate ime poduzea ili udruenja za koje je radila?

Ne znam, ao mi je.

e li ikada spominjala rodbinu?

Nije. Mislim da je bila udovica i da je izgubila mua prije mnogo godina. ini se da je bio inva

nikad nije mnogo priala o njemu.


23/175

Nije spominjala odakle je dola - iz kojeg dijela zemlje?

Mislim da nije bila Londonanka. Rekla bih da dolazi odnekud sa sjevera.

Ne ini vam se da je bilo neeg - misterioznog u vezi s njom?

eune je to izrekao sa suxnnjom. Ako je ova ena podlona sugestiji . . . Ali gospoa Coppins oristila mogunost koja joj se pruila.

aista ne mogu rei da mi se inila takvom. Barem ne po onome to je govorila. Jedina stvar koje moda mogla biti udna bio je njezin koveg. Bio je dobre kakvoe ali ne nov. A inicijali nmu bili su prepravljeni, J. D. -Jessie Davis. Ali nekad je to bilo J. i neto drugo. H., misidm.

oglo je hiti i A. Ipak, onda o tome nisam zapravo razmiljala na takav nain ovjek esto moebar jeftin koveg iz druge ruke i tada je normalno da prepravi inicijale, Nije imala mnogo stvamo taj jedan koveg.

eune je to znao. Pokojnica, je imala zaudujue malo osobnih stvari. Nije drala nikakva pism

kakve fotografije. inilo se da nije imala policu osiguranja, tednu ni ekovnu knjiicu. Odjeaa dobre kvalitete, od materijala praktinih za svakodnevni posao, gotovo nova.

inilo se da, je sretna? - upita. - Mislim da je.

vatio se za poneto sumnjiav ton u njezinu glasu. _

amo mislite?

a, to nisu stvari o kojima se mnogo razmilja, zar ne? Rekla bih da je bila prilino dobro stojebrim zaposlenjem i sasvim zadovoljna svojim ivotom. Nije bila lakomislena ena. Ali naravnd se razboljela . . .

Da, kad se razboljela? - potakne je.

U poetku je bila uznemirena. Mislim, kad je morala lei u krevet zbog gripe. Rekla je da e toremetiti sve njezine planove i dogovore. Sastanke i sve to. Ali gripa je gripa i ne moete jenemariti kad je tu. Tako je ostala u krevetu i kuhala si aj na plinskom tednjaku i uzimala aspi

kla sam joj neka pozove doktora ali odgovorila je da to nije potrebno. Rekla je da kod gripe npomae i da samo treba ostati u krevetu i neka joj bolje ne prilazim da se i ja ne razbolim. Ja spremala neto za jelo kad joj je bilo bolje. Vruu juhu i prenac. I puding od rie tu i tamo. Tscrpilo, naravno, kao i svaka gripa, ali, rekla bih, ne vie od uobiajenoga. Nakon to groznic

ode ovjek zapada u neku depresiju - kod nje to nije bilo nita drugaije nego kod drugih ljudieam se, sjedila je tamo uz plinsku pe i rekla mi: eljela bih da nemam toliko vremena zamiljanje. Ne volim razmiljati. To me dotue.

152007654 agatha christie kod bijelog konja

Documents