n 1 nTJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Godina XXVI, broj 14 7. travnja 2016. cijena 200 Ft

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Najbolji iz hrvatskoga 4. stranica

Foto: Branka Pavić Blažetin 3. stranica

U dobrotvorne svrhe 11. stranicaMalouskrsni koncert 10. stranica

Godišnja skupština udruge Savez Hrvata u Mađarskoj

n 2 n KOMENTAR UVODNIK

Komentar

Objektivnost i/ili subjek-tivnost vrednovanja rada narodnosnih samouprava

Nakon stalnih izmjena posljednjih nekolikogodina, čini se da su ustaljena pravila dod-jele i obračuna potpore mjesnim i pod ruč -nim narodnosnim samoupravama. Minimal -ni je uvjet za dodjelu dodatne potporeprema obavljenim zadaćama četiri sjednice,odnosno zapisnika, i jedne godišnje javnetribine ako ona nije održana u okviru jedneod četiriju sjednica. Fond za podupiranje ljudskih resursa ne-davno je u prvome krugu objavio popis za-pisnika sjednica narodnosnih samouprava idodijeljenih bodova za utvrđivanje potporeza obavljanje javnih zadaća u 2016. godini.U roku od 15 dana od objavljivanja popisasjednica i na temelju vrednovanja dodijelje-nih bodova u prvome krugu, narodnosnesamouprave mogu dostaviti svoje doku-mentima potkrijepljene primjedbe podupi-ratelju, koji će najkasnije do 15. travnjaobjaviti konačni broj dodijeljenih bodova iiznos potpore. Nakon isteka žalbenog roka,utvrdit će se konačni broj bodova te iznospotpore. Unatoč mogućnosti davanja prim-jedaba na objavljeni popis i broj bodovadodijeljenih vrednovanjem zapisnika, čini seda se primjedbe i dalje uzimaju u obzir samona popis zapisnika, godišnje javne tribine, ane i na samo vrednovanje donesenih odlukai ostvarenoga.Kako nedavno reče predsjednik jednemjesne hrvatske samouprave, radili su čak iviše nego godinu dana prije, što je po nje-govu mišljenju vidljivo i u zapisnicima, a do-bili su manje bodova. Na upućene primjed-be dobili su odgovor da je vrednovanjeobavljeno objektivno prema utvrđenim kri-terijima. Međutim, objektivno ili prema ob-jektivno utvrđenim kriterijima nije isto.Nažalost, čini se da objektivnost kriterija nemože spriječiti subjektivnost vrednovatelja.U protivnom kako bi se na više rada moglododijeliti manje bodova. Možda i nije tako,ali nemogućnost provjere vrednovanja,budući da samouprava ne može dobiti uvidu samo vrednovanje, bodovanje, ostavlja zasobom određenu sumnju u objektivnost. Utvrđivanje udovoljavanja minimalnimuvjetima nije upitno, ali vrednovanje kon-kretnog rada, donesenih odluka i ost-varenog rada, neprihvatljivo je bez uvida uvrednovanje. S pravom negoduju oni koji sesvesrdno zalažu za svoje zajednice, čine tosavjesno, i bez ikakva honorara u svoje slo-bodno vrijeme.

Stipan Balatinac

Iza godišnje sam skupštineSaveza Hrvata u Mađarskoj.Njezin Statut i danas kao iprilikom utemeljenja Savezvidi kao udrugu koja djelujeu šest ravnopravnih hrvat-skih regija u Mađarskoj, čijeje operacijsko tijelo Pred-sjedništvo (koje se birasvake četiri godine) sastav-ljeno od predstavnika izspomenutih šest regija, uzpredsjednika i zamjenikapredsjednika, a tu je i tročlani Nadzorniodbor. U svakom slučaju, Savez je 2016.godine udruga koja preko HDS-oveSkupštine, s izabranih 15 zastupnika sasvoje liste uistu, koja je dala i HDS-ova

predsjednika sa svoje liste, provodi zacrtanu izbornu politiku. U izbornojgodini često se čula krilatica Savezovihdužnosnika „to je politika" pa se i nagla-šavalo da je Savez udruga koja ima sna-žnu političku ulogu. Tim slijedomgodišnja skupština spomenute udruge,propisana zakonska obveza čemuSavez, kao i sve udruge za opće javnodobro, treba udovoljiti, svojevrsna bitrebala biti „stranačka” konvencija. SavezHrvata u Mađarskoj, udruga, transpa -rentno udovoljava i zakonskim obve-zama, javnim obznanjivanjem svojihgodišnjih financijskih izvješća, planova

proračuna, izvješća o radu,radnoga plana i javne poziv -nice na skupštinu, otvorenuza medije. To je učinjeno iove godine.

Ali kako i sam predsjed-nik naglašava, ravnoprav-nost i ono što stoji uSa vezovu Statutu kako ondjeluje u šest ravnopravnihregija, dobro bi bilo da se ibrojčano pokaže.

Nije tajna, reče na skup-štini Saveza Hrvata njezin predsjednik,da se „priprema i jedno veliko izdanje o25 godina rada, u spomen na ljude i do-gađaje, da se ne zaboravi, da prikažemodio naše prošlosti, ali i one ljude koji su

do danas aktivni. Da predstavimoslikama i riječju što smo ostvarili idamo realnu sliku o 25-godiš-njem radu". Vjerujem da će u tomizdanju naći svoje mjesto i reče-nica kako na skupštinama SavezaHrvata održanim 2015. i 2016. go-dine nijedan od nazočnih nijepos tavio nijedno pitanje i da susve točke dnevnoga reda izglaso-vane jednoglasno. A sigurna samda se neće moći izbjeći zabilježitii činjenica da je na skupštini 2016.obznanjeno nazočnom članstvu

kako su se dotadašnja dva člana Pred-sjedništva odrekla pismenim putem(nisu bili na skupštini) svoga članstva uPredsjedništvu (Baranja i Zala) te da odčlanova Savezova Predsjedništva, kojipredstavljaju regije, jedan član je una-prijed opravdao svoju odsutnost (Bu-dimpešta). Skupštinu su sa straneizabranih članova Savezovih tijela vodilipredsjednik i zamjenik predsjednika,predsjednik Nadzornog odbora, a uzastotinjak Savezovih članova, u većini izBaranje, Podravine i Bačke.

Branka Pavić Blažetin

Skupštinu su sa strane izabranih

članova Savezovih tijela vodili

predsjednik i zamjenik predsjed-

nika, predsjednik Nadzornog od-

bora, a uza stotinjak Savezovih

članova, u većini iz Baranje, Pod -

ravine i Bačke.

Glasnikov tjedan

mcc.croatica.hu – dnevne vijesti • www.glasnik.hu – dnevno svježe vijesti, napisi, albumi fotografijaradio.croatica.hu – 24 sata glazbe, svaki radni dan od 18 sati pet radijskih emisija s ponavljanjima drugoga dana u 10 sati.

Tiskano izdanje Hrvatskoga glasnika – svakoga petka u Vašem domu.Budite naši prijatelji, pratite Medijski centar Croatica i preko Facebookovih profila: Hrvatski glasnik; Radio Croatica.

Godišnja skupština Saveza Hrvata u Ma-đarskoj ove je godine održana 2. travnja udomu kulture podravskoga Starina. Skup-štini je nazočilo stotinjak članova krovnehrvatske udruge u Mađarskoj, mahom pri-došlih iz Podravine, Bačke i Baranje, samočetvero-petero od malobrojnog članstvaiz Gradišća (Petrovo Selo, Koljnof ) i Po-murja (Kerestur), a iz Peštanske regijenitko se nije odazvao.

Budući da skupština u zakazano vri-jeme nije imala kvorum, ona je s istimdnevnim redom na istome mjestu saz-vana pola sata kasnije kako je to nazna-čeno i u pismenom pozivu.

Zahvalivši na odazivu, uz primjedbuda su neki članovi zauzeti oko kulturno--gastronomske priredbe koja je počelaistodobno, predsjednik Joso Ostrogonacnaglasio je uz ostalo da je pismeni poziv spotpunim materijalom dostavljen svimčlanovima, a u cjelini je i javno objavljenputem Hrvatskoga glasnika.

Pošto je jednoglasno prihvaćen pred-loženi dnevni red, s obzirom da nije biloni pitanja ni primjedaba, Skupština, uzkratku usmenu dopunu predlagatelja, bezrasprave, jednoglasno prihvatila je pis -meno dostavljena izvješća o radu i finan -cijama, te o neprofitnom djelovanju za2015. godinu, nadalje plan rada i fi nancijaza 2016. godinu (u cijelosti objavljeno uHrvatskome glasniku broj 12 od 24.ožujka).

Od najvažnijih prošlogodišnjih prire-daba predsjednik Joso Ostrogonac izdvo-jio je obilježavanje 25. obljetnice SHM-a uBaji, te dodao da planiraju objelodanjiva-nje prigodnog izdanja, nadalje Kulturni igastronomski dan Hrvata koji je održan uTukulji, te Dan Hrvata u Martincima koji jesuorganiziran s Hrvatskom državnom sa-

moupravom. Osim toga u suradnji s dru-gima ostvaren je niz državnih, regionalnihi mjesnih priredaba. Prošlogodišnja skup-ština održana je u Pečuhu gdje su prihva-ćene izmjene i dopune Statuta, a Save -zova tijela, Predsjedništvo i Nadzorniodbor, tijekom godine zasjedali su i odlu-

čivali sukladno Sta-tutu.

Kao najveću te-škoću predsjednik

Ostrogonac naveoje pitanje članstva,odnosno (ne)uplatučlanarine. Nažalost,kako reče, često čla-novi zaboravljaju nauplatu iako im nas -toje slati upozore-nja, pozive i sameuplatnice, a ondaim dostavljaju ipotvr de o uplati.Imaju i novih čla-nova, ali, nažalost, ionih koji već godi-nama ne plaćaju,

neki već i više od pet godina. Premda jena sjednicama Predsjedništva više putapotaknuto to pitanje, nisu se koristili ov-lastima u Statutu, nisu još nikoga isključili.Stoga je na njegov prijedlog Skupštinajednoglasno prihvatila da se, sukladnoodredbama Statuta, ovlasti Predsjed -ništvo da se nakon ponovnog upozorenjaisključe svi oni koji već pet godina ne pla-ćaju članarinu. (Uzgred napominjemo daje prihod od članarine u odnosu na pret-hodnu godinu, kada je uplaćeno milijunforinta, lani opao za tristo tisuća forinta,op. a.).

Pod zadnjom točkom dnevnoga redabilo je riječi o personalnim pitanjima.Pošto su se dvije osobe odrekle dužnosti,predstavnica Baranje Mirjana Grišnik ipredstavnik Pomurja Ladislav Gujaš,upražnjena su dva mjesta u sedmočla-nom Predsjedništvu. Budući da regionalniogranci nisu dali nove prijedloge, nare-čena dva mjesta popunit će se naknadno,a nove dužnosnike potvrdit će Skupštinana idućoj godišnjoj ili izvanrednoj sjedniciSkupštine.

Po završetku sjednice predsjednikJoso Ostrogonac pozvao je sve nazočnena Savezov Kulturno-gastronomski dan iprograme starinskog «Dravskog proljeća».

S. B.

AKTUALNO n 3 n

Godišnja skupština Saveza Hrvata u MađarskojNajveći problem (ne)uplata članarine i popuna dvaju upražnjenih mjesta u Predsjedništvu

PozivUdruga baranjskih Hrvata poziva članstvo na sjednicu kojase održava 20. travnja, s početkom u 18 sati u pečuškoj Hr-vatskoj školi (Szigeti u. 97). Za dnevni je red predviđeno: per-sonalna pitanja, financijsko izvješće, izvješće o radu 2015.,plan rada 2016., proračun 2016., aktualna pitanja i razno. Če-kaju se svi zainteresirani.

n 4 n TEMA

Prema postignutim bodovima pravo na sudjelovanje na završnicisteklo je troje srednjoškolaca: Ivana Martić i David Almaši iz pe-čuške Hrvatske gimnazije «Miroslav Krleža», a Timea Kohari iz bu-dimpeštanske Hrvatske gimnazije. Njihove su odgovorevrednovali članovi prosudbenog odbora Stipan Karagić, TomislavKrekić, na čelu s predsjednicom Timeom Bockovac. Koordinato-rica natjecanja bila je suradnica Zavoda za istraživanje i razvojprosvjete Magdalena Šibalin Kühn. Državno natjecanje srednjo-školaca iz hrvatskoga jezika i književnosti priređuje se svake go-dine, što znači da još ima zainteresiranih i darovitih hrvatskihgimnazijalaca. Natjecatelji to smatraju obično predmaturom iliprijevremenom maturom, premda se u školama ustrojava tzv.mala matura, a također još i prijevremena matura, što znači dase u jesenskom razdoblju mogu polagati pojedini maturalnipredmeti, ali ne i hrvatski jezik i književnost. Natjecanje je doneke mjere u skladu s ispitom zrelosti, među pismenim zadat-cima ima test pitanja, razumijevanje teksta, pisanje sastavka, raš -člamba pjesme i esej pitanja. Pri usmenome dijelu natjecatelji suvukli redni broj, potom pitanja iz književnosti i jezikoslovlja, tesu imali dvadeset minuta za pripreme. Među pitanjima ima i onihkoji su iz nastavnoga gradiva 12. razreda. Kako za Medijski centarCroatica Timea Bockovac reče, pitanja se svake godine mijenja-nju, uvrštavaju, ali su i nadalje u skladu s nastavnim gradivom hrvatskoga jezika i književnosti srednjih škola. Zadovoljna je nas -tupom hrvatskih gimnazijalaca, te smatra da završnica državnognadmetanja nije nipošto lak, niti zadatak koji se vrlo brzo i lakorješava. Naravno, natjecatelji su svake godine pomalo uplašeni,imaju tremu, što ne utječe najbolje ni kod kakva ispita. Savjetujekandidatima da budu pomalo samostalniji, slobodniji kod poje-dinih zadataka, da znaju izložiti svoje misli da pruže više subjek-tivnosti.

Ivana Martić polaznica je 11. razredapečuške Hrvatske gimnazije «MiroslavKrleža», hrvatski jezik i književnostpredaje joj profesorica Jelena KišKolar. Na nadmetanje se prijavila po-radi provjere svojih sposobnosti i zna-nja. Zadovoljna je svojim nastupom,na usmenom dijelu iz hrvatske knji -žev nosti vukla je pitanja o razdobljuhumanizma i renesanse, iz hrvatskogajezika pomoću navedenih ulomakatrebala je prepoznati o kojoj je jezičnoj

disciplini riječ. Kaže da je pismeni dio nadmetanja bio teži, ali sedobro snalazila. Ivana aktivno sudjeluje u školskim programima,ima malo slobodnoga vremena. Želi usavršiti svoje znanje izhrvat skoga jezika i književnosti, stoga je odabrala pečušku Hrvatsku gimnaziju Miroslava Krleže. Voli čitati, darovito crta por-trete, humanistički je usmjerena. Bivša je učenica santovačke Hrvatske škole. Poslije uspješne mature želi studirati pravo.

Timea Kohari polaznica je 11. raz-reda budimpeštanske Hrvatskegimnazije, hrvatski jezik i književ-nost predaje joj Mirjana Karagić.Zadovoljna je svojim nastupom nazavršnici nadmetanja, iz hrvat-skoga jezika i književnosti vukla jepitanje o razdoblju hrvatskogarealizma, iz hrvatskoga jezika bro-jeve. Smatra da je prvo kolo bilomalo teže jer je bilo pitanja i iz gra-diva 12. razreda. Bila je članicomLiterarne i ples ne scene svoješkole, ali zbog športskih treninga

morala je istupiti. Od ranoga djetinjstva bavila se plivanjem, alinije htjela sudjelovati na nadmetanjima i osjećala se usamljeno,te i zbog toga se posljednjih godina djelatno bavi odbojkom.Mama joj je odabrala HOŠIG zbog maloga broja učenika po raz-redima, što pohađa od osnovne škole. Voli tu školu jer je i razredpoput male obitelji. Ima li slobodnoga vremena, rado odlazi ukazalište, kino ili crta. Nakon uspješne mature želi studirati naGrađevinskom fakultetu.

David Almaši polaznik je 11. raz-reda pečuške Hrvatske gimnazije«Miroslav Krleža», hrvatski jezik iknjiževnost predaje mu profeso-rica Jelena Kiš Kolar. Zadovoljan jesvojim nastupom na završnici, iz-vukao je teme na koje bilo kadamože odgovoriti: iz književnostihrvatsku liriku, a iz hrvatskoga je-zika pravopis. Nije zadovoljan pos -tig nutim postotkom na pismenomdijelu, misli da je bio teži od usme-noga. Prijavio se na nadmetanje daiskusi kako će biti na ispitu zrelosti.

Marljivo se priprema na maturalne ispite u gimnaziji, koju po-hađa nekoliko godina. Osnovnu je školu završio u Zagrebu. Većse u hrvatskoj prijestolnici bavio športom, trenirao je rukomet, aod prošle godine tajlandski boks i kick boks. Smatra to dobrimza obranu i koncentraciju, sigurniji je u sebe. U slobodnome vre-menu rado odlazi s prijateljima u kino. Nakon maturalnih ispitaželi studirati psihologiju i tjelesni odgoj.

Proglašenje rezultata i dodjela nagrada bit će krajem svibnjaili početkom lipnja, u budimpeštanskoj Gimnaziji «Zsigmond Mó-ricz». O tome će hrvatske gimnazije pravodobno biti obaviješ -tene. Čestitamo svim natjecateljima, te im želimo mnogouspjeha na maturalnim ispitima te u daljnjoj naobrazbi!

Kristina Goher

Završnica Državnog natjecanja srednjoškolaca iz hrvatskoga jezika i književnosti

U organizaciji Zavoda za istraživanje i razvoj prosvjete pri Ministarstvu ljudskih resursa, priređeno je Državnonatjecanje srednjoškolaca iz hrvatskoga jezika i književnosti. U prvom je kolu sudjelovalo šest srednjoškolaca,oni su učenici pečuške i budimpeštanske Hrvatske škole. Prvi, pismeni dio nadmetanja priređen je 18. siječnja2016., u narečenim ustanovama, a završnica, usmeni dio, 10. ožujka u Croaticinim prostorijama.

TEMA n 5 n

Uz brojne roditelje su dospili na razgovor Gabor Győrvári,savjetnik za školska pitanja u HDS-u, ujedno i ravnateljHrvatskoga vrtića, osnovne škole, gimnazije i učeničkogadoma u Pečuhu, kotrigi povjerenstva HDS-a za budućiškolski centar, Edita Horvat-Pauković, Laslo Škrapić i ČabaHorvath ter njev pomoćnik Vince Hergović, kot i do-predsjednica sambotelske Hrvatske samouprave, DoraRaffai-Horvat. – Puno je nesigurnosti, zbog toga je ra-zumljivo da su i roditelji u dilemi, hoće li njevo dite bitina dobrom mjestu. Čuda je upitnikov i zato, kad su sta-rina mislili da će dvi odgojiteljice i jedna tetka hrvatskegrupe u ovoj čuvarnici nastaviti svoje djelovanje u cent -ru, a one su pred misecdan izjavile na sjednici Odbora zaodgoj i obrazovanje u Sambotelu da ne bi volile živiti stom ponudjenom mogućnošću. Ovo ujedno i to zlame-nuje da ako se gane u Školskom centru hrvatski odgoj, po ugo-voru Grada Sambotela i HDS-a, svaki roditelj ki se zainteresira zahrvatski odgoj i podučavanje, bit će upućen u centar, a ne u ču-varnicu „Čarobni dvorac”, u kojoj više neće moći funkcioniratihrvat ska grupa – je izjavila Edita Horvat-Pauković u uvodu ovogainformacijskoga sastanka, koji je bio već treći u nizu. Vince Her-gović je naglasio da mu nije razumljivo, kako su mogle odstupitiod zadaće uprav one, ke su po svidočanstvu slik i člankov uHrvat skom glasniku, lani još glasale za utemeljenje obrazovnogacentra. Medjutim, kako smo čuli, žitak i borba ide dalje, drugi ta-jedan su upisi u osnovne škole, a 25. – 26. aprila pak u čuvarnice.Zato su ovput pozvani roditelji da se izjasnu, ki kakovu namjeruima, suprot svih poteškoć, jer broj mališanov u svakom slučajuje važan faktor. Rečeno je da u medjuvrimenu su Laslo Ostrošić i

njegova hižna družica Žužana napravili web-stranicu budućojustanovi, a oni su bili i inicijatori ki su svoje želje i odanost Hrvat-skom školskom centru stavili na papiroš i koje pismo su potompotpisali svi roditelji na ovom forumu. To će se dostaviti zastup-nikom HDS-a, u zaufanju pozitivne odluke na izvanrednoj sjed-nici, ove subote, u Petrovom Selu. – Ako nimamo dovoljan brojdice, ova inicijativa pada u pozabljenje i s političke i financijskestrane. Medjutim, pinez imamo, dokument za utemeljenje usta-nove je potpisan, sve dozvole do 31. majuša moramo nabaviti.Oni ki danas nisu došli, vjerojatno su odlučili da nje ne zanimaHrvatski školski centar, ali ja tako mislim da su još neki roditeljike moremo uvjeriti da vlašćoj dici osiguraju hrvatski odgoj ihrvat sku nastavu – je rekla dalje Edita Horvat-Pauković. Na pita-nje roditeljev je odgovorio iz svojega bogatoga iskustva ravnatelj

pečuške ustanove Gabor Győrvári, ali jebrzo dodao, ako nij jakoga znaka za garan-ciju da ova odluka imat će svoju osnovu iglede budućnosti ter da je vridno aldovatiodredjena financijska sredstva svih Hrvatovu ovom orsagu na ov školski centar, ondasve je zaman. Nigdor ne bi volio, ako za triljeta ispadne da projekt je neuspješni po-kušaj. Ono, što dovidob znamo, je da ova„investicija” nije prez rizika, ali postoji jednoodlučno sime roditeljev ki svoju dicu od je-seni vidu u Hrvatskom školskom centru. Dali će to biti samo hrvatska grupa u čuvarnici,ili će se moći ganuti i prvi razred u osnovnojškoli, zasad još nije poznato, ali zastupnikiHDS-a ovoga vikenda će odlučiti, hoće lidobiti ova regija šansu za utemeljenjedavno željenoga Hrvatskoga školskogacentra, ali će morati svi, od prvoga do zad -njega, zdignuti ruke od ovoga projekta.

Tiho

Pred odlukom skupšćine

Roditelji uz Hrvatski školski centar u SamboteluDani bižu, a Gradišće u jednom poslu posebno stišće vrime. Rič je o Hrvatskom školskom centru, koji bi se morao ganutiu septembru ovoga ljeta u Sambotelu, a nastankom neke nove situacije, čisto drugačije izgleda dosadašnja slika. I odtoga je bilo riči na još jednom roditeljskom sastanku 22. marcijuša, utorak, u prostoriji sambotelske čuvarnice „Čarobnidvorac” u kojoj, sad jur osamnaest ljet teče odgoj i na hrvatskom jeziku, uz ugarski. Ovo mjesto se je smatralo takozvanombazom budućega obrazovnoga središća Hrvatov u našoj regiji, zato je znamda mnogim služilo za presenećenje ona vistda hrvatskogovoreće djelatnice ove ustanove ne želju sudjelovati u novom projektu Hrvatske državne samouprave.

n 6 n BAČKA

Baja

Izvanredna sjednica Županijske hrvatske samoupraveO aktualnim zadaćama i programima

U županijskom Domu narodnosti u Baji, 29. ožujka održana je izvanredna sjednica Hrvatske samouprave Bačko--kiškunske županije.

Uz članove županijskog vijeća, sjednici su nazočilii stalno pozvani članovi Skupštine Hrvatske držav -ne samouprave iz Bačke, a na dnevnom redu ras-p ravljalo se o aktualnim zadaćama te raznome. Natemelju pristiglih molba, županijsko je vijeće jed-noglasnim odlukama dodijelilo potporu za ob-novu narodne nošnje školskih folklornih skupina ipjevačkih zborova – Fancaškoj osnovnoj školi iHrvat skoj samoupravi sela Santova po 120 tisuća,a kaćmarskoj školi 100 tisuća forinta.

U nastavku sjednice predsjednik Saveza Hrvatau Mađarskoj izvijestio je nazočne o održavanju re-dovite godišnje skupštine i Kulturno-gastronom-skog dana 2. travnja u podravskome Starinu usklopu „Dravskog proljeća”.

Predsjednica Bačkog ogranka SHM-a AngelaŠokac Marković nazočne je upoznala s progra-mima regije i državnim programima za iduće razdoblje. Prematome, 6. travnja organiziraju zajednički put na državno natjeca-nje u kazivanju stihova i proze, 9. travnja sudjeluju na HDS-ovojskupštini u Petrovom Selu gdje će se istoga dana održati Natje-canje u pjevanju za mlade, između ostalog sa sudionikom iz Baje,istoga dana priređuje se i Hrvatski malonogometni turnir u Ba-ćinu, 15. travnja je državna II. Kobasicijada u Pečuhu (najkasnijedo 9. travnja mogu se dostaviti uzorci), sutradan, 16. travnja, baj-ska momčad predstavlja bačke Hrvate na Državnome malono-gometnom turniru u Pečuhu. Središnja priredba bačkih Hrvata

povodom obilježavanja 330. obljetnice doselidbe bunjevačkihHrvata – svečanost, znanstveni skup, kulturni program – održatće se na Antunovo u Baji, a prije toga od 1. do 4. svibnja Hrvatskasamouprava grada Baje organizira hodočašće u Međugorje i naBunu gdje je prije nekoliko godina postavljena spomen-ploča.Uz to će na povratku posjetiti i Tuzlu koja je vezana za seobu šo-kačkih Hrvata. Bački Hrvati sudjelovat će i na Državnome hrvat-skom hodočašću koje će se ove godine održati u Baranji, nablagdan Presvetoga Trojstva u marijanskome svetištu na Judu.

Stipan Balatinac

Dio nazočnih županijskih i državnih hrvatskih skupštinara

Santovo – uređen Park znanosti i slobode

Spomenik u čast zvjezdoznancu državnoga glasaPovodom obilježavanja 15. ožujka, madžarskoga nacional nog blagdana i sjećanja na revoluciju i oslo-bodilački rat 1848./1849., na Trgu Ustava ispred stare Seoske kuće 14. ožujka upriličena je svečanapredaja i posveta spomenika u čast madžarskoga zvjezdoznanca, matematičara, sveučiliš noga pro-fesora, znanstvenika i dopisnog člana Madžarske akademije znanost Gustava Kondora (rođenogKrauze), koji je rođen u Santovu 1825., a umro u Budimpešti 1897. godine. Spomenik je postavljensvesrdnim zalaganjem mjes nog poduzetnika Gabora Varge, ujedno seoskog vijećnika, a s potporomNacionalnoga kulturnog fonda (NKA) i Seoske samouprave. Nije postavljen samo spomenik, nego jeuređen i Park znanosti i slobode. Podsjetimo da je lani na Danu Santovaca u čast 190. obljetnice ro-đenja priznatoga mađarskog zvjezdoznanca, geodeta i matematičara te gimnazijskog i sveučilišnogprofesora Gustava Kondora priređena prigodna izložba. Tada je otkrivena i brončana spomen-pločas reljefnim likom Gustava Kondora, koju je izradio bajski kipar István Harmat, a koja sada krasi postoljespomenika. Kondor se školovao u Baji, Subotici, Segedinu i Pečuhu, a bio je i sudionikom revolucijei oslobodilačkog rata 1848./49., kada prezime Krauze mijenja u Kondor, sudjelujući u mnogim bit-kama. Radio je i za Budimsku zvjezdarnicu, posebno se zanimajući za astrometriju. Nakon oslobodilač -kog rata zauzimao se za ponovnu izgradnju porušene Budimske zvjezdarnice. Uz to bio je članMađarskoga prirodoslovnog društva, a izabran je i za člana Njemačkog astronomskog društva. Autorje nekoliko samostalnih knjiga s područja zvjezdoznanstva i brojnih studija koje je objavljivao u ono-dobnim stručnim časopisima. Manje je poznato da je njegov brat Lajos Kondor (Krauze), također ro-đeni Santovac, napravio prvi prijevod Mažuranićeva epa Smrt Smail-age Čengića na mađarski jezik.

S. B.

BARANJA n 7 n

Riječ je o redovitom natjecanju koje škola svake godine organi-zira prilikom Dana hrvatskoga jezika. Ove je godine to održanou ponedjeljak, 7. ožujka, za osnovnoškolce, a u utorak, 8. ožujka,u popodnevnim satima natjecalo se 18 gimnazijalaca. Kao svakiput, slušatelji su imali priliku od recitatora slušati prelijepe pjes -me. Natjecanje se odvijalo u ne-koliko kategorija: kategorija 1.,2., 3. i 4. razred posebno, te 5. –6, i 7. – 8. razred. Kod najmlađihu ocjenjivačkom sudu bili su Zol-tan Gatai, Danijel Blažetin i Ma-rija Jurjević, a nisu imali lakzadatak. U 1. A raz redu prva jepostala Dana Filaković, drugaMirjana Maroši, a u B razreduprva je Zora Krizmanić, a drugomjesto osvojila je Diana Fuchs. Udrugom A razredu naprvomemjestu završio je Milan Popović,a na drugome Lotti An da-lits, a u B razredu prvo mjesto je osvojio Zsongor Horváth, drugoEmilia Sörös. U 3. razredu prvo mjesto je osvojila Mirjana Jónás,drugo Eliza Czesznak, a treće je pripalo Kati Csökli. U 4. razredu

prvo mjesto je osvojila Irina Eric, drugo Danica Kovač,a treće Borjana Hadžiev.

U kategoriji viših razreda u ocjenjivačkom sudu bilisu Mišo Balaž, Jadranka Gergić i Marija Jurjević. U ka-tegoriji 5. – 6. razred na prvome mjestu završila je DóraHorváth, na drugom Emese Bödő i Vanessza Újházi, ana trećem Dávid Drinóczi. U kategoriji 7. – 8. razredprvo mjesto osvojio je Iván Végh, drugo Sarolta Acsai,a Réka Balogh je osvojila treće mjesto.Ocjenjivački sud ukategoriji gimnazije u sastavu BorisKiš, Ana Rea Jeđud i Zsanett Vörös nisu imali nimalolak zadatak. Svi su se recitatori vrlo vješto pripremilina natjecanje. Najomiljeniji pjesnici od kojih su gim-nazijalci odabrali pjesme bili su: Stipan Blažetin (Po-murje, Pjesma sivoj sreći, Jučer sam gledao…), Marko

Dekić (Želja, Sviraj, sviraj tamburice), Dobriša Cesarić (Oblak, Pje-sma gorka), Petar Preradović (Kad, Miruj, miruj, srce moje), ali surecitirali pjesme i od Vesne Parun, Dragutina Tadijanovića, Vladi-mira Vidrića, Grigora Viteza, Miše Jelića, Luke Paljetka i Nikole Mi-lićevića.

Učenike i nazočne pozdravila je nastavnica hrvatskoga jezikaJanja Živković Mandić. Pobjednik je natjecanja postao učenik 10.razreda Edin Avdić s pjesmom Dobriše Cesarića Pjesma gorka.

Drugo mjesto je pripalo Darku Hahneru, učeniku 9.razreda, koji je recitirao pjesmu Nikole MilićevićaModra elegija. Na trećem je mjestu završila DorinaHaál, učenica 11. razreda, s pjesmom Dragutina Tadi-janovića Večer nad gradom. Posebnu je nagradudobio Medárd Szabadszállási, učenik 11. razreda, kojije recitirao pjesmu Za tebe, moja ljubavi Jacquesa Pre-verta. Na kraju programa Boris Kiš, predsjednik ocje-njivačkog suda, lektor Odsjeka za kroatistiku Pečuškogfakulteta, priopćio je svoje mišljenje o natjecanju. Re-zultate su svi recitatori saznali tek u petak, na krajuovogodišnjeg Dana hrvatskoga jezika, kada su svi bilinagrađeni vrijednim poklonima.

Luca GažićFoto: Ákos Kollár

Školsko natjecanje u kazivanju stihova u pečuškoj Hrvatskoj školi Miroslava Krleže

U organizaciji Hrvatske škole Miroslava Krleže, i ove je godine održana uobičajena školska priredba pod nazivomDani hrvatskoga jezika, od 7. od 11. ožujka. U sklopu Dana priređeno je i školsko natjecanje u kazivanju stihovau osnovnoj školi i gimnaziji u više kategorija, dakako, nakon održanih prednatjecanja po razredima.

Pobjednici u kategorijama viših razreda

Pobjednici u kategoriji gimnazije

Pobjednici u kategorijama nižih razreda

Uoči ovogodišnjih poklada izašao je prvi nosač zvuka istoime-noga mohačkog tamburaškog sastava, objelodanjen u izdanjuMohačke udruge narodne umjetnosti (Mohácsi NépművészetiEgyesület), koji je na male poklade, 4. veljače, pušten u prodaju.Posrijedi je snimka uživo, snimljena u mohačkoj Osnovnoj umjet-ničkoj školi Lajosa Schneidera. Snimak i doradu napravili su TiborVincze i Ferenc Alrutz. Tiskarski radovi: Digital Nyomda Kft.

Svojevrsno predstavljanje bilo je istoga dana u mohačkomemuzeju na otvorenju izložbe Svetomarske čipke, koja je uljep-šana nastupom orkestra „Poklade” i Vivien Gráf. Dodajmo kakosu mohačke „Poklade” i CD predstavljeni na televizijskom kanaluFEM 3 u emisiji „Cafe”.

Orkestar „Poklade” osnovan je 2010. godine, a članovi su mumladi Mohačani izrasli u tamošnjoj tamburaškoj školi pod rukommajstora tambure Józsefa Kovácsa Versendija. Naziv „Poklade” utome podunavskom gradiću za mnoge je isto što i buše, odnos -no Bušarski ophod. No značenje riječi upućuje na preobrazbu,na vrijeme kada se iz mrsa prelazi u nemrs, u post. Ta „duhovnapreobrazba” odvija se u svakom čovjeku, bilo da svira bilo dasluša glazbu” – stoji između ostalog na CD-evoj omotnici. Premariječima članova Orkestra, nosač zvuka nastao je s namjeromodavanja časti južnoslavenskoj glazbenoj i narodnoj tradiciji

grada Mohača, tamburaške utvrde u Mađarskoj. Osim vlastitogaglazbenog ukusa i stila, nastojali su očuvati vjerodostojni mohač -ki glazbeni i jezični izričaj, i time pridonijeti očuvanju i razvijanjumohačke tamburaške tradicije.

Članovi Orkestra bitnim smatraju njegovanje mohačke tam-buraške tradicije, ali osim toga na repertoaru imaju i druge glaz-bene stilove. „Poklade” kao samostalni orkestar i kao glazbenapratnja mohačkog KUD-a „Zora” nastoji njegovati pučke običaje,osim toga redovito svira na plesačnicama i nastupa u raznimugostiteljskim zdanjima. Članovi su Orkestra Atila Andrić – bas -prim, vokal, Stipo Pavković – basprim, samica, vokal, Marko Čeli-nac – harmonika, vokal, Balázs Bóka – kontra, Roland Róka –prim-tambura, Tamás Balogh – prim-tambura, Dávid Bischof –bega i Vivien Gráf – vokal.

Na CD-u je sedamnaest mohačkih pučkih napjeva i pjesama,također i onih koje to nisu, ali se odavna izvode, sviraju i pjevajuu Mohaču: Todore, Oj, doktore, Oj, curice, Marice, Na dvi strane,Sitne bole i hopa cupa, Trojanac, Farbarica suknjica i jabuke, Aj,šta ću, nane, Veliko muvačko kolo, Od Muvača do Baje, Crvenfesić, Golub na rame, Đurđevska kišica, Gunje ranke i Sinoć mi jedolazio, Cigančica, Veseli Šokci (I mi smo Šokci i Vesela je Šoka-dija), Vranjavka i Golubica bila.

Nosač zvuka Orkestra Poklade i Vivien Gráf može se kupiti uTurističkom uredu grada Mohača u Gradskoj kući te u MuzejuDorottye Kanizsai, po cijeni od 2500 forinta. Osim toga prodajese i u Budimpešti u prodavaonici na Corvinovu trgu pod brojem7. Opširnije na www.lemezei.hu.

S. B.

n 8 n KULTURA

Na CD-u je sedamnaest mohačkih pučkih napjeva i pjesama.

Orkestar „Poklade” i Vivien Gráf

Izašao nosač zvuka mohačke tradicijske glazbe

Orkestar „Poklade” i Vivien Gráf

Trenutak za pjesmuTrenutak za pjesmu

* * ** * *Pejzaži bez mora

nemaju zapravo nikog svog.Oni jedino prema vjetruodređuju svoju sudbinu.

Pejzaži bez morane vide,

jer imaju crni povezpreko očiju.

Njihovi stanovnicisu zatvorenici.

Jedu zatvorski kruh.Njihovi stanovnici

su osuđenici,ali već se polako probija

nebeska svjetlost,koje se djeca boje.

I sve se otvarakao izgubljena knjiga,

dok more udarau vrata i u prozore.

Čini se:sve će se odjednom

otvoriti.Arsen Dedić

Natalia i Leila, buduće učiteljice, te Leonora i Petar, budući odga-jatelji, dočekani su u Hrvatskome nacionalnom vijeću kao gostikojima je posvećena sva pažnja domaćina, trudeći se uistinu nasvakomu koraku pokazati koliko im je drago što smo ih posjetili.Nakon dočeka i iznimne gos toljubivosti, uputili smo se u Osnov -nu školu „Matko Vuković”, gdje je nanovo iskazano oduševljenjenašim dolaskom u obliku pjesme učenika uz pratnju tamburica,a potom i obilaska razrednih odjela kako bi studenti vidjeli radmaterijalima na temelju Programa Montessori. Ravnateljica i uči-teljice poslije su ugostile studente uz hranu i piće, darujući im ipoklone, te ih pozivajući na nastavak suradnje, a studenti su većtada komentirali da nikada nisu doživjeli takav trud i gostoprim-stvo.

Kada smo došli u Zavod vojvođanskih Hrvata, Katarina Čeli-ković svojom je ener gijom i zanosom govorila o radu Zavoda teo budućoj ulozi studenata u očuvanju hrvatske samobitnosti,motivirajući ih da izađu izvan okvira budućega radnog mjes ta iuključe se u održavanje svoga materinskog hrvatskog jezika uMađarskoj, u čemu će im ona uvijek rado pomoći. Osnaženi nje-zinim govorom i karizmom, te poklonima Zavoda, uputili smo seu Vrtić „Marija Petković” – Sunčica, koji radi po Programu Mon-tessori, kako bi studenti uvidjeli i drugu perspektivu učenja terada s djecom. Odgajateljice su, predvođene koordinatoricomDajanom Šimić, studente uključile u igru tišine, a zatim pokazalenačin rada u vrtiću, pri čemu su se studenti uključivali u dječjeigre, upoznajući materijale kojima se igra, odnosno učenje ostva-ruje. Posvećena nam je potpuna pažnja te su svake sekunde nas -miješene odgajateljice iskazivale dobrodošlicu i sreću zbognašega dolaska.

Dan smo završili večerom u Hrvatskome kulturnom centru

Bunjevačko kolo, uz mjesni tamburaški sas -tav te Tamburaški sastav Garavuše, čime jes tradicionalnim hrvatskim pjesmama za -okružen program namijenjen čuvanju iosvješćivanju hrvatske samobitnosti, te po-vezivanju hrvatske zajednice.

Drugi smo dan obišli Gradsku kuću, fra-njevački samostan, jezero Palić te se op -rostili uz ručak na Etnosalašu Balažević uTavankutu, što je upotpunilo doživljaj stu-denata koji su nebrojeno puta zahvalili štoim je izlet organiziran. Završilo je kako je ipočelo – u ugodnome društvu Jasne Vojnić,koja nas je držala kao kap vode na dlanupuna dva dana, pokrivajući sve naše troš -kove, te ne postoje riječi kojima bismo iska-zali zahvalnost na svemu što smo doživjeli.Možemo se samo nadati da ćemo njoj, i

svima koji su nas s osmijehom i oduševljenjem dočekali, dobitipriliku jednoga dana uzvratiti. Uime mojih studenata i mene,neka ova pisana riječ hvala doleti do svih koji su naš boravak uSubotici učinili iskustvom koje će poput sjemenke jednoga danarazviti plod nove suradnje. A nju će, vjerujmo, tada pokrenuti na-vedeni bajski studenti, kojima posvećujem Matoševe riječi… Tra-žite, nađite, stvorite srce hrvatsko!

Zorica Jurčević

SURADNJA n 9 n

Bogatstvo...

Šesnaestogodišnje Santovkinje 1944. g.: Marija Mandić i Marica Bartulov

Suradnja Baje i Subotice

Subotička gostoljubivost oduševila bajske studenteZamisao o suradnji bajske Visoke škole Eötvösa Józsefa i Subotice rodila se prilikom znanstvene kon-ferencije "Dani Balinta Vujkova", kada sam se upoznala s ljudima čiji je cilj, poput mojega, očuvatihrvatsku samobitnost i hrvatski jezik izvan granica Republike Hrvatske. Sljedeći je korak već tada umojim mislima bio napravljen – dovesti studente i upoznati ih s radom hrvatskih ustanova u Subotici.Stoga odmah na početku treba istaknuti Jasnu Vojnić, dopredsjednicu Odbora za obrazovanje Hrvat-skoga nacionalnog vijeća, koja je s oduševljenjem prihvatila suradnju te organizirala studentima pro-gram koji će zauvijek pamtiti.

Leonora, Leila, Natalia i Petar na jezeru Palić

n 10 n BUDIMPEŠTA I OKOLICA

Prigodni koncert na Mali Uskrs Na svetkovinu Maloga Uskrsa ili Bijelu nedjelju, 3. travnja, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Bu-dimpešti, u suradnji s Centrom za kulturu Novi Zagreb, u budimskoj crkvi Rane sv. Franje prirediloje uobičajeni Uskrsni koncert. Na priredbi su pribivali predstavnici diplomatskih zborova u Mađarskoj,hrvatski vjernici glavnoga grada i njegove okolice.

Ustaljen je običaj kako na kršćanske svetko-vine Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Bu-dimpešti glazbenim spektaklom obdarujeljubitelje te umjetnosti. Na početku priredbehrvatski veleposlanik Gordan Grlić Radman,kako reče, poput dobroga domaćina, prvo jena jezicima gostiju, na mađarskome i engles-kome, potom i na hrvatskome pozdravio na-zočne. Naglasio je da od diplomatskih tijela uMađarskoj, jedino hrvatska priređuje kon-certe na Uskrs i Božić. Potom je ukratko pred -stavio izvođače te istaknuo da i ovomprigodom pri provedbi događaja Velepos-lanstvu je izašao ususret Centar za kulturuNovi Zagreb, te najavio da će najvjerojatnijezajednički ostvariti i Božićni koncert. Sopra-nistica Nina Kobler, violončelist Krešimir Mar-

milić uz orgu ljašku pratnju Milana Hibšera izveli su djela DomineDeus Antonija Vivaldija, Singet dem Herrn BuxWV 98 DietrichaBuxtehudea, Pastorale op. 150 Josefa Gabriela Rheinbergera, AveMaria Dore Pejačević, An Wasserflussen Babylon (koral) i An Was-serflussen Babylon (koralni preludij) Johanna Sebastiana Bacha,An Wasserflussen Babylon (improvizacija) Milana Hibšera, Panisangelicus Caesara Francka, Ave Maria Johanna Sebastiana Bachai Charlesa Gounoda te Nulla in mundo pax sincera Antonija Vi-valdija.

Zamolbu publike za izvedbu još jedne skladbe glazbenicimaje prenio hrvatski veleposlanik Grlić Radman. Oni su za posebandar izveli djelo Ave Maria Franza Schuberta. Koncertni je prog-ram sastavljen u skladu s prigodom i sakralnim izvedbenim mjes-tom, iz kojega nisu izostajali remek-djela vrhunskih skladatelja.Savršen nastup trija zaokružen je Vivaldijevim uzvišenim sklad-bama, ali tu su i neizostavna djela Bacha, kralja orguljaške glazbe,te ne u posljednjem redu improvizacija orguljaša Milana Hibšera,skladbe koje su odista očarale publiku. Na njihovu veliku radostna programu je bilo i djelo Dore Pejačević, na čije je glazbeno

djelovanje, među inima, privukao pozornost donedavni nastupEUphony orkestra, na Glazbenoj akademiji Ferenca Liszta. Pub-lika je i ovom prigodom burnim pljeskom zahvalila umjetnicimana veličanstvenom nastupu.

Kristina Goher

Milan Hibšer, Gordan Grlić Radman, Nina Kobler i Krešimir Marmilić

ObavijestBudimpeštanski Hrvatski vrtić, osnovna škola, gimnazija iđački dom izvješćuje roditelje da će upis u 1. razred osnovneškole za 2016./17. školsku godinu biti u četvrtak, 14. travnja, iu petak, 15. travnja, od 8.00 do 19.00 sati. Za upis su potrebniovi dokumenti: izjava o sudjelovanju u narodnosnom odgojui obrazovanju; izjava o narodnosnoj pripadnosti; izjava rodi-telja o pravu skrbništva nad djetetom; izjava o pohađanju na-stave vjeronauka i etike; izjava roditelja o mjestu prebivališta;izjava o podnošenju zahtjeva za normativnu doplatu hrane;obrazac za upis.Pri upisu trebaju biti nazočni oba roditelja i dijete.

BUDIMPEŠTA – U organizaciji Hrvatske samouprave XV.okruga, te u suorganizaciji okružne Glazbene i umjetničkeškole „Jenő Hubay” i Puhačkog orkestra Općine Donji Kralje-vec, u subotu, 16. travnja, s početkom u 16 sati u koncertnojdvorani narečene škole (Bocskaijeva ulica 70 – 78) bit će uobičajeni puhački koncert dvaju sastava. Organizatori sva-koga rado očekuju.

Subotu, 12. marcijuša, dan se je rano začeoza dvi petroviske ekipe ke su se s odušev-ljenjem odvezle u Jakovu, kad na majruRácz su se donidob lipo u miru odgajaledvi svinje od 140 kili. Človiku ki još i najma-nje ne trpi bol i strahovanje blaga, ništdrugo ne ostane, nego pri krvavom činuobrnuti se k stijeni i štruknuti prste u ušetada ne vidi i ne čuje, i tako preživi najteži dio„svinjarije”. Ovako smo djelali mi, ki smoslabiji na nerve, dokle je curila krv i mišalase je, a cucki okol nas su uživali u gužvi.Prva faza djela s noži je bila završena, kadsu se najprzeli orudalja za paljenje, amuške ruke hudo su djelale i veljek su črnedvi svinje bile na stoli. Slijedilo je još čišće-nje i podiljenje svinj, ke su se vrijeda našleu četiri dijeli u džipi i vozili smo se domom,u Pet rovo Selo.

Pod šatorom petroviske krčme pak seje jur voda kipila, dobro prlje su naložili ukahje, šporhete, lonci su se pripravili zadaljnje korake. Zelje se je mišalo, vekšinom su se ovde angažiralimuži za djelo, samo rijetkokrat su se našle žene pri najgerastojšetnji. Sve je išlo redom, za što su bili odgovorni glavni jagar cijeleokolice Vilmos Dezső, a ujedno i predsjednik petroviskoga zdru-ženoga Vlasničtva zemalj koje svako ljeto podili pinez med seo-skimi društvi, ter Kristina Gaál, šefica krčme, jer ovde su išlidohotki u dobrotvorne svrhe, Dvojezičnoj školi i čuvarnici. Poki-dob sve manje imaju i pri nas pri hiža tradicionalno klanje svinj,s ovom prezentacijom su htili organizatori malo približiti i u stvar-nosti dici, kako se je to negda davno djelalo pri svakom stanu.Pravoda djelači nisu mogli biti na suho, ovde je mogao svaki pob -rati priznanja i za vlašće ponukano žgano ali vino, tako u košarai taška do večera su se floše, bome, ispraznile. Otpodne se je većagresivno dušilo okolo-naokolo, kobasice, pečeno meso, zelje,krumpljini su se prodavali, a nosilo se je i domom, a čudami su

jili i na licu mjesta, iako ni pod šatorom nijebilo prev ruće. Uz jilo i pilo pravoda je bilo idruženja jer mjesni mužikaši nisu šparali sakordi. Čudami su došli i iz susjednih austrij-skih sel, i pohvalili jilo i kuhare ki su cijelidan stali s kuhačom, vilicami u ruka. Svi ak-

tivisti su zastunja djelali s velikom voljomza jedan skupni cilj.

Kako je rekao nadalje Vilmos Dezső,glav ni organizator toga „svinjskoga dana",ki je i sam kuhar na glasu, slijedeći gastro-nomski dan u Petrovom Selu je predvidjenu juniju, a bit će još gvišno veselja i zvanatoga, ovo ljeto pri slični prilika. Što pak na-liže prvu svinjokolju, glede društvene i fi-nancijske strane, ta je jednako bilauspješna, kako i sudjena na reprizu.

Tiho

GRADIŠĆE n 11 n

Klanje svinj na petroviski način za dobrotvorne svrheAko je vist salantsko, daranjsko, letinjsko, plajgorsko, kiseško klanje svinje, onda svakako simo sliši i prva javna svinjokoljaPetrovoga Sela, na inicijativu takozvanoga združenoga Vlasničtva zemljišća okol Petrovoga Sela i gornje petroviske krčmes familijom Gaál.

n 12 n PODRAVINA

Svi učenici škole pohađaju nastavu hrvatskoga jezika i književ -nosti, koju vodi troje nastavnika: Anica Popović Biczak, BiserkaBrantner Kolarić i Tomislav Bunjevac. Školsko natjecanje u kazi-vanju proze i stihova na hrvatskom jeziku provedeno je u četirikategorije: učenici nižih razreda u dvije kategorije: 1. – 2. i 3. – 4.razred, te učenici viših razreda u dvije kategorije: 5. – 6. i 7. – 8.razred. U svim je kategorijama dodijeljena i posebna nagrada

učenicima kojinisu postigli prvomjesto, ali su bilivrlo vješti u kazi-vanju stihova.

U prvoj se ka-tegoriji natjecalo14, a u drugoj 10učenika. U katego -riji nižih razreda upotkategoriji 1. –

2. razred najbolji je bio: Arpad Nemet, koji pohađa 2. razred, spjesmom Ivanke Borovac «Najljepša mama na svijetu», a poseb -nu su nagradu u ovoj kategoriji osvojili: Akoš Vilanji, Jaz min Me-saroš i Friderika Hajoš. U kategoriji nižih razreda u potkategoriji3. – 4. razred najbolja je bila: Vivien Silović s pjesmom DraganaLukića «Fifi», a posebnu je nagradu osvojila Tamara Čonka.

U kategoriji viših razreda u potkategoriji 5. – 6. razred najboljaje bila: Lila Vilanji, 6. razred, s pjesmom Ivice Smoleca «Prva lju-bav», a posebnu su nagradu dobile učenice 5. razreda DanijelaVertkovci i Viktorija Banjai. U kategoriji viših razreda u potkate-goriji 7. – 8. razred najbolji je bio Tomislav Vinak, s pjesmom LukePaljetka «U svakom slučaju te volim». Svi su učenici nagrađenispomenicama i prigodnim poklonima za koje su se pobrinulesvojom potporom lukoviška, brlobaška, novoselska i potonjskaHrvatska samouprava te Izdavačko poduzeće Croatica. Nakonškolskog natjecanja pobjednici se počinju pripremati na državnonatjecanje koje će se prirediti u Budimpešti.

Luca Gažić

Školsko natjecanje u kazivanju stihova u lukoviškoj osnovnoj školi

U lukoviškoj osnovnoj školi ni ove godine nije izostavljeno školsko natjecanje u kazivanju stihova. U četvrtak, 10.ožujka, u popodnevnim satima školski hodnici su bili puni uzbuđene djece s papirićem u ruci. Na natjecanje se pri-premalo 24 učenika s nastavnicima hrvatskoga jezika.

ŠELJIN – U organizaciji tamošnjeg Vrtića „Cvrčak", u utorak, 26. travnja, prvi putse priređuje Hrvatski dan. U sklopu njega kratak program prikazat će sve triskupine u kojima se odgoj odvija djelomično na hrvatskom jeziku, te djecu iroditelje čekaju domaći specijaliteti i kolači. Cilj je Dana da djeca što ranije up-oznaju hrvatsku kulturu i običaje.

Promjena roka za prijave na natječajSavez Rinya – Drava na svojoj web-stranici objavio je promjenu roka za prijave nanatječaj Széchenyi 2020 – „Településképet meghatározó épületek külső rekon-strukciója, többfunkciós közösségi tér létrehozása, fejlesztése, energetikaikorszerűsítés” koji je namijenjen za civilne udruge i crkve. Prema tome od 11.travnja čekaju zahtjeve za podupiranje projekata.

Počinje program za obnovu cesta uglavnom

prema BarčiPočinje državni program za obnovucesta iz domaćih izvora u iznosu od 69milijarda forinta. Na početku mjesecaMagyar Közúti Nonprofit Zrt. sklopio jeo tome ugovor s Minis tarstvom regio -nalnog razvoja. Prema planu radovimoraju početi u proljeće, a mogli bi zavr -šiti već ove godine.Voditelj odjela za komunikaciju MagyarKözúti Nonprofit Zrt.-a izjavio je dazahvaljujući razvoju mogu poboljšatidostupnost određenih regija, može sesmanjiti vrijeme putovanja te povećatikakvoću međugradskoga javnog prije -voza. Od 69 milijarda forinta obnovit ćeglavne ceste od 444 te sporedne od 119kilometara. Najveća obnova bit će naglavnoj cesti 6, gdje na više dionicapredviđaju obnove uglavnom u premaBarči.

MALA STRANICA n 13 n

Za pametne i pametnice

Odgonetnite zagonetke!Mi smo prviKad se siječe, kad se mrvi,Mi smo vam uvijek prvi.Bili nježni ili grubi –Samo nek su zdravi _ _ _ _.

Ja sam sladak, svima znan,Lako stanem na vaš dlan.Zubima baš nisam sklon,Moje ime je _ _ _ _ _ _.

Pustite meNakon sna i svakog jela,Ja bih vama pomoć htjela.Uvijek volim zdrave zube,Pustite me van iz tube._ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ .

Kada ruke nisu čiste,Mene zovu i koriste.Nečistoća odmah ode,Al ne radim ja bez vode._ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ .

Čuvaj svoje zdravlje!

Svjetski dan zdravlja obilježava se 7. travnja pod pokro -viteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Taj se danobilježava kako bi se izgradila svijest o vrijednosti zdravlja. Pod-jednako je važno psihičko, fizičko i tjelesno zdravlje. Koliko jevažno zdravlje, o tome svjedoče i stare poslovice o zdravlju:Sjeti se zdravlja dok ga ne izgubiš. Čistoća je pola zdravlja. Našezdravlje je u našim rukama. Tko se sunca krije, svoje zdravljebije. Veselo srce – pola zdravlja. Smijeh je najbolji lijek. Uoči Svjetskog dana zdravlja razmislite o tome što vi činite za svojezdravlje!

Znate lišto je pitaya?

Prema legendi, tko pojede „zmajsko voće”, postaje snažanpoput zmaja. Radi se o kaktusovu plodu, a nazivaju ga i „kra-ljevskim voćem”. Podrijetlom je iz Meksika te dijelova Južne iSrednje Amerike, no uzgaja se i u mnogim azijskim zemljama.Postoje različite vrste ovog voća i može ih se naći u slatkoj i ki-seloj vrsti. Zmajsko voće, zbog svoje bogate prehrambene vri-jednosti, povoljno djeluje na zdravlje kože, očiju, kostiju, zubiju,probave, smanjenje masnoća i regulaciju šećera u krvi, pobolj-šanje metabolizma... Zmajsko je voće proglašeno vrhunskomnamirnicom.

Vic tjedna

Dođe Perica kući i mama ga pita:

– Perice, zašto se ne družiš više s Markom?

Perica:– Mama, ti bi se družila s nekim tko pije, puši i drogira se?

Mama:– Naravno dane bih!Perica: – E, pa neće nion.

n 14 n POMURJE

Na natjecanje kazivanja stihova i prozeprijavila su se djeca iz pet osnovnih školas programom predmetne nastave hrvat-skoga jezika, iz Boršfe, Kereka, Kerestura,Serdahela i Sumartona, odnosno iz draš -kovečke partnerske škole. Prijaviti se tre-balo s jednom pjesmom ili prozom nahrvatskome jeziku po izboru. U nekim suustanovama priređena i mjesna natjeca-nja, pa su na regionalno natjecanje stiglisamo ponajbolji učenici, ukupno tridesetosmero. Prije negoli je započelo natjeca-nje učenici serdahelske škole prikazali sukratak glazbeni program i uz tamburaškuglazbu malo se smirila trema natjecatelja.Učenici su kazivali pjesme poznatih au-tora, npr. Jadranke Čunčić Bandov, Zvo-nimira Baloga, Stanislava Femenića,Milana Crnkovića…, međutim pjesme hr-vatskih pjesnika iz Mađarske bile su slabozastupljene (svega 2 – 3 pjesme). Mlađikazivači većinom su izabrali pjesme o ži-votinjama, o proljeću, a stariji neku lju -bav nu ili rodoljubnu pjesmu. Svi su sesudionici svojski pripremili, tekstove sutočno znali, izgovor im je bio točan,mnogi su se istaknuli u interpretaciji,stoga ocjenjivački sud nije imao nimalolak zadatak. U redovima ocjenjivačkogsuda sjedile su: Marija Vargović, predsjed-nica Hrvatske samouprave Zalske župa-nije, Marija Biškopić Tišler, ravnateljicaserdahelske škole, Marija Prosenjak, umi-

rovljena učiteljica, i Biserka Kiš, učiteljicakeresturske škole. Ipak na kraju je done-sena odluka koji su po njihovu sudu bilinajbolji kazivači po određenim kategori-jama, oni će zastupati regiju na Croatia-dinu državnom natjecanju. Zahvaljujućiserdahelskoj Hrvatskoj samoupravi, svi susudionici nagrađeni, a po kategorijamapet najuspješnijih natjecatelja nagradilaje izletom u Hrvatsku.

Rezultati natjecanja kazivanja stihova i proze:

Kategorija za 1. – 2. razred:1. mjesto: Mira Prosenjak 2. mjesto: Georgina Doboš 3. mjesto: Bence Horvat

Kategorija za 3. – 4. razred:1. mjesto: Šara Vajdai2. mjesto: Nora Matola, Evelin Kutaši3. mjesto: Kira Karakai

Kategorija za 5. – 6. razred:1. mjesto: Armin Hason2. mjesto: Kristijan Sabo 3. mjesto: Dorina Vadaš, Dženifer Koler

Kategorija 7. – 8. razred:1. mjesto: Rebeka Premec2. mjesto: Veronika Kapuvari3. mjesto: Kira Kalinić, Ana Tirasi.

beta

Nagrada najboljima – izlet u HrvatskuU organizaciji serdahelske Hrvatske samouprave „Stipan Blažetin” iOsnov ne škole „Katarina Zrinski”, od 19. do 23. ožujka priređeni su Danihrvatskoga jezika. Programi se već uobičajeno organiziraju uoči spomenana Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, odnosnou svrhu očuvanja hrvatskoga jezika. U okviru programa uvijek gostujepečuš ko Hrvatsko kazalište, ovaj put s misterijem Rajmunda Kuparea „Po-rođenje”. Zbog blizine Uskrsa predstavljen je stari običaj izradbe pisanica,prikazale su je Jelena Adam i Marija Prosenjak. Redovit program Dana hrvatskoga jezika također je i regionalno natjecanje u kazivanju hrvatskihstihova i proze.

Mira Prosenjakosvojila je 1. mjes to u kategoriji 1. – 2.razred.

Šara Vajdai najus-pješnija je natjeca-teljica u kategoriji 3. – 4. razred.

Armin Hason osvo-jio je 1. mjesto u ka-tegoriji 5. – 6.razred.

Rebeka Premec naj-bolja je kazivačica ukategoriji 7. – 8. raz-red.

Darovi od čike KarčijaNi ovog Uskrsa profesor dr. Kar -lo Gadanji nije zaboravio nakerestursku djecu, a ni na javnedjelatnike toga mjesta, povodublagdana podario ih je slatki -šima i zaželio im sretan Uskrs.

Profesora u rodnome mjestu oslovljavajuKarči bače, poznaju ga kao velikodušnog,ljubaznog čovjeka koji je uvijek lijepo, sve-čano obučen i u Kerestur nikada ne stižepraznih ruku. Uz njega se veže stipendija zaučenike i nastavnika keresturske škole, kojuje dodijelio već deseti put, također većdeset godina zaredom obraduje više oddvjesto djece i pedeset djelatnika. Profesordr. Karlo Gadanji nije zaboravio odakle jekrenuo i dandanas mu je važna sudbinasvojega rodnog mjesta, stoga kada je u mo-gućnosti, pomaže mu. Podupro je već višeputa za obnovu crkve, zadnji put dao je iz-raditi freske, koje su i nekoć bile u crkvi.Odonda strop crkve uljepšavaju evangeli-sti: Matej, Marko, Lukač i Ivan. Više puta jepotpomagao i veće priredbe mjesta, noipak mu je najdraže kada daruje djecu, jeron se još sjeća svog djetinjstva kada se ži-vjelo jako skromno i djeca nisu mogla do-biti ni čokoladu, a kamoli neku igračku.

Djeca su svake godine vrlo vesela i uvi-jek se pripremaju s kulturnim programomza čiku Karčija. On je i ove godine bio pre-sretan što djeca ne zaboravljaju hrvatskeobičaje i rekao da znati dva jezika i dvijekulture, to je golemo bogatstvo.

beta

Profesor, odnosno Karči bače daruje djecu.

Profesor u krugu nastavnika

Razmjena kulturnih programaizmeđu Pečuha i Sarajeva

Mađarsko izaslanstvo odgovorno za kulturnu djelatnost gradaPečuha 22. i 23. veljače otputovalo je u Bosnu i Hercegovinukako bi izgradilo kulturni most između Pečuha i Sarajeva. Riječje o razmjeni kulturnih projekata, umjetnika, pisaca i reper-toara kazališta te folklornih skupina. Članove izaslanstva (Ba-lázs Vincze, ravnatelj Uprave Zsolnayjeve baštine, neprofitni d.o. o. i njegov suradnik Damir Resimović, Károly Méhes, pečuškiknjiževnik, István Komor, ravnatelj Pečuške galerije, Zsolt Hor-váth, ravnatelj Panonske filharmonije, Lila Trubić, zastupnicafolklornih skupina) dočekao je mađarski veleposlanik Bosne iHercegovine József Négyesi. Mađarskom su izaslanstvu bileod velike pomoći dvije gospođe koje su pratile izaslanstvo iosigurale sastanke: Leonora Gulyás, ataše za EU, kulturu i edu-kaciju, te Danijela Šikuljak, konzularna suradnica. Zastupniciovih dvaju gradova otvoreni su za suradnju i prijateljski odnos,stoga su Mađari u Sarajevu obišli moguća mjesta i kulturneustanove za izvedbu budućih manifestacija te pregovarali svodećim osobama Kamernog teatra, sarajevskoga Narodnogpozorišta, Sarajevske filharmonije i s voditeljima Bosanskogakulturnog centra te Mirvadom Kurićem, ministrom kulture isporta Kantona Sarajevo. Pri susretu s ministrom bosanski knji-ževnik Abdulah Sidran preporučio je organizatorima da sveprogramske razmjene stave na duh mladosti i moderniteta uokviru europske integracije. Ravnateljica sarajevskoga Narod-nog kazališta Marijela Margeta Hašimbegović pristala je narazmjenu opernih i baletnih predstava te ponudila svoj pro-stor za održavanje folklornih večeri. Suradnja će se odvijati uprojektima ovih dvaju gradova, a mađarsko je izaslanstvo započetni korak pozvalo grad Sarajevo da bude počasnim gos -tom Festivala svjetlosti 2017. godine u Pečuhu.

Lila TrubićFoto: Press-služba KS

SA SVIH STRANA n 15 n

Naradski nogometni susret

Već nekoliko godina zaredom Hrvatska samouprava selaNarada (Nagynyárád) u veljači ili ožujku organizira dvoranskimalonogometni susret hrvatskih momčadi iz cijele Baranjskežupanije. Ove se godine na otvoreni poziv naradske Hrvatskesamouprave odazvalo osam momčadi, kaže nam predsjedniktamošnje Hrvatske samouprave Đuro Perović. Hrvatski no-gometni susret održan je u mjesnoj športskoj dvorani 20.veljače. Nakon svečanog otvaranja i riječi dobrodošlice ĐurePerovića, počela su nogometna nadmetanja. Susretu je pribi-vao i naradski načelnik Tibor Mintal koji je uime sela poz-dravio okupljene i zaželio još mnogo sličnih susreta upravou Naradu. Sve su se momčadi na zavidnoj razini pridržavalepravila poštene igre, a najvažnije je bilo zajedničko druženjeoko nogometne lopte, veselje i radost susreta. Nakon prije-podnevnih i poslijepodnevnih nadmetanja slijedilo jeproglašenje rezultata.

Nagrade su natjecateljima uručili Đuro Perović, TiborMintal i Arnold Barić, predsjednik Hrvatske samouprave selaMišljena, ujedno i dopredsjednik Saveza Hrvata u Mađarskoj,te Đuro Tarađija, predsjednik kukinjskoga nogometnogkluba. Prvo je mjesto pripalo momčadi semeljske, drugomomčadi mišljenske, treće momčadi naradske, četvrtomomčadi vršendske, peto momčadi kukinjske, šestomomčadi sukitske Hrvatske sa mo uprave, sedmo momčadisela Narada, a osmo mjesto prijateljima iz Slovačke, momčadiiz Kralova Broda. Najboljim igračem Susreta proglašen jePetar Čeh iz momčadi naradske Hrvatske samouprave, a naj -boljim vratarem Gabor Vegső iz semeljske momčadi.

Nakon predaje nagrada svi su sudionici nastavili druženjena zajedničkoj večeri do kasnih sati.

Dombolski Hrvati u RijeciU organizaciji dombolske Hrvatske samouprave, u veljačidio Hrvata iz tog naselja otputovao je na Riječki karneval.Međunarodna karnevalska povorka kruna je karnevalskihpriredaba u cijeloj Hrvatskoj. Natjecanje je to u duhovitostii maštovitosti, gdje publika može uživati u vatrometu bojai oblika, pogledati stotine okićenih kola i tisuće maski. Po-sjetitelji stignu iz Hrvatske, a i iz inozemstva. Riječki karnevalspada u krug događaja koji se teško može opisati ili u pot-punosti pokazati fotografijama. Kažu da Riječki karnevaltreba doživjeti, što su ovom prilikom mogli i dombolski zna-tiželjnici.

Luca Gažić

n 16 n GLASNIK

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić Blažetin, tel.: 06-30-3961852, e-mail: branka@croatica.hu, NOVINARI: Stipan Balatinac, tel.: +36/30/396/1851, e-mail: balatinac.s.66@nicom.hu,Bernadeta Blažetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croa tica.hu, Timea Horvat (zamjen. glavne urednice), tel.: +36-30-437-0271, e-mail: tiho@croatica.hu, RAČUNALNI SLOG: Katalin BerencsiZámbóné, tel.: 1/269-1974, e-mail: zkati@croatica.hu, LEKTOR: Živko Mandić, tel.: 06-70-96 79 333, e-mail: zmsantovo@gmail.com, ADRESA: 1065 Budapest, Nagymező u. 68. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.: 1/269-1974, e-mail: glasnik@cro atica.hu – ZA OSNIVAČA: Savez Hrvata u Mađarskoj. IZDAVAČ: Croatica Kft. RAVNATELJ: Čaba Hor vath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovipretplate na žiroračun: CITIBANK Rt. 10800014-10000006-10612016, uredništvo Hrvatskoga glasnika i alternativni širitelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 7500 Ft. Tjednik se financira izdržavnog proračuna Mađarske. Rukopise, fotografije i crteže ne čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymező u. 68.

HU ISSN 1222-1270

Poziv na javni natječajPečuška Hrvatska samouprava raspisuje javni natječaj za prijavu posebnih projekata od interesa za Hrvate u Pečuhu kojim senjeguje hrvatska kultura i proširuje ugled hrvatske zajednice u tome gradu.Temeljem ovog natječaja dodijelit će se 500 tisuća forinti.Pravo na sudjelovanje u javnom natječaju imaju hrvatske civilne organizacije, udruge i zaklade koje su registrirane ili imajuregistriranu ispostavu u Pečuhu, a svoju djelatnost obavljaju u interesu stanovnika grada Pečuha. U javnom natječaju mogusudjelovati isključivo organizacije koje posjeduju porezni broj i bankovni račun.U javnom natječaju ne mogu sudjelovati političke organizacije, poduzeća, pojedinci, ustanove čiji su osnivači država, mjesneupravne jedinice ili crkva.Jedan prijavitelj može prijaviti samo jedan projekt čiji je cilj konkretan program ili niz priredaba.Prijava se može dostaviti isključivo putem ispunjenog obrasca („Kulturális támogatási keret pályázat – 2016”). Obrasci se mogupreuzeti u sjedištu pečuške Hrvatske samouprave (7624 Pécs, Esze Tamás u. 3).

Prijava mora sadržavati:

– potvrdu o registraciji udruge ili valjanome poreznom broju. (Potvrda ne smije biti starija od 30 dana.)– izjavu o nepostojanju sukoba interesa– proračun programa (prihodi i rashodi).

Prijavu molimo dostaviti na adresu: Pécsi Horvát Önkormányzat, 7624 Pécs, Esze Tamás u. 3., s naznakom „Kulturális támoga-tási keret pályázat 2016”.Prijave na javni natječaj podnose se zaključno do 30 travnja 2016. godine. (Šalje li se prijava poštom, u obzir se uzima nadnevak, datum na poštanskom žigu.)Prijavitelji će o rezultatima javnog natječaja biti pismeno obaviješteni.Prijave s nepotpunom dokumentacijom, neovjerene prijave i neovjerene preslike te nepravovremene prijave neće se raz matrati.

POMURJE – Na poziv generalne konzulice Republike Hrvatske uPečuhu Vesne Haluga predstavnici Mješovitog odbora Međi murskežupanije skupa s pomurskim Hrvatima 7. travnja 2016. posjetit će Ge -neralni konzulat u Pečuhu. Prema planiranom programu, osim Konzu-lata, predstavnici će posjetiti Hrvatski klub „August Šenoa", te sastatise s predstavnicima Hrvata iz Baranjske, Šomođske i Bačko-kiškunskežupanije, a posjetit će Obrazovni centar Miroslava Krleže. U povratkuće stati na ručak u Parku mađarsko-turskog prijateljstva i položiti vi-jenac kod spomenika Nikole Zrinskog.

KANIŽA – Hrvatska samouprava toga grada 17. travnja, s početkomu 15 sati u crkvi „Srce Isusovo“ priređuje Susret hrvatskih crkvenihzborova pod naslovom „Mariju pozdrav ljamo“. Na Susretu će sudjelo-vati pjevački zborovi iz Mačkovca, Mlinaraca, Fićehaza, Kerestura, Ser-dahela, Petribe, Pustare i Kaniže, te dječji zbor keresturske, serdahelskei kaniške djece. Koncert zborova prethodit će hrvatska sveta misaposvećena pokojnomu rektoru Varaždinske biskupije Blažu Horvatu.Organizatori svakoga srdačno očekuju.

KALAČA – Tamošnja Hrvatska samouprava 23. travnja organizira Žu-panijsko natjecanje hrvatskih ribiča koje će se održati s početkom u 8sati na kanalu Vošu (Vajas), na dionici gradskog parka Kubikus. Orga-nizatori očekuju prijave tročlanih družina mjesnih hrvatskih samo -uprava.

BUDIMPEŠTA – Po ustaljenom običaju veleposlanik RepublikeHrvatske u mađarskome glavnom gradu Gordan Grlić Radman i oveće godine primiti HOŠIG-ove maturante, razrednicu Mariju Petrič teravnateljicu ustanove Anu Gojtan. Prijam će se upriličiti u ponedjeljak,25. travnja, s početkom od 17 sati, u rezidenciji Veleposlanstva.