BAROK I ROKOKO

OSNOVNA OBILJEŽJA

Barok - je razdoblje evropskog graditeljstva 17. i prve polovice 18. st., između renesanse i klasicizma. Prema izvorima termin znači apsurdno i groteskno, a odnosi se na pretjerane, neuravnotežene, izvještačene forme nasuprot jednostavnoj, mirnoj i skladnoj uravnoteženosti klasične antike i renesanse.

Urbanizam – preoblikovanje središta gradova, osmišljeni trgovi i

gradski potezi

Arhitektura: zaobljeni i ukrasni zidni elementi

Lorenzo Bernini – 1. Trg Sv. Petra, ovalna kolonada

Il Gesu- Giacomo della Porta - 1575. – Novi stil jezuita kojim su se htjeli suprotstaviti

reformaciji po cijeloj Evropi. Crkva je trebala biti u obliku križa na vrhu s kupolom. Na kraju

velike lađe je oltar, a iza njega apsida. Niz malih kapela su raspoređene na obje strane svake lađe

od kojih svaka ima svoj oltar . Na krajevima transepta su kapele.

Tiberijeva triumfalna kapija u Orangeu, južna Francuska- Pročelje crkve Il Gesu

podsjeća na oblike triumfalne kapije

Za usporedbu Cappella dei Pazzi, renesansa- Fillipo Brunelleschi (1377-1446

Francesco Borromini – 1. San Carlo alle Quattro fontane

2. San Ivo della Sapienza

1. 2.

1. 2.

Guarino Guarini – 1. San Lorenzo

2. Kupola u Capella della Sacra Sindone u Torinu

1. 2.

Francuska

Jules Hardouin Mansart – 1. Dome de Invalides u Parizu

Engleska

Sir Christopher Wren – Katedrala Sv. Pavla

Rim: plan grada iz perioda baroka čija se struktura, uz manje izmjene,

zadržala do druge polovice 19. stoljeća

Versaille

Plan Londona iz 1610. koji obuhvaća centralni dio grada, uništen

požarom 1666.

Plan Sir Christofera Rehna za rekonstrukciju centralnog dijela

Londona uništenog požarom.

ROKOKO

Razdoblje koje se neposredno nadovezuje na barok i razvija kao njegova zadnja faza između 1720. i 1780.

Rokoko nastaje spajanjem franc. riječi rocaille i coquiele (kamenčići i školjke)

Najveće promjene nastaju u unutrašnjosti građevina, za razliku od barokne stroge simetrije, sada se ukrašava školjkama, povijušama, viticama, puževima.

Za razliku od velebnih baroknih palača u rokoku se grade manji dvorci.

- Hotel Suboise u Parizu

BAROK U HRVATSKOJ

17. i 18. st.

Najznačajnija barokna baština – duž istarske i dalmatinske obale, sjever

Hrvatske između Čakovca i Karlovca te u slavonskim gradovima

Radi obrane od mletačkih i turskih napadača grade se nova utvrđenja,

poligonalni bastioni koji okružuju srednjovjekovne utvrde

- Conti – utvrđenja Splita

Dubrovnik – poslije snažnog potresa 1667. godine dolazi do velike obnove:

1. Barokna Isusovačka crkva – Ignazio Pozzi

2. Katedrala Sv. Marije

3. Crkva Sv. Vlaha

1. 2.

3.

Rijeka – Isusovačka crkva Sv. Vida

Rovinj – zvonik Sv. Eufemije

SJEVER HRVATSKE

Središte umjetničkih zbivanja 17. i 18. st.

Gradovi Karlovac, Bjelovar, Varaždin

Crkva sv. Katarine u Zagrebu

Isusovačka crkva u Varaždinu