METODIKA NASTAVEMETODIKA NASTAVEPRIRODOSLOVNOG / PRIRODOSLOVNOG /

DRUDRUŠŠTVENOG PODRUTVENOG PODRUČČJAJA

doc. dr. sc. VESNA KOSTOVIĆ-VRANJEŠODSJEK ZA UČITELJSKI STUDIJ

FILOZOFSKI FAKULTET U SPLITU

ODREðENJE METODIKE NASTAVEODREðENJE METODIKE NASTAVE

grč. medhodos METODA

METODIKA

- ZNANSTVENA DISCIPLINA- PROUČAVA

- ZAKONITOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA

- NASTAVNI PREDMET /PREDMET STRUKE

PROVOðENJENEKOG POSLA

PREDMET METODIKE NASTAVE

UTVRðIVANJE CILJA I

ZADATAKA NASTAVE

IZBOR, STRUKTUIRANJE I

OBLIKOVANJE NASTAVNIH SADRŽAJA

NASTAVANASTAVA

UČENICI

NASTAVNIK

NASTAVNI SADRŽAJ

CILJEVI UČENJA

IZVORI ZNANJA

NASTAVNEMETODE

PRAĆENJE USPJEHA

NASTAVNI SCENARIJI

PREDMET METODIKE NASTAVEPREDMET METODIKE NASTAVE

OSTVARITI PEDAGOŠKE

PRINCIPE

OSTVARITI ZADATKE NASTAVE

PLANIRATI I PRIPREMITINASTAVNI RAD

KAKO IZRADITI METODIČKU

DOKUMENTACIJU

PREDMET METODIKE NASTAVEPREDMET METODIKE NASTAVE

KAKO

PRIMIJENITI NASTAVNU TEHNOLOGIJU

PRATITI I OCJENJIVATI POSTIGNUĆA

UTVRDITI KORELATIVNE

VEZE

VREDNOVATI NASTAVNI PROCES

ZADACI METODIKE NASTAVEZADACI METODIKE NASTAVE

POVIJESOMZADATKU

TEORIJSKOMZADATKU

PRAKTIČNOMZADATKU

ISTRAŽIVAČKOMZADATKU

TEMELJENI NA

ODNOS METODIKE I DRUGIH ODNOS METODIKE I DRUGIH ZNANSTVENIH DISCIPLINAZNANSTVENIH DISCIPLINA

PSIHOLOGIJAPEDAGOGIJA

METODOLOGIJAPEDAGOŠKIH ISTRAŽIVANJA

LOGIKA DIDAKTIKA

SOCIOLOGIJA FILOZOFIJA

ZNANSTVENI SADRŽAJI U SASTAVU NASTAVNOG PREDMETA

METODIKA

LITERATURALITERATURA

� Jensen E.,(2003): Super-nastava: nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje. Zagreb: Educa.

� Turković, I. (1997): Nastava strukovno-teorijskih predmeta u srednjim školama. Informator, Zagreb.

� Milat, J. (1995): Pripremanje za nastavu - metodički priručnik, Hrvatska zajednica tehničke kulture, Zagreb.

� De Zan, I.,2005: Metodika nastave prirode i društva. Školska knjiga, Zagreb.

� Terhart, E.,2001: Metode poučavanja i učenja: uvod u probleme metodičke organizacije poučavanja i učenja. Educa, Zagreb.

POVIJESNI RAZVOJ

NASTAVE

PRVOBITNA ZAJEDNICA

USMENA PREDAJA ISKUSTAVA

2000 g.p.n.eKINA, INDIJA,

PERZIJA

ŠKOLE ZA DJECU VISOKOG STALEŽA

SUMERANI(1800 g.p.n.e.)

- PISARSKE ŠKOLE- RELIGIJSKOG SADRŽAJA

ANTIČKO DOBA

- FILOZOFSKE ŠKOLE

- ORGANIZIRANO OBRAZOVANJE ZA DJECU SLOBODNIH LJUDI- individualan rad - učitelj + pedagog (odabrani rob)

- “STVARNI PREDMET” = prirodopis, zemljopis, povijest

- VERBALIZAM - SKOLASTIČKO

OBRAZOVANJE

SREDNJI VIJEK

DOBA RENESANSE

- NEMA PLANSKE NASTAVE PRIRODNIH ZNANOSTI

- UVODI SE:- SAMOSTALAN RAD UČENIKA- PRIRODOZNANSTVENI NAČIN

POUČAVANJA- RAD NA ZORNIM SREDSTVIMA- RAD U PRIRODI

KOMENSKY

� “NARAVNI PREDMET” =PRIRODOPIS, MATEMATIKA, ZEMLJOPIS

� U “VELIKA DIDAKTIKA” ISTI ČE VAŽNOST:– ORGARIZIRANJA NASTAVE U PRIRODI– NAČELA ZORNOSTI, POSTUPNOSTI I

SUSTAVNOSTI

� U “MATERINSKA ŠKOLA” ISTI ČE VAŽNOST:– UPOZNAVANJA PRIRODE U SVOM DOMU

� “SVIJET U SLIKAMA” – PRVI ZORNI UDŽBENIK

17. st.

LIBEN

“PRIRODOPIS ZA DJECU I NARODNE ŠKOLE”– TEMELJENO NA LINEOVOJ SISTEMATICI

� ISTIČE VAŽNOST:– SAMOSTALNOG PROMATRANJA– IZUČAVANJA NA EKSKURZIJAMA– RADA U ŠKOLSKOM VRTU– NAČELA INDUKCIJE

18. st.

JUNGE- ODBACUJE LIBENOVU SITEMATIČNOST- “SEOSKA BARA KAO ŽIVOTNA ZAJEDNICA”- ZALAŽE SE ZA :- SHVAĆANJE JEDINSTVA PRIRODE- UČENJE PO ŽIVOTNIM ZAJEDNICAMA- NAČELO MEðUOVISNOSTI, PRILAGODBE, DIFERENCIJACIJE, RAZVITKA, UTJECAJA ČOVJEKA NA PRIRODU.

SHMAIL- BIOLOŠKA METODA IZUČAVANJA- MORFOLOŠKO-FIZIOLOŠKA PROMATRANJA- POKUSI- IZUČAVANJE OVISNOSTI ORGANIZAMA I OKOLIŠA

19. st.

LAY

– “K REFORMI PRIRODOPISNE NASTAVE”– ZNAČAJ PRAVILNOG:

�PLANIRANJA I ODABIRA IZVORA ZNANJA

�UMREŽAVANJA METODA�EKSPERIMENTA�SUSTAVNOG PROMATRANJA.

20. st.

MODEL MODEL ZNANSTVENOG ZNANSTVENOG ISTRAISTRAŽŽIVANJAIVANJA

UVOðENJE U ZNANSTVENE

METODEAKTIVNO UČENIKOVO

ISTRAŽIVANJE

RAZVIJANJE KRITIČKOG MIŠLJENJA

OVLADAVANJE NASTAVNIM GRADIVOM

RAZVIJANJE SURADNJE RADOM

U SKUPINAMA

20. st.

DANAS

NA ZAJEDNIČKI LIST PAPIRAU TIŠINI

NAIZMJENIČNO ZAPISUJTE

NASTAVNI PREDMET

PRIRODOSLOVNOG ILI

DRUŠTVENOGPODRUČJA

NASTAVNI PREDMET PRIRODOSLOVNOG NASTAVNI PREDMET PRIRODOSLOVNOG ILI DRUILI DRUŠŠTVENOG PODRUTVENOG PODRUČČJAJA

DOŽIVJETI I OSVIJESTITI

PRIRODNOILI

DRUŠTVENOOKRUŽENJE

SLOŽENOST RAZNOLIKOST

MEðUSOBNA POVEZANOST

NASTAVA PRIRODOSLOVNOG I DRUŠTVENOG PODRUČJA

PRIDONOSI PONAJPRIJE

INTELEKTUALNOM SOCIJALNOM

EMOCIONALNOM

RAZVOJU UČENIKA

POSEBNOST I VAPOSEBNOST I VA ŽŽNOST NOST NASTAVNIH PREDMETANASTAVNIH PREDMETA

OMOGUĆAVA

• RAZVIJANJE SPOZNAJNIH SPOSOBNOSTI

• STJECANJE ZNANJA

• PRIMJENJIVANJE ZNANJA

• STVARANJE KOMPETENCIJA

• STJECANJE VJEŠTINA

• RAZVIJANJE ODGOJNIH VRIJEDNOSTI

CILJCILJ

RAZVIJANJE

• OSJETILNOG SPOZNAVANJA

• MIŠLJENJA:logičkog, divergentnog kritičkog

� PSIHOFIZIČKIH SPOSOBNOSTI: promatranje opisivanjezaključivanje povezivanje usporeñivanje...

� POTREBA I INTERESA ZA DALJIM PROUČAVANJEM

CILJCILJ

ODGOJNIH VRIJEDNOSTI:moralne ekologijskehigijenskezdravstvenekulturneprometne, ...

PRIMJENJIVANJE STEČENIH ZNANJA

U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU

USVAJANJE