119 meditacija s meisterom eckhartom

5/21/2018 119 Meditacija s Meisterom Eckhartom

1/42

Za sve one koji se usuuju krenuti na duhovno

putovanje i sprijateljiti se s tamom.Neka vas prati nadaM ei st era Eckhar t a premanjegovim rijeima:

Put je krasan i ugodan,

radostan i poznat

119 MEDITACIJASMEISTEROM ECKHARTOM

Uvod

Meister Eckhart (1260. - 1329.) bio je mistik i prorok,feminist i filozof, propovijednik i teolog, upravitelj i pjesnik,duhovni genij i deklarirani heretik. Dok se danas svirenomirani znanstvenici slau kako je bio nepravedno osuen,osuda njegove linosti, naime, nosi sve znaajke pokuaja dase utia njegovo proroko propovijedanje u korist siromaha

tadanjeg drutva, ipak, njegov put duhovnosti i dalje jepremalo poznat na Zapadu. Dok hindusi i budisti tvrde kako jeEckhart bio jedan od njih, a psiholozi poput Junga i marksistipoput Blocha i Fromma od njega ue, brojni krani jedva dasu za njega uli, a jo manje za duhovnu tradiciju koju on takopredivno predstavlja.Ta tradicija je stvaranje usredotoeno na duhovnutradiciju. Tradicija o padu i otkupljenju zapoinje izlaganjeduhovnosti s grijenou ovjeanstva, tradicija usredotoenana stvaranje koju predstavlja Eckhart zapoima s ljudskim

potencijalom sposobnim da djeluje boanski, putemsuosjeanja i putem ljepote - stvarajui i dijelei. Zapoimanjes grijehom naih praroditelja nipoto nije Radosna vijest - tonisu vijesti, jer nita nije oitije promatraima ljudske povijesti,naroito nama iz 20. stoljea - od nae sposobnosti grijeenja; ato nije dobro jer ne potie dobrotu ili dobru snagu imaginacijekoja moe stvarati alternative ciklusima ljudske ludosti, grijehai nasilja.Za svoj duhovni put sam Eckhart kae: Taj put je krasani ugodan, radostan i poznat.

Zato Eckhart tvrdi da je njegov nain poznat? Radi lise ovdje o nezaboravnom prepoznavanju puta usredotoenog


2/42

na stvaranje koji priziva djetinjstvo ili druga razdoblja istine unaim ivotima? Je li to stoga to je krasno i ugodno i radosno,nuno i poznato budui da se lako pamti i koliko god mipokuavali, neemo zaboraviti takva duboka iskustva ekstaze iljepote? Je li Eckhartov put poznat zato to je toliko ne-elitistikii jer su sve osobe, ene ili mukarci, laici ili sveenici, stari ilimladi, siromani ili imuni ve jednom u ivotu putovali timputem? Eckhart nije bio neki redovnik pritajen u svojoj eliji(dakle, redovnik iz klauzure), nikakav duhovni romantiarkoji je eznuo za samostanskim utoitem od boli i politikogukljuivanja u drutvo. Bio je profesor, izvanredno obrazovan,ali se njegovo najdublje duhovno sazrijevanje nije dogodilo naakademiji, ve u interakciji s laikim feministikim pokretomnjegova vremena, s Beginama (Begine - laike religioznezajednice djevojaka i udovica nastale oko 1200. godine, op.prev.). Moda je ba zato mogao izjaviti, za razliku od onih kojipronalaze udobno utoite u akademskom okruenju, da senajplemenitija vrsta znanja ui ivljenjem. Duhovna tradicijakoju propovijeda Eckhart jest tradicija koja vjeruje da je ivotsam po sebi - ivljenje i umiranje, rast i grijeenje, gunanje islavljenje - Boja stvaralaka energija, Boji Dabhar, u pokretu.Eckhart je nauio vjerovati ivotu i svojim vlastitim ivotnimiskustvima. A tome je pouavao i druge. Bez obzira na to koliko

je znanje vano za na ivot, duhovni put uvijek zapoinjeu srcu. Odakle emo poeti? Ponite sa srcem. Jer izvorivota izvire iz srca, a odatle tee drugamo krunim putem. -primjeuje Eckhart. Za Eckharta, biti duhovan jest biti budan iiv - svetost ivota samog apsolutno ga je fascinirala - za njega

je prvi sakrament bilo samo stvaranje i stoga nas izvjeujekako duhovni ivot zapoinje tamo gdje i sam ivot: iz vrutkaivota ili iz srca.Duhovni put kojemu nas poziva Eckhart da ga pratimomoe se nazvati etverostrukim putem.' Ovaj etverostrukiput duboko je razliit od trostrukog puta neoplatonistike

tradicije, koja je stoljeima dominirala gotovo cjelokupnomduhovnom misli na Zapadu. Eckhart nae duhovno putovanjeimenuje na sljedei nain:

1. Stvaranje.Na prvi doivljaj Boga jest u ljepoti islavi, snazi i potencijalu, neogranienosti i briljantnostisamog stvaranja. Kozmos i mi sami kao mikrokozmos te slikeStvoritelja ne doivljavaju se kao objekti tamo negdje negokao sakramenti koji nose Boga u sebi.

2. Otputanje i putanje.Budui da je sve stvorenoboanske naravi, ovjek mora nauiti da se ne vezuje za stvari,


3/42

kako bi pustio stvari da budu takve kakve jesu i kako bi nauiopotovati. Stvari nisu loe, ali ljudska sklonost prijanjanja zastvari jest tetna i stvara dvojstvo, uzrok svakom grijehu. Kadgod se neeg oslobaamo i putamo da bude to to jest, uimonove razine povjerenja ukljuujui i pouzdanje u tamu i u naaiskustva o nitavilu, osobna i politika.

3. Prodor i roenje Jastva, Boga i Jastva kao Bojegdjeteta (Bojeg sina ili Boje keri).Nastavno na pranjenjedrugog Puta, dolazi jedinstvo, ostvarenje jedinstva i roenja.Za Eckharta, sva iskustva sjedinjenja donose plod - poplodovima ete ih poznati - te je stvaranje, stoga, provjeraistinske duhovnosti, kao i njena posljedica.

4. Novo stvaranje: suosjeanje/samilost i drutvenapravda.ovjek moe biti kreativan na zao nain - moemokoristiti nau inventivnost za stvaranje jo vee koliine bolai nasilja, za vie umjesto za manje sadizma. Tako Eckhartinzistira, vrlo snanim rijeima, kako na duhovni ivot nezavrava s kreativnou nego mi zapravo koristimo kreativnostradi osobne i drutvene preobrazbe. A pravda i suosjeanjeprovjera su ovog autentinog razvoja. Za Eckhartovorazumijevanje duhovnog putovanja pravda je toliko vana damoe rei: Osoba koja shvaa ono to imam za rei o pravdi,shvaa sve to imam za rei.

Meutim, duhovni put ne zavrava sa suosjeanjem:on se radije vraa na svoj poetak; mi smo naime roeni usuosjeanju, budui da je prvi ishod svega to je Bog stvoriouvijek suosjeanje/samilost. Duhovno putovanje je spiralakoja nas vraa na nae polazite. Meutim, nae putovanje imaoblik stalno rastue i iree spirale, bez granica.

Ovaj Eckhartov etverostruki put i duhovna tradicija ostvaranju mogu se saeti na sljedei nain:

1. Pozitivan put.2. Negativan put.3. Stvaralaki put.4. Put preobraaja.


4/42

Kako se to moe usporediti s mnogo poznatijimtrostrukim putem neoplatonista? Ovaj put imenuje se nasljedei nain:

1. ienje.2. Prosvjetljenje.3. Sjedinjenje.

Obratite pozornost kako put broj jedan - pozitivniput - potpuno nedostaje u neoplatonistikoj shemi. Fazaienja ne odgovara bogatstvu Eckhartovog negativnog puta,meutim uklapa se u naslov. Prosvjetljenje i sjedinjenje moglibi se uklopiti u Eckhartov stvaralaki put premda predstavljajusamo jedan dio Eckhartovog znaenja, jer tradicija ni na kojinain ne naglaava vanost stvaralatva. Npr. u vrlo poznatom

djelu o duhovnom ivotu na 750 stranica, The Spiritual Life:A Treatise on Ascetical and Mystical Theology ('Rasprava oasketskoj i mistinoj teologiji'), vele. Adolphe Tanquerryja,ak ne postoji nijedan pojam u njegovu indeksu znaenjaza stvaralatvo ili ljepotu ili umjetnika, ali u njemuima znatan broj pojmova o trapljenju, poudi, kajanju.Pozamaan odlomak indeksa dodijeljen je nebiblijskojkategoriji nazvanoj kontemplacija, ali ne postoji nikakavpojam pod nazivom suosjeanje. Unato tome to je Isusrekao svojim sljedbenicima u Evanelju po Luki: Suosjeajte

kao to suosjea i va Stvoritelj na nebesima. 'lako nemanikakvog puta preobraaja u trostrukom putu naslijeenomod neoplatonista. Bez pozitivnog puta, negativni put bivaiskrivljen i lako ga je svesti na asketizam i na djela volje ukontroliranju i odbacivanju ljudskih strasti. Eckhart odgovarabez uvijanja na takvo duhovno nasilje rekavi asketizam nije

jako vaan, te objanjava zato je to tako (vidi meditacijabr. 48). Dakle, neoplatonistikoj tradiciji nedostaje 50%ivotnih iskustava (pozitivni put i put preobrazbe) tradicijeusredotoene na stvaranje; u okviru dva stupnja ona razraujenegativni i stvaralaki put, meutim, nedostaje joj drugih50% onoga iz ega se razvija tradicija stvaranja. To znai da

je Zapad stoljeima koristio svega 25% ljudskog duhovnogpotencijala. Zamislite automobil sa etiri cilindra kod kojegaradi samo jedan cilindar - ba takvu vrstu gubitka duhovneenergije imamo mi na Zapadu kada slijedimo trostruki putneoplatonistike tradicije. Nikakvo udo to smo mi naZapadu doivjeli krizu duhovne energije i to dualizam igraveu ulogu u naim ivotima nego ovjenost i boanstvenostkoje dijelimo. Nikakvo udo to smo u neizvjesnom poloajuobzirom na preivljavanje ovjeka i na ivljenje Evanelja!

Jasno je da je vrijeme za novi poetak, koji je zapravo


5/42

daleko drevniji poetak jer su najstariji idovski i kranskisveti spisi - oni Jahvistiki, od nepoznatog autora iz 10.stoljea prije Krista - usredotoeni na stvaranje. A Isus jezajedno s mnogim drugim prorocima prije i nakon njega, biousredotoen na stvaranje. Vrijeme je za meditaciju s MeisteromEckhartom.Eckhartov put i onaj iz tradicije o stvaranju kojeg onpredstavlja jednostavan je put. On nije prezahtijevan; nisumu potrebni gurui, nikakve matovite tehnike vjebanja, osimdiscipline koju zahtijeva svaka vjetina, nikakve ekstremnevjebe ili povlaenja u pustinjatvo. Zato Eckhart i moe zvatisvoj put put bez puta koji je na raspolaganju svima. Takoer,kad istie i da ona koja je nala taj put, njoj ne treba nikakavdrugi put. U duhovnim pitanjima kao i kod svih velikihljudskih napora, jednostavno je ono to traje, kao to to Eckhartkae: dua ne raste dodavanjem ve oduzimanjem. Konano,kakva druga duhovnost osim one jednostavne i moe tvrditida je put krasan i ugodan, radostan i poznat?Prijevodi i adaptacije te rasporeivanje Eckhartovih rijeiu ovom tekstu, moji su vlastiti. Poput svakog prevoditelja koji

je sjedio do nogu uitelja s dubokim iskustvom o boanskom,pristupam ponizno ovom zadatku. Ipak, tjee me Eckhartovevlastite rijei: Kad govorimo o boanskim stvarima, moramomucati jer smo prisiljeni svoja iskustva izraziti rijeima. NekaEckhartovo i moje mucanje pomogne mucanju itatelja. Nekaitatelj uiva u ovim meditacijama i neka ga one prodube iuvrste. I neka ga ohrabre te nadahnu na prorotvo tako da sei za vas kao i za Meistera Eckharta moe jednom rei da ste odsada na dalje nevjerojatno sretni, da vas nikada ne spopadastrah i tjeskoba premda ste stalno u nevolji. Prijevodi Eckhartana stranicama ove knjige moji su vlastiti. Mjestimice, najvie5%, prilagodio sam prijevod naoj suvremenoj uporabi. Bude liitatelj sklon radije nazvati ovakav prijevod verzijama umjestoprijevodom, nemam nita protiv. Poznavajui Eckharta kakoga ja poznajem, mislim da bi se i on sloio s time.

Institut za duhovnost usredotoenu na stvaranjeMundelein koled, Chicago, IL

listopad 1981., osamstota godinjica roenja Sv. FranjeAsikog


6/42

PUT I:

STVARANJE(pozitivan put)1.Dok sam prebivao u tluna dnu, u rijeci iu izvoritu Boanstva

Nitko me nije pitao kamo idem ilito radim.

Vrativi se u utrobu iz koje sam izaao,nisam imao Bogabio sam samo ja.

2.A kad se vraamk Bogu i u jezgru, u tlo, u zemlju,u rijeku i u izvorite Boanstva,Nitko me ne pita odakle dolazimili gdje sam bio.

Jer nikome ne nedostajemna mjestugdje se Bog prestaje dogaati.

3.Sada, u trenutku kad sam istekao iz Stvoriteljasva stvorenja ustadoe i viknue:Gle, ovdje je Bog!

Imala su pravo.Jer pita me: Tko je Bog? to je Bog?Odgovaram: Bitak.

Bitak je Bog.

Tamo gdje je bitak, tamo je i Bog.Stvaranje je Boje davanje bitka.I stoga se Bogdogaa tamogdje bilo kakvo bie izraava Boga.


7/42

4.Bitak je tako plemenit. Ne postoji tako siuanstvor a da bi bio bez bitka.Ako gusjenica padne sa stabla,Popeti e se uza zidda ouva svoj bitak.

Bitak je toliko plemenit!

Kad biste mogli Boga liiti bitkaobian kamen bio bi plemenitiji od Boga, jerkamen ima bitak.

to je Bog?Bog jest!

5.Opaaj Boga u svim stvarima

jer Bog jest u svim stvarima.

Svako pojedino stvorenje puno je Bogai iva je knjiga o Bogu.

Svako stvorenje jest Boja rije.

Da provedem dovoljno vremena s najsiunijimstvorom - ak i s gusjenicom -nikad ne bih morao pripremati propovijed.

Jer svaki je stvortoliko pun Boga.

6.Zemlja ne moe pobjei nebu,Bjeanjem uvis,ili bjeanjem nadolje,nebo ipak zahvaa zemlju,puni ju energijom,

posveuje ju.

Sva skrovita mjesta otkrivaju Boga.eli li pobjei od Boga,Ona/on e ti utrati u krilo.

JerBog je kod kue.Mi smo ti koji smo izali u etnju.

7.Bog je velika podzemna rijekakoju nitko ne moe obuzdatii nitko ju ne moe zaustaviti.


8/42

8.Bog stvara sve stvariali ne prestaje stvarati

Bog zauvijek stvarai zauvijek poima stvarati

a stvorenja se uvijek stvarajui u postupku su zapoimanjastvaranja.

9.Sada u vam rei neto o emu nikadanisam ranije govorio.Bog uiva u sebi.Istim uitkom kojim Bog uiva u sebiUiva i u svim stvorenjima.

Bognalazi radost i ushienjeu nama.

10.Sve to je dobro u stvorenjima -sva njihova slatkoa poput meda -potjee od Boga.

Sve su stvari iste i plemenite u Bogu.

Ljubimo sve prema naoj vlastitoj dobroti.

Trebamo ljubiti sve stvari koje nas vode kBogu -

Samo to je ljubav.

11.Boje bivstvo van je je moje bivstvovanje

a Boje prvotno bivstvovanjeje moje prvotno bivstvovanje.

Gdje god se nalazim,tamo je i Bog.

12.Oko kojim vidim BogaIsto je oko kojim Bog gleda mene.


9/42

13.Bog je stvorio sve stvari na takav nainda nisu izvan njegakako to neznalice pogreno zamiljaju.Nego,Sva stvorenja istjeu iz njega, ali unato tome

ostaju u Bogu.Bog je stvorio sve stvari na ovaj nain:ne zato da budu izvanBoga, niti pored Boga,niti onkraj Boga,nego da moguui u Bogai primiti Bogai prebivati u Bogu.Stoga, sve to se

kupa u Bogu,obavijeno je Bogom,koji je posvuda oko svih nas, i obavija nas.

14.Bivstvovanje je Boji krug

a u tom kruguopstoje sva stvorenja.

/Sve to je u Bogu

jest Bog.

15.esto sam govorioda Bog stvara cijeli univerzumpotpuno i obuhvatnou ovoj naoj sadanjosti.Sve to je Bog stvorio prije est tisua godina - a aki prije toga - kao to je stvorio svijetBog stvara sada, sve odjednom.

I zato, razmisli o ovome: Bog je u svemu, aliBog nije nigdje toliko prisutan kao u dui.Tamo,gdje vrijeme nikad ne ulazi,gdje nikakva slika ne sja,u najintimnijem i najdubljem aspektu dueBog stvara cijeli svemir.


10/42

16.Sve to Bog stvori prije mnogo milijuna godinai sveto e stvoriti nakon mnogo milijuna godinaAko svijet potraje do tada Bog sve to stvara u najprisnijim i najdubljim

kraljevstvima due.Sve iz prolostii sve iz sadanjostii sve iz budunostiBog stvarau najprisnijim kraljevstvima due.

17.Trebamo razumjeti Boga jednako u svim stvarima,jer Bog je jednako prisutan u svim stvarima.Sva bia

voleSva stvorenjajedan drugoga.meusobno su ovisna.

18.Da sam sam u pustinjii da osjeam strah,elio bih da neko dijete bude sa mnom.

Jer tada bi mog straha nestaloi bio bih jai.

To je ono to sam ivot moe uinitijer je toliko plemenit, toliko pun zadovoljstvai tako moan.

Ali, kad ne bih mogao imati dijete pored sebeelio bih imati barem neku ivu ivotinjuda me utjei.

Stoga,neka oni koji izvode divne stvariu svojim velikim, tamnim knjigamauzmu neku ivotinju - moda psa -da im pomogne.

ivot u ivotinjidati e im zauzvrat snage.

Jer jednakostdaje snagu u svim stvarimai u svako doba.


11/42

19.Boje sjeme je u nama.Takosjemenka stabla krukeizrasta u stablo kruke;a sjemenka lijeske

izrasta u stablo lijeske;

Boje sjemeizrasta uBoga.

20.Bogvoli duu tako dubokoda kad bi netko poelio otrgnuti od Bogaboansku ljubav due

ta bi osoba ubila Boga.

Kad bi pustili konjada tri po zelenoj livadikonj bi elio izliti svu svoju snaguskakutanjem po livadi.Tako iBog doivljava radostpotpunim izlijevanjemu nas

svoje boanske prirode i bivstvovanja;boanskih slika

21.Znam jedno.

Da je jedini nain ivljenja

poput rue

koja ivi

ne pitajui zato.

Mogli biste zapitkivati sam ivot tisuu godinasljedee: 'Zato si iv?' Pa ipak, jedini odgovorna vae pitanje bio bi: 'ivim zato da ivim.'Zato se to dogaa?

Jer ivot izrasta iz svojih vlastitih temeljai izrasta iz samog sebe.Stoga,ivot ivi bez razloga

ivot ivi zbog samog sebe.


12/42

22.to je ivot?ivot je kao kad neto prekipii kada neka stvar pone navirati iz samesebe,preplavi se i prelije,

ulijevajui se u sve svoje dijelovesve dok se konanone prelije,kljuajui i prelijevajui seu neto vanjsko poput zdenca.

23.Kada kaemo 'Bog je vjean', mislimo:Bog je vjeno mlad.Bog jevjeno lisnat, vazda zelen, u stalnom cvatu.

Svako Boje djelonovo je, jer on obnavlja sve stvari.Bog je najnovija stvar koja postoji;najmlaa stvar koja postoji.Boj jepoetaka ako se sjedinimo s njim, i mi se obnavljamo. ^ ^ ^ ^

Moja dua je tako mlada kao na dankad je stvorena.

Da i mnogo mlada!Zapravo, mlai sam danas negoli sam biojuer, i ako ne budem mlai sutra negoli sam danas,stidjet u se samog sebe.Ljudi koji prebivaju u Bogu prebivaju u vjenomsada.Tako ljudi nikada ne stare.Tamo, sve je sadanjost i sve je novo.

24.Bog jestrastvenislastan.

Sva stvorenjagovore o Bogupoput mene.


13/42

25.Ako je jedina molitva

koju si molio cijelog ivotabila 'Hvala Ti',

to e dostajati.

PUT II:

OTPUTANJE IPRATANJE

(negativan put)

26.Samo Bog posjeduje bitakStoga sve to je stvorenosamo po sebi nije nita.

Sva stvorenja obina su nitica.Ne kaem da su ona neto veoma maloili uope neto,

nego da su obina nitica.

27.Sva stvorenjaizvuena su iz nitavilai stoga jenjihovo podrijetlo nitavilo.

Cjelokupni univerzumu usporedbi s Bogomnije nita.

28.Boja zidaovisi o zidu.

Na isti nainbitak stvorenjaovisi o Bojoj ljubavi.

Skinite boju sa zida i boja e prestati postojati.

Isto tako,sva stvorenja prestala bi postojati


14/42

kad bi se odvojila odljubavi koja je sam Bog.

29.Izvan Boga

Nema

niegaba niega.

30.Nijedno stvorenjene moeizraziti Boga. Jer nije sposobno

shvatiti to Bog jest.

Bognedokuivibezimen je.

Boanski jenijenostsvih nijenosti

iporicanjesvih poricanja.

31.Bog nije nita.Nikakva stvar.Bog je nitavnost;pa ipak Bog jest neto.

Bog nije ni ova ni ona stvarkoju moemo izraziti.Bog je bie onkraj svih bia;Bog je bie bez bivstvovanja.

32.Bog je uistinuskriveni Bog.

Sva imena kojima dua imenuje Boga,dobiva iz znanja o samoj sebi.

Meutim, podloga due je mrana.


15/42

Nedokuivi je bezimen.

Goli Bogje bez imenai

poricanje svih imenai nikad mu nijedano imepa tako ostajeuistinu skriveni Bog.

33.Boja tamaizuzetno je vana tama.

Otajstvo nad otajstvima,otajstvo unutar otajstva u koje nikadanije prodrlo nikakvo svjetlo.

Konani cilj bivanjaje tama i nespoznatljivost skrivenogboanstva,onog svjetla koje svijetli'ali tama ga ne obuze.'(Iv. 1.5)

Bog djeluje ali Boanstvo ne djeluje.Otajstvo tame vjenog Boanstva nije poznatonikada ne bijae poznatoa nikada nee ni biti upoznato.

Bog prebiva u njemu, nepoznat samom sebi.

34.Bog je bie onkraj bivanja initavnost onkraj bivanja.

Najljepa stvarkoju netko moe rei o Bogubila bi da ostane utjetiiz mudrosti nutarnjeg bogatstva.Tako,utii prestani naklapati o Bogu.


16/42

35.Boga se ne nalazi u dui dodavanjem neeganego oduzimanjem.

Kako treba voljeti Boga?Rei u ti.

Ljubi Boga onakvim kakav On jest to znai: Ljubi Boga onako kakav jestne-Bog,ne-duh,ne-osoba,ne-slika.Vie od toga, ljubi Boga kakav on jestisti, bistri Bogodvojen od svakog dvojstva.

36.Boga treba ljubiti bezglavo,time mislim da ti dua treba bitibez misli ili mentalnih aktivnostii bez slika i predodbi.Lii svoju duu svih mislii ostani tamo bez misli.

tovie, savjetujem tineka tvoje vlastito 'bivanje ti' potonei stopi se s

Bojim 'bivanjem Boga'.Tako e se tvoje 'ti' i Boje 'njegovo'sjediniti u posve jedno 'moje'.

ti ce spoznati njegovo nepromjenjivopostojanje i njegovo bezimeno nitavilo.

37.Obrati malo pozornost.eli li dua djelovati unutar same sebe,ona mora sakupiti sve svoje snage i povuiih sa svih ratrkanih aktivnosti u jednunutarnju i usredotoujuu aktivnost.Razmisli o ovoj prii:

Neki poganski znanstvenik posvetio se aritmetici iusredotoio je na nju sve svoje snage. Sjedei jednogdana pored vatre i raunajui, netko je naiao,izvukao ma, i ne znajui tko je ovaj znanstvenikbio,uzvuknu: Reci mi ovog trena svoj'e ime ili u teubiti! Znanstvenik bijae toliko zadubljen u svojuznanost da nije niti vidio ni uo vojnika. Sve to jetrebao uiniti da spasi svoj ivot bilo je rei: Zovem

se tako i tako, ali bio je odvie udubljen, pa ak ni tone uini. Neprijatelj se prodere glasno i opako, ali on


17/42

ni dalje ne odgovori nita pa mu neprijatelj odsijeeglavu.To se dogodilo u traganju za istinomprirodnih znanosti. Koliko vie trebamo mi usmjeritisve nae snage koncentracije i otpustiti temelje

naeg skrivenog blaga.

38.Da bi volja bila slobodna,potrebno je da sve otpusti i da se vratiu svoje prvotno stanje.

Da bi intelekt bio slobodan,mora se razgolititi i ispraznitite se otputanjem vratiti u svoje prvotnostanje.

Postajemo isto nita putem neznajueg znanjakoje jest

prazninai samoai pustinjai tamai utnja.

39.Zamislite duu kao vrtlog ili viri shvatit ete kakoTonemovjenood negacijedo negacijeu jedno.I kakoTonemovjenood otputanjado otputanjau Boga.

40.Molim Boga

da me lii

Boga.

Najvia i naj uzvieni ja stvar koju netko moe

otpustiti je otpustiti Boga zbog Boga.


18/42

41.Boji izlazjest

njegov ulaz.

42.to vie tragate za Bogom, tee ete ga nai.

Ne budete li tragali za Bogom,

nai ete Boga

Bog nita drugo ne trai od vasosimda otpustite sami sebei dopustite da Bogbude Bog

u vama.43.Stoga trebate povrh svega;

Biti uvijek spremniza Boje darovei biti uvijek spremniza neke nove.

Jer Bog je tisuu putaspremniji davatinegoli smo mi

spremni primati.

Budui da je Bog svemogui u svim svojim djelima,tako je i dua jednako dubokapo svojoj sposobnosti primanja.

44.Tamo,gdje prestaje prijanjanje uz stvari,tamo poinje Bog.

Ako u bavi treba biti vino,najprije morate iz nje izliti vodu,bava mora biti otvorena i prazna.

Stoga,elite li primiti boansku radost i Boga,najprije izlijte svoje vezivanje za stvari.

Sve to treba neto primitimora i treba bitiprazno.


19/42

45.Varka je mislitida od Boga moemo dobiti viekontemplacijomili molitvenim pobonostimaili vjerskim povlaenjem u osamu

umjesto dasjedimo uz vatru iz kaminaili radimo u staji.

Za onoga koji je nauio otputati i putatinema stvora koji ga u tome vie moesprijeiti.Naprotiv,svako stvorenje usmjerava te

prema Bogu i prema novu roenjui prema vienju svijeta kakvim ga Bog vidi:Prozirnim!

Tako sve stvari postaju nitavneosim Boga.A mi uimoupoznavati s Bojim znanjemi ivjeti s Bojom ljubavi.

46.Preobraeno znanje,

koje je neznanje,

jest put prozirnog znanja,to je putnesamosvjesnosti.

Kada to nauitemoete nauiti svei vratiti se k svemui veliati sve.

Sve velia Boga.

Tama,liavanje,pogreke,ak i zlo

velia Boga i blagoslivlje Boga.


20/42

47.Sve rijeke utjeu u more, pa opet more se nikadposve ne ispuni,a rijeke i dalje teku prema svom cilj u. (Qo 1.7)

Sva stvorenja teku i vraaju se k svom izvoru.

Preobraeno znanje i ljubav usmjeravaju i vodete vraaju duu k prvotnom izvoruonog Jednog, Stvoritelja svega na nebu i na zemlji.

Ono to je stvoreno istjee van, ali ostaje unutar. Tako,kad se vratimo svom izvoru, naoj prvotnojistoi, otkrivamo svoju slobodu i slobodni smo.

48.Asketizamnije od velikog znaenja.

Ima i boljih naina za postupanje sa strastimaumjesto da se izvrgava asketskim vjebamakoje tako esto otkrivaju velik egostvarajui veu umjesto manju samosvijest.eli lidisciplinirati tijelo i uiniti ga tisuu puta viesvojim podanikom, tada ga zauzdaj s ljubavlju.Tko god prihvati ovo slatko breme obuzdavanja sljubavlju

postii e viei dospjeti e mnogo daljenegoli sve pokajnike vjebe i trapljenjesviju ljudi na svijetuikada mogu ostvariti.

Tkogod nae ovaj putne treba nijedan drugi.

49.Kada ljudi nisu svjesniposvemanjeg Bojeg prisustva

Tada morajutraiti Boga posebnim nainimai posebnim vjebama.Takvi ljudi nisu dosegli Boga.

Gledajui izvanaoni koji dosljedno provode svoje pobone vjebesveti su.Meutim, iznutra,

obini su magarci.Jer znaju o Bogu


21/42

ali ne poznaju Boga.

50.Bog je poput osobe koja proiava svoje grloskrivajui se i tako se odaje.Bog miruje ekajui nas s obiljem ljubavi.

Znaj da je ljubav poput mamca za ribu.Ribar ne moe uloviti ribu ako ona prvane proguta udicu. Kad se to dogodi, bezobzira na to koliko se koprcala i uvijala, ribarovulov je siguran. Ljubav djeluje na isti nain.Tkogod je uhvaen putem ljubavi, guta ovuudicu tako da noge i ruke, usta i oi, srce i sveu toj osobi mora navijek pripadati Bogu.Stoga, trai samo udicu za ribe i biti esretno ulovljen. to si vie ulovljen, vie

e se osloboditi.

51.Sve dokdjelujemo s namjeromda zasluimo raj,na

pogrenom smo kolosijeku

I sve dok

Ne nauimo djelovatibez onog zato i zbog ega,nismo nauili djelovatini ivjetini ono zato.Neki ljudi, kunem se,ele ljubiti Boga jednako kao to vole kravu.Vole ju zbog mlijeka, sira i zaradekoju im ona donosi.Oni koji vole Boga zbog izvanjskog bogatstva ilizbog nutarnje utjehe,ine isto.Ne vole Boga ispravno;vole ga samo zbog vlastite koristi.

52.Jedna iskrena Zdravo Marijoznatno je monijai boljaod tisuu onih izreenih mehaniki,jer srce se ne isti molitvomnego se

molitva istiistim srcem.


22/42

53.Kad netko nauiotputatii putati,tadaje ta osoba dobro odluila

i on ili ona je uvijek na pravom mjestu, kako udrutvu tako i u samoi.Meutim, osoba s pogrenim stavom,uvijek je na pogrenom mjestu, bila u drutvu ili ne.Stoga onaj koji je dobro odluio, ima Boga sa sobomdoista posvuda, jednako na ulicii meu mnotvom ljudikao u crkvi, ili u pustinji ili u redovnikoj eliji.

54.Svi putevi vode k Bogu

Jer Bog je na svima njima jednako prisutanza osobu koja zna s preobraenimznanjem.

Najbolje jeuzeti Bogai uivati u Bogu

na svaki nain,u svakoj stvari,

a nemorati vjebati i loviti Boga naokolona tvoj vlastiti poseban nain.

Cijelog svog ivotauivao sam u toj radosti!


23/42

PUT III

PRODOR I ROENJEJASTVA,BOGAI JASTVA KAO BOJEGDJETETA(BOJEG SINA ILI KERI).(stvaralaki put)

55.Na prodor je plemenitiji od naeg istjecanja,Jer kad sam istekao iz Boga i kad su sva stvorenjaviknula Bog!rekoe da sam i ja stvorenje.A to me ne moe usreiti.S druge strane, u svom prodorunisam ni Bogni stvorenje.Zapravo,ono sam to sam bioi ono to u ostati sada i zauvijek.

56.U svom istjecanju zaao sam u stvaranje,U svom prodoru, iznova ulazim u Boga.

Jedino oni koji su se usudili otpustitimogu se usuditi da iznova uu.

57.U uvom prodoru

otkrivamda smo Bog i jajedno.

Tamo,ono sam to sam bio,niti se smanjujem, niti rastem,i nepomian sam uzrokkoji zatim pokree sve stvari.


24/42

58.Ba kao to Bog prodire kroz menetako i ja zauzvrat prodirem kroz Boga.

I,Kada Bog privue k sebi duu

tada dua postaje boanskomno Bog ne postaje ta dua.

59.Zamisli boanski duh u ljudskoj dui.Duh se ne da olako zadovoljiti.Bijesno navaljuje na nebeski svodi uspinje se k nebesimau nastojanju da dosegne Duha, pokretaanebesa.Zarad ove energije

sve u svijetu izrasta zeleno,cvjeta,i prolistava.No duh se nikad ne zadovoljava.Pritiesve dublje i dublje u vrtlogsve dalje i dalje u vir,prvotni izvorpodrijetlo ovog duha.Ovaj duh nastoji da

Bog probije kroz njega.Bog vodi ovaj duhu pustinjuu divljinu i boansku osamugdje je Bog isto jedinstvoi gdje Bog iklja iz sebe samog.

60.Sanjao sam neko san.Sanjao sam da premda mukarac, bijah trudan,trudan i pun Nitavila poput enetrudne s djetetom.I da se iz tog Nitavila rodio Bog.

61.Rije Bojanavijek glasi u poetku.A to znaida se uvijek iznova raai da je uvijek ve roena.

Stoga,priroda je rijei

otkrivanje onog skrivenog.Skrivena Rije


25/42

svjetluca i dalje u tamiapue u tiini,mami nas da ju slijedimoda ju eljno iekujemoi uzdiemo za njom.

Jer mi eliotkritineto o Bogu.

62.Filip jednom ree: Gospodine, pokai nam Oca ito e nam biti dovoljno.elite li sr iz koje izvire dobrota?elite li jezgru iz koje istjee dobrota?elite li korijen,venu,

iz koje curi dobrota?I svu ljepotu?Tada elite Stvoritelja.I elite svoj prodor.

Jer zapamtite:Ljusku treba razbitida ono iznutra izae van.elite li koticu,morate razbiti ljusku.Moramo nauiti prodrijeti u stvari

elimo li spoznati Boga u njima.

63.Kako se zovem?Kako se ti zove?Kako se Bog zove?Zovemo se:da se moramo roditi.A Stvoritelj se zove:roditi.Dua samameu svim stvorovimajest plodonosnapoput Boga.

Svi smo mi predodreeni da budemoBoje majke.

64.Budui da je ova Rije skrivena Rijedolazi u tami noi.Za ulazak u ovu tamu otklonisve glasove i zvukove

sve slike i slinosti.U tiini i miru


26/42

u ovom neznajuem znanjuBog govori u duii posve se u njoj izraava.

Jer nikakva slika nikad nije doprla do temeljadue

gdje Bog samsa svojom sutinomdjeluje.

65.U ovom roenjuotkrit esav blagoslov.No zanemari li ovo roenjezanemarit e isav blagoslov.

Bdij samo nad ovim roenjem u sebii nai e tamosvu dobrotu i svu utjehu,svu radost,svo bivstvovanje i svu istinu.

66.Dobro je da osobaprimi Boga u sebei nazivam ovu prijemivost djevianskim radom.No bolje je

kad Bog postaje plodnim u toj osobi.Jer postajui plodan zbog darajest jedina zahvalnost za taj dar.Nazivam takvu osobu enoma u tom smislu je pojam ena najuzvieniji pojamkojeg moemo dati dui,daleko je uzvieniji nego djevica.Svakog danatakva osobanosi plod stotinjak putaili tisuu putaili bezbroj puta,raajui i postajui plodnomiz najuzvienijeg temelja svega.

67.Obrati pozornost gdje se roenje tono zbivaOvo vjeno roenjezbiva se u duiposve na nainna koji se zbiva u vjenosti,niti vie niti manje.

Postoji samo jedno roenje -a to roenje odvija se u


27/42

i u temelju i u sridue.

68.Ovo roenje zbiva se u tami.I nije samo Sin nebeskog Stvoritelja

roen u toj tami -nego si i titamo roenkao dijete istog nebeskog Stvoriteljai nitko drugi.A Stvoriteljiri tu istu mona tebeiz boanskog kreveta za poraanjesmjetenog u Boanskome

da vjeno raa.

69.Dopusti mi da se izrazim jo jasnije.Plodna osobaporaaiz istog temeljaiz kojeg Stvoritelj zainje vjenu Rijeili Stvaralaku energijui ba iz te jezgrepostajemo plodonosno trudni.

A u ovoj moi raanjaBog je tako vazda zeleni sav tako cvate prepun radostii u svoj astikao onoj koja je u njemu.Boanski ushitnezamislivo je velik.Nedokuiv.

70.Kakva je korist za meneako se ovo vjeno raanje boanskog Sinazbiva bez prestankaali se ne zbivaunutar mene?

I,kakva mi je koristako je Marija milosti punaali ja nisam isto tako pun milosti?Kakva mi je koristto Stvoritelj raa svog Sina

ako ja takoer ne raam njegau svom vremenu


28/42

i u svojoj kulturi?To je ondapunina vremena:kada se Sin Bojizainje

u nama.

71.Zato neki ljudine donose ploda?To je zato jer su tako obuzetiprijanjanjem za svoje egotistike privrenostii tako se boje otputanja i putanjada ne vjerujuni Bogu

ni samima sebi.Ljubav ne moe sumnjati.Ona moe samo s povjerenjem ekati dobro.Nitkone moe nikada Bogu vjerovati previe.Nita to ljudi inenije tako primjerenokao duboko se uzdati u Boga.S takvim povjerenjem,Bog uvijek ostvaruje velika djela.

72.Kako e otkriti jesi li uistinu doivio ovosveto roenje?Sluaj paljivo.Ako se ovo roenje u tebi istinski zbilo,tada te vie nitko ne moe sprijeiti.Zapravo, svaki pojedini stvor usmjerava teprema Bogui prema ovom roenju.Prima obilje osjetljivosti,divnu ranjivost.U svemu to vidi ili uje, bez obzira to to bilo,ne moe upiti u sebe nita osim ovog roenja.U stvari,sve za te postajeBog.

Jer u sreditu svih stvari,promatra samo Boga.Poimanje Boga u svim stvarima,jest znaktvog novog roenja.


29/42

73.Ovo je punina vremena -kada se Sin Bojizainje u tebi.

Ba kao to moe umrijeti od tjeskobe prije negoli

primi smrtni udarac,tako netko moeumrijeti i nasluujui radost.Spomeni se kakav divan i sretan ivotnetko moe imati na zemlji -ivot poput Bojeg na nebesima.Ovdje je neudobnost poput udobnosti;tuga je poput radosti.Vjenost jest u sadanjosti.

74.Ljudska bia trebaju prenositii dijelitisve darove primljene od Boga.Ima li netko neto toon ili ona ne dijeli s drugima,tada ta osoba nije dobra.Onaj koji ne dijeli s drugimaduhovna dobrai radost u njimanije zapravo nikad ni bio duhovan.

Ljudi ne smiju primatii uvati darove za sebe,nego trebaju dijelitii izlijevati sve to imaju bilo u svojim tijelimaili svojim duamau najveoj moguoj mjeri.

75.Boansko liceu stanju je izludjeti i liitisve due njihove pametiu silnoj enji za njim.Kada to ini po svojoj pravoj boanskoj naravitimeprivlai sve stvari k sebi.Svaki stvor -znao on ili ne znao -traga za mirom.


30/42

76.togodV a V

elim izraziti u njegovu najizvornijem znaenjumora izai iz moje nutrinei proi kroz nutarnjji oblik.

Ono ne moeui izvana u unutranjostnego mora izii iznutra.

Ivan govori: ...rod donosite da ostane (Iv. 15.16)Ali to to ostaje?Ono to mi je uroeno ostaje.Djelokoje je sa, ili izvan ili iznad umjetnikamora postati djelom u njemu,suobliavajui se u njemu,

drugim rijeima,u elji da shvatimo neiji poziv kao umjetnikatrebamo protumaiti stih Duh Sveti sii ena te (Lk. 1.35) u znaenju:'Duh Sveti e doi iz tvoje nutrine.'

77.Iz sve vjenostiBog lei na krevetu za poraanjei raa.Boja bit jest raanje.

Pati li tvoje srce?Pate li srca onih oko tebe?Tada,jo nisi postao majkom.

Jo si na putu poraanja,blizu raanja.


31/42

PUT IV

NOVO STVARANJE:SUOSJEANJE IDRUTVENA PRAVDA(put preobrazbe)

78.Duhovnostse ne moe nauitibijegom iz svijeta,umaknuvi stvarima,

ili odlaskom u osamu i odvajanjem od svijeta.U stvari,moramo nauiti nutarnju samougdjegod bili ili s kimgod se nalazili.Moramo nauiti prodirati u stvarii tamo Boga nalaziti.

79.to vie netko doivljava sve stvari kao boanskeboanskije negoli to same jesu -to vie e ugoditi Bogu.

Neka osoba radi u staji.Ta osoba doivi prodor.to e ona uiniti?Vratit e se radu u staji.

80.Bog eka na ljudsku povijesti pati dok ona eka.

Moramo prevladati svoje zabavljanje s ushitima

zarad vee ljubavikoja treba pruiti ljudima ono najpotrebitije,bilo u duhovnomili drutvenomili fizikom smislu.


32/42

81.Boji temelji su moji temeljia moj temelj je Boji temelj.Ovdje ivim samostalnokao to i Bog ivi samostalno.Sva naa djela

trebala bi proizai iz tog najprisnijeg uzrokabez onog zato i zbog ega.Tada,Bog i duasurauju na jednom djeluvjenoi veoma plodonosno.Tada,sve to ta osoba uiniBog uini.

I ba kao to mi je nemogue uiniti ita bez Boga,tako ni Bog ne moe uiniti nitaodvojeno od mene.

82.Sva vrlina pravednihi svako djelo pravednihnije nita drugonego Sin - koji je i Novo Stvaranje -roen od Oca.U dubinama naeg bia,

gdje su pravda i djelo jedinstveni,vrimo jedno djelo i Novo Stvaranjes Bogom.

83.Ljudi koji su otpustili sami sebe toliko su istida im svijet ne moe nauditi.Ljudi koji ljube pravdubiti e priputeni k pravdi,pravda e ih obuhvatitii sjedinit e se s njom.Pravednik je onaj koji jeusklaen s pravdom i preobraen u nju.Pravednik je poput Boga,jer Bog je pravednost.Tkogod prebiva u pravednostiprebiva u Bogui jest Bog.


33/42

84.Bog e se roditi u pravednoj osobiba kao to se pravedna osoba raa u Bogu.

Jer za pravednika,djelovati pravedno jest ivjeti;pravednost je njegov ivot;

njegovo istinsko ivljenje,njegovo bivstvovanjedo one mjere koliko je pravedan.

U Bogu,djelovanje i bivstvovanjejedno su.

85.Ljudi bi trebali manje razmiljati o tome to trebajuiniti

a vie o onome to oni jesu.Jer kad su ljudi i njihovi obiaji dobri,tada i njihova djela blistaju jarkim sjajem.Kad si pravedan,tada su i tvoja djela pravedna.Djela nas ne posveuju - naprotiv,mi bismo trebali posveivati naa djela.Svetost se temelji na bivstvovanju, a ne napojedinanom djelu.eli li istraiti dobrotu djelovanja,

najprije istrai narav temelja tih djela.

86.Sva su djela zasigurno mrtvaako te ita izvanjskoprisili na djelovanje.ak i da te Bog sam prisili na djelovanjeizvanatvoja bi djela bila mrtva.eli li da ti djela ive,tada te Bog mora pokrenuti iznutra,iz najprisnijeg kutka due -tada e ona doista zaivjeti.Samo tamo je tvoj ivoti samo tamo ivii tvoja djela ive.


34/42

87.Vanjsko djelonikad nee biti bijednoako je nutarnje djelodivno.I vanjsko djelo

nikad ne moe biti sjajno ili ak dobroako je nutarnje djelo bljedunjavo ili bezvrijedno.Nutarnje djelo nunoobuhvaa u sebisvo irenje,svu irinu,svu duljinu,svu dubinu.Takvo djeloprima i crpi sve svoje postojanje

iz nijednog drugog izvoradoli Bojeg srca.

88.Isus postade ovjekomjer samilosni Bognije mogao patitii nije imao lea da prima udarce.Bogu su trebala lea poput naihza primanje udaracada tako suosjea s nama

i da propovijeda suosjeanje.

89.Bez obzira na to koliko strana bila neija patnja,ako mu ona dolazi kroz Boga,onda najprije Bog pati zbog nje.

I zapamti:Sva patnja ima svoj kraj.

90.Suosjeanjeodijeva duu u Boje haljines boanskim uresom.

A oni koji slijede suosjeanjenalaze ivot,pravednost za svog blinjeg,i slavu za Boga.

91.Suosjeanje znai pravednost.

A suosjeanje je pravedno

do te mjere dasvakomu daje ono to mu pripada.


35/42

92.Sve se djelapostiu u strasti.Ako se vatrena ljubav Bojaohladi u dui,dua umire.

A u odreenom smislu,i Bog onda umre.

93.Kako itko moe suosjeati sa svojim blinjimako ne suosjea sa samim sobom?Zarad toga Isus kaza: Budite suosjeajni!eli da suosjeanje zapone u naem domu,eli da suosjeamo s naim vlastitim tijelomi duom.

Svatko donekle ljubi samog sebe.initi drukije znai zavaravati se.

Jer da mrzi samog sebe, prestao bi postojati.Budui da prijateljski odnosi s drugimaizviru iz prijateljskih odnosa sa samim sobom,treba meditirati na to kakodua ljubi tijelo.I razmisli takoer kako toda je tijelo vie u duinegoli je dua u tijelu.

94.Bog je opi spasiteljcijeloga svijeta.I ova me injenica radujeznatno vienegoli da je Bog spasio samo mene.

95.Ovo je spasenje:Kad se divimo ljepoti stvorenih stvarii veliamo jedinstvenu providnost njihovaStvoriteljami l kada svojim suosjeanjemkupujemo nebeske stvariza dj'ela stvaranj'a.

Suosjeanjem

dua postaje blagoslovljenom.

Kad je Mojsije siao s planine

i poeo navijetati zemlju u kojoj tee med i mlijeko

to med i mlijekobijahu boanstvo i ovjenost.Suosjeanje protjee kad teku boanstvo i


36/42

ovjenost.

96.U suosjeanjuljube se pravednost i mir.Trebamo ui u mir,

ne nalazimo se od poetka u miru.Ono to je roeno od Bogatraga za miromi ulazi u mir.Onaj koji juri i juri,i stalno brza k mirunebeska je osoba.ak i nebesastalno jurea u svojoj jurnjavi

tragaju za mirom.

97.Najpotpunije djelokoje je Bog ikada ostvariou nekom stvorenjujest samilost.Najtajnije i najzabranjenije djelokoje je Bog ikada izveo na anelimabilo je to im je usadio samilost.To je djelo samilosti

onako kakvo je po samome sebii kakvo je u Bogu.togod Bog uini,prvi njegov izljev uvijek je samilost.Ne mislim da Bog oprata ovjeku njegove grijeheili da se netko saali nad nekim drugim.Mislim mnogo, mnogo vie.Mislim da je najuzvienije djelo koje je Bog ikadaizveosamilost.

98.Najvee djelo Boje jest samilost.A to znai da Bog postavlja duuna najvie i najie mogue mjesto:u prostor,u more,u neizmjerni ocean,i tamoBog djeluje samilosno.Stoga prorok pie: Gospodine, saali se naljude koji su u tebi. (Ho. 14.4)

Koji su ljudi u Bogu?Ivan kae: Bog je ljubav i


37/42

tko ostaje u ljubaviu Bogu ostajei Bog u njemu. (1 Iv. 4.16)

99.Moete Boga nazvati ljubav

moete Boga nazvati dobrotaPa ipak, najbolje ime koje mu pristajeje samilost.

100.Pita me to je ljudska dua?Nikakva znanost nikad nee moi izmjeritidubinu due.to je dua u osnovi,nitko ne zna.Ali znamo ovo:

Da je dua mjestogdje Bog djeluje samilosno.

101.Boji mirpotie na sluenje meu braom i sestrama.Tako jedno stvorenjepodrava drugo.

Jedno obogauje drugo,i stoga su sva stvorenjameusobno ovisna.

102.Svi su poslaniili nitko nije poslan,u sveili u nita.

Jer u kraljevstvu nebeskom,sve jest u svemu,sve je jednoi sve je nae.

I,

u kraljevstvu nebeskomsvejest u svemu drugom.Sve je jednoi sve je nae.

Mi smo svi u svemukao to je Bogsve u svemu.


38/42

103.ivjeti put bez putaslobodan a opet vezanuiti ivjetime ustvarima ali neu stvarima.Svi Boji prijatelji ive tako -

meu brigamaali ne u brigama.Kako je divno biti duhovno toliko zreoda postojimoi izvana i iznutra,hvata i uhvaen si,vidi i vien sidri i dran sitoje cilj gdje duh poivasjedinjen s vjenou.

Tamo su naa djela i aktivnosti u vremenujednako tako plemeniti i puni radostikao i povlaenje Marije Magdalene u pustinju.Sjeti se Marte koja je u svojoj duhovnoj zrelostibila tako stvarnada ju djela nisu sprijeavala.

104.Mi pomaemo zajedno s Bogom,u svemu to inimo suraujemo s Bogom.Kad se Rije i djelo vrate u svoj izvor

i podrijetlotada se sva djela boanski ostvare u Bogu.I tamo takoerdua se gubiu prekrasnim arolijama.

105.Bog eli spasenje svih ljudi.Moli za cijeli svijet,Zaeli da ova zemlja postane raj.Naroito molida se oslobodi zla pohlepe.Moli za prepoznavanje svih potrebitih -jer nema nieg slinog mom kruhu.Sav kruh je nai dan je meni,drugima preko menei meni preko drugih.

Jer ne samo kruhve sve stvari potrebne za opstanaknama su posueneod drugih

i zbog drugih,i za druge


39/42

i drugima preko nas.

106.Tkogodne da drugomeono to mu pripada

ne jede svoj vlastiti kruhnego krade kruh drugome.

Jer nitato nepravedno steknemonije nae.

107.Svi darovi prirode i milostidani su nam u najam.Bog je njihov vlasnik, ne mi.Bog nikada nikome nije dao osobno vlasnitvo -

ak ni svojoj Majciili kakvoj osobiili nekom stvorenju na bilo koji nain.Postupajte sa svim stvarima kao da su vamposuenei da niste njihov vlasnik -bilo da se radi o tijelu ili dui,razumu ili snazi,izvanjskim dobrima ili astima,prijateljima ili odnosima,

kuama ili dvorcima,svemu.Jer elim li posjedovati imovinu kojusam zapravo dobio u najam,tad elim biti gospodar.

108.Govorim vam sada i opet iznova.Padne li neka osobau ekstazutako veliku kao Sv. Pavao nekoi sazna da njenom blinjem treba alica juhe,bilo bi najboljeda izae iz ekstazei da odnese osobijuhu.

109.Siromasisu preestoostavljeni Bogu na brigu.Zarad toga,zaboravi one zbrinute

i sjeti se siromaha.


40/42

110.ovjeanstvo je u svojim najsiromanijimnajprezrenijim lanovimajednako potpunokao i u Papiili u Caru.

Isto tako,ovjeanstvo mi je draenego osobakoju nosim u sebi.

111.to ine siromasitrpei bolest i patnjejednake ili vee od vaih vlastitiha nemaju nikoga tko bi im pruiobar au hladne vode?

Moraju isprositi svoj suhi kruhpo kii, hladnoi ili snijeguobilazei kuu za kuom.Stoga, eli li nai utjehu,utjei prvo one kojima je tee nego tebijer mnogobrojni su.

112.Postavi bogatnee postati pametniji.

Ispripovijedat u ti neto neobino o sebi:Mnogo mi je drai onaj koji Boga ljubi dovoljnoda uzme komad kruha kao milostinjuod onog koji u prvom redu daruje tu milostinju.Zato?

Jer darovatelj kupuje svoju askaliprosjak prodaje svoju.

113.Ljubavnikad nee biti nigdje drugdje

nego tamo gdje vladaju jednakost i jedinstvo.Izmeu gospodara i njegova slugenema mirajer nema prave jednakosti.A ne moe biti ni ljubavigdje ljubav ne nalazi jednakostili se ne trsi stvarati jednakost.Nema ni zadovoljstvabez jednakosti.Vjebajte jednakost u ljudskom drutvu.Uite ljubiti, potivati, smatrati sve ljudesline sebi.Ono to se dogaa drugome,


41/42

bilo loe ili dobro, bol ili radost,treba vas dirnuti kao da je zadesilo vas.

114.Svaki ovjek je aristokrat,svaki ovjek je plemenita roda i kraljevske krvi.

Tko je plemenitiji od onog koji je roen,s jedne strane,od najuzvienijeg i najboljeg to neko stvorenjeposjedujei koji je, s druge strane,roeniz prisnih dubina boanske prirodei boanske divljine?

115.Odrastanjem i vrstim ukorijenjivanjem u ljubavi i

u Bogu,ljudi su pripravni suoiti se sasvakim napadom,kunjom,nevoljom,i s bolnim trpljenjem, voljno i spremno,gorljivo i radosnopoput proroka.Bjeite od skrbi i odbacujete strahpostupno naputajui svoje majke

i udaljujui se od majine utrobe.Ne bojte se odvajanja od svojih oeva.Ljudi se ne bi smjeli osjeati loe ako izazovu gnjevdrugihosim ako ga ne zaslue.

116.Koje su znaajke dobre osobe?Dobra osobavelia dobre ljude.Uzviena osobacrpii stvarasvo svoje bie, ivot i sreusamo od Boga, kroz Boga i u Bogu.Da bi naao Bogamora postati takav.Budi takav,da bi mogao nai Boga!Budijedno s jednim,jedno od jednog,

jedno u jednom,i izvanjski jedno u jednom.


42/42

117.eli li znatito se dogaa u sri Trojstva?Rei u ti.U sri TrojstvaOtac se smije

i raa Sina.Sin uzvraa smijehom Ocui raa Duha.Cijelo Trojstvo se smijei raa nas.

Sve stvari ljube Boga.

118.Nad svakim djelom, bez obzira koliko siunim,koje urodi pravednou

Bog se veseli,raduje se skroz na skroz.U tom trenunema niega u samoj Boanskoj srito potpuno ne prenosi takav podraaji to ne zaplee od radosti.

119.Put o kojemu sam govoriokrasan jei ugodan

i radostani poznat.

Neka svatko tko nae ovaj putne traga za drugim putemi uvidjet eda e te Bogkoji je cjelovit i beskrajanzaposjesti cijeloga, beskrajno.

119 meditacija s meisterom eckhartom

Documents