Socijalni razvoj

• Socijalni razvoj omogućuje sticanje socijalne zrelosti u socijalnim odnosima, koji se ostvaruju procesom učenja u težnji da se čovjek prilagodi grupnim standardima, a odvija se kroz proces socijalizacije.

• Zvonarević (1989.) definira socijalizaciju kao „proces u toku koje individuum – interakcijom sa svojom socijalnom sredinom – usvaja znanja, vještine, navike, stavove, vrijednosti i druge spoznaje, koje su joj potrebne za uspješno funkcioniranje u sredini u kojoj živi.

• Proces socijalizacije se odvija kroz tri primarna procesa imitaciju, sugestiju i identifikaciju.

• Djeca u predškolskoj dobi imaju mogućnosti i zadatak da nauče koji su to prikladni i dozvoljeni načini ponašanja, a koji nisu, koje norme treba poštovati, kao zbog čega bivaju kažnjavani, a zbog čega nagrađivani.

• Prikladan socijalni razvoj zahtijeva poznavanje i razumijevanje normi, pravila i vrijednosti zajednice u kojoj pojedinac živi, kao i ovladavanje umijećima nužnim za djelotvornu interakciju unutar te zajednice.

• Dijete koje to uspije razvilo je vještine socijalne kompetencije. Hoće li dijete biti socijalno kompetentno ili ne zavisi o sposobnosti regulacije emocija, poznavanju i razumijevanju okoline, socijalnim vještinama i njegovoj sposobnosti da se ponaša u skladu sa tim spoznajama.

• U procesu socijalizacije djeca često uče socijalne vještine od modela iz svoje okoline, a ti modeli, odnosno akteri od i preko kojih djeca usvajaju moralne norme i načine ponašanja u literaturi se nazivaju agensi socijalizacije.

• U literaturi se najčešće sreću kao agensi socijalizacije u prvom redu porodica, zatim vršnjaci, vrtić i škola, sredstva masovne komunikacij, te različite uloge i vjerske institucije i naravno društvo u cjelini. Također i igra je značajna komponenta socijalizacije, jer njome ne samo da dosežemo ono što nam je dato ljudskom prirodom, nego i ono što nam je kulturom zadano (prema Duran, 1995.)

Specifičnosti socijalnog razvoja u odnosu na dob

• Djeca od pet ili šest godina, kada polaze u školu, postaju nevjerovatno društvena. Oni tada formiraju prijateljstva, koja se više temelje na tome s kim se igraju i na geografskim odlikama blizine stanovanja djeteta, nego na osobinama ličnosti.

• Petogodišnjaci nastoje da se igraju u malim grupama i obično su kooperativni. Još uvijek su grupe djece mješovite po spolnoj strukturi. Već šestogodišnjaci postaju asertivniji i ponekad imaju zapovjednički ton. Vole da prave pravila i prilično su dogmatični u slijeđenju tih pravila. Također i mijenjaju pravila i znaju početi ogovarati nekoga ko ne poštuje pravila.

• U prilog dobnim razlikama u socijalnim razvoju, odnosno u različitosti socijalnih interakcija govore i vrste igre koje su zastupljene na različitim uzrasnim skupinama. Pa tako Hwang i Nilsson (2000.) navode klasifikaciju igara koju je dala Mildred Parten 30-tih godina prošlog vijeka, a koja razlikuje pet različitih tipova igara:

• Pojedinačna igra – kada se djeca igraju sama sa sobom, naizgled nesvjesna druge djece, koja se igraju u blizini;

• Gledateljska igra – kada jedna djeca gledaju kako se druga djeca igraju, najuobičajenija je za djecu od dvije godine;

• Paralelna igra – kada se djeca igraju jedna kraj drugih, na gotovo isti način i sa gotovo istim igračkama, ali ne jedna sa drugima, odnosno nema interakcije;

• Asocijativna igra – gdje dolazi do interakcije među djecom, mogu upotrebljavati iste igračke, ali kao da ne učestvuju u istoj igri, javlja se od pete godine;

• Igra sa saradnjom – kada se djeca igraju zajedno i kada postoji uzajamnost.

• Jedan od načina klasifikacije igara prema društvenoj organizaciji igre daju Vasta i sar. (1997.), prema kojoj se igre dijele na:

• Promatranje – gledanje drugih kako se igraju bez uključivanja drugih u igru, karakteristična za dvo- i trogodišnjake;

• Samostalna igra – nezavisno igranje bez pokušaja približavanja drugoj djeci, karakteristična za dvo- i trogodišnjake;

• Usporedna igra – igranje pokraj druge djece sa sličnim materijalnom, ali bez saradnje, karakteristična za tro- i četverogodišnjake;

• Povezujuća igra – igra sa drugom djecom nečeg svima bliskog, ali bez podjele rada ili podređenosti nekom općem cilju, javlja se u oko pete godine života;

• Saradnička igra – igranje u grupi koja je stvorena radi obavljanja neke aktivnosti ili postizanja nekog cilja, gdje su postpci pojedinih članova usklađeni radi ostvarivanja zajedničkog cilja.

• Treća klasifikacija igara, također prema Hwangu i Nilssonu (2000.) govori o tome da postoji sedam tipova igara, koje se također javljaju na različitim uzrastima, ovisno o socijalnoj i kognitivnoj zrelosti djece. Pa tako postoje:

• Osjetilna igra – javlja se najranije i vezana je za manipuliranje predmetima,• Funkcionalna igra karakteristična za period od 6 do 12 mjeseci, kada se dijete igra sa

svojim tijelom, i ova igra je vezana za nove funkcije koje kod djeteta sazrijevaju – motiričke, osjetne i perceptivne (Duran, 1995.),

• Igra sa korištenjem simbola ili igra pretvaranja – za koju je nužno i određeno kognitivno sazrijevanje, a javlja se u dobi između druge i treće godine života, a manifestuje se u smislu ponavljanja nekih svakodnevnih događaja u smislu realističnih igara.

• Zajednička igra – koja je također karakteristička za ovaj period, a u kojoj se djeca igraju zajedno sa drugom djecom i gdje postoji i određena interakcija, koja traje kratko, jednostavna je i koja najčešće završi instrumentalnom agresijom ili konfliktima;

• Igra u kojoj djeca imaju različite uloge – su igre koje zahtijevaju viši oblik saradnje sa drugom djecom pretvarajući se i igrajući različite životne uloge.

• Konstrukcijske igre – djeca prave ili grade predmete od kockica i javlja se u dobi od četiri ili pet godina, a u ovom periodu igračke imaju simboličke funkcije, odnosno predmeti dobijaju značenja koja nemaju u stvarnosti, što je ponovno omogućeno kognitivnim razvojem djeteta;

• Igre s pravilima – pred početak školske dobi, u skladu sa procesom socijalizacije i kognitivnim razvojem, dijete je u stanju pratiti određena pravila i slijediti ih skupa sa svojom skupinom vršnjaka. Prekršiti pravilo je pogrešno, ali u stanju su i da mijenjaju pravila u skladu sa odlukama većine u grupi.

• Različite klasifikacije igara govore u prilog tome da se igre mogu podijeliti unutar različitih kriterija. Međutim, treba imati na umu da slijed pojavljivanja igara ne prati neki zakonomjerni proces u smislu da sva djeca moraju proći sve faze igara, kao ni to da pojava jedne vrste igre ne negira postojanje i zastupljenost nekog od nižih oblika igara kod nekog djeteta. Tako kod djeteta od pet ili šest godina nalazimo i igre pretvaranja, odnosno igru uloga, koje su odraz doživljenog u svakodnevnom životu, zatim igre s pravilima, ali i funkcionalne igre u kojima dijete provjerava svoju spretnost na različitim spravama na igralištu, te konstruktivne igre gradnje u kojima ima mogućnosti planiranja i konstrukcije različitih objekata. Dijete se u ovoj dobi igra još uvijek i samo i sa drugima, dok već sa polaskom u školu dijete preferira igre koje imaju društveni karakter, mada ponekad osjeti potrebu i da se osami i uživa u samostalnoj igri. Dijete od šest ili sedam godina obogaćuje igru svojim stvaralaštvom, igre traju po nekoliko sati i često se obogaćuju i ponavljaju danima.

Moralni razvoj

Moralni razvojMoralni razvoj

Najveći izazov djetinjstva jeste shvatiti Najveći izazov djetinjstva jeste shvatiti kako svijet zapravo funkcionira, tj. naučiti kako svijet zapravo funkcionira, tj. naučiti “pravila igre”.“pravila igre”.

Postoje dvije skupine društvenih pravila:Postoje dvije skupine društvenih pravila:1.1. Moralna pravilaMoralna pravila – štite dobrobit – štite dobrobit

pojedinca i osigurava njihova prava, te pojedinca i osigurava njihova prava, te određuju šta je pošteno, a šta ne.određuju šta je pošteno, a šta ne.

2.2. Društvene normeDruštvene norme koje određuju koje određuju svakodnevne postupke i održavaju red u svakodnevne postupke i održavaju red u društvu.društvu.

Moralni razvojMoralni razvoj Savremena istraživanja moralnog Savremena istraživanja moralnog

razvoja mogu se svrstati u dvije razvoja mogu se svrstati u dvije skupine:skupine:

1.1. Istraživači usmjereni na Istraživači usmjereni na moralno moralno ponašanje ponašanje nastoje objasniti dječije nastoje objasniti dječije postupke – zašto djeca kradu i sl.postupke – zašto djeca kradu i sl.

2.2. Istraživači koje zanimaIstraživači koje zanima moralno moralno rasuđivanjerasuđivanje – proučavaju način – proučavaju način dječijeg razmišljanja o vlastitim i dječijeg razmišljanja o vlastitim i tuđim postupcima.tuđim postupcima.

Moralni razvoj je Moralni razvoj je aspekt socijalnog aspekt socijalnog razvoja u smislu razvoja u smislu interiorizacije moralnih interiorizacije moralnih normi koje se stiču normi koje se stiču procesom procesom socijalizaicije, a u socijalizaicije, a u emocionalnom smislu emocionalnom smislu se ogleda se ogleda emocionalnim emocionalnim reakcijama ugode, reakcijama ugode, odnosno neugode kada odnosno neugode kada se moralne norme se moralne norme poštuju, ili ne poštuju. poštuju, ili ne poštuju.

U predškolskom dobu dijete od odraslih uči šta je U predškolskom dobu dijete od odraslih uči šta je dobro, a šta loše. Ono to uči, kako je već dobro, a šta loše. Ono to uči, kako je već spomenuto unutar svoje porodice, u prvom redu spomenuto unutar svoje porodice, u prvom redu od roditelja, zbog čega je jako važno da i roditelji od roditelja, zbog čega je jako važno da i roditelji vode računa da budu dobar primjer svojoj djecu. vode računa da budu dobar primjer svojoj djecu.

Sa djecom je važno i razgovarati kroz moralne Sa djecom je važno i razgovarati kroz moralne pouke koje treba da se odnose na konkretne pouke koje treba da se odnose na konkretne situacije. situacije.

Prvi i najosnovniji faktor za usvajanje moralnih Prvi i najosnovniji faktor za usvajanje moralnih normi jesu roditelji, međutim, u kasnijim normi jesu roditelji, međutim, u kasnijim godinama na razvoj moralnosti i na usvajanje godinama na razvoj moralnosti i na usvajanje socijalnih vrijednosti kod djece djeluju i škola, ali socijalnih vrijednosti kod djece djeluju i škola, ali i vršnjaci. i vršnjaci.

Moralni razvoj podrazumijeva zapravo razvoj Moralni razvoj podrazumijeva zapravo razvoj karaktera kod djeteta, iako se o karakteru kod karaktera kod djeteta, iako se o karakteru kod ovako malog djeteta još ne može govoriti u ovako malog djeteta još ne može govoriti u pravom smislu te riječi, ali se može govoriti o pravom smislu te riječi, ali se može govoriti o karakternim crtama budućeg čovjeka.karakternim crtama budućeg čovjeka.

Djeca u dobi od pete do sedme godine nalaze Djeca u dobi od pete do sedme godine nalaze se u fazi moralnog realizma po osnovu kojeg:se u fazi moralnog realizma po osnovu kojeg:

neprihvatljivim djelima pripisuju objektivnu neprihvatljivim djelima pripisuju objektivnu odgovornost (pri procjeni moralnih situacija odgovornost (pri procjeni moralnih situacija uzimaju u obzir fizičke posljedice nekog uzimaju u obzir fizičke posljedice nekog postupka neovisno o motivima počinitelja), postupka neovisno o motivima počinitelja),

u procjeni postupaka koriste načelo u procjeni postupaka koriste načelo bezuvjetne pravde (čvrsto vjeruju u bezuvjetne pravde (čvrsto vjeruju u nepovredljivost pravila i smatraju da će svako nepovredljivost pravila i smatraju da će svako kršenje pravila biti kažnjeno, bez obzira je li kršenje pravila biti kažnjeno, bez obzira je li otkriveno ili ne), otkriveno ili ne),

smatraju da su pravila nametnuta od vanjskih smatraju da su pravila nametnuta od vanjskih autoriteta objektivno postojeća, apsolutna i autoriteta objektivno postojeća, apsolutna i nepromjenljiva, nepromjenljiva,

sposobni su koristiti pravednost kao načelo sposobni su koristiti pravednost kao načelo raspodjele nagrade (prema Starc i sar. 2004.).raspodjele nagrade (prema Starc i sar. 2004.).

Sedmogodišnjaci i osmogodišnjaci su Sedmogodišnjaci i osmogodišnjaci su spremni da preuzmu odgovornost i prihvate spremni da preuzmu odgovornost i prihvate posljedice svojih akcija, ali često okrivljavaju posljedice svojih akcija, ali često okrivljavaju druge za ono što im se dogodilo, pa čak druge za ono što im se dogodilo, pa čak nekad izmišljaju priče da bi obrazložili svoje nekad izmišljaju priče da bi obrazložili svoje postupke. Djeca u ovoj dobi razvijaju postupke. Djeca u ovoj dobi razvijaju osjećanja pravednosti prema drugima, te osjećanja pravednosti prema drugima, te osjećanja prijateljstva i odgovornosti prema osjećanja prijateljstva i odgovornosti prema drugovima.drugovima.

U kontekstu moralnog razvoja, razvija se i U kontekstu moralnog razvoja, razvija se i savjestsavjest. Djeca razlikuju dobro od lošeg, i . Djeca razlikuju dobro od lošeg, i mogu biti rigidni u terminima apsolutnog. mogu biti rigidni u terminima apsolutnog. Sedmogodišnjaci tako definiraju pravila kao Sedmogodišnjaci tako definiraju pravila kao nešto što treba slijediti jer se boje kazne, dok nešto što treba slijediti jer se boje kazne, dok osmogodišnjaci već pomjeraju shvatanje osmogodišnjaci već pomjeraju shvatanje pravila kao nešto što se treba raditi (Mussen, pravila kao nešto što se treba raditi (Mussen, Conger & Kagan, 1980, prema Seefeld & Conger & Kagan, 1980, prema Seefeld & Barbour, 1994.).Barbour, 1994.).

Teorije moralnog razvoja

Kognitivističko-razvojni modeli

– Najviše ih zanima moralno rasuđivanje

– Tvrde da moralni razvoj ovisi o kognitivnom razvoju

– Postoji jasna veza između moralnog rasuđivanja i moralnog postupanja

– 2 modela

Piagetova teorija• Naturalistički pristup i moralne dileme• 4 faze:

1. Djeca ne shvaćaju što je to moralnost. Igraju se igara koje nemaju formalna pravila, iako nekada uvode ograničenja koja su dio igre.

2. Moralni realizam ( 5-7 god. ) objektivna odgovornost, bezuvjetna pravda – djeca poštuju pravila i u tome su kruta. Pravila smatraju heteronomnim – nemtnutim od strane stranog autoriteta, te nepromjenljiva su.

3. Faza moralnog relativizma ( 8-11 god.) – pri procjeni moralnih situacija u obzir uzimaju jedino objektivne posljedice nekog postupka.

4. Djeca mogu stvarati nova pravila, jer znaju da su pravila rezultat dogovora među ljudima, kako bi jedni drugima pomogli ili se zaštitili.

Kohlbergov model

• 3 predvidljive razine :1. Predkonvencional

na2. Konvencionalna3. Postkonvencionaln

a– Svaka razina ima po

2 faze, a svaka faza 2 komponente: društvenu i moralnu -> bitna je njihova interakcija

PREDKONVENCIONALNA RAZINA (4. do 10. g.)

1. stupanj - moralnost određuje autoritet – ne mogu razmatrati situaciju s različitih stajališta. Okrenuta su ka sebi i smatraju da svi osjećaju kao i oni.

2. stupanj – moralnost ponašanja kroz vlastite ciljeve. Uloga drugih je da služe interesima djeteta

KONVENCIONALNA RAZINA (10. do 13. g.)

3. stupanj – ponašanjem se želi postići odobravanje drugih

4. stupanj – ponašanje treba biti u skladu sa zajedničkim ciljevima

POSTKONVENCIONALNA RAZINA (od 13. g.)

5. stupanj – ponašanje koje šteti zajednici loše je i kad nije nezakonito

6. stupanj – univerzalni principi moralnosti koji su iznad zakona

Teorije o utjecaju okoline i učenja

– Ističu ulogu okolinskih mehanizama :• Potkrepljenje• Kazne• Učenje opažanjem

– Moralni postupci razvijaju se u svakog djeteta zasebno

Etološki pristup

– Nastoje utvrditi vezu između ponašanja životinja i moralnog postupanja

– Osobito ih zanima altruizam ( paradoks altruizma ) i agresija

Prosocijalno ponašanje

=Vid moralnog postupanja koji uključuje društveno poželjna ponašanja: dijeljenje s drugima, pomaganje, suradnja

=Altruizam

Nakon što se Noel ( 2 god. ) dobro napapao slijedi dijalog :

Noel : “ Mama, idemo doma ! ”Mama: “ Ne idemo još, nisam večerala. ”

Noel : “ Mama, idemo ! ”Odrasla osoba sa strane : “ Ali tvoju mamu boli trbuh jer nije ništa jela. ”

Noel : “ Papaj, mama ! ”

• Dobne razlike– S dobi raste

učestalost prosocijalnog ponašanja, ali ne pravlinijski

– Starija djeca više surađuju

• Spolne razlike– Često se smatra da su

djevojčice altruističnije od dječaka ( istraživanja potvrđuju da su te razlike neznatne )

• Empatija = Sposobnost

razumijevanja tuđih osjećaja, ali i njihovo “dijeljenje”

– Razvija se postupno tijekom djetinjstva -> rezultat je nasljeđenih procesa i socijalizacije

• Na prosocijalno ponašanje utječu 2 okolinska činitelja:1) Potkrepljivanje2) Modeliranje

Agresija

= Društveno neprihvatljivo ponašanje s namjerom da se nanese šteta ljudima ili imovini

• S obzirom na oblik1) Verbalna2) Tjelesna

• S obzirom na funkciju1) Instrumentalna2) Neprijateljska

Devetogodišnjak gurnuo trogodišnjeg susjeda u bazen i potom promatrao

kako se mališan utapa

• Utjecaj dobi– Mlađa dob: tjelesna i

instrumentalna– Školska dob:

verbalna i neprijateljska

• Utjecaj spola– Dječaci su agresivniji– U višim razredima

osnovne škole dječaci iskazuju tjelesnu agresiju prema drugim dječacima, a djevojčice verbalnu prema drugim djevojčicama

• Biološke odrednicea) Hormonib) Temperamentc) Dominacija

• Društvene i okolinske odrednicea) Obiteljski odnosib) Nasilje na TV-u

Četrnaestogodišnjak pretukao do smrti prijatelja iz razreda bejzbol-

palicom, a zatim otišao prijatelju na grudanje nudeći mu da mu pokaže

krvavo tijelo

• Kontrola agresije• Katarza• Podučavanje

roditelja• Kognitivne

metode

Kraj