11. Iz Pomoračkog Života - Asistentura Na Parnom Brodu Tipa Liberty

Download 11. Iz Pomoračkog Života - Asistentura Na Parnom Brodu Tipa Liberty

Post on 16-Dec-2015

14 views

Category:

Documents

5 download

DESCRIPTION

pomorstvo

TRANSCRIPT

  • Ukorak s vremenom br. 46 77

    ASISTENTURA NA PARNOM BRODU TIPA LYBERTY

    Po zavretku Srednje pomorske kole u

    Splitu nas nekolicina, asistenata i kadeta sku-

    pa smo se ukrcali u Rijeci 19/02/1966 na p/b

    Cetinje. Bio je to jedan od posljednjih parnih

    brodova u prijanjoj dravi, a pripadao je floti

    od est takvih brodova brodarske kompanije

    Prekookeanska plovidba- Bar.

    U to vrijeme SAD su za Kubu uvele eko-

    nomski, financijski i trgovinski embargo. U tu

    svrhu, ukoliko bi brod bilo koje kompanije pri-

    stajao i vrio trgovake operacije u kubanskim

    lukama, tada bi taj brod dospio na crnu listu,

    bio bojkotiran od amerikih sindikata lukih

    radnika i ne bi mogao vie pristajati i vriti tr-

    govake operacije u amerikim lukama.

    Da bi tadanja Jugoslavenska vlada po-

    mogla novu vlast na Kubi, na elu s Fidelom

    Castrom, osnovala je 1961. godine u Baru bro-

    darsku kompaniju nazvanu Prekookeanska

    plovidba Bar sa est brodova koji su isklju-

    ivo odravali redovan brodski servis s Kubom.

    Na taj su nain brodovi ostalih jugoslavenskih

    brodarskih kompanija bili poteeni sankcija i

    mogli su normalno operirati u amerikim lu-

    kama. Sve jugoslavenske prekooceanske kom-

    panije su u tu svrhu dale po jedan brod. Svi su

    bili tipa Liberty, u oronulom stanju i ve tada

    spremni za otpis.

    P/b Cetinje bio je jedan od tih est

    brodova. Sagraen je u SAD-u u brodogradili-

    tu Betlehem-Fairfields Shipyards Inc. u Balti-

    moreu, kao novogradnja br. 2089 (0939), Is-

    poruen je 15/02/43. pod imenomGeorge

    Shiras s vojnom specifikacijom WSAT (550)

    USAT, tipa Liberty / EC2-S-C1.

    George Shiras je imao slijedee karak-

    teristike: duljina 134,6 m, irina 17,3 m, gaz 8,5

    m, istisnina 14.474 t, 10.856 dwt, nosivost

    9.140 t (mogao je ukrcati preko 10.000 tona s

    teretom na palubi). Uz brzinu od 11 do 11,5 v

    imao je 17.000 Nm doplova. Originalno je bio

    naoruan s dva topa, jedan na pramcu od 3

    ina i jedan na krmi od 5 ina te 6 do 8 pro-

    tivzrakoplovnih topova od 20 mm. Posada je

    brojila do 44 asnika i mornara te 12 do 25 na-

    oruanih mornarikih zatitara.

    Propulzijsko postrojenje se sastojalo od

    jednog parnog stapnog stroja trostruke eks-

    panzije od 2.500 KS (1.900 kW) s dva vodoci-

    jevna Babcock & Wilcox parna kotla loena ma-

    zutom.

    Brod je bio elektrovarene konstrukcije,

    a graen je u sekcijama od oko 250 tona. Grad-

    nja ovog broda trajala je ukupno 55 dana (!),

    45 dana na navozu i 10 na opremnoj obali.

    Cijena je iznosila oko 2 milijuna US$ (1945).

    Project Liberty Ship

    Poslije II. Svjetskog rata brod je otkupio

    grki brodovlasnik Stavros Livanos i nadjenuo

  • 78 Ukorak s vremenom br. 46

    mu novo ime Atantic Breeze. Livanos je

    1962. godine brod prodao Jugoslaviji, a nakon

    toga prikljuen je Prekookeanskoj plovidbi iz

    Bara i preimenovan u Cetinje.

    Poslije prodaje vie starih brodova Ju-

    goslaviji, Livanos je u Brodogradilitu Split na-

    ruio nekoliko novogradnji, a jednoj od njih na-

    djenuo je ime Atlantic Breeze. P/b Cetinje je

    1968. godine prodan splitskom Brodospasu te

    izrezan u rezalitu u Sv. Kaji.

    p/b Cetinje u Bandar Shahpuru na drvenoj obali

    iskrcava kubanski eer

    Glavni propulzijski stroj na Cetinju bio

    je troekspanzijski stapni parni stroj s tri cilin-

    dra. Tijekom manevriranja zbog sigurnosti pre-

    kretanja stroj se drao na 100 % punjenja

    cilindra VT, da bi se kasnije po moru zbog

    utede na potronji pare i goriva punjenje

    cilindra reduciralo i ekspanzija podesila pomo-

    u ekspanzijskog vijka. Podmazivanje leteih

    leajeva, leajeva krinih glava, stapajica, kliz-

    nih staza i razvodnih kulisa obavljalo se runo,

    svakih 30 minuta. Prije svakog dodavanja ulja

    temperatura leajeva se kontrolirala runo, tj.

    opipavanjem. U normalnoj vonji stroj je vrtio

    od 60 do 70 okr./min pa je trebalo biti dobro

    uvjeban u obavljanju ovih radnji kako bi se

    izbjegle ozljede. Isto tako, kad su se otvarali

    leajevi posebna se panja posveivala obradi

    podloki tako da ne vire iz leajeva, kako bi

    se izbjegla ozljeda prstiju. Temeljni leajevi

    glavnog stroja kao i leajevi brodske osovine

    imali su mazalice na stijenj. Radi sigurnosti i

    ravnomjerna rada svi pomoni parni strojevi u

    strojarnici i na palubi radili su sa 100 % pu-

    njenja parom i svi su takoer runo podma-

    zivani. Na brodu nije postojao ni jedan motor

    na unutarnje izgaranje, pa niti u amcima za

    spaavanje.

    Dva vodocijevna kotla loena tekom

    naftom imali su po etiri loita s rasprskaima.

    Za ienje vanjskih povrina cijevi na raznim

    pozicijama kotla bila su postavljena etiri parna

    propuhivaa zakretana runo, pomou lanaca.

    Da se odri dobar prijenos topline svako jutro u

    08:00 sati vrilo se propuhivanje. cijevi. S obzi-

    rom na starost i velika proputanja zatitnih

    obloga na kotlovima, poslije svakog propuhi-

    vanja izlazili bi iz strojarnice crni kao iz uglje-

    nokopa. Tijekom propuhivanja gasile bi se

    vatre u loitu kotla. Tada se moglo vidjeti na-

    pola zaarene opeke zatitnog zida loita.

    Zbog starosti esto su se dogaala proputanja

    cijevi kotla. Popravak je trebalo obaviti to

    bre, bez veeg pothlaivanja kotla.

    Na brodu je stalno vladalo pomanjkanje

    svjee vode zbog velikih proputanja. Voda za

    pranje u kupaonicama u najboljim sluajevima

    se otvarala samo jednom dnevno od 17:00 do

    19:00 sati. Ljudi koji su zavrili slubu, a voda

    bila zatvorena, prali su se vodom iz kanti koje

    bi napunili preko rune pumpe. Radnu odjeu

    pralo se u moru po krmi na pandul. Za pro-

    izvodnju vode sluio je obini parni evaporator.

    Cijevi tog evaporatora brzo bi se obloile kom-

    paktnom solju, pa ga je trebalo otvarati i istiti

    svaka tri dana, da bi se mogla odravati nor-

    malna proizvodnja i nadoknadio gubitak vode.

    Struju za navigacijske, rasvjetne i druge

    potrebe na brodu davala su tri generatora isto-

    smjerne struje (dinama) pogonjena jednoci-

    lindrinim parnim strojevima. Razlog postoja-

    nja tri dinama umjesto samo jednog (koliko su

  • Ukorak s vremenom br. 46 79

    stari parni brodovi obino tada imali) vjero-

    jatno lei u degausiranju tj. demagnetiziranju

    trupa broda pomou elektrine kabelske ovoj-

    nice oko broda, kroz koju se putala struja, i na

    taj nain uinilo brod neosjetljivim na mag-

    netne mine. No, usprkos tome, esto se doga-

    alo da brod u noi ostane nekoliko sati bez

    struje, a nastavi sa normalnom vonjom. Navi-

    gacijska pomagala na zapovjednom mostu sa-

    stojala su se od magnetskog kompasa, iro-

    kompasa (u rijetkim sluajevima kad je bio

    ispravan), zatim radiolokatora te tri sekstanta.

    Staru radiopostaju opsluivalo je dvoje radio-

    telegrafista koji su bili izuzeti od ukrcavanja

    provijanta kako bi navodno sauvali gipkost

    svojih prstiju.

    Smjetaj posade bio je vrlo skroman.

    Spavali smo u etverokrevetnim kabinama, uz

    jedan elektrini ventilator. Centralne ventilaci-

    je nije uope bilo. Ovi brodovi oito nisu bili

    napravljeni za plovidbu toplim morima, pa je

    spavanje u kabinama, recimo u Perzijskom

    zaljevu, bilo nemogua misija.

    Uz mene, na brodu su bili ukrcan jo

    jedan asistent stroja - Ulderiko Kalai te dva

    kadeta - Damir Pavii i pok. Slobodan Vojno-

    vi, svi iz Srednje pomorske kole Split. Sa

    broda smo se iskrcali u Rijeci 30/10/1967,

    znai nakon preko godine i pol dana vjebe-

    nike plovidbe na parnom brodu. Asistentura

    je tada trajala dvije godine, pa je nama asisten-

    tima ostalo vrlo malo vremena da se plovei na

    motornom brodu kako treba pripremimo za

    polaganje ispita za pomorskog strojara.

    Zapisao: Dinko Poduje