Rizici u spoljnotrgovinskom poslovanjuSadrajUvod1. 2. 3. 4. 4.1 4.1.1 4.1.2 4.1.2.1 4.1.3 4.1.4 4.1.5 4.2 4.2.1 4.2.2 4.2.3 4.2.4 5.

6.

Meunarodni trgovacki rizici Problem iznalazenja realne velicine rizika Osiguranje od rizika Vrste rizika Robni rizici Rizik kvaliteta i fizickog izgleda robe Transportni rizici Rizici atmosferskih uticaja Rizik rata, trajka i djelovanje vise sile Trini rizici Rizik ispunjenja kupoprodajnog ugovora Finansijski rizici Rizik cijene Rizik izvoznog kredita Politiki rizik Rizik finansijske likvidnosti spoljnotrgovinskog posla Ugovaranje prodajne cijene u valuti zemlje izvoznika i zemlje kupca Uticaj banke na spoljnotrgovinske poslove

Zakljuak

UvodSpoljnotrgovinsko poslovanje predstavlja jednu od najvaznijih grana ekonomije i osnovu razvoja i napretka svake zemlje. Drave, njihova ekonomija u cjelini i preduzeca unutar nje biljee svoj rast i razvoj zahvaljujui prije svega meunarodnoj trgovini. Predmet spoljnotrgovinsko poslovanje predstavlja istrazivanje razlicitih kretanja u meunarodnoj trgovini, odnosa izmeu poslovnih subjekata koji se nalaze u razliitim dravama, kontinentima , pravnim okvirima i tehnikama. Trgovinu, u kojoj predmet kupoprodaje naputa teritorijui carinsko podrujezemlje prodavca i proizvoaa, i pri tome do krajnjeg korisnika prolazi kroz jednu ili vie drava nazivamo SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE. Spoljnotrgovinsk poslovanje moguce je podijeliti na dva dijela: Uvozni poslovi i Izvozni poslovi. U ovome seminarskom radu pokusat cu obraditi pitanje rizika u spoljnotrgovinskom poslovanju iz perspektive preduzeca ,te cu ukazati na rizike prilikom izvoza, sa kojima se preduzeca susrecu kao i probleme na koje nailaze.

1. Meunarodni trgovaki riziciPrilikom spoljnotrgovinskog poslovanja predmet kupoprodaje prelazi iz teritorijalnog i carinskog podrucja prodavca kroz jednu ili vise drzava. U danasnje vrijeme kada globalizacija ne zaobilazi ni jednu poru ekonomije, tesko je ne primjetiti da ona utice na spoljnotrgovinsko poslovanje. Mada globalizacija u sustini znatno olaksava spoljnu trgovinu, takodje joj i na neki nacin odmaze. Osnovni cilj globalizacije je prosirenje medjunarodne robne razmjene i ona djeluje u pravcu integracije svjetskog trzista, a to uveliko pomaze spoljnotrgovinskom poslovanju. Sve zemlje svijeta teze prilagodjavanju svojih ekonomskih politika globalizaciji, pa je tako, Bosna i Hercegovina jedna od tih zemalja koje su prihvatile vec zatabani put globalizacije. Postavlja se pitanje; Da li nam put globalizacije pruza punu zastitu i da li dobivamo zeljene rezultate?

-

U sustini svako poduzimanje nekog poslovnog poduhvata treba imati odredjeni ekonomski efekat, bilo da se radi o zadovoljenju odredjenih potreba ili ostvarenja zarade.

U danasnjem vremenu globalizacije kada bi nam trebala biti otvorena strana trzista,nase kompanije uopste ne pokazuju dovoljno zelje za izlaskom na strano trziste ili je taj broj preduzeca neznatan. Da li se BH kompanije plase rizika koji im prijeti i koje su to vrste rizika vidjet cemo u nastavku. Osnovni problem predstavlja nacin sagledavanja dogadjaja koji se mogu desiti, zatim uzrok tih dogadjaja i posljedice koje njegovim djelovanjem mogu nastati po ucesnike poslovnog poduhvata. Ukoliko se uspije otkriti uzrok, tada postoji veliki broj nacina i mjera za ublazavanje i samootklanjanje nezeljenog djelovanja takvih dogadjaja.Za ovaj problem od ogromne vaznosti je predmet kupoprodaje u spoljnotrgovinskom poslu. Faktori koji mogu u velikoj mjeri uciniti robni promet slozenijim a samo odvijanje posla delikatnijim i odgovornijim su izmedju ostalog: razliciti jezici, stepen kulture, razlicite religije, drustveni i ekonomski sistem, trgovinski obicaji i navike,ukus, moda, podneblje i klima, saobracajne mogucnosti prilikom transporta robe i nacin prenosenja obavjesti. Razliciti privredni finansijski i valutni sistemi u zemljama ugovornih partnera predstavljaju ozbiljne poteskoce u okoncanju spoljnotrgovinskog posla na ugovorene nacine. Poteskoce se javljaju neovisno od stava i mogucnosti ucesnika u razmjeni, jer su njihovi poslovni akti podredjeni interesima i mogucnostima drzave koja regulise ovu materiju. Prilikom izvrsenja spoljnotrgovinskog posla, od trenutka kupoprodaje, preuzimanja robe, njenog carinjenja u izvozu, tranzitu i uvozu, pracenju, uskladistenju i rukovanju robom uopste, placanju i drugim radnjama oko poslovnog poduhvata; ucestvuje veliki broj lica i preduzeca, kako u samoj zemlji tako i u inostranstvu. U razlicitim fazama posla, pored domacih organa, ucestvuju i njihovi korespodenti i poslovni partneri u inostranstvu ( spediteri, preuzimaci, vozari, carinska sluzba i druge javne sluzbe, banke, posrednici i zastupnici). Ucestvovanje velikog broja lica, preduzeca i raznih sluzbi u izvrsenju posla, prilikom cega svako od njih obavlja nuzne radnje, dovodi do povecanja vjerovatnoce greske u poslu. Spoljnotrgovinski poslovi se odvijaju u sasvim drugacijim uslovima nego poslovi koji se izvrsavaju na domacem trzistu. Sistem odvijanja spoljnotrgovinskog posla u svim njegovim fazama trajanja, cak i pored vrhunske paznje strucnjaka, ostavlja mogucnost pojave nezeljenih djelovanja na trgovinski posao. Ugovorne snage ne mogu direktno uticati na nepredvdjene dogadjaje i tako ih sprijeciti i umanjiti. Opasnost od nezeljenog slucaja, koji moze uticati na odvijanje posla, javlja se u svakom spoljnotrgovinskom poslovanju u vidu rizika. Prema tome, Rizik se moze definisati kao prijeteca mogucnost da nastupe vremenski i prostorno neodredjeni dogadjaji, koji prouzrokuju djelomicnu ili potpunu stetu za jednu ili obje ugovorne strane.1 Djelovanje trgovackog rizika po svom obimu, broju slucajeva i mjestu dogadjanja nije nicim ograniceno. Pored rizika po poslovni rezultat, djelovanje trgovackih rizika moze utjecati i na nastanak znatnih pa cak i totalnih steta.

2. Problem iznalazenja realne velicine rizikaProblem iznalazenja realne velicine rizika postavlja se prije poduzimanja bilo kakve mejre zastite od njega.Preduzece koje se bavi spoljnotrgovinskim poslovima mora imati nacine za mjerenje obima eventualno nastale stete.Cilj mjerenja rizika predstavlja teznju za pronalazenjem sto realnijeg nacina osiguranja od moguce stete. Ovaj nacin predstavlja uslov neophodne konkurentne sposobnosti preduzeca .2 Koja se treba izrazavati kroz visinu cijene predmeta kupoprodaje,koja je proizasla iz izvrsene kalkulacije posla.Potrebno je pronaci mjeru koja ce na pravi nacin zadovoljiti uslov sigurnosti, a da pri tome nece opteretiti cijenu nerealnim stavkama rizika. Direktno odredjivanje visine rizika koji moze uticati na poslovni poduhvat je gotovo nemoguce odrediti.Ova metoda se koriski radi njegovog kalkulativnog obracunavanja i predstavlja sastavni dio metode dugorocnog pracenja kretanja rizika po nejgovim vrtama, intenzitetu i ucestalosti pojava. Ukoliko se proucavanju ovog problema pridje sa vise sistema pracenja, onda se rjedje desavaju slucajevi gubitka iz nepoznatih razloga. Medjunarodna praksa je ustanovila jedno pravilo prema kojem se svi rizici ne mogu otkloniti ugovorom i osiguranjem istog.Sama zastita od nezeljenih djelovanja na ugovoreni posao mora imati znatno siri karakter. Upravo radi ove cinjenice svako preduzece, prilikom ulaska u spoljnotrgovinsko poslovanje, moralo bi izvrsiti sto detaljnije uporedjivanje rezultata prethodne i konacne kalkulacije svakog pojedinog izvrsenog spoljnotrgovinskog posla. Slucajevi povecane stavke kod konacne kalkulacije su znak djelovanja nepovoljnih okolnosti, koje u momentu kalkulisanja i zakljucenja ugovora nismo mogli predvidjeti.Znaci da postoji posredno djelovanje nekog nezeljenog faktora koji, utjece na promjenu ocekivanog rezultata datog posla, ato je upravo taj element rizika, koji nije obuhvacen u pocetnoj kalkulaciji ili je njegovo obuhvatanje bilo nerealno.U drugom slucaju; ukoliko je odgovarjuca stavka u konacnoj kalkulaciji umanjena u odnosu na onu iz prethodne kalkulacije, ona nam pokazuje da je u pitanju nerealno visoko zaracunavanje stopa rizika.

___________________________________________________________________________________________ 1. Milorad TESIC,Spoljnotrgovinsko poslovanje , Savremena administracija , Beograd 1996. Str.186 2. Milorad TESIC,Spoljnotrgovinsko poslovanje , Savremena administracija , Beograd 1996. Str.187

3. Osiguranje od rizikaPreduzece se od rizika osigurava na tri nacina: Samoosiguranjem Prevaljivanjem rizika na poslovnog partnera i Prenosenje rizika na trece lice. Samoosiguranje kao oblik osiguranja od rizika u spoljnotrgovinskom poslu,ogranicava se na one vidove ugrozavanja materijalnih rizika,koji se mogu pouzdano izraziti, a da pri tome ne prijete totalnim rizikom. Posto se osiguranje kod osiguravajuce ustanove i ugovaranjem odgovarajuceg postupka, u odnosu na rizik, sa poslovnim partnerom odnosi na nabrojane vidove rizika , najcesce je nemoguce nabrojati sta se sve moze nezeljeno dogoditi i doprinjeti steti. Osiguravajuce ustanove osiguravaju poslovne poduhvate samo od odredjenih kategorija rizika(transportni,politicki rizici), dok ostale vrste rizika ne prihvataju i u tom slucaju ne osiguravaju. Ostali rizici postaju, takozvani, neobuhvaceni rizici , koji mogu prouzrokovati postojanje razlike izmedju odgovarajucih stavki prethodne i konacne kalkulacije spoljnotrgovinskog posla. Pri razmatranju najprihvatljivijeg rjesenja pitanja osiguranja spoljnotrgovinskog poslovanja neophodno je imati u vidu jos jednu karakteristicnu osobinu svih rizika iz koje proizilazi njihova podjela na : Pretezno prenosive rizike i u njih se ubrajaju: valutrni rizici,rizici izvoznog kredita,transportni rizici, ratni rizici, politicki i djelomice rizik cijene. Pretezno neprenosive rizike u koje spadaju: rizik izgleda i kvaliteta robe na putu i skladistu, rizik smanjenja vrijednosti robe pod dejstvom trzisnih okolnosti,rizik izvoza,rizik ispunjenja kupoprodajnog ugovora,rizik cijene prodaje kod izvoza i nabavke kod uvoza. Obezbjedjenje od rizika kod pretezno neprenosivih rizika najcesce se sprovodi putem samoosiguranja. Prevaljivanjem rizika na poslovnog partnera je stvar sporazuma ugovornih strana prilikom zakljucenja kupoprodajnog ugovora.Ovakva situacija se tekstualno odredjuje kroz klauzulu o paritetu isporuke,osiguranju,mjestu i nacinu placanja.U zavisnosti od sticanja konkretnih uslova u izvrsenju nekog trgovackog posla ,ugovorne strane predmet rizika tretiraju onako kako im date okolnosti diktiraju.Sustina stvari je u tome da duzina prenosa tereta rizika na ugovorenog partnera traje sto je moguce duze tokom izvrsenja trgovackog posla. Razlika u sadrzaju klauzula FOB,CIF,CFR- u pogledu podnosenja rizika u toku prevoza robe do odredista je u tome ko od ugovornih stranaka i dokle snosi rizik( luka ukrcaja, odredisna luka i slucaj kad je osiguranje robe stvar kupca od trenutka njenog prelaska ograde broda pri utovaru i pod uslovom da se isporucilac prema njoj odnosi kao dobar i brizljiv privrednik).3

Ovaj slucaj je primjer prevaljivanja rizika u odnosu na robu.

__________________________________________________________________________________________ 3. Milorad TESIC,Spoljnotrgovinsko poslovanje , Savremena administracija , Beograd 1996. Str. 18

Prenosenje rizika na trece lice je cesto primjenjivan kao sistem obezbjedjenja odpojedinih vidova rizika.Ovaj nacin osiguravanja od rizika obicno se primjenjuje kod intenzivnijih rizika i onih koji se povremeno pojavljuju,ali njihovo dejstvo trajno postoji.Da bi trece lice (osiguravajuce drustvo), pod odredjenim uslovima prihvatila teret garancije rizika,preduzece mora uplatiti odredjenu premiju u dogovoru sa osiguravaocem na osnovu ugovora o osiguranju. Visina premije se najcesce odredjuje empirijski dobivenim rezultatom izmedju intenziteta, tj.ucestalosti desavanja nezeljenog dogadjaja i vjerovatnoce koja je u pitanju.Iznos premije,u nacelu,tereti kalkulaciju trgovackog posla.

4. Vrste rizikaRizici s kojima se susrecemo u toku jednog spoljnotrgovinskog posla razvrstavaju se prema uzrocima koji ih izazivaju i vrsti stete koju mogu prouzrokovati. Rizici su najcesca posljedica zbog udesa, nastanka neophodnih okolnosti koje mogu otezavati ili omesti dalje izvrsenje posla ili uticati negativno na kvalitet i prirodu svojstva robe.4 Posebne karakteristike djelovanja pojedinih vrsta rizika i uslova njihovog nastajanja namecu i razlicite protumjere i sisteme obezbjedjenja trgovackog posla. Svi rizici se mogu svrstati u dvije osnovne grupe: Robni rizici Finansijski rizici.

4.1 Robni riziciU robne rizike ubrajamo: o o o o o o o o o Rizik kvaliteta i fizickog izgleda robe Transportni rizik Rizik atmosferskih uticaja Rizik rata, strajka i dejstva slucaja vise sile Trzisni rizik Rizik ispunjenja kupoprodajnog ugovora Rizik isporuke Rizik preuzimanja robe Rizik izrade.

4.1.1 Rizik kvaliteta i fizickog izgleda robe

Ova vrsta rizika tice se one kategorije robe koja podlijeze uticaju promjene temperaturnih i klimatskih uslova,te poljoprivredne, industrijske i zanatske proizvode kod kojih je od bitnog uticaja ukus potrosaca i trenutna moda u oblasti potrosnje. Neophodno je obezbjediti uslove da roba po ugovorenom kvalitetu, izgledu, ukusu I u tacno odredjeno vrijeme bude na mjestu koje je ugovorom predvidjeno.5___________________________________________________________________________________________ 4. Milorad TESIC,Spoljnotrgovinsko poslovanje , Savremena administracija , Beograd 1996. Str. 189 5. Milorad TESIC,Spoljnotrgovinsko poslovanje , Savremena administracija , Beograd 1996. Str. 190

Ukoliko ovi uslovi nisu ispunjeni postoji mogucnost nastanka rizika kvarenja robe, gubljenja kvaliteta, a iz njih mogu proizaci rizici improvizovane prodaje takve robe jer ona vise nije istog kvaliteta kao sto je bila prvobitno. Od ovakve vrste rizika moguce se zastititi prije svega detaljnjim poznavanjem trzista prodaje i nabavke, te na trziste plasirati onoliko robe koliko trziste moze podnijeti i ono sto je veoma bitno a to je pridrzavanje rokova prilikom isporuke robe. Rizik kvarenja robe moze djelomicno ili u potpunosti oduzeti uobicajena svojstva robi, gdje prilikom gubljenja ovih svojstava roba gubi i samu trzisnu vrijednost.Prijevoz i skladistenje date robe zahtjeva ispunjenje odredjenih tehnickih uslova, postojanja odgovarajuce tehnicke opreme i strucno rukovanje robom, kako na putu, tako i u skladistu. Kod duzeg transporta ili skladistenja pokvarljive robe ona, cak i pored svih obezbjedjenih uslova vremenom izgubi svoj kvalitet.Slikovit primjer za ovu tvrdnju moze se uzeti sezonsko voce i povrce koje je svjeze i upotrebljivo tacno odredjeno vrijeme i ukoliko se ne iskoristi u tom vremenu ono ima izvan upotrebnu vrijednost. Da bi se uspjela umanjiti ovakva vrsta rizika neophodno je za robu nabaviti odgovarajuca uvjerenja ( sanitarna, veterinarska,fitopatoloska i uvjerenja drugih nadleznih organa).Ono sto je najbitnije jeste da obim isporuke robe bude prilagodjen mogucnostima njenog plasmana u zadatom roku i bez opasnosti po njen kvalitet.

4.1.2 Transportni riziciTransportni rizik obuhvata citav niz oblika stete koja moze nastati na robi prilikom prevoza ili fizickog premjestanja na drugo mjesto u zemlji ili inostranstvu. Ovi oblici stete su posljedica razlicitih uzroka u koje mozemo ubrojati: nesrece, nepaznju odgovornog osoblja kao sto je kradja, pozar, lom, havarija, gubljenje robe te druge vrste ostecenja , nepravilno i nestrucno rukovanje robom ili koristenje neodgovarajuceg vozila. Obim stete koji moze nastati djelovanjem ovog rizika krece se od neznanih ostecenja robe pa cak i do totalnog unistenja robe.Obezbjedjenje od ovakve vrste stete se vrsi pri davanju dispozicije za otpremu robe, izdavanjem naloga i samim osiguranjem od transportnih rizika. Prilikom osiguranja nalogodavac daje izjavu od kojih sve rizika zeli osigurati robu.Odredjuje se visina premije osiguranja koja raste u zavisnosti od obima osiguranja transportnih rizika.

4.1.2.1 Rizici atmosferskih uticajaU posljednje vrijeme u spoljnotrgovinskom poslovanju zbog razlicitih djelovanja i posljedica koje ostavljaju na robu, ovi rizici dobivaju sve znacajniju poziciju. Nagle i neuobicajene promjene temperatura (mrazevi, viskoa temperatura i toplotni udari..) i povisena vlaznost zraka mogu imati veliki uticaj na uredno ostvarivanje pojedinih faza posla. Ovakva vrsta rizika moze imati znacajan uticaj prilikom prevoza poljoprivrednih proizvoda i niza drugih industrijskih proizvoda; kao i na tok izvodjena investicionih radova na gradilistima. Prenosenje rizika na poslovnog partnera putem tzv. prevaljivanja na bazi ugovorene klauzule o paritetu isporuke je siroko primjenjivan vid obezbjedjenja od djelovanja ovakve vrste rizika.

4.1.3 Rizik rata, trajka i djelovanje vise sileRizici rata, strajka i djelovanja visih sila prate izvrsenja spoljnotrgovinskog posla od njegovog samog pocetka pa do konacne finansijske likvidacije. Obim nastanka stete krece se od obicnih i prostih poteskoca i ometanja urednog izvrsenja ugovora pa sve do nemogucnosti sprovodjenja posla,ostecenja ili cak gubitka robe nastalih usljed djelovanja ovakvih vrsta rizika. Obezbjedjenje od rizika vrsi se osiguranjem kod osiguravajucih drustava. Premiju za rizik sacinjava jedna unaprijed odredjena velicina cije je vrijednost izrazena prema obimu osiguranja posla i predstavlja stavku trosenja u trgovackoj kalkulaciji.

4.1.4

Trini rizici

Ovakva vrsta rizika predstavlja neizvjesnu mogucnost ostvarenja namjeravane trgovacke operacije. Trzisni rizik ( rizik izvoza i rizik uvoza ) u spoljnotrgovinskom poslovanju je posljedica dvojakih razloga.Jedni predstavljaju subjektivnu slabost u organizaciji i sistemu rada, dok drugi cine posljedicu djelovanja faktora nezavisnih od preduzeca , na koje ono nije u mogucnosti da utjece ili da umanji i otkloni njihovo djelovanje. Otklanjanje subjektivnih poteskoca u radu trgovackog preduzeca postize se prije svega, odrzavanjem nacina I sistema u radu na savremenom nivou,kako u pogledu strucnosti kadrova , tako I neophodne tehnicke opreme I materijalnih uslova za uredno poslovanje.6

Drugu grupu objektivnih uzroka nastajanja trzisnog rizika, koji djeluju nezavisno i van domasaja preduzeca , predstavljaju mjere regulisanja robnog i platnog prometa sa inostranstvom, koje propisuju nadlezni drzavni organi u zemlji i inostranstvu.U ove uzroke ubrajamo razlicita ogranicenja uvoza , izvoza i tranzita odredjenih kategorija robe, razna devizna ogranicenja,usmjeravanje izvoza mjerama deviznog rezima i manjkavo funkcionisanje platnog prometa sa odredjenom zemljom ( deficit ). Smanjenje djelovanja posljedica koje nastaju pod utjecajem ove vrste rizika mozemo vrsiti primjenom samoosiguranja na bazi trajnog pracenja posljedica ovakvih pojava. Na primjeru firmi u Bosni i Hercegovini, postoji rizik da neka od nadleznih institucija svojim radom utice direktno na njihovo poslovanje i na konacnu cijenu ugovora. Tako je na primjer svojevremeno Vanjskotrgovinska komora BiH uvela vise namete na uvoz i izvoz proizvoda.Svi privredni subjekti su obavezni da izdvoje na ime rada Komore 0.1% na vrijednost uvezene robe i 0.05% na vrijednost izvezene robe i usluga. Pored toga, svi pravni subjekti duzni su uplatiti komori 0.2% na masu isplacenih placa radnicima. Sve ovo predstavlja velika opterecenja za preduzeca koja se bave spoljnotrgovinskim poslovanjem.

__________________________________________________________________________________________ 6. Milorad TESIC,Spoljnotrgovinsko poslovanje , Savremena administracija , Beograd 1996. Str. 192

4.1.5 Rizik ispunjenja kupoprodajnog ugovoraRazlog za zakljucivanje jednog kupoprodajnog ugovora uvijek je ostvarivanje odredjenog ekonomskog efekta.Neizvrsenje ugovorne obaveze, od strane kupca ili sa strane prodavca prouzrokuje odredjenu materijalnu stetu. Posmatrajuci ovaj vid rizika sa gledista ucesnika u poslovima kupoprodaje razlikujemo: Rizik isporuke robe Rizik preuzimanja robe i Rizik izrade robe.

Rizik isporuke robe podrazumjeva nastanak odredjenih neizvjesnosti u pogledu urednog i potpunog ispunjenja ugovora od strane prodavca. Problem predstavlja pitanje da li ce prodavac u cjelosti isporuciti ugovorom predvidjenu kolicinu rpbe, odgovarajuceg kvaliteta i u ugovorenim rokovima isporuke. Rizik preuzimanja robe od strane kupca ima dalekoseznije posljedice.Ovaj rizik predstavlja jednu od najcescih pojava na trzistu.Desava se da kupac iz odredjenih razloga ne zeli, izbjegava ili odbija preuzeti robu / koja predstavlja predmet odredjenog kupoprodajnog ugovora / spremnu za isporuku , koja se nalazi u toku isporucivanja i dopremljenu na ugovoreno mjesto odakle ce kupac njome, pod odredjenim uslovima moci raspolagati. Prvi slucaj predstavlja mogucnost da kupac ne preuzme robu pripremljenu za isporuku na ugovorenom mjestu.U tom slucaju mogu nastati dvije situacije; prva je ona gdje samim neisporucivanjem robe izostaje realizacija ocekivanog efekta iz posla tj. Profit. Druga mogucnost, koja je mnogo teza i komplikovanija od prethodne, nastaje ukoliko kupac ne preuzme robu koja odgovara ugovorenoj i koja je dopremljena na odredjeno mjesto. Postoji mogucnost da ce kupac reklamirati robu cak i za odstupanja u kvalitetu koje fransiza iskljucuje.Ako je roba makar malo kasnije isporucena, tvrdit ce da se on u medjuvremenu prema svojim kupcima morao pokriti robom iz drugih izvora, tako da ta roba nije vise interesantna za njega.7 Takodjer, postoji mogucnost da ce kupac prigovarati i na druge razne faktore, kao npr. da ugovor nije stupio na snagu i da prema tome nema obavezu da preuzme robu.Ovaj slucaj je moguc posebno ako je reklamiran kvalitet. Prodavac moze zapasti u ovakvu situaciju jedino ako kod isporuke po ugovoru primjeni jedan od dva nedovoljno sigurna vida naplate robe.Prvi nacin jeste ako se roba otpremi otvoreno ili drugi nacin placanje-akceptom uz prijem dokumenata o otpremi robe.

U prvom slucaju kupac moze raspolagati robom ,ako to njemu nalazu interesi na trzistu.

_______________________________________________________________________________________

6.

Milorad TESIC,Spoljnotrgovinsko poslovanje , Savremena administracija , Beograd 1996. Str.

Komplikacija nastaje u onom trenutku kada kupac raspolaze robom i prije placanja ,pa se pored rizika preuzimanja robe, nadovezuje i rizik naplate robe. Ako se roba otpremi pod uslovom placanje-akceptom uz prijem dokumenata o otpremi robe situacija je jednostavnija u toliko sto kupac ne moze robom raspolagati bez suglasnosti prodavca osim ako ne plati robu ili otkupi dokumenta.U ovakvim slucajevima moze se desiti nesmotrenost pa prodavac dolazi u istu situaciju kao da je roba poslana otvoreno, ukoliko se napalta dokumenata ne vrsi posredstvom banke nego salju postom direktno kupcu u ruke.U ovom slucaju, po prijemu dokumenata, kupac moze raspolagati robom nezavisno od toga da li je ona placena ili nije. Ukoliko se dogodi da kupac, iz bilo kog razloga ne preuzme robu moraju se poduzeti dvostruke mjere :zastita robe i obezbjedjenje prava prema prvobitnom kupcu. Prodavcu stoje na raspolaganju tri mogucnosti: Da robu vrati natrag u svoju zemlju Rasprodaja robe u zemlji prispjeca Nagodba o preuzimanju s prvobitnim kupcem!

Ako roba od starne prodavca nije bila osigurana ( Incoterms 2000, CFR ) ili da je kupac po ugovoru snosio rizik ili osiguranje za robu na putu, prodavac mora da je osigura cim primi saznanje da kupac ne zeli preuzeti robu. Vracanje lako pokvarljive robe je po zakonima nekih zemalja zabranjen, a i ako postoji ta mogucnost preduzece se izlaze dodatnim troskovima transporta, osiguranja , rukovanja tom robom ,rizika... Rizik izrade robe sastoji se u neizvjesnosti proizvodjaca i cinjenici da li ce kupac preuzeti specijalno poruceni predmet kupoprodaje. Samo prihvatanje porudzbine za izradu neke specijalne masine, postrojenja ili bilo kakvog drugog proizvoda posebnih karakteristika ( projekta, konstrukcije ili recepture ), koji nisu standardno uobicajeni ili su odraz posebnih potreba i ukusa, povezana je sa navedenim rizikom.8 Prodavac se moze obezbjediti od ove vrste rizika na taj nacin sto ce stupanje na snagu ugovora i pocetak izrade robe povezati sa prijemom sto je moguce veceg avansa.Moguce se i osigurati i prijemom bankarske garancije odgovarajuceg teksta, u kojoj se kupac obavezuje preuzeti poruceni predmet kupoprodaje pod ugovorenim uslovima..U suprotnom proizvodjac moze prodati predmet kupoprodaje za racun porucioca,a nastale razlike u cijeni ili ukoliko robu ne moze da proda, bankagarant ce isplatiti na osnovu postojece garancije.

__________________________________________________________8. Milorad TESIC,Spoljnotrgovinsko poslovanje , Savremena administracija , Beograd 1996. Str. 195

4.2 Finansijski riziciFinansijski rizik predstavlja ometanje izvrsenja finansijske likvidacije spoljnotrgovinskog posla na ugovoreni nacin i u ugovorenom roku sa ocekivanim poslovnim rezultatom. U ove rizike ubrajamo:

RIZIK CIJENE RIZIK IZVOZNOG KREDITA POLITICKI RIZIK RIZIKI FINANS. LIKVIDACIJE

RIZIK TRANSFERA RIZIK KONVERTOVANJA KURSNI RIZIK DEVIZNI RIZIK

ZLATNA KLAUZULA DOLARSKA KLAUZULA KLAUZULA CVRSTIH VALUTA

UGOVARANJE PROD.CIJENE U VALUTI ZEMLJE IZVOZNIKA UGOVARANJE PRODAJNE CIJENE U VALUTI ZEMLJE KUPCA

4.2.1 Rizik cijeneUzroke koji mogu izazvati promjene u cijeni predmeta kupoprodaje, od zakljucenja ugovora do dana isporuke, mozemo podijeliti u dvije razlicite kategorije. Prva kategorija jeste posljedica izvjesnog odstupanja od ugovornih klauzula tokom izvrsenja odredjenog posla. U toku izrade porucenog predmeta kupoprodaje moze se desiti da kupac naknadno zahtjeva odredjene pogodnosti koje nisu u skladu sa ugovorom. U takvim i slicnim slucajevima prodavac nastoji udovoljiti zahtjevima kupca, ali do odredjenih granica koje sam postavi.

Obicno se ta granica krece do nivoa uobicajenog poslovnog rizika ( neobuhvaceni riziksamoosiguranje). Pod ovaj rizik moze se svrstati i neblagovremeno preuzimanje robe od strane kupca, koja se onda mora, uz dodatne troskove skladistiti.Naplate robe je povezana sa prodajom kupcu,pa svako dodatno ulaganje predstavlja imobilizaciju obrtnih sredstava prodavca,sto dovodi do poskupljenja robe usljed naknadnih troskova. Druga kategorija uzroka jeste promjena trzisnih okolnosti u zemlji prodavca. Naime, u toku izvrsenja kupoprodajnog ugovora, narocito ako se radi o obimnoj i dugorocnoj isporuci, postoji vjerovatnoca da ce doci do trzisnih promjena u zemlji prodavca , kao sto je promjena u cijeni materijala,plata izrade te drugih troskova proizvodnje.U takvim situacijama kada kpac ili prodavac ne bi preizimali nikakve mjere zastite, bili bi izlozeni veoma znacajnom riziku cijene.Za zastitu od ovakve vrste rizika postoji tzv. rezerva na ugovorenu cijenu robe unosenjem u kupoprodajni ugovor klauzule o reviziji cijene.

4.2.2 Rizik izvoznog kreditaU oskudici sredstava iz vlastite akumulacije koja su neophodna za intenzivniji privredni razvoj, nedovoljno razvijene zemlje imaju potrebu za koristenjem dodatnih izvora u vidu srednjorocnih i dugorocnih robnih i drugih kredita, obicno iz inostranstva.Davanjem takvog kredita izvoznik je izlozen mogucnosti djelovanja rizika naplate. Kreditna sposobnost (bonitet) kupca nije jedini faktor sigurnosti posla.Kreditni rizik je uslovljen i povezan sa citavim nizom drugih uzroka koji djeluju nezavisno od volje kupca.Bitni uzroci za nastajanje ovakvog rizika su elementi:politicka situacija u zemlji i svijetu, privredna situacija u zemlji kupca,moguce promjene(politicke,privredne...),djelovanje vise sile i sl. Pored toga sto djeluju nezavisno od volje ugovornih strana njihovo djelovanje najcesce je nemoguce predvidjeti unaprijed,te izvoznik kao i zemlja izvoznica nisu u mogucnosti da preuzmu rizik na sebe i da ga podnesu. Zbog ovakvih problema dolazimo do Nacela podjele rizika , kao jednog od uslova za prihvatanje i uspjesno okoncavanje kreditnih izvoznih poslova.* 9 Nacelo podjele rizika treba shvatiti iz dva ugla, kao podjelu rizika izmedju izvoznika i njegove zemlje i kao podjelu rizika u teritorijalnom smislu. Osiguranje izvoznog kreditnog posla ostvaruje se na molbu izvoznika koji podnosi nadleznoj instituciji, uz prezentaciju svih neophodnih dokumenata i podataka o samom poslu.Drzava ne preuzima rizik na sebe u cjelosti nego najvise do 80%, dok ostatak pokriva sam izvoznik. Sve zemlje znacajniji izvoznici imaju specijalizovane drzavneili poludrzavne ustanove za garantovanje izvoznog kredita:COFACE Francuska; Belgija:Ducrior; Njemacka: HERMES AG; Velika Britanija : Export Credit Gaurantee Department.

4.2.3 Politicki rizikPolitiki rizik je rizik promjena odluka i aktivnosti lokalnih i regionalnih vlasti. Moe nastupiti na dva naina - uvoenjem novih ili poveanjem postojeih poreza odnosno eksproprijacijom imovine.

Uvoenje novih i poveanje postojeih poreza moe poveati porezno optereenje kupaca proizvoda, poveati troak inputa ili optereenje financijskog rezultata. Ugovori o izvozu ili uvozu mogu biti frustrirajui zbog neplaanja, neisporuke robe, embarga na izvoz ili uvoz, otkaza licence ili ugovora, sankcija,rata, nestabilnosti valute i sl. Sve ovo moe dovesti do poveanja trokova, kazni, prisilnog prekida rada, gubitka profita i ugovornih kazni.______________________________________________________________________________________ 9. Milorad TESIC,Spoljnotrgovinsko poslovanje , Savremena administracija , Beograd 1996. Str. 198

Prema djelovanju politickog rizika i posljedicama koje on izaziva u toku izvrsenja izvoznog posla na kredit preuzimaju se dvojake mjere zastite.Jedna grupa mjera predstavlaja obezbjedjenje prema kupcu , dok druga grupa mjera obezbjedjenja predstavlja osiguranje izvoznog kredita kod domace osiguravajuce kuce.

4.2.4 Rizik finansijske likvidacije spoljnotrgovinskog poslaOvi rzici javljaju se kao popratni oblik djelovanja nekih drugih rizika(trzisni, politicki ili kreditni).Ispoljavaju se u vidu smetnji, prepreka da kupac na ugovoreni nacin i u ugovorenom roku ispuni svoje obaveze prema prodavcu, koje ima po kupoprodajnom ugovoru. U ovu grupu rizika spada jos i rizik transfera,rizik konvertovanja, kursni rizik i valutarni rizik. RIZIK TRANSFERA-(mogucnost doznacavanja valute u inostranstvo).Ovaj rizik je posljedica mjera drzavne vlasti u zemlji kupca, usljed cijeg djelovanja se kupac ometa, ogranicava ili onemogucuje da u svemu ispuni svoju obavezu prema prodavcu. Ovdje se ne radi o zloj volji kupca vec o okolnostima koje stoje izvan njegovih uticaja. RIZIK KONVERTOVANJA-(pretvaranje jedne valute u drugu). Nastaje usljed nepostojanja mogucnosti kod ziro-centrale u bilateralnom klirinskom obracunu da pretvara naloge u domacim, nacionalnim valutama u ugovorenu valutu placanja radi isplate dospjelih obaveza u korist prodavaca. KURSNI RIZIK- Pri zakljucenju ugovora, ugovrne strane sporazumno utvrdjuju valutu u kojoj ce biti ugovorena cijena predmeta kupoprodaje.U istoj valuti ce biti fakturisana isporuka robe ili usluge i kupac je obavezan da u toj valuti plati fakturisani iznos.10 203 Strankama pri izboru valute stoje na raspolaganju tri vrste valuta koje su zasebni rizici za svaku od njih: - Valute sa potpuno varijabilnim kursevima razmjene - Valute sa ograniceno varijabilnim kursevima - Valute sa zvanicno odredjenim stabilnim kursevima. VALUTNI RIZIK- Valutni rizik (engl. foreign currency risk, exchange risk, njem. Whrungsrisiko) je rizik da e neka valuta imati manju (ili veu) vrijednost na tritu u budunosti. Najee je vezan uz promjenu vrijednosti neke valute (devalvacija ili revalvacija). Pojavljuje se u meunarodnim transakcijama izraenim u nestabilnoj valuti (izbjegava se u praksi primjenom tzv. valutne klauzule).11 Valutni rizik nastaje onda kada su priljevi ili odljevi denominirani u vie valuta odnosno kada su priljevi denominirani u jednoj, a odljevi u drugoj valuti. U tom sluaju promjena intervalutarnog

kursa smanjit e ili poveati sposobnost projekta da servisira dug. Ako su, dakle, prihodi koje ostvaruje projekt denominirani u KM na primjer, a obveze u eurima, i ako se promijeni odnos KM za euro tako da za jedan euro treba isplatiti vie KM, servisiranje duga uz nepromjenjenu prodajnu koliinu i/ili cijenu je oteano. Rizik se smanjuje tako da se obveze ugovaraju u istoj valuti u kojoj se ostvaruju prihodi, i to u uslovima stabilnih cijena._________________________________________________________________________________________ 10. Milorad TESIC,Spoljnotrgovinsko poslovanje , Savremena administracija , Beograd 1996. Str. 203 11. Definicija preuzeta iz Rjenika marketinga , Masmedia, Zagreb.

5. Ugovaranje prodajne cijene u valuti zemlje izvoznika i zemlje kupca5.1 Ugovaranje prodajne cijene u valuti zemlje izvoznikaKada je mjesto placanja ugovoreno izvan zemlje izvoznika ili kod banke kupca, postoji mogucnost izmjene intervalutarnog kursa u vremenu od dana deponovanja odgovarajuce protuvrijednosti od strane kupca kod svoje banke do dana prispjeca deviznog iznosa i odgovarajuceg konvertovanja predmetnog iznosa u domacu valutu izvoznika. Ako u medjuvremenu dodje do devalvacije ugovorene valute, a mjesto placanja bude ugovoreno u inostranstvu , tada ce izvoznik biti ostecen jer ce on dobiti u ugovorenoj valuti samo fakturni iznos, koji je ocekivao po svojoj izvoznoj kalkulaciji. Ali, ako se ugovori mjesto placanja kod neke banke u zemlji izvoznika i tako domicilira akreditiv ili doznaka, onda se sve navedene opasnosti po izvoznika time otklanjaju .Sav rizik smanjenja vrijednosti valute tada snosi kupac.

5.2 Ugovaranje prodajne cijene u valuti zemlje kupcaU ovome slucaju izvoznik se mora nuzno obezbjediti odgovarajucom Valutnom klauzulom: - zlatna - dolarska i - klauzula cvrstih valuta.

6.

Uticaj banke na spoljnotrgovinske poslove

Saradnja izvoznika i uvoznika sa poslovnom bankom ostvaruje se na veoma sirokom planu, a vremenski se prostire od prvih koraka u konceptiranju namjeravanog posla do njegovog potpunog okoncavanja i likvidacije. Usluge poslovnih banaka su neophodne u svim fazama izvrsenja spoljnotrgovinskog posla, sve do njegovog potpunog okoncanja ili likvidacije.

U nekim situacijama uloga banke , po pitanju samoga spoljnotrgovinskoga posla , prerasta iz toga da ona ima samo savjetodavnu ulogu i da nudi jedino bankarsku uslugu koja nema direktnog utjecaja na samo izvrsenje posla, do toga da banka daje odredjenu saglasnost po odredjenim pitanjima koja su veoma vazna za odredjeni ugovor.Ona cesto daje saglasnost i pristanke po pitanjima obostranog interesa, kako klijenta tako i svog licnog. Ulogu poslovne banke moguce je sazeti u nekoliko osnovnih aktivnosti: Davanje svih poslovnih informacija i podataka o bonitetu partnera, Ucesce u kreditiranju namjeravanog posla na osnovu prethodno pribavljene saglasnosti banke i u okviru uslova koje ona utvrdi, Izdavanje razlicitih bankarskih garancija za racun i po nalogu izvoznika uvoznika, Banka ostvaruje sve radnje u vezi sa platnim prometom s inostranstvom po nalogu domacih ili inostranih komitenata ( doznake,akreditivi,inkaso-poslovi, garantni polozi i izjave), Platni promet i obracun sa domacim kooperantima i ucesnicima u poslu, Kao organ kontrole platnog prometa s inostranstvom, poslovna banka ce na osnovu predocene dokumentacije i postojecih propisa obracunati i likvidirati sve razlike pod djelovanjem instrumenata rezima spoljnotrgovinske razmjene ( carine, premije i porezi ), Vrsenje svih drugih usluga bankarske prirode neophodnih u trgovackom prometu po nalogu komitenta ili zajednickim ucescem u poslu.

Radi unapredjenja odnosa saradnje s poslovnom bankom ,svako privredno preduzece, a posebno spoljnotrgovinsko, uspostavlja sto dugorocnije odnose poslovne veze sa ovakvom institucijom, koju odabere kao najpvoljniju i najpodobniju. Poslovna banka sa vremena na vrijeme, ostvaruje nuzni uvid u stanje kapitala i rezultate poslovanja svojih komitenata na odgovarajuci nacin u zelji da tako bude u toku stanja njihove kreditne sposobnosti ; za sto je ona posebno zainteresovana. Odnosi banka komitent se, u nekim slucajevima regulisu posebnim medjusobnim ugovorom, sporazumom o poslovnoj saradnji.

ZakljucakSpoljnotrgovinsko poslovanje utice na ekonomska kretanja u zemlji i u svijetu. Poslovanje sa inostranstvom prate brojni rizici koji mogu nepovoljno uticati na konacan uspjeh spoljnotrgovinskog posla. Osnovni cilj za ucesnike u spoljnotrgovinskom poslu je nastojanje da se rizici predvide, izvrsi adekvatna zastita od posljedica koje mogu nastati njihovim dejstvom, te da se umanje gubici usljed eventualno nastalog stetnog dogadjaja. Dio ukupnog rizika odnosi se na robne rizike koji nastaju kao posljedica poslovanja s robom

(rizici izgleda i kvaliteta robe, transporta robe, trzisni rizici i sl. ). Drugi dio cini grupa finansijskih rizika koji imaju uticaj na spoljnotrgovinski posao od ponude i zakljucenja ugovora pa sve do njegove konacne finansijske likvidacije. Kao zakljucak koji se izvaci iz seminarskog rada jeste taj, da svaki spoljnotrgovinski posao mora snositi i susretati se sa razlicitim vrstama rizika,a kompanija koja je ucesnik u spoljnotrgovinskom poslu uvijek mora biti spremna iznaci najbolje moguce rjesenje putem kojeg bi se taj rizik umanjio ili eventualno izbjegao.

LITERATURA 1. dr. Milorad TESIC, Spoljnotrgovinsko poslovanje , Savremena administracija , Beograd 1996 2. dr. Enver BACKOVIC, Finansiranje spoljnotrgovinskih transakcija,Ekonomski fakultet Sarajevo, 2007 3. Rijecnik marketinga, Masmedia Zagreb 4. Jelena KOZOMARA, Spoljnotrgovinsko poslovanje, Ars libri 2001 5. Milutin Cirovic, Bankarstvo , Bridge Company , Beograd 2001 6. http://www.komorabih.ba/ , Vanjskotrgovinska komora BiH