ZDRAVSTVENA ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJAPSIHOLOGIJA

I. I. Ključni pojmoviKljučni pojmovi ZdravljeZdravlje PsihologijaPsihologijaPitanja za vas:Pitanja za vas: Kako biste odredili zdravlje?Kako biste odredili zdravlje? Kako biste odredili psihologiju?Kako biste odredili psihologiju? Koje su im dodirne točke?Koje su im dodirne točke?

PSIHOLOGIJA U ZDRAVSTVUPSIHOLOGIJA U ZDRAVSTVU

II.II. Pitanja za vas:Pitanja za vas: Što vi podrazumijevate pod pojmom Što vi podrazumijevate pod pojmom

“psihološka skrb”?“psihološka skrb”?

Pitanja za vas:Pitanja za vas: Navedite neke od uobičajenih Navedite neke od uobičajenih

psiholoških reakcija pojedinaca na psiholoških reakcija pojedinaca na bolest!bolest!

Pitanja za vas:Pitanja za vas: Na koje sve načine psiholozi skrbe za Na koje sve načine psiholozi skrbe za

klijente/pacijente? Gdje? Kako?klijente/pacijente? Gdje? Kako?

Pitanja za vas:Pitanja za vas: Zbog čega bi psihološka skrb bila Zbog čega bi psihološka skrb bila

jednako potrebna klijentima kao i jednako potrebna klijentima kao i fizička skrb?fizička skrb?

Definicija zdravljaDefinicija zdravlja SZOSZO (1946.): “ (1946.): “Zdravlje je stanje Zdravlje je stanje

potpune tjelesne, mentalne i potpune tjelesne, mentalne i socijalne dobrobiti, a ne samo socijalne dobrobiti, a ne samo odsustvo bolestiodsustvo bolesti.”.”

POVIJEST: razvoj zdravstvene POVIJEST: razvoj zdravstvene psihologijepsihologije

Pretpostavke o utjecaju fizikalnih, psiholoških i Pretpostavke o utjecaju fizikalnih, psiholoških i socioloških čimbenika na otpornost organizma prema socioloških čimbenika na otpornost organizma prema bolestima te na nastanak, razvoj i tijek bolesti, nalaze bolestima te na nastanak, razvoj i tijek bolesti, nalaze se u zapisima starih Egipćana, Kineza, Grka…se u zapisima starih Egipćana, Kineza, Grka…

19. st. 19. st. – čovjek prirodno biće (Darwin itd.).– čovjek prirodno biće (Darwin itd.). SSuvremena medicina - otkrića uzročnika infektivnih uvremena medicina - otkrića uzročnika infektivnih

bolesti bolesti biomedicinski modelbiomedicinski model zdravlja i bolesti.zdravlja i bolesti. Prva polovica 20.st.Prva polovica 20.st.: : psihologija se vezuje uz psihologija se vezuje uz

medicinu, ali primarno u području mentalnog zdravlja medicinu, ali primarno u području mentalnog zdravlja i psihičkih bolesti – psihosomatske bolesti (Freud itd.)i psihičkih bolesti – psihosomatske bolesti (Freud itd.)

oživljavanje oživljavanje cjelovitog pristupacjelovitog pristupa zdravlju i bolesti zdravlju i bolesti – – biopsihosocijalni modelbiopsihosocijalni model

……povijest:…povijest:… Druga polovica 20.st:Druga polovica 20.st: svestranije uključivanje svestranije uključivanje

psihologa u zdravstvu, interes za psihološke psihologa u zdravstvu, interes za psihološke aspekte tjelesnih bolesti.aspekte tjelesnih bolesti.

1970.-ih1970.-ih šire uključivanje psihologa u probleme šire uključivanje psihologa u probleme suvremene medicine - starim, biomedicinskim suvremene medicine - starim, biomedicinskim modelom ne mogu se riješiti svi problemi modelom ne mogu se riješiti svi problemi suvremene medicine – suvremene medicine – naglasak na prevenciju i naglasak na prevenciju i intervenciju, a ne samo na tretman (liječenje) – intervenciju, a ne samo na tretman (liječenje) – bihevioralna medicinabihevioralna medicina..

Matarazzo (1980.) Matarazzo (1980.) opisuje zdravstvenu psihologiju opisuje zdravstvenu psihologiju kao: kao: “...skup posebnih obrazovnih, znanstvenih i “...skup posebnih obrazovnih, znanstvenih i stručnih doprinosa psihologije promicanju i stručnih doprinosa psihologije promicanju i očuvanju zdravlja, liječenju bolesti i s njome očuvanju zdravlja, liječenju bolesti i s njome povezanih disfunkcija.”povezanih disfunkcija.”

PROBLEMI SUVREMENE MEDICINE PROBLEMI SUVREMENE MEDICINE KOJI DOVODE DO POTREBE ZA INTERDISCIPLINARNOM KOJI DOVODE DO POTREBE ZA INTERDISCIPLINARNOM SURADNJOM PSIHOLOGA I ZDRAVSTVENIH DJELATNIKASURADNJOM PSIHOLOGA I ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA

PROMJENE U POBOLU STANOVNIŠTVAPROMJENE U POBOLU STANOVNIŠTVA Nove masovne bolestiNove masovne bolesti Porast psihičkih bolesti i poremećajaPorast psihičkih bolesti i poremećaja Veća osjetljivost populacije na sve sitnije simptome bolestiVeća osjetljivost populacije na sve sitnije simptome bolesti Produžen životni vijek Produžen životni vijek prilagodba na kronične bolesti prilagodba na kronične bolesti

PORAST TROŠKOVA U ZDRAVSTVU ≠ PORAST TROŠKOVA U ZDRAVSTVU ≠ SVEOBUHVATNOST ZDRAVSTVENE ZAŠTITESVEOBUHVATNOST ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

PORAST JATROGENIH BOLESTI PORAST JATROGENIH BOLESTI Razgovor ili lijek?Razgovor ili lijek?

DEHUMANIZACIJA ODNOSA ZDRAVSTVENI DEHUMANIZACIJA ODNOSA ZDRAVSTVENI DJELATNIK – BOLESNIKDJELATNIK – BOLESNIK Čekanje satima ili: …googlaj si...?Čekanje satima ili: …googlaj si...?

Uzroci dehumanizacije odnosa Uzroci dehumanizacije odnosa zdravstveni djelatnik – bolesnik:zdravstveni djelatnik – bolesnik:

Povećanje medicinskog znanja Povećanje medicinskog znanja orijentiranost na pojedine organske orijentiranost na pojedine organske funkcijefunkcije

Primjena tehnologijePrimjena tehnologije Nedostatno obrazovanje zdravstvenih Nedostatno obrazovanje zdravstvenih

djelatnikadjelatnika

A, vi ste onaj

bubreg iz sobe

206!

Komunikacija?Komunikacija?

Usporedba dva modela:Usporedba dva modela:Što je uzrok bolesti?Što je uzrok bolesti?

BiomedicinskiBiomedicinski Bolest dolazi izvan Bolest dolazi izvan

tijela ili nastaje unutar tijela ili nastaje unutar tijelatijela::

Bakterije i virusiBakterije i virusi Kemijska neravnotežaKemijska neravnoteža Genetska Genetska

predispozicijapredispozicija

BiopsihosocijalniBiopsihosocijalni Čovjek je složen sustav; Čovjek je složen sustav;

Bolest uzrokuje Bolest uzrokuje kombinacija čimbenika:kombinacija čimbenika:

Bioloških – npr virusi;Bioloških – npr virusi; Psiholoških – npr. Psiholoških – npr.

vjerovanja;vjerovanja; Socijalnih (npr. Socijalnih (npr.

nezaposlenost) nezaposlenost)

Tko je odgovoran za bolest?Tko je odgovoran za bolest?

BiomedicinskiBiomedicinski Osoba nije odgovorna Osoba nije odgovorna

za svoju bolest:za svoju bolest: Bolest izvan kontrole Bolest izvan kontrole

osobeosobe Osoba je žrtva neke Osoba je žrtva neke

vanjske silevanjske sile

BiopsihosocijalniBiopsihosocijalni Osoba može biti Osoba može biti

odgovorna za svoju odgovorna za svoju bolest:bolest:

Svijest o važnosti Svijest o važnosti ponašanja i bolesti – ponašanja i bolesti – npr pušenjenpr pušenje

Osoba nije pasivna Osoba nije pasivna žrtvažrtva

Kako treba liječiti bolest?Kako treba liječiti bolest?

BiomedicinskiBiomedicinski Promijeniti fizičko Promijeniti fizičko

stanje tijela:stanje tijela: Cijepljenje,Cijepljenje, Kirurški zahvati,Kirurški zahvati, Kemoterapija i Kemoterapija i

radioterapijaradioterapija

BiopsihosocijalniBiopsihosocijalni Liječiti cjelovitu osobu:Liječiti cjelovitu osobu: Promjena ponašanjaPromjena ponašanja Promjena vjerovanjaPromjena vjerovanja Način suočavanjaNačin suočavanja Suradnja s liječnikomSuradnja s liječnikom

Tko je odgovoran za liječenje?Tko je odgovoran za liječenje?

BiomedicinskiBiomedicinski Zdravstveni stručnjaci:Zdravstveni stručnjaci: Liječnici, Liječnici, Stomatolozi,Stomatolozi, Medicinske sestre, Medicinske sestre, Fizioterapeuti itd.Fizioterapeuti itd.

BiopsihosocijalniBiopsihosocijalni Djelomično osoba:Djelomično osoba: Suradnja sa Suradnja sa

zdravstvenim zdravstvenim stručnjacima,stručnjacima,

Uzimanje lijekova i Uzimanje lijekova i terapijeterapije

Promjena ponašanjaPromjena ponašanja Promjena vjerovanjaPromjena vjerovanja

Kakav je odnos zdravlja i bolesti?Kakav je odnos zdravlja i bolesti?

BiomedicinskiBiomedicinski Kvalitativno različiti.Kvalitativno različiti. Osoba je zdrava ili Osoba je zdrava ili

bolesna.bolesna.

BiopsihosocijalniBiopsihosocijalni Kontinuum.Kontinuum. Osoba se kreće na Osoba se kreće na

kontinuumu između kontinuumu između zdravlja i bolesti, u zdravlja i bolesti, u oba smjera.oba smjera.

Kakav je odnos psihe i tijela?Kakav je odnos psihe i tijela?

BiomedicinskiBiomedicinski Dualistički pristup: Dualistički pristup:

neovisno neovisno funkcioniraju.funkcioniraju.

Psiha: osjećaji i misli,Psiha: osjećaji i misli, Tijelo: organi,Tijelo: organi, Psiha nema utjecaja Psiha nema utjecaja

na tijelo.na tijelo.

BiopsihosocijalniBiopsihosocijalni Cjelovit pristup Cjelovit pristup

zdravlju: interakcija.zdravlju: interakcija. Psiha i tijelo uzajamno Psiha i tijelo uzajamno

djeluju.djeluju.

Uloga psihologije u zdravlju i bolesti?Uloga psihologije u zdravlju i bolesti?

BiomedicinskiBiomedicinski Bolest može imati Bolest može imati

psihološke posljedice, psihološke posljedice, ali ne i psihološke ali ne i psihološke uzroke:uzroke:

Npr. rak može izazvati Npr. rak može izazvati tugu, ali tuga ne može tugu, ali tuga ne može izazvati nastanak ili izazvati nastanak ili razvoj raka.razvoj raka.

BiopsihosocijalniBiopsihosocijalni Psihološki čimbenici: Psihološki čimbenici:

mogu biti posljedica mogu biti posljedica bolesti, ali i djelovati bolesti, ali i djelovati duž cijelog duž cijelog kontinuuma od kontinuuma od zdravlja do bolesti:zdravlja do bolesti:

Npr. zdravo Npr. zdravo ponašanje, stres itd.ponašanje, stres itd.

… … JE GRANA PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE JE GRANA PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE KOJA PRIMIJENJUJE ZNANJA, METODE I KOJA PRIMIJENJUJE ZNANJA, METODE I POSTUPKE PSIHOLOŠKE ZNANOSTI U:POSTUPKE PSIHOLOŠKE ZNANOSTI U:

a)a)POVEĆANJU DJELOTVORNOSTI POVEĆANJU DJELOTVORNOSTI ZDRAVSTVA,ZDRAVSTVA,

a)a)HUMANIZIRANJU ODNOSA U HUMANIZIRANJU ODNOSA U ZDRAVSTVU.ZDRAVSTVU.

Pristup zdravstvene psihologijePristup zdravstvene psihologije Biopsihosocijalni model Biopsihosocijalni model zdravlja i bolesti zdravlja i bolesti

(Engel, 1977) – (Engel, 1977) – integrira psihološke i socijalne integrira psihološke i socijalne čimbenike s biološkima.čimbenike s biološkima.

Npr. HIV pozitivne osobe…Npr. HIV pozitivne osobe…

Pristup…Pristup… Kontinuum zdravlja i bolesti Kontinuum zdravlja i bolesti – – psihološki psihološki

čimbenici djeluju na cijelom kontinuumu: čimbenici djeluju na cijelom kontinuumu: u nastanku bolesti (pušenje), u nastanku bolesti (pušenje), traženju pomoći (komunikacija), traženju pomoći (komunikacija), razvoju bolesti (stres), razvoju bolesti (stres), prilagodbi (suočavanje) prilagodbi (suočavanje) ishodu (kvaliteta života)ishodu (kvaliteta života)

ZdravljeZdravlje BolestBolest

Pristup…Pristup… OOdnos psihologije i zdravljadnos psihologije i zdravlja::

DDirektni: stres djeluje na nastanak bolesti irektni: stres djeluje na nastanak bolesti IIndirektni: stres djeluje na ponašanje koje ndirektni: stres djeluje na ponašanje koje

djeluje na zdravljedjeluje na zdravlje

Pristup…Pristup… VVarijabilnost zdravlja i arijabilnost zdravlja i

bolesti:bolesti: Prostor, vrijeme, Prostor, vrijeme,

socioekonomski socioekonomski uvjeti;uvjeti;

Pojedinci: netko Pojedinci: netko prestane pušiti, netko prestane pušiti, netko ne; netko se oporavi ne; netko se oporavi od raka, netko od raka, netko ne; ne;

Zdravlje i bolest ne Zdravlje i bolest ne ovise samo o znanju ovise samo o znanju ili težini bolesti nego ili težini bolesti nego o nizu psiholoških o nizu psiholoških čimbenika (čimbenika (kognicije, kognicije, emocije, suočavanje itd.)emocije, suočavanje itd.)..

PSIHOLOGIJA U POJEDINIM PSIHOLOGIJA U POJEDINIM PODRUČJIMA ZDRAVSTVAPODRUČJIMA ZDRAVSTVA

PREVENCIJAPREVENCIJA – sprječavanje nastanka – sprječavanje nastanka bolesti: npr. poticanje ljudi na bolje bolesti: npr. poticanje ljudi na bolje zdravstveno ponašanje ili kontrole zdravlja;zdravstveno ponašanje ili kontrole zdravlja;

DIJAGNOSTIKADIJAGNOSTIKA – utvrđivanje bolesti: npr. – utvrđivanje bolesti: npr. vještine informacijske i terapijske vještine informacijske i terapijske komunikacije;komunikacije;

LIJEČENJELIJEČENJE – ublažavanje stresa, poticanje – ublažavanje stresa, poticanje boljeg suočavanja s bolešću, bolji odnos boljeg suočavanja s bolešću, bolji odnos bolesnika i zdravstvenih djelatnika;bolesnika i zdravstvenih djelatnika;

REHABILITACIJAREHABILITACIJA – osposobljavanje nakon – osposobljavanje nakon liječenja – poticati motivaciju, suradnju, liječenja – poticati motivaciju, suradnju, samostalnost, pružati podršku.samostalnost, pružati podršku.

NAČINI PRIMJENE ZDRAVSTVENE NAČINI PRIMJENE ZDRAVSTVENE PSIHOLOGIJE U ZDRAVSTVUPSIHOLOGIJE U ZDRAVSTVU

SVAKODNEVNA SURADNJA U RJEŠAVANJU SVAKODNEVNA SURADNJA U RJEŠAVANJU PROBLEMA ZDRAVSTVENE PRAKSE – npr. PROBLEMA ZDRAVSTVENE PRAKSE – npr. psihološka priprema za medicinske zahvate;psihološka priprema za medicinske zahvate;

SURADNJA U INTERDISCIPLINARNIM SURADNJA U INTERDISCIPLINARNIM ISTRAŽIVANJIMA – npr. istraživanja raznih ISTRAŽIVANJIMA – npr. istraživanja raznih čimbenika u nastanku malignih bolesti;čimbenika u nastanku malignih bolesti;

SURADNJA U OBRAZOVANJU ZDRAVSTVENIH SURADNJA U OBRAZOVANJU ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA – npr. u komunikacijskim vještinama.DJELATNIKA – npr. u komunikacijskim vještinama.

ZDRAVSTVENI PSIHOLOZI PRIMJENJUJU ZDRAVSTVENI PSIHOLOZI PRIMJENJUJU PSIHOLOGIJSKA ISTRAŽIVANJA I PSIHOLOGIJSKA ISTRAŽIVANJA I

METODE U SVRHU:METODE U SVRHU: promidžbe i očuvanja zdravlja;promidžbe i očuvanja zdravlja; prevencije bolesti:prevencije bolesti: boljeg suočavanja s bolešću;boljeg suočavanja s bolešću; utvrđivanja učinka psiholoških utvrđivanja učinka psiholoških

čimbenika na tjelesne bolesti;čimbenika na tjelesne bolesti; poboljšanja sustava zdravstvene zaštite;poboljšanja sustava zdravstvene zaštite; oblikovanja zdravstvene politike.oblikovanja zdravstvene politike.

GLAVNA PODRUČJA ISTRAŽIVANJA U GLAVNA PODRUČJA ISTRAŽIVANJA U ZDRAVSTVENOJ PSIHOLOGIJIZDRAVSTVENOJ PSIHOLOGIJI

Istraživanja mehanizama koji povezuju Istraživanja mehanizama koji povezuju doživljavanje i ponašanje sa tjelesnim bolestima doživljavanje i ponašanje sa tjelesnim bolestima – – stres.stres.

Reakcije bolesnika na bolest i ulogu bolesnika, Reakcije bolesnika na bolest i ulogu bolesnika, problemi hospitalizacije problemi hospitalizacije –– psihološka pripremapsihološka priprema..

Utjecaj doživljavanja i ponašanja u nastanku Utjecaj doživljavanja i ponašanja u nastanku specifičnih bolesti - specifičnih bolesti - malignih, krvožilnih, malignih, krvožilnih, gastrointestinalnihgastrointestinalnih……;;

Mehanizmi boli i postupci otklanjanja boli.Mehanizmi boli i postupci otklanjanja boli. Pridržavanje zdravstvenih preporuka i savjeta Pridržavanje zdravstvenih preporuka i savjeta ––

komunikacija.komunikacija.

ŠTO SVI DJELATNICI U ZDRAVSTVU ŠTO SVI DJELATNICI U ZDRAVSTVU TREBAJU ZNATI?TREBAJU ZNATI?

Rad s klijentima i pacijentima vrlo je Rad s klijentima i pacijentima vrlo je složen i zahtjevan u psihološkom smislu.složen i zahtjevan u psihološkom smislu.

Uspješnost djelovanja ovisi o:Uspješnost djelovanja ovisi o: Uspostavljanju dobrog ljudskog odnosa s Uspostavljanju dobrog ljudskog odnosa s

klijentom;klijentom; Čuvanju vlastitog tjelesnog i psihičkog Čuvanju vlastitog tjelesnog i psihičkog

stanja - sprječavanje izgaranja na poslu.stanja - sprječavanje izgaranja na poslu.

Psihološka skrb o klijentima Psihološka skrb o klijentima uključuje:uključuje:

1. 1. Osviješćenost o psihološkim pojavamaOsviješćenost o psihološkim pojavama::Slušanje klijenta/bolesnika,Slušanje klijenta/bolesnika,Komunikacija usmjerena na klijenta,Komunikacija usmjerena na klijenta,Zamjećivanje psihičkog stanja klijenta.Zamjećivanje psihičkog stanja klijenta.

2. 2. Intervencije - opažanje i nadziranje klijentaIntervencije - opažanje i nadziranje klijenta::Informiranje i edukacija,Informiranje i edukacija,Emocionalna podrška,Emocionalna podrška,Savjetovanje,Savjetovanje,Podrška, zauzimanje, upućivanje.Podrška, zauzimanje, upućivanje.

3. 3. Psihološki tretmani i terapijaPsihološki tretmani i terapija

SURADNJA ZDRAVSTVENIH SURADNJA ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA I PSIHOLOGA:DJELATNIKA I PSIHOLOGA:

u edukaciji i istraživanjimau edukaciji i istraživanjima – o zdravlju; – o zdravlju; u obavješćivanju i promicanjuu obavješćivanju i promicanju – –

podizanje zdravstvene svijesti ljudi;podizanje zdravstvene svijesti ljudi; u procjeni klijenatau procjeni klijenata – – ““teški” klijenti, teški” klijenti,

anksiozni, depresivni, prestrašeni;anksiozni, depresivni, prestrašeni; u timskom raduu timskom radu – suradnja s drugim – suradnja s drugim

suradnicima, strukama i sl.;suradnicima, strukama i sl.; u radu na sebiu radu na sebi – sprječavanje izgaranja. – sprječavanje izgaranja.

UČINCI PRIMJENE PSIHOLOŠKIH UČINCI PRIMJENE PSIHOLOŠKIH ZNANJA NA ISHODE LIJEČENJA:ZNANJA NA ISHODE LIJEČENJA:

povećava se uspješnost liječenja - brže i povećava se uspješnost liječenja - brže i točnije dijagnoze, manje specijalističkih točnije dijagnoze, manje specijalističkih pretraga, pretraga,

bolesnici se više pridržavaju uputa o bolesnici se više pridržavaju uputa o liječenju – veća motivacija bolesnika, liječenju – veća motivacija bolesnika,

skraćuje se trajanje liječenja,skraćuje se trajanje liječenja, ubrzava se oporavak bolesnika – bolesnik ubrzava se oporavak bolesnika – bolesnik

je spremniji na promjenu životnog stila.je spremniji na promjenu životnog stila.

KORISTI OD STJECANJA PSIHOLOŠKIH KORISTI OD STJECANJA PSIHOLOŠKIH ZNANJA ZA STRUČNE DJELATNIKE:ZNANJA ZA STRUČNE DJELATNIKE:

bolja suradnja klijenta i stručnog djelatnika bolja suradnja klijenta i stručnog djelatnika kroz veće povjerenje klijenta,kroz veće povjerenje klijenta,

veće zadovoljstvo klijenta i stručnog veće zadovoljstvo klijenta i stručnog djelatnika.djelatnika.

ugodnije ozračje na poslu, gdje provodimo ugodnije ozračje na poslu, gdje provodimo većinu vremena u danu,većinu vremena u danu,

bolji odnosi i suradnja s drugim djelatnicima,bolji odnosi i suradnja s drugim djelatnicima, veća motivaciju za posao,veća motivaciju za posao, bolji rezultati rada,bolji rezultati rada, veće osobno zadovoljstvo poslom,veće osobno zadovoljstvo poslom, veće ukupno zadovoljstvo samim sobom!veće ukupno zadovoljstvo samim sobom!

U Hrvatskoj: U Hrvatskoj: 1987.1987. prvi priručnik iz zdravstvene prvi priručnik iz zdravstvene

psihologije: psihologije: Havelka, M. (1987), Havelka, M. (1987), Zdravstvena Zdravstvena

psihologijapsihologija. Zagreb: Medicinski fakultet . Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.Sveučilišta u Zagrebu.

Uključenost u europska udruženja Uključenost u europska udruženja zdravstvenih psihologa: EHPS - zdravstvenih psihologa: EHPS - http://www.ehps.net/

Havelka, M. (Ur.) (2002). Zdravstvena psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

(Havelka, M. Zdravstvena psihologija – nastavni tekstovi.) https://docs.google.com/file/d/0B22rbXo79MbXM2ppV09jWkgwTnM/edit

 Benyamini, Y., Johnston, M., Karademas, E. (2016). Assessment in Health Psychology. Gottingen: Hogrefe.

Literatura Literatura –– temeljna: temeljna:

Literatura u HrvatskojLiteratura u Hrvatskoj

Hudek KneHudek Knežževievićć, J., J.,, Kardum, I. (2006), Kardum, I. (2006), Stres i Stres i tjelesno zdravljetjelesno zdravlje. Jastrebarsko: Naklada Slap.. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Zarevski, P., Zarevski, P., ŠŠkrinjarikrinjarićć, I., I.,, Vrani Vranićć.A. (2005), .A. (2005), Psihologija za stomatologePsihologija za stomatologe. Jastrebarsko: . Jastrebarsko: Naklada Slap.Naklada Slap.

LackoviLackovićć Grgin, K. (2004), Grgin, K. (2004), Stres u djece i Stres u djece i adolescenataadolescenata. Jastrebarsko: Naklada Slap.. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Novija literatura u HrvatskojNovija literatura u Hrvatskoj Martinac, M., Vranić.A., Zarevski, P., Zarevski, Z., (2015).

Psihologija za liječnike. Jastrebarsko: Naklada Slap. Priest, H. (2014). Uvod u psihološku njegu u sestrinstvu i

zdravstvenim strukama. Jastrebarsko: Naklada Slap. Miller, W.R. i Rollnick, S. (2013). Motivacijsko intervjuiranje.

Jastrebarsko: Naklada Slap.Jastrebarsko: Naklada Slap. Brlas, S., Gulin, M. (Brlas, S., Gulin, M. (urur.) (2010). .) (2010). Psihologija u zaštiti mentalnog Psihologija u zaštiti mentalnog

zdravljazdravlja. Virovitica: Zavod za javno zdravstvo „Sveti Rok“.. Virovitica: Zavod za javno zdravstvo „Sveti Rok“. LuLuččanin, D., Despot Luanin, D., Despot Luččanin, J. (anin, J. (urur.) (2010). .) (2010). Komunikacijske Komunikacijske

vjevješštine u zdravstvutine u zdravstvu. Jastrebarsko: Naklada Slap.. Jastrebarsko: Naklada Slap. Pokrajac Bulian, A. (Pokrajac Bulian, A. (urur.) (2010). .) (2010). Pretilost – spremnost za Pretilost – spremnost za

promjenu napromjenu naččina ina žživljenja.ivljenja. Jastrebarsko: Naklada Slap. Jastrebarsko: Naklada Slap. ŽŽegura, I. (2010). egura, I. (2010). Psihologija koronarne srPsihologija koronarne srččane bolesti. ane bolesti.

Jastrebarsko: Naklada Slap.Jastrebarsko: Naklada Slap.

Zdravstvena psihologija u Zdravstvena psihologija u Hrvatskoj danasHrvatskoj danas

U području obrazovanja i znanosti – prilično U području obrazovanja i znanosti – prilično zastupljena;zastupljena;

U području psihološke prakse – nedovoljno U području psihološke prakse – nedovoljno zastupljena;zastupljena;

U Hrvatskoj psiholozi zaposleni kao članovi U Hrvatskoj psiholozi zaposleni kao članovi timova u radu s:timova u radu s: djecom djecom dijabetičarimadijabetičarima kardiološkim bolesnicimakardiološkim bolesnicima onkološkim pacijentimaonkološkim pacijentima ...?...?