1. uvod u turizamturizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja...

1. UVOD U TURIZAM

(str 21-41,

NE: povijesni razvoj)

prof. Zvjezdana Hendija,

2017.

ŠTO je TURIZAM

• Jedna od najmasovnijih, najdi a ič ijih i

najslože ijih društve o-ekonomskih pojava

suvremenog doba

• Jedno od najmultidiscipliniranijih područja z a stve og istraživa ja

Interdiscipliranost pristupa istraživa ja turizma (1/3)

• Koje sve z a osti istražuju turiza ?

• Jafar Jafari: 21 disciplina

Različiti pristupi u defi ira ju poj a turist (turizam)

• Kako ekonomisti, statičari, antropolozi,

sociolozi i drugi defi iraju poja turista ?

• I a li ešto što je OPĆE PRIHVAĆENO?

– KRITERIJI

4 KRITERIJA koji moraju biti zadovoljeni

u defi ira ju poj a turist /

• 4 KRITERIJA:

1. Prostorna komponenta

2. O ilježja putovanja

3. Vremenska komponenta

4. Svrha putovanja

1. prostorna komponenta = kriterij u defi ira ju poj a turist /

• Putovanje iz točke A u točku B se mora

odvijati izva uo ičaje sredi e oravka određe e oso e: u zemlji

u inozemstvu

• Udaljenost u kilometrima = NE (SAD, Europa)

. o ilježje putova ja = kriterij u defi ira ju poj a turist /

1. Osoba apušta uo ičaje u sredi u:

– Na vlastitu inicijativu i dobrovoljnost

– U okviru slobodnog vremena

– Ne obavlja neku lukrativnu djelatnost tijekom

putova ja iti u odredištu putova ja

2. Putovanje je uvijek dvosmjerno

– to z ači da se turist uvijek vraća u jesto svog stal og pre ivališta

3. vremenska komponenta = kriterij u defi ira ju poj a turist /

TRAJANJE putovanja:

• osoba – TURIST mora privremeno izbivati izva uo ičaje e sredi e: – dulje od 24 sata

– maksimalno do godinu dana

• oso a koja iz iva izva uo ičaje e sredi e manje od 24 sata je IZLETNIK (excursionist) ili jednodnevni posjetitelj (same day visitor)

4. svrha putovanja = kriterij u defi ira ju poj a turist /

Osobe koje JESU i koje NISU TURISTI (UNWTO):

• TURISTI su osobe koje putuju motivirane:

odmorom i rekreacijom

potrebom za očuva je zdravlja

željo za ovi doživljaji a sportom

zabavom

posjetom prijateljima i rodbini – VFR

ili su na poslov o putu, studiju, hodočašću i sl.


• NISU TURISTI su osobe koje putuju motivirane:

aktiv i pripad i i oruža ih s aga

putnici na dnevnim rutinskim putovanjima koju

putuju a posao, a studij, u školu

putnici u tranzitu ako e apuštaju područje zrač ih i prometnih luka)

migranti i radnici na privremenom radu

nomadi, izbjeglice i prognanici

osobe iz diplomatskog kora i konzularni predstavnici


• tko je TURIST (UNWTO):

– svaka osoba koja:

• putuje izva svoje uo ičaje e sredi e kraće od mj,

ali duže od sata (vremenska komponenta)

• čija glavna svrha putovanja nije vezana uz obavljanje

lukrativne aktiv osti u jestu koje posjećuje (svrha putovanja)

Klasifikacija putnika

(UNWTO)

putnici mogu biti:

• uključe i u turističku statistiku – POSJETITELJI

(VISITORS): TURISTI oće je

IZLETNICI ez oće ja

• e uključe i u turističku statistiku – 6 kategorija putnika: 1. aktiv i pripad i i oruža ih s aga

2. putnici na dnevnim rutinskim putovanjima – na posao, na studij, u školu

3. put i i u tra zitu ako e apuštaju područje zrač ih i pro et ih luka)

4. migranti i radnici na privremenom radu

5. nomadi, izbjeglice i prognanici

6. osobe iz diplomatskog kora i konzularni predstavnici

osobe koje SU TURISTI (DZS)

TKO je TURIST?

• svaka oso a koja u jestu izva svog pre ivališta provede aj a je oć u ugostiteljsko ili drugo o jektu za s ještaj radi: odmora ili rekreacije

zdravlja

studija

sporta

religije

obitelji

poslova

javnih misija i skupova

Uvjet koji determiniraju turizam

(UNWTO)

• Za statističko defi ira je poj a turiz a važ a su 2 uvjeta:

1. DULJINA putovanja:

• i i al o oće je

• maksimalno do 1 godine

2. SVRHA putovanja :

• odmor i rekreacija

• za ava i slič o

Klasifikacija posjetitelja

(UNWTO)

1. DULJINA PUTOVANJA

POSJETITELJ = put i i uključe i u turističku statistiku: • TURISTI – provedu are oć u jestu posjete:

stranci

rezidenti do aće sta ov ištvo

čla ovi posade stra e zrač e i rodske posade u drugi zemljama)

• IZLETNICI: dnevni posjetitelji

putnici na krstarenjima

strane posade koje osta u da u zrač i i rodski lukama)

Klasifikacija posjetitelja

(UNWTO)

2. SVRHA PUTOVANJA – i za turiste i za izletnike:

• putuje iz osobnog zadovoljstva: godiš ji od ori aktivno bavljenje sportom (golf, ronjenje, skijanje)

rođa i i prijatelji – VFR

ostali razlozi iz zadovoljstva rač a putova ja

• putuju poslovno

sastanci, poslovni skupovi, misije

• putuju iz drugih motiva

studij

zdravstveni motivi

tranziti i sl.

defi i ija poj a turiza

• turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz

putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta:

ako se ti oravko e zas iva stal o pre ivalište

ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova

gospodarska djelatnost

• 2 determinante (odrednice) turizma:

1. PROSTOR izvan domicila

2. POTROŠNJA sredstva steče ih izva jesta turističkog oravka

svrha posjete u eđu arod o turizmu 2015. godine (UNWTO)

• 53%

• 27%

• 14%

• 6&

od or i rekrea ija izva uo ičaje e sredi e očuva je

VFR, zdravlje, vjera i sl.

posao

oso i razlozi vje ča je i sl.)

OBILJEŽJA karakteristika turiz a

1. turizma nema bez putovanja i kretanja ljudi te njihova oravka u turistički odredišti a desti a ija a

(vremenska komponenta)

2. putovanje i boravak moraju se odvijati izvan uo ičaje e sredi e prostorna komponenta)

3. privre e i oravak u turističko odredištu z ači da se turizam zasniva na dvosmjernom putovanju s definiranim vremenskim intervalom trajanja (o ilježja putovanja)

4. svrha putova ja se e veže uz stal i oravak u desti a iji i/ili uz zapošljava je svrha putovanja)

5. u turističko odredištu turisti troše, e privređuju

4 temeljna SUBJEKTA turizma

1. privremeni posjetitelji (turisti + izletnici)

2. poduzet i i i ostali pružatelji usluga 3. jav i sektor ze lje do aći a 4. lokal a zajed i a kao do aći turisti a

PREDUVJETI razvoja turizma

• koje su pro je e u društvu ile važ e za uključiva je u turistička putova ja?

• slobodno vrijeme – 9 . u Fra uskoj do ese . zako o plaće i GO

da a GO , u rzo u Nje ačkoj, GB, Švi arskoj – ez plaće ih od ora GO tog so ijal og dostig uća

što ga je uvelike po ogla država, turiza ikad e i postao masovna demografska pojava

• slobodna financijska sredstva

• razvoj pro et i a i teh ičko usavršava je prometnih sredstava

IRACIONALNI ČINITELJI razvoja turiz a

1. moda

2. društve i prestiž

3. ljubav – npr. Verona (Romeo i Julia)

4. vjera – npr. Rim (Vatikan)

8 osnovnih VRSKA turizma

• do aći – eđu arod i • receptivni – emitivni

• interni u utraš ji

• nacionalni

• intraregionalni – interregionalni

DOMAĆI turiza domestic)

• uključuje turistička putova ja i oravak do i il og sta ov ištva (rezidenata) u

različite desti a ije unutar vlastite zemlje

• npr. putova je hrvatskih građa a u RH

npr. zemlja A kao

re eptiv o turističko tržište

RECIPTIVNI turizam (ulazni, inbound)

• uključuje turiste NERIZIDENTE stra e koji borave u promatranoj zemlji

zemlja A kao

receptivno

turističko tržište

zemlja B kao

emitivno


zemlja D kao

emitivno


zemlja C kao

emitivno


npr. putovanja stranih

turista u RH 8inozemna

oće ja

EMITIVNI turizam (izlazni, outbound)

• uključuje putova je REZIDENATA do aće sta ov ištvo u druge zemlje (u inozemstvu)

zemlja A kao

emitivno


zemlja B kao

receptivno


zemlja D kao

receptivno


zemlja C kao

receptivno


npr. putovanje hrvatskih

građa a u i oze stvo

MEĐUNARODNI TURIZAM (international)

• uključuje ko i a iju e itiv og i receptivnog turizma (odnosi se na sva

putova ja preko držav ih gra i a

zemlja A

(putovanja rezidenata

u inozemstvu

+

dolasci nerezidenata

iz inozemstva)

zemlja B

(putovanja

rezidenata u

inozemstvo)


turista u RH i hrvatskih

građa a u i oze stvo

INTERNI turiza u utraš ji, internal)

• predstavlja ko i a iju do aćeg i receptivnog turizma za neku zemlju

zemlja A


iz inozemstva

+

putova ja do aćeg sta ov ištva u ze lji

zemlja B

(putovanja

rezidenata u

inozemstvo)


turista u RH i hrvatskih

građa a u RH npr.

ukup a oće ja

NACIONALNI turizam (national)

• uključuje sva turistička putova ja do i il og sta ov ištva rezide ata u ze lji i i oze stvu

zemlja A


u inozemstvo

+

putova ja do aćeg sta ov ištva u ze lji

zemlja B

(putovanja

rezidenata u

inozemstvo)

npr. putovanja hrvatskih

građa a u RH i u inozemstvu

INTERregionalni turiza eđu regionalni)

• podrazumijeva sva turistička putova ja sta ov ištva jed e ze lje određe e regije u drugu zemlju IZVAN TE REGIJE

zemlja

A – Europa

putovanja rezidenata

u inozemstvo u drugu

regiju

zemlja

B – Amerika

(zemlja u istoj

regiji)

npr. putova ja građa a Nje ačke u SAD ili

Tajland

INTRAregionalni turizam (unutar

regionalni)

• podrazumijeva sva turistička putova ja sta ov ištva jed e ze lje određe e regije u drugu zemlju te ISTE regije

zemlja A

(putovanja

rezidenata u

inozemstvo u

istu regiju)

zemlja B

(zemlja u istoj

regiji)

EU

npr. putova ja građa a Nje ačke u Italiju EU

Koje su VRSTE turizma?

• putova je je ačkih građa a u Nje ačku?

• putova je je ačkih građa a u RH? za RH

• putova ja je ačkih građa a u RH i u Nje .?

• ukup a ostvare a oće ja svih turista u RH?

• putova ja je ačkih građa a u SAD?

• putova ja je ačkih građa a u Italiju, Austriju i Francusku?

• putova ja je ačkih građa a u i oze stvo • putovnanja je ačkih građa a u i oze stvo i

putova ja hrvatskih građa a u i oze stvo?

Vrste turizma

1. prema nacionalnoj pripadnosti turista

2. prema duljini boravak

3. prema stupnju mobilnosti turista

4. prema prostoru na kojem se odvija

5. prema dobnoj strukturi turista

6. prema godiš je do u 7. prema i te zitetu korište ja s ješte ih

kapaciteta

8. prema broju sudionika

9. prema ači u orga iza ije putova ja

Vrste turizma:

prema duljini boravka

2 podjele:

1. prema duljini trajanja boravka: – izlet ički – vikend

– oraviš i

2. prema duljini trajanja: – kratka putovanja (city brake)

– duga putovanja

Vrste turizma:

prema stupnju mobilnosti turista

• stacionarni

• mobilni (npr. kruzer)

• tranzitni

Vrste turizma:

prema prostoru na kojem se odvija

3 podjele:

• urbani (gradski)

• primorski

• jezerski

• ruralni (seoski)

• planinski

• termalno kupališ o

Vrste turizma:

prema dobnoj strukturi turista

• dječji • omladinski

• obiteljski

• turiza treće dobi

Vrste turizma:

pre a godiš je do u

• ljetnom

• zimskom turizmu

• iako se neka putovanja odvijaju:

– u proljeće ili – u jesen

– ovisi o državi

Vrste turizma:

pre a i te zitetu korište ja s ještaj ih kapa iteta

• predsezonski

• sezonski

• posezonski

• izvansezonski

Vrste turizma:

pre a ači u orga iza ije putova ja

• individualni

• organizirani

• ješoviti

Vrste turizma:

prema broju sudionika

• grupni

• masovni

• individualni

• alternativni

Od asov osti do zadovoljava ja spe ifič ih potre a (od diverzifikacije proizvoda)

• od masovnosti – rast potraž je azira je a: jednostavnom i

jeftinom proizvodu koji osigurava veliku fizički o uja premate

• prema zadovoljava ju spe ifič ih potre a užeg seg e ta potraž je koji je ho oge o ziro a svoj dominantni interes

• u fokus interesa stavljaju se koji ljude pokreću a turistička putova ja

SOT

spe ifič i o li i turiz a (special interest tourism)

• posebna skupi a turističkih kreta ja koja su

uvjetovana određe i , dominantnim

turistički motivom:

1. koji turističkog potrošača pokreće a putova je u destinaciju

2. turistička po uda te destinacije svojim

sadržaji a je prilagođe a ostvare ju doživljaja vezanih uz dominantan interes tog potrošača

dvije skupine SOT-a

• prema vrsta a turističkih resursa SOT-ovi se

dijele na:

– SOT-ove temeljene na prirodnim resursima

– SOT-ove temeljene a društve i resursi a

SOT-ovi temeljni na

prirodnim resursima

• PRIRODNI

1. zdravstveni

2. sportski

3. autički 4. ekoturizam

5. seoski (agro)

6. lovni i ribolovni

7. naturizam

8. ro i zo ski, …

SOT-ovi temeljni na

društve i resursi a

• društve i 1. kongresni (MICE)

2. kulturni

3. gastronomski i enfilski

4. turiza događa ja event turizam)

5. vjerski

6. turizam na umjetno stvorenim atrakcijama

7. casino turizam

. TURISTIČKO TRŽIŠTE

potraž ja, po uda, tre dovi str. 50-79

Cilj predavanja

• turističko tržište TT : – definicija

– spe ifič osti – subjekti

• turistička potraž ja D : – definicija

– o ilježja – či e i i utje aja a D

• turistička po uda S : – definicija

– o ilježja – či e i i utje aja a S

• trendovi na TT

TURISTIČKO TRŽIŠTE definicija TT

• turističko tržište je: – skup od osa po ude i potraž je u području

usluga i dobara što služe za pod ire je turističkih potre a a određe o prostoru

ili

– skup od osa po ude i potraž je koji nastaju pod

utje aje turističkih kreta ja

o ilježja spe ifič osti bez kojih ne

ože fu k io irati TT

1. dislociranosti ponude S (supply od potraž je D (demand)

2. statič ost S (ponude)

3. ko tu a ija usluga oguća sa o uz oso o prisustvo turista

4. i tegrira ost turističkog proizvoda

o ilježja už a za fu k io ira je TT

• dislociranost pod ire je turističkih potre a

ije oguće ostvariti bez putovanja turista izvan jihove uo ičaje e sredi e

u jesta u koji a je ko e trira a turistička po uda

• statič ost S (ponude): – proizvodi i usluge koje se ude a određe o TT za podmirenje

turističkih potre a e ogu se odvojiti od prostora a koje se proizvode već su za jega čvrsto veza i ne mogu se konzumirati na nekog drugom mjestu

RAZLIKA od ro ih tržišta gdje se proizvodi i e ogu eogra iče o kretati

o ilježja už a za fu k io ira je TT

• usluge ne mogu konzumirati samo uz osobno prisustvo turista: turisti uvijek predstavljaju sastav i dio proizvod je

turističkih proizvoda i jegova ko tu a ija ije oguća bez njihove osobne prisutnosti RAZLIČITO od ro ih tržišta

• i tegrira ost turističkog proizvoda: turistički proizvodi u tre ut u ko zu a ije pružaju različiti

pružatelji usluga i tegrira i proizvodi , a turist ga doživljava kao jedi stve o turističko iskustvo

npr. proizvod nije homogen proizvod

RAZLIČITO od ro ih tržišta gdje je proizvod rezultat jedinstvenog proizvodnog procesa

dva pola turističkih tržišta

• emitivno TT:

o aj dio TT a koje se alazi veća ko e tra ija turističke potraž je

• receptivno TT:

onaj dio TT na kojem je locirana koncentrirana

turistička po uda

konstitutivni elementi

(subjekti ) TT

turistička ponuda

turistička potraž ja

posrednici

aspekta turističkog tržišta

1. predmet razmjene = USLUGA

2. prostor i jesto susreta turističke po ude i potraž je

3. ači ostvare ja ko takta po ude i potraž je

3 aspekta TT

1. USLUGA = predmet razmjene

• TT je do i a t o tržište usluga jer pretež o o uhvaća usluž e djelat osti

• usluge su a ije je e zadovolje ju širokog spektra potreba;

usluga prijevoza

s ještaj ko zu a ije hra e, pića, apitka

za ave, sporta, rekrea ije, kultur i sadržaj prodaja u trgovi a a: suve iri, hra a, piće, igarete,

napici

3 aspekta TT

2. PROSTOR = mjesto susreta S i D

• jesto a koje se susreću turistička desti a ija

VAŽNO!!! Turistička desti a ija prostorno se uvijek

alazi a re eptiv o turističko tržištu.

konzumacija usluga odvija se uvijek na receptivnom

tržištu

• prostor se od osi a geografski određe a tržišta: eđu arod o nacionalno

regionalno

lokalno

3 aspekta TT

3. NAČIN OSTVARIVANJA KONTAKTA turistička po uda i potraž ja

• izravno: ez korište ja posred ika

• neizravno: uz korište je posred ika • kombinirano: koristeći sa o dijelo uluge

turističkog posred ika: – s ještaj ili – prijevoz

Podjela TT

pre a ači u orga izira ja putova ja

• pretež o individualno – tržište a koje se turistička putova ja poduzi aju sa ostal o, ez po oći posrednika: – turisti zadržavaju aksi al u razi u ko trole ad

odlukama: • kamo putuju

• kojim prijevoznim sredstvom

• kada putuju

• što rade u desti a iji • pretež o organizirano – uključiva je turističkih

agencija (TA) i turoperatora (TO) u organiziranje turističkih putova ja i sadržaj og oravka turista u turistički odredišti a

TURISTIČKA POTRAŽNJA

• definicija

• podjela

• o ilježja • či e i i utje aja

• turistička potraž ja deter i ira od ose a turističko tržištu

turistička potraž ja definicija

Turistička potraž ja se defi ira kao ukupa roj osoba koji: sudjeluju u turistički kreta ji a ili

se želi uključiti u turistička kreta ja • ZAŠTO?

- da i koristile različite turističke usluge u jesti a izva svoje uo ičaje e sredi e u kojoj

žive i/ili rade

či e i i utje aja a potraž ju

PONUĐAČI Cijene; proizvodi i usluge; oglašava je; ka ali prodaje, …

GOSPODARSTVO Ukupni razvoj gospodarstva; ije e i tečajevi; prijev.

troškova; uvjet zap., privređiva ja te raspodjele prihoda, …

DRŽAVA Zakonodavstvo; devizni, carinski i gra ič i propisi, politički odnosi u zemlji

OSOBA Želja za odmorom, za putovanjem, za kontaktom, za

oporavko , poslov o, …

DRUŠTVO Odnos prema slobodnom vremenu, društve o uređe je,

vrijed ost i or e u društvu

OKOLIN Klima, urbanizacija, krajolik, …

podjela potraž je

I Idealna

P Potencijalna

R Realna

E Efektivna

podjela potraž je TKO? Da li imaju

POTREBU za

putovanje?

Da li imaju

MOGUĆNOST?

Da li je

do oše a ODLUKA o

putovanju?

Da li

ostvaruju

turističku POTROŠNJU?

Idealna Svi stanovnici

neke zemlje

Imaju potrebu Ne z ači da imaju

oguć ost

Potencijalna Imaju potrebu Imaju

oguć ost Nisu donijeli

odluku za

turističko putovanje

Realna Imaju potrebu Imaju

oguć ost Donijeli su

oduku za

turističko putovanje

Efektivna Dio realne D

(prati

statistika)

Koji s aspekta različitih razi a turističke po ude koristi usluge u turističku desti a iju kod toč o određe og poslužitelja

uspored a o ilježja potraž je i po ude

POTRAŽNJA (5) PONUDA (5)

dislociranost diverzificiranost

heterogenost = heterogenost

elastič ost eelastič ost

di a ič ost statič ost

sezonski karakter = sezonski karakter

o ilježja potraž je: 1. dislociranost

• dislociranost je prostorna odvojenost

potraž je od po ude: – uvjetuje korište je prijevoz ih sredstava

– uvjetuje korište je arketi ških aktiv osti

• pro le : kako privući turiste?

o ilježja potraž je: 2. di a ič ost

• os ov i uvjet za fu k io ira je turističkog tržišta

• turisti/izletnici putuju u mjesto izvan svog stalnog

boravka tako često: – koliko puta žele

– kakve su i oguć osti vrije e + fi a ijska sredstva

• a di a ič ost potraž je utječe teh ički i teh ološki apredak – posebno priljev sredstava:

– olji priljev sredstava o ogućuje rast potraž je LCC; Boing 797, hidroavioni za otoke od 2014.)

o ilježja potraž je: 3. heterogenost (1/2)

potraž ja je heteroge a z og sljedećih ele e ata

1. materijalnih elemenata – posjedovanje financijskih sredstva je prvi od temeljnih preduvjeta uključe ja u turističko putova je

2. nematerijalnih (iracionalnih) elemenata – koji su još i važ iji:

• različite potrebe

• navike

• sklonosti pojedi ih skupi a potrošača

• raz ovrs a kultur a, vjerska ili politička pripad ost

• sklonost zabavi

• sklonost sportovima i sl.

o ilježja potraž je: 3. heterogenost (2/2)

• nositelji turističke po ude kreiraju svoje proizvode za što ho oge iju skupi u turističke potraž je

• homogene skupine ogu se kreirati pre a sljedeći kriterijima:

1. dobnoj i spolnoj strukturi

2. obrazovanju

3. imovinskom statusu (platež oj sposo osti) 4. nacionalnoj pripadnosti

5. motivima putovanja

6. korište oj vrsti s ještaja

7. korište o priljevu sredstava i sl.

o ilježja potraž je: 4. elastič ost (1/3)

• što je?

– di a iča od os iz eđu potraž je i drugih zavisnih pojava

– u kojem se potraž ja ije ja rže. jed ako ili sporije nego nastupe promjene u drugoj pojavi

• vrste:

1. PRIMARNA

2. SEKUNDARNA


1. PRIMARNA elastič ost potraž je: – osjetljivost turističke potraž je a pro je e u eko o ski

kategorija a o koji a ovisi turistička potraž ja: • promjene u visini dohotka (dohodovna) i/ili

• promjena u visini cijena usluga (cjenovna)

a. dohodovna elastič ost turista potraž je – utvrđuje se stupa j reak ije potraž je a pro je e u dohotku

b. cjenovna elastič ost turističke potraž je – utvrđuje se stupa j reak ije turističke potraž je a pro je u ije a određe ih usluga ije a s ještaja, prijevoza i sl.)

• ako se ije e povećaju potrošači supstituiraju proizvod eki povoljnijim


2. SEKUNDARNA elastič ost potraž je: – ukoliko su promjene turističke potraž je uvjetova e

promjenama u strukturi turističke ponude:

• eđuvalut e razlike npr. tečaj egipatske lire . u od osu a USD i Euro utječe a popular ost te desti a ije

• politička situa ija u re eptiv oj ze lji • ekonomska situacija u receptivnoj zemlji

• život i sta dard u re eptiv oj ze lji, zaposle ost, uvjeti proizvodnje, visina prihoda i sl.

o ilježja potraž je: 5. sezonalnost

• ogra iče o vrije e koje stoji turizma ne raspolaganju za turistička putova ja i oravke, a koje se svodi uglavnom na: vrijeme godiš jeg od ora dane vikenda

blagdana

1. vre e ska ogra iče ost turističke potraž je je od glavnih uzroka sezonalnosti u turizmu, ali također i

2. klimatski uvjeti ogra ičavaju turistička kreta ja

negativne posljedice sezonalnosti u

turizmu (1/2)

• sezonalnost turističke potraž je utječe a: 1. isku stopu iskorište osti s ještaj ih kapa iteta

2. isku stopu iskorište osti opće turističke infrastrukture izvan sezone (umjetne atrakcije, objekti

a plaži, parkirališta, este, ari e, itd.)

3. visoki operativ i troškovi poslova ja za jav i sektor poli ija, vatrogas a služ a, kapa iteti ol i e, td. e

samo na vrhuncu sezone

4. u mnogim regijama dolazi do sezonske zaposlenosti + produže o rad o vrije e u sezoni

negativne posljedice sezonalnosti u

turizmu (2/2)

• turisti se suočavaju s: 5. visokim cijenama

6. velikom ko e tra ijo turističkog pro eta

7. pro et i gužva a 8. često lošo uslugo – što se sve egativ o odražava a jihovo zadovoljstvo

• ko e tra ija potraž ja: 9. izaziva ekološke posljedi e

10. dovodi do prekoračiva ja operet og kapa iteta prirodnih ili kulturnih atrakcija

TURISTIČKA PONUDA

• definicija

• ko po e te turističke po ude

• o ilježja • či e i i utje aja

turistička po uda definicija ponude

• turistička po uda je: dio tržišta koji se pojavljuje

kao po uđač proizvoda i usluga

ili

ona količi a proizvoda i usluga koja se nudi po određe i cijenama

radi zadovolje ja turističkih potre a

ko po e te turističke po ude

1. atrakcija prirode i društve e, te u jet e

2. ugostiteljstvo s ještaj, prehra a i druge usluge

3. prijevoz zrač i, željez ički, rodski, auto usi, rent-a-car, prometna infrastruktura)

4. turističko posred ištvo (TA, TO)

5. organizacije turizma (nacionalne, regionalne i lokal e turističke zajed i e, udruge u turiz u i sl.)

6. trgovina (usluge trgovine na malo, itd.)

či e i i koji utječu a po udu GOSPODARSKI SUBJEKT,

PODUZETNIK

Poduzet ička aktivnost, ponuda radne snage,

troškovi proizvod je, teh ička i i for atička opre lje ost, …

GOSPODARSTVO Dosegnuti stupanj gospodarskog razvoja,

infrastruktura, ije e i tečajevi, priljev. troškovi, …

DRŽAVA Zakonodavstvo; devizni, ari ski i gra ič i propisi, politički od osi u ze lji, …

POTRAŽNJA Motivi, ukusi, oda, veliči a eđu arod e turističke potraž je

DRUŠTVO Odnos prema slobodnom vremenu, društve o uređe je, vrijed osti i or e u društvu, razvije ost kulturno-povijesne ponude

OKOLIN Klima, krajolik, geografski položaj, flora i fau a

turistički proizvod

turistički proizvod je:

• skup materijalnih i nematerijalnih elemenata koji pripadaju: IZVORNOJ turističkoj po udi ili PRIMARNOJ turističkoj

ponudi

IZVEDENOJ ili SEKUNDARNOJ turističkoj po udi hoteli, restorani, sportsko-rekreacijski objekti i sl.

(Čavlek, Vuko ić, 2001.)

• amalgam svega onoga što turist poduzi a u destinaciji i usluge koje koristi da bi zadovoljio svoje turističke potrebe (Burkart i Medlik, 1974.)

uspored a o ilježja potraž je i po ude

POTRAŽNJA (5) PONUDA (5)

dislociranost diverzificiranost

heterogenost = heterogenost

elastič ost eelastič ost

di a ič ost statič ost

sezonski karakter = sezonski karakter

o ilježja po ude

1. diverzificiranost

• diverzificiranost po ude različitost : turističku po udu či i slože sustav različitih

subjekata

o ilježja po ude

2. statič ost

• statič ost: ogleda se u e oguć ost pre ješta ja turističke

ponude:

turistička usluga se ora ko zu irati a tržištu ponude

turisti moraju doputovati u turističku desti a iju da i konzumirali uslugu

po uda ora fi a irati arketi ške aktiv osti kako i se privukla potraž ji u određe u turističku

destinaciju

o ilježja po ude

3. heterogenost

• heterogenost:

– uvjetova a je heteroge ošću turističke potraž je

o ilježja po ude

4. eelastič ost

• eelastič ost: ogleda se u e oguć osti kapa iteta većeg dijela

turističke po ude da se ože reagirati a pro je e u drugi pojava a a turističko tržištu

• npr. zbog pada popularnosti neke destinacije ponuda se

e ože s a jiti

o ilježja po ude

5. senzonalnost

• sezo ski karakter potraž je utječe a sezo ski karakter poslovanja ponude

ilj je svih sudio ika turističke po ude: smanjiti sezonske oscilacije u poslovanju

produljiti turističku sezo u kako i se postigli što olji eko o ski uči i

pozitivno je poticanje razvoja SOT-ova jer oni imaju

različitu vre e sku ko e tra iju korište ja resursa

tre dovi a turističko tržištu TT

• ajčešće se proučavaju: tre dovi turističke potraž je

tre dovi turističke po ude

vrste tre dova a turističko tržištu

• pre a vrsta a o ilježja koja prate: kvantitativni trendovi ili u erički:

proučavaju i uspoređuju podatke kvalitativni trendovi:

proučavaju i uspoređuju o ilježja eke pojave

• pre a jestu asta ak a turističko tržištu: trendovi turističke potraž je

trendovi turističke ponude

glavni kvantitativni trendovi na TT

1. trend tasta turističke potraž je i turističke po ude

2. trend ko e tra ije turističkog pro eta

3. trend disperzije turističkog pro eta a sve veći roj re eptiv ih turističkih zemalja u svijetu

ili trend ravnomjernije geografske distribucije eđu arod og turističkog pro eta u svijetu

1. trend nagle ekspa zije turističkog pro eta u ovi re eptiv i turistički tržišti a (zemljama koje do sada isu ilježile z ačaja turistički pro et

2. trend s a je ja do i a ije ekoliko vodećih e itiv ih tržišta i pojave ovih e itiv ih tržište

glavni kvantitativni trendovi na TT (1/5)

T ) Tre d rasta turističke potraž je i turističke po ude

• tre d rasta turističke potraž je u svijetu

• prihodi od eđu arod og turiz a stal o rastu

Godina mlrd. USA

1950. 2 mlrd. USA

2008. 944 mlrd. USA

2013. 1.159 mlrd. USA

2014. 1.245 mlrd. USA

2015. 1260 mlrd. USA


T ) Tre d ko e tra ije turističkog pro eta pre a eđu arod i turistički dolas i a

• eđu arod i turistički dolas i u svijetu po regija a

• Europa je stal o vodeća re eptiv a turistička regija u svijetu (51%)

• tre d rasta turističkog pro eta z at o je di a ič iji u Azijsko-pa fičkoj regiji nego u Europi

• Azija i Pacifik (23%) prestigla je ameriku (16%)

Regije 1950. 2015.

Europa 66% 51%

Amerika 30% 16%

Azija i Pacifik 0,6% 23%


T ) Tre d ko e tra ije turističkog pro eta pre a prihodi a od turizma

• prihodi od eđu arod og turiz a u svijetu po regija a

• Europa je stal o vodeća re eptiv a turistička redija u svijetu

(36%)

• trend rasta prihoda od turizma znatno je di a ič iji u Azijsko-pa ifič oj regiji nego u Europi

• Azija i Pacifik (33%) prestigla je Ameriku (24%)

Regije 2015.

Europa 36%

Azija i pacifik 33%

Amerika 24%

glavni kvantitativni trendovi na TT (1/5)

rav o jer ija je geografska distri u ija turističkog pro eta u svijetu

• eđu arod i turistički dolas i u svijetu po regijama

• 1950. 25 mil.: Europa i Amerika = 96%

• 2015. 1.186 mil.: Europa i Amerika = 67%

• (2015. – Azija i pacifik: 23%)


T ) Tre d ko e tra ije turističkog pro eta pre a prihodi a od turizma

• trend ravnomjernijeg geografske distribucije

eđu arod og turističkog pro eta u svijetu

• ra g i udio % vodećih re eptiv ih ze alja u svijetu pre a eđu arod i turistički dolas i a

2015.

1. Francuska

2. SAD

. Špa jolska


T ) Tre d agle ekspa zije turističkog pro eta u ovi re eptiv i turistički tržišti a ze lja a koje do sada isu ilježile z ačaja turistički pro et

• ove turističke desti a ije: Kina, Tajland, Ruska Federacija, Turska, Malezija, Meksiko, a

2008. bila je Ukrajina

• s pojavo ovih turističkih desti a ija a svjetsko turističko tržištu raste i konkurencija

• u uduć osti se predviđa još di a ič iji raste ovih turističkih desti a ija BRIC: Brazil, Rusija, Indija, Kina

SLIMMA: Sri Lanka, Indonezija, Malezija, Meksiko, Argentina

(WTM 2012.)

stalno nove: Filipini, Uzbekistan (WTM 2013.)


T ) Tre d s a je ja do i a ije ekoliko vodećih e itiv ih tržišta i pojave ovih e itiv ih tržišta

• ra g i udio % vodećih e itiv ih ze alja u svijetu pre a turističkoj potroš ji

2015.

1. Kina

2. SAD

3. Nje ačka

8. Juž a Koreja

utjecaj demografskih promjena na

turistička kreta ja

• tre d rasta popula ije koja stari (zbog starenja sta ov ištva u razvije i ze lja a

• trend smanjenja broja djece u obiteljima

• potraž ja lađih do ih skupi a je u opada ju

• još uvijek su a tržištu potraž je prisut i tre d setteri lađe ge era ije, ali ih tek s ali odmakom slijede starije generacije

karakteristike seg e ata treće do i

heterogena skupina: zdravi i aktivni koji četo putuju i iz preventivno zdravstvenih

razloga

tradicionalni turisti

bolesniji – ajviše zbog zdravstvenih razloga

• karakteristike seg e ata treće do i : češće putuju nerijetko biraju destinacije udaljenije od njihova mjesta stalnog

boravka

duže ostaju na odmoru

ko i iraju dvije ili više desti a ija na jednom putovanju

žele sudjelovati u različiti aktiv osti a troše više

tre dovi a tržištu po ude /

1. globalizacija utječe a suvre e o društvo i turiz a

2. poveća je roja turističkih desti a ija a turističko tržištu utječe a porast konkurencije a tržištu

3. poveća a je oguć ost supstitu ija turističkih destinacija – pa stoga destinacije nastoje diversificirati svoju ponudu razvojem novih proizvoda

4. standardizacija proizvoda i brendiranje

5. sve veća prisut ost last minute bookinga bookinga u zad ji čas

tre dovi a tržištu po ude /

6. jača je pro esa horizo tal ih i vertikal ih integracija

7. diversifika ija i difere ija ija turističkih proizvoda

8. strategija okupljivanja

9. do i a ija oć ih turističkih ko er a (TUI + Thomas Cook)

3. organizacijska struktura

turizma

str. 80-109

str. 115-116

cilj predavanja

• organizacijska struktura turizma:

razvoj organizacijskih oblika u turizmu u Europi

makro organizacija turizma u RH

eđu arod e orga iza ije poveza e s turiz o :

org. općeg karaktera povezane s turizmom

eđu arod e turističke organizacije

• turistički resursi i atrak ije

razvitak organizacijskih oblika u turizmu

započeo je s DRUŠTVENIM ORGANIZACIJAMA

• prve organizacije u turizmu bile su društve og karaktera

• prvo nastale – oko 1860. godine:

društve e orga iza ije e itiv og karaktera

• oko 1870. – nastale su:

društve e orga iza ije re eptiv og karaktera

prve organizacije receptivnog

karaktera

oko 1870.

• azivaju se još turistička društva TD

• društva za uljepša je jesta

• lječiliš a, tj. kupališ a društva

• kod nas: 1868. – Higije ičko društvo u Hvaru

• u Europi: 1851. – Švi arsko društvo za poljepša je mjesta Montreux

prve organizacije receptivnog

karaktera

a aši prostori a

• 6 . Higije ičko društvo u Hvaru 1849.? ili 1897. Krk

. Mali Loši j 1889. Opatija

1893. Fuži e

1898. Crikvenica

svuda TD postaju

repreze ta ti turističke ponude mjesta

zada i trgovačkog društva

• pro idž a

• informativna služ a

• skr o uređe osti jesta • neki komercijalni polovi – prodaja:

suvenira

razglednica

karata

sportski rekviziti i sl.

okrup java je društve ih orga iza ija

• poveziva je društve ih orga iza ija emitivnog karaktera: Među arod i turistički savez, AIT (Alliance Internationale de

Tourisme) 1898.

. strukov a orga iza ija u eđu arod o turiz u

povezujući i iklističke touring klubove nekoliko zemalja

• povezivanje trgovačkog društva re eptiv og karaktera – for ira je turističkih saveza okomitim povezivanjem lokal ih trgovačkih društva u ajrazvije iji turistički zemljama: u Švi arskoj, Austriji, Italiji . ENIT, Ente Nazionale per il

Tourismo Italiano)

razne (makro) organizacije turizma

• eđu arod a: eđu arod e orga iza ije

• držav a: držav e i stitu ije i istarstva i druga tijela držav e

uprave)

• društve a: turistička društva i s turiz o poveza e društve e

organizacije

• gospodarska: gospodarske komore

• strukovna: strukov a udruže ja

što određuje for ira je organizacijskog ustroja turizma?

• sustavi organizacijskih turizma razlikuju se od zemlje do zemlje i ovise o: društve o-političko uređe ju i gospodarske

razvijenosti: Švi arska – Rumunjska

mjestu i ulozi turizma u razvoju te zemlje:

Malta – Rusija

od osu držav e vlasti pre a turiz u: Špa jolska – Peru

razi i turističke razvije osti: Austrija – Albanija

va jski Egzoge i či itelji a: oruža i suko , teh ološki apredak i sl.

slič osti orga iza ijske strukture turiz a veći e ze alja

• organizacijska struktura turizma bolje je razvijena u razvijenim zemljama

• razlikuju se: NTO a io al e turističke orga iza ije uglavnom se bave promocijom turizma

resorni organi za turizam

uglavnom se bave turističko politiko i razvoje

resorni organi za turizam

• države često ije jaju adlež e i stitu ije za turiza • veći o su zaduže e za turističku politiku i razvoj • turiza je vrelo često ukloplje u raz e resore, a rijetko

zasebno tijelo:

u RH: Ministarstvo turizma RH

u UK: Min. za kulturu, medije i sport

u Njem.: uz tehnologiju i ekonomiju

u Austriji: uz eko o iju, o itelj i ladež

u Špa j.: Min. industrije, turizma i trgovine i sl.

Makro organizacija

turizma u RH

razine (makro) organizacije turizma u

RH • držav a:

Ministarstvo Turizma RH

• društve a: sustav turističkih zajed i a s turiz o poveza e društve e orga iza ije

• gospodarska: Hrvatska gospodarska ko ora i Hrvatska o rt ička ko ora

• strukovna: UPUHH – Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske

KUH – Ka pi g udruže je Hrvatske UHPA – Udruga hrvatskih put ičkih age ija

ACI – Adriatic Croatia International Club

OMH – Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela

držav a vlast • zakonodavna vlast: Hrvatski sabor – do osi zako e i držav i proraču

Odbor za turizam je struč. služ a pri Sa oru – zaduže a za postupak do oše ja turističkih zako a i provođe je turističke politike

• izvrš a vlast: Vlada RH – izrav o i eizrav o utječe a turiza tako što: o predlaže i provodi zako e i druge prav e akte

o donosi i provodi strategiju razvoja i mjere gospodarske politike

o koordinira rad ministarstva

o predlaže držav i proraču Ministarstvo turizma Turistička i spek ija od . . . – zaduže a za

nadzor provedbe propisa u turizmu)

druga ministarstva (npr. kulture, Mi istarstvo zaštite okoliša i prirode

Uredi držav e uprave u župa ija a: registracija i evidencija gospodarskog

subjekta u turizmu, statistika i sl.

Držav i i spektorat djelovao je .

uredi držav e uprave izvrš a vlast pri Vladi RH

• tijela lokalne i regionalne samouprave izravno i eizrav o utječu a turiza kroz sljedeće poslove:

1. izradu i do oše je prostor ih i ur a ih pla ova

2. obavljanje komunalnih poslova

3. izgradnju komunalne, prometne i druge infrastrukture

4. razvoj gospodarstva

5. o avlja je jav ih zadaća i ovlasti koje su pose o propisane

Ministarstvo turizma RH

izvrš a vlast pri Vladi RH znat min 4

• središ je tijelo držav e uprave a a io al oj razi i zaduže o za:

1. kreira je turističke politike u sklopu opće gospodarske politike RH 2. strategiju razvoja turizma (do 2020. usvojena 2013.)

• osim toga Ministarstvo turizma: 3. utvrđuje razvoj i i vesti ije u turiz u

4. potiče razvoj SOT

5. prikuplja turističku statistiku

6. ostvaruje eđu arod u surad ju i dr.

7. potiče i fi a ira projekte razvoja turiz a: o izrada izvornih suvenira

o razvoj tematskih putova

o kreditiranje seoskog turizma

o obrazovanje kadrova u turizmu

o produže je turističke sezo e i sl.

gospodarska razina

• povezuje trgovačka društva i o rt ike • o vezat o čla stvo

• HGK – Hrvatska gospodarska komora

Sektor za turizam – sve veća spe ijaliza ija jer okuplja udruže ja, grupa ije, zajed i a i sek ije

grupa ije povezuju: turističke age ije, hotelijere, restoratere, ari e, pružatelje usluga ro je ja, zdravstve i turizam, kulturni turizam, poslovni turizam i sl.

• HOK – Hrvatska o rt ička ko ora eh ugostitelja i turističkih djelat osti

strukovna razina

• UPUHH – Udruga poslodavaca u hotelijerstvu

RH: okuplja hotelijere, ugostiteljstvo, obrazovne ustanove, pravni je sljedbenik HUH-a, Hrvatske udruge hotelijera i restoratera

• KUH – Ka pi g udruže je RH

povezuje kampove

• UHPA – Udruga hrvatskih put ičkih age ija štiti i terese turističkih age ija i koris ike jihovih usluga

• ACI – Adriatic Croatia International Club

okuplja marine

• OMH – Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela

• (Ruralis – seoska gospodarstva u Istri koja pružaju raz e usluge u seosko i agroturiz u Istre, prestala s rado u veljači .)

društve a razi a • sustav turističkih zajed i a • društve e orga iza ije e itiv og karaktera:

društva pla ira ja alpi istička društva i savezi društva i iklista (npr. Udruga bicikl)

izviđački savez (skauti)

omladinsko-sportsko društva (npr. Hrvatski ferijalni i hostelski savez)

Auto- oto društva (npr. HAK i sl.)

• društve e orga iza ije re eptiv og karaktera:

kulturno-u jet ička društva

društva prijatelja prirode npr. udruga Lijepa aša Plava zastava

društva prijatelja kultur e ašti e klape

folklorne skupine

turističke zajed i e pre a Zako u NN / .čl.

• turistička zajed i a je pravna osoba koja se osnima radi: pro i a ja i u apređe ja hrvatskog turiz a (u cilju

pod ire ja općeg, jav og i teresa koje ostvaruje jav i sektor) i

gospodarskih i teresa prav ih i fizičkih oso a (dakle štiteći i terese i privat og sektora u svi dijelovi a čije su aktiv osti poveza e s turiz o hotelijerstvo, restauraterstvo, zabava, trgovina i dr. usluge)

o a ači da se upravljaju desti a ijo na razini za koju su osnovane

o ilježja turističkih zajed i a

• opća koris ost • nelukrativnost – (odnosno neprofitnost), jer

turistička zajed i a u svo radu isu orijentirane na ostvarenje dobiti, ali:

iznimno je dopušte prodaja uo ičaje ih turističkih rekvizita i pruža je ogra iče ih usluga (karata, suvenira, planova grada i sl.) – novost od

izmjene Zakona 2008.

o li i turističkih zajed i a • OBVEZNI oblici:

turistička zajed i a opći e ili grada a čije je području najmanje jedno naselje razvrstano u A ili B turistički razred

turistička zajed i a područja – za područje a koje isu os ova e turističke zajed i e opći a i gradova

turistička zajed i a Grada Zagre a – za područje grada ZG

turistička zajed i a župa ije – za područje župa ije

Hrvatska turistička zajed i a – za područje RH

• NEOBVEZNI oblici:

turistička zajed i a opći e ili grada za područje opći e ili grada na kojem ni jedno naselje ije razvrstava o u A ili B turistički razred

turistička zajed i a jesta za područje jednog naselja razvrstanog u A turistički razred

sustav turističkih zajed i a

• . = turističkih zajed i a

• . = turističkih zajed i a • . = turističkih zajed i a

Hrvatska

turistička zajednica

turistička župa ija i područja

turistička zajed i a jesta, opći a i gradova

o li i turističke zajed i e poda i za .: turističkih zajed i a

• OBVETNI oblici:

turističkih zajed i a opći e turističkih zajed i a opči e Lovra , …

turističkih zajed i a gradova turističkih zajed i a Grada Opatije, …

turističkih zajed i a područja: - TZ Daruvar-Papuk - TZ Bilogora-Bjelovar

- TZ Sj. Moslavina - TZ Garlić Grad

- TZ Središ ja Istre - TZ Kumrovec, Desi ić, Zagorska Sela

- TZ Donja Stubica i Gornja Stubica - TZ Savsko-Sutlanska Dolina i Brigi

- TZ Baranja

turističkih zajed i a župa ija + turističkih zajed i a Grada Zagre a

Hrvatska turistička zajed i a

• NEOBVEZNI oblici:

turističkih zajed i a jesta turistička zajed i a Ičići, turistička zajed i a Vr ovska, …

zajed ički iljevi svih turističkih zajednica

1. poticanje + iniciranje razvoja + u apređiva je postojećeg

turističkog proizvoda, iniciranje razvoja novih turističkih proizvoda

2. promocija turističkih proizvoda

3. razvijanje svijesti o važ osti turiz a društve i i eko o ski uči i a , te važ osti očuva ja i u aprjeđe ja turističkih proizvoda, a posebno:

• zaštite okoliša te prirod e i kultur e ašti e

zadaće turističkih zajed i a – različite ovisno o razini

• LOKALNE turističke zajed i a jesta, opći e, grada djeluju u turistički desti a ija a – glavna zadaća:

razvoj turističkih proizvoda za desti a iju zauzi aju d o pira ide, i a ih više od

aj liži gosti a i pružatelji a usluga ositelji a turističke po ude iz javnog i privatnog sektora)

• REGIONALNE turističke zajed i e župa ije, područja, otoka

djeluju na viši razi a a čla i e su i turističke zajed i e jesta, opći a i gradova – udružuju

se radi oguć osti kvalitet ijeg astupa a turističko tržištu njihove zadaće usmjerene na koordinaciju i marketinga

• Hrvatska turistička zadaća – zadaće koordiniranje i razvijanje sustava turističkih zajed i a

Glav a zadaća Hrvatske turističke zajednice

• Glav a zadaća HTZ-a je:

1. koordinacija sustava turističkih zajed i a

2. usklađiva je interesa sustava turističkih zajed i a 3. pruža je potpore svi projekti a turističkih

zajednica na svim razinama, te obavljanje i drugih poslova koji a se osigurava uspješ o djelova je sustava turističkih zajed i a i

4. proved a postojećih pla ova, progra a i njihovih zadataka

što je HTZ i glav a uloga HTZ-a

• djeluju na vrhu piramide sustava

• glavna uloga: objedinjavanje sveukupne ponude

promocija hrvatskog turizma

razvoj turističkih proizvoda i svjes ost o važ osti turizma (akcije Volim RH, Plavi i zeleni cvijet i sl.)

ostale uloge:

predstavlja je hrvatske turističke po ude a i oze i tržišti a pute predstav ištva

zastupa RH u eđu arod i orga iza ija a

HTZ reža predstav ištva u inozemstvu

• 2008.:

predstav ištvo u ze alja u Italiji + u Nje ačkoj

• 19 u Europi

• 1 u Aziji

• 1 u SAD

• 2013.:

– predstav ištva u ze alja u Nje ačkoj

• 17 u Europi

• 1 u Aziji

• 1 u SAD

• 2016.:

6 predstav ištva

Prihodi turističkih zajed i a

• prihodi dozvoljeni Zakonom: 1. oraviš a pristojba

2. čla ari a

3. prihodi iz proraču a jedi i a lokal e sa ouprave i područ e regio al e samouprave te držav og proraču a

4. prihodi od dozvoljenog obavljanja gospodarskih djelatnosti

5. dragovoljni prilozi i darovi

6. prihodi od i ovi e u vlas ištvu i sl.

Boraviš a pristoj a kao prihod turističkih zajed i a

• oraviš a pristoj a prikuplja od gostiju do aćih + i oze ih koji dolaze a određe o područje i ostvaruju oće je

• visina se utvrđuje svake godine prema razredu turističkih jesta i sezo i

• plaća se: pre a ostvare o oće ju ili 1 x uplatom – povlašte i paušal i iz os:

o vlas i i sta ova i kuća za od or o autičari

Čla ari a

kao prihod turističkih zajed i a • ubire se jeseč o od prav ih oso a:

u utar određe og područja u koje teritorijal o djeluje trgovačka zajed i a

prema posebnim stopama (ovisno o djelatnosti)

to čla stvo je o avez o

• o vez i i plaća ja čla ari e su: prav e ili fizičke oso e koje u turističko jestu i aju

svoje sjedište podruž i u

• visi a čla ari e koju plaća čla trgovačke zajed i e ovisi o:

razredu turističkog jesta A, B, C, D

skupini u koju je razvrstana djelatnost kojom se pravna ili fizička oso a avi

stopi a ukup i prihod utvrđe oj ti zako o

najavljene promjene sustava

turističkih zajed i a

• postojeći Zako je u pro eduri promjene

• sustav trgovačkih zajed i a tre a teritorijal o okrupnjeni i prerasti u

DMO = DESTINACIJSKE MENADŽMENT ORGANIZACIJE i

RMO = REGIONALNE MENADŽMENT ORGANIZACIJE

• tre ao i se s a jiti postojeći prevelik i previše usit je sustav trgovačkih zajed i a

UNWTO

Svjetska turistička orga iza ija UN-a

• sjedište: Madrid, Špa jolska

• osnovana: 1925. (RH od 1997.)

• prethod i a IUOTO ., Među arod a u ija služ e ih turističkih orga iza ija

• os ova a u ilju u apređe ja turiz a u svijetu

• vodeća eđu arod a orga iza ija koja potiče što povoljnije uvijete za razvitak turizma u svijetu

• prvobitna kartica WTO zamijenjena 2003. godine s UNWTO

4. Turistički resursi i atrakcije

• dodatan materijal

5. Ugostiteljska djelatnost –

s ještaj i praće je usluge

Što je ugostiteljstvo?

• Ugostiteljstvo je usluž a gospodarska djelat ost koja se avi pruža je ugostiteljskih usluga s ještaja, prehra e, pića, apitaka u za to posebno

opremljenim ugostiteljskim objektima i izvan njih.

• Sektor I prema NKD-u: djelatnost pruža ja s ještaja te pripre e i usluživa ja hra e.

Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti

• Ugostiteljska djelatnost je:

1. Pripre a je hra e i pruža je usluge prehra e

2. Pripre a je i usluživa je pića i apitaka

3. Pruža je usluga s ještaja

4. Pripre a je hra e za potroš ju a drugo jestu (u prijevoznim sredstvima, na priredbama i sl.) i

opskrba tom hranom (catering)

Uloga ugostiteljstva u turizmu

• Ugostiteljstvo je važ a djelat ost koja: generira z ačaja dio prihoda od turiz a osigurava roj e oguć osti zapošljava ja

• Među svi djelat osti a koje sudjeluju u sustavu turiz a, ugostiteljstvo apsor ira ajveći udio turist. potroš je u RH

• To as` > eura % : % s ještaj, % hra a i piće u restora i a i arovi a, % kupovi e, % ostalih za ava, izleti, rekrea ija…

O ilježja suvre e og ugostiteljstva

1. Gosti pri do oše ju odluke vode raču a o: kvaliteti usluge, sigurnosti i čistoći.

2. S o ziro da se radi o usluž oj djelat osti, pruža je usluge je nedjeljivo (neodvojivo) od korište ja usluge potroš je

3. Neuskladištivost ili pokvarljivost ugostiteljskih usluga- npr. ako se e iz aj i so a gostu taj je prihod zauvijek izgu lje , ali troškovi

(fiksni) i dalje ostaju

4. iako su poslovni postupi pruža je usluga u ugostiteljstvu veći o rutinski, oguće je u većoj jeri usluge standardizirati (ali ne u potpunosti)

•

Gdje se ostvaruje veći a prihoda u ugostiteljstvu?

• -pruža je usluga turistima, ali i izletnicima i

lokal o sta ov ištvu

• - u turiz u je hotelski s ještaj ajkvalitet iji i ajsadržaj iji o lik s ještaja s ajviši

stup je iskorište osti

prosjek 67,4 dana ili 18.5% u 2015.

126 dana-hoteli

52 dana-privata s ještaj 71 dan kampovi

Zašto je važ a kvaliteta usluga u

ugostiteljstvu?

• Kvaliteta usluge kao neopipljiva kategorija

ože iti prednost prilikom biranja hotela

u ogi slučajevi a važ ija od: i terijera, financijske stabilnosti, organizacije, moderne

tehnologije, opreme itd.

• Kvalitetu osigurava oso lje koje…??

• Kao preduvjet za kvalitet u uslugu…??

Sustav cjelovitog upravljanja

kvalitetom- TQM

• naziva se TQM (Total Quality Management)-

potpuna predanost ostvarenju max.

zadovoljstva gosta kao ajvaž ijeg ilja, kroz

kontinuirane napore svih zaposlenika na svim

razinama

to podrazumijeva usluge po mjeri, tj.

nestandardiziranu ?

Kako gost ocjenjuje kvalitetu hostela?

• „trenutak istine J. Carlzon): koncept prema

koje gost do osi zaključak o kvaliteti hotela u svako tre utku u koje se sreće s osobljem hotela, bilo u:

direktnom (recepcionar)

indirektnom susretu ( donosi sud o kvaliteti rada

sobarice prema pospremljenoj sobi)

Ugostiteljski objekti

• Gdje se pružaju ugostiteljske usluge?

• Što su ugostiteljski objekti?

Ugostiteljski objekti

1. Namijenjeni

2. Uređe i 3. Opremljeni za pruža je ug. usluga, a moraju

ispunjavati minimalne uvjete propisane za

pojedinu vrstu ug. objekta- oni se odnose na:

uređe je, opre u te vrstu usluge oka se

pruža u ug. objektu

Vrste ugostiteljskih objekata s obzirom

na vrste usluga

• S obzirom na vrstu ug. usluga koje pružaju, ug. objekti razvrstavaju se u skupine (ZUD, 2006): 1. Hoteli

2. Kampovi i druge vrste ug objekata za s ještaj 3. Restorani

4. Barovi

5. Catering objekti

6. Obj. Jednostavnih usluga

• 3.-6. -> vrste o jekata za prehra u, piće i napitke

O jekti pratećih usluga

• O jekti za pruža je usluga zabave i rekreacije: 1. Sportski tereni i obj koji turisti a o ogućavaju avlje je

sportsko- rekreacijskim aktivnostima raznih vrsta (tereni za golf, tenis..)

2. Wellness i spa objekti koji uglav o služe za opušta je

3. Tematski i zabavni parkovi koji osiguravaju doživljaje različitih vrsta, ovis o o te ati i

4. Casino igre a sreću

• Objekti za organiziranje svjetskih? Konferencija- M.I.C.E. Industry (Meetings, Incentives, Conferencing, Exhibitions)

Kategorizacija objekata

• predstavlja svrstavanje objekata iste vrste u kategorije jed ake ili pri liž o jed ake kvalitete, a na temelju propisanih standarda

• Provodi se kroz propisivanje:

1. Teh ičkih uvjeta uređe ja i opre a ja o jekata

2. Vrsta usluga što ih o jekti određe e kategorije oraju pružati

3. Određiva je kvalitete održava ja o jekata

• kategorije s ještaj ih o jekata oz ačavaju se odgovarajući roje zvjezdi a

Klasifika ija hotela s aspekta tržišta

• S aspekta tržišta, hoteli se klasifi iraju pre a kriteriji a kao što su: 1. Lokacija: gradski, primorski, planinski

2. Mikrolokacija: uz zrač u luku, uz središte grada, u predgrađu, uz glav e pro et i e, a o ali

3. Motiv dolaska gosta: poslov i, ko gres i, od oriš i, o iteljski, wellness, casino

4. Vrsta usluga: s pu o slugo ,s ogra iče o uslugo , aparthotel s ještaj +doručak , garni (nudi se..) ??

5. Cijena/razine kvalitete: luksuz i, visokokvalitet i, sred je ije e, sred je iže ije e, iske cijene

6. Veliči a: mali (do 75 soba), srednji (do 150), veliki (do 300), vrlo veliki (do 500), megahoteli (preko 500)

7. Vlas ištvo: privat i, i stitu io al i, držav i

8. Razdoblje poslovanja: jelogodiš ji, sezo ski

O ilježja alih o iteljskih hotela

• Proizvod O ič o do 40 soba

Restoran i bar

Moguć ost pruža ja usluga i u ostali sadržaji a

Manje prostorije za sastanke

Wellness, fitness

• Tržište Spe ijalizira a tržišta Pretež o i dividual i gosti Personalizirani odnos s gostima

O ilježja alih o iteljskih hotela

• Vlas ištvo i fi a ira je Vlasnik pojedinac ili obitelj

Pravni oblik d.o.o. ili obrt

Vlastiti kapital

Subvencionirano kreditno financiranje

Gotovinske i negotovinske povlastice za vlasnika

• Organizacija i zaposlenost Vlas ik i e adžer u oso i Vlas ik defi ira ko ept i uređe je o jekta

Jednostavna i fleksibilna organizacija

Ra io al o zapošljava je Briga o ukupnoj isplativosti hotela

Prednosti i nedostaci poslovanja malih

obiteljskih hotela

prednosti nedostaci

Fleksibilniji u prilagodbi tržiš i tre dovi a Ogra iče e oguć osti šire ja

Osobnost vlasnika u upravljanju Skuplja nabava

Personalizirani odnos prema gostu edostatak upravljačkih z a ja

Moguć ost izrazite diferencijacije Ogra iče e oguć osti napredovanja

zaposlenika

S ještaj i o jekti u RH

• STRUKTURA- od 1 062 460 posjetitelja u 2015.:

ajveći dio s ještaj og kapa iteta u RH alazi se u tzv. privatnom s ještaju ( oko 56%, ranije bilo 47%) i kampovima (oko 23% , a tek a ji dio či e hoteli (oko 13,1% , ranije 12,5%) i ostali objekti

% od čega % turističkih aselja i apart a a

• Takva struktura utječe a visoku sezonalnost turist. ??

O ilježja hrv. hotelijerstva

• 3 znat

• Među arod i hot. brendovi koji posluju u RH

H. BREND H. GRUPACIJA SJEDIŠTE

Sheraton Starwood ZG, DBK

Westin Starwood ZG

Sol Melia Melia Umag

U RH dolazi do okrupnjavanja i

for ira ja do aćih hotelskih grupacija:

1. VALMAR RIVIJERA – Poreč

2. MAISTRA - Rovinj

3. PLAVA LAGUNA – Poreč 4. ISTRATURIST – Umag

5. JADR. LUKSUZNI HOTELI – Dubrovnik

6. ARENATURIST – Pula

7. LIBURNIJA RIVIJERA – Opatija

8. SOLARIS – Ši e ik 9. HUP – Dubrovnik

10. SUNČANI HVAR – Hvar

strukovno povezivanje hotelijera

• UPUHH – Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske koja je pravni sljedbenik Hrvatske udruge hotelijera i restoratera (HUH)

• HUH je djelovala od . do prosi a ., sjedište u Opatiji, a u . okupljala je čla i a

• HUH – slobodna i dobrovoljna udruga hotelijerskih i restoraterskih djelat ika prav ih i fizičkih oso a sa sjedište u RH

• osnovni cilj – radi zaštite i pro i a ja zajed ičkih strukovnih interesa svojih hotelijera i restoratera

• OMH – Udruga malih i obiteljskih hotela RH

hotelijerstvo u svijetu – o uhvaća

ili što či i suvre e o hotelijerstvo?

• suvremeno svjetsko hotelijerstvo, u svom ajšire z ače ju, o uhvaća:

1. kompanije koje: – se bave izgradnjom i razvojem hotela, te

– posjeduju hotelske objekte

2. kompanije koje upravljaju hotelima – HMC – KOMPANIJE – bez obzira jesu li ili nisu vlasnici hotela

kojima upravljaju

3. fra šiz e kompanije koje razvijaju hotelske lance, a ne posjeduju hotele niti njima upravljaju – FRANŠIZNE KOMPANIJE

ajveće HOTELSKE KOMPANIJE svijeta u 2015.

1. Marriot International

2. Hilton Worldwide

3. IHG – InterContinental

4. HOTELS GROUP

5. Wyndham Hotel Group

6. Shanghai Jin Jang International

7. Hotel Gruoup Co.

8. Accor Hotels

9. Choice Hotels International

10. Starwood Hotels & Resorts Worlwide

11. Best Western International

12. China Lodging Group

hotelski brendovi

1. Best Western

2. Home Inn

3. Holiday Inn Express

4. Holiday Inn Hotels and Resorts

5. Marriot Hotels and Resort

6. Ibis

7. Hampton by Hilton

8. Hilton Hotels and Resorts

9. 7 Days Inn

10. Han Ting Hotel

ugovor o fra šizi

• ugovor iz eđu hotelskih la a a i vlas ika hotela kojim:

– hotelski la a o ogućava vlas iku: • korište je i e a i indetiteta lanca (brenda)

• standardnih poslovnih postupaka

• teh ički-teh oloških sta darda

• marketinga

• centralnog rezervacijskog sustava

– davatelj fra šize do iva fra šiz u naknadu: • jed okrat e ulaz e ak ade koja se plaća priliko zaključava ja

ugovora o fra šizi te

• stal e jeseč e ak ade koja se plaća tijeko ijelog traja ja ugovora, a

• često se ugovaraju i raz e druge ak ade za oglašava je, za trening osoblja i sl.)

Hotelski brend (HB)

• HB je naziv, simbol, pojam, dizajn ili bilo koja njihova kombinacija koja se korist za identificiranje hotelskih proizvoda i njihovo razlikovanje od konkurentskih

• HB predstavlja jamstvo stalne kvalitete i koristi se da i privukao lojal e potrošače, a vrijed ost HB te elji se a jihovoj per ep iji u oči a potrošača

• HB o ič o koriste sloga e koji predstavljaju njihove atribute

vodeći HOTELSKI BRENDOVI tržiš e marke) u svijetu 2015.

• Best Western

• Home Inn

• Holiday Inn Express

• Holiday Inn Hotels & Resorts

• Ibis

• Hampton by Hilton

• Hilton Hotels & Resorts

• Han Ting Hotel

• 7 Days Inn

Vrste hotelskih AFILIJACIJA

pridruživa ja iz eđu hotela i hotelskog lanca

• u suvre e oj hotelijerskoj praksi postoji ekoliko različitih vrsta afilacija pridruživa ja iz eđu hotela i hotelskog la a, ovis o o i teresi a razvoja i udruživa ja

• vrste afilacija iz eđu hotela i hotelskog la a: 1. hotel ože iti u potpu o vlas ištvu i pod

upravljanjem hotelskog lanca

2. ili hotel ože iti: 1. unajmljen

2. pod fra šizo 3. HMC – pod e adž e t ugovoro 4. hotelski KONZORCIJ – u hotelsko arketi ško savezu

Hotelski lanac:

Što je hotelski la a ?

• je sustav hotela udruže ih te elje određe ih interesa, a sastoji se od više hotela slič og koncepta ili teme

• nastali su u SAD-u sredinom 20.st. osnivanjem Holiday INN -a, la a otela građe ih uz

a eričke auto esta

• od tada do danas razvilo se 100-tine raznovrsnih lanaca diljem svijeta – procjena: danas je oko 60% ukupnih hotelskih kapaciteta u svijetu dio nekog hotelskog lanca

Hotelski lanci:

VRSTE

• s o ziro a poslov i o lik, hotelski la i uključuju: 1. vlas ičke ko pa ije 2. HMC – hotelske e adž e t ko pa ije

3. hotelske KONZORCIJE arketi ške saveze

• veći a hotelskih la a a postavlja određe e sta darde, koji osiguravaju istu kvalitetu i svim obj. u sastavu lanca:

minimalni povrat ulaganja po sebi

standardizirani poslovni postupci rada

standardi hotelske marke i proizvoda

hotelski KONZORCIJ

• je arketi ški savez uglavnom vlas ički neovisnih hotela koji se udružuju s ilje u apređe ja vlastite tržiš e atraktiv osti i dostupnosti potencijalnim gostima

• fokus u hotelskim grupacijama je marketing: sa zajed ički rezerva ijski sustavo

te standardima kvalitete

• hoteli u hotelskoj grupaciji uglavnom: dijele troškove poslova ja npr. zajed ičkog

marketinga)

zadržavaju eovis ost vlas ištva i upravlja ja hotelo

… hotelski KONZORCIJ • KORISTI za čla ove hotelskog ko zor ija se ostvaruju: – u marketingu proizvod e oz ake, katalozi, rošure, itd.) i

– u prodaji oguć ost rezervira ja preko i ter eta ili centralnih rezervacijskih sustava)

–

• hotelska grupa ija ože iti: – lokalna skupina hotela koji promoviraju destinaciju

– skupi a eovis ih hotela koji su geografski široko rasprostra je i i eđuso o e ko kuriraju

• npr.: REZolutions, Best Western, Supranational Hotels, The Leading Htoels od the World, Design Hotels i sl.

suvremeni koncepti upravljanja u

hotelijerstvu

• u suvremenom hotelijerstvu vlas ička i upravljačka fu k ija često su odvojene, jer HMC koje upravljaju hoteli a često isu vlas i i hotela: vlasnik hotela ože iti fizička oso a, fi a ijska

i stitu ija ili druga prav a oso a koja u vlas ištvu i a hotel (kao nekretninu)

hotelima upravljaju HMC kompanije koje je: • unajmio vlasnik

• s njima sklapa Ugovor o upravljanju hotelom Me adž e t ugovor)

naknade za upravljanje HMC

e adž e t ak ade

• HMC za svoje usluge o raču ava ak ade za upravljanje i to:

– osnovnu – o raču a se u % na ostvareni ukupni prihod hotela (npr. 1,5-9% od ukupnog prihoda hotela)

– stimulativnu – o raču ava se u % na ostvarenu bruto dobit (npr. 7-10% od GOP-a)

– naknada za marketing – o raču ava se u % na ostvareni ukupni prihod ili prihod s ještaja (npr. 1-3% od prihoda s ještaja

– rezervacijsku naknadu – o raču ava se u % na prihod soba ostvare pute rezerva ijskog sustava, ili kao određe i fiksni iznos po izvrše oj rezerva iji preko rezerva ijskog sustava

6. Međuzavis ost turiz a i prometa

str. 188 – 205

NE: poglavlje 6.6. + 6.7.

Istraživa je eđuod osa turiz a i prometa

• asi etrič ost važ osti eđuso og od osa • oguć ost ili e oguć ost fu k io ira ja jed og ez drugog: ože li turiza ez pro eta i o r uto?

turizam NE MOŽE funkcionirati bez prometa

Promet MOŽE funkcionirati bez turizma- posebno promet robe i

informacija, a ne putnika

• Istraživa ja se fokusiraju na:

Analizu korisnog putovanja

Utvrđiva je jesu li turist. putova ja dovolj o različita od drugih

vrsta putovanja: putovanja a posao i u školu te putova ja poveza a s ilo koji drugi svakidaš ji o aveza a

Uloga prijevoza u turizmu (Horak)

• Usluge prijevoza u turiz u uključuju sljedeće aktivnosti:

1. Prijevoz o ogućuje dostup ost tur. desti a ije

2. Prijevoz o ogućuje kreta je u utar tur.

destinacije

3. Prijevoz, tj. putovanje nekim prijevoznim

sredstvima je turistička atrak ija

Uloga prometa u turizmu

1. Razvoj turizma je:

pod velikim utjecajem razvoja prometa

u isto vrijeme i u funkciji razvoja prometa

2. turizam je masovna pojava te, isto kao i bilo koja

druga individualna aktivnost, treba:

promet

otale objekte pogodne za pojedinu vrtu turizma

3. prometne veze su sastavni dio turizma:

one:

potiču razvoj turizma (potencijalni su faktor razvoja)

sputavaju razvoj turiz a ogra ičavaju pro et e tokove

kvaliteta po uđe e pro et e usluge također utječe a vrstu tur tokova

4. rast turiz a potiče uspješa pro et i sustav- on se ostvaruje os išlje o jelovito prometnom politikom, gdje su ajvaž iji ele e ti:

I. planiranje razvoja

II. održava je

III. funkcioniranje prometne infrastrukture

• CILJ prometne politike:

a) prilagođava je teh ologiji udovoljava ja sadaš joj i udućoj tehnologiji)

b) prilagođava je potraž ji ( udovoljavanje)

• Definiranje prometne POLITIKE

skup mjera koje poduzi aju različita društva i ekonomski subjekti

dio gospodarske i razvojne politike zemlje

def: prometna politika je prava ili ači IZABRANE AKCIJE iz eđu više varija ti i u okviru danih uvjeta RADI postizanja CILJEVA kojima se

teži i kao odgovor vlade a nacionalne prometne

potrebe

5. utjecaj cijena:

cijene prijevoza visi a utječu a elastič ost prometne

potraž je (npr. zrakoplovi pad interesa 90-te godine)

pro je e u strukturi troškova prijevoza i ko kure ija

utječu a: smanjivanje cijena

kvalitativ o po oljša je

• eđu vrsta a prijevoza što pogoduje turiz u

• npr LCC

6. rastu do aćeg i i oze og turizma pridonosi:

integracija do aćeg i eđu arod og prometnog sustava

koordinacija s drugim zemljama

7. teh ološki razvoj:

i a z ačaja utjecaj na vrste prijevoza u razvijenim zemljama

i u zemljama u razvoju

rezultira:

1. efikasnijim

2. rži

3. sigurnijim prometnim sustavom koji pogoduje rastu i šire ju turizma

8. s ještaj, uža za turistički razvoj i uspjeh, tre a usporedno rasti s rastom prometa da bi zadovoljio

sve veću i raz oliku potraž ju u turiz u i pro etu

9. razvoj pratećih o jekata:

zadovoljavajući razvoj i opre a je terminala i pratećih objekata

sustavno u apređe je i frastrukture

prihvaća je novih tehnologija i odgovarajućih teh ika asov og arketi ga u pro etu utječu a ko ti uira i

rast turizma u svijetu

Prometna infrastruktura

zauzima središ je jesto u utar pro et og sustava

či e ju: 1. građevi ski o jekti:

- este, ostovi, vijadukti, advož ja i i sl.

2. ostali teh ički uređaji : - prometna signalizacija, oprema i sl.

• koji sudjeluju u prijevozu: putnika, tereta, vijesti

O ilježja pro et e i frastrukture

1. statič i karakter

2. dug vijek trajanja

3. visoka investicijska ulaganja

Vrste prometne infrastrukture:

1. cestovna

2. željez ička

3. infrastruktura zrač og pro eta

4. infrastruktura pomorskog prometa

5. infrastruktura riječ og pro eta

6. infrastruktura telekomunikacijskog i PTT

prometa

NEGATIVNI UTJECAJI prometne

infrastrukture

1. ekološki pro le i: buka

zagađe je okoliša

pre apuče ost pro et ih koridora

zakrče ost

2. vizual a degrada ija okoliša 3. ugrože ost života, zdravlja i i ovi e 4. ugrožava je kvalitete života lokal og sta ov ištva

Prometni sustav

gradi se godinama

to je skup eđuso o poveza ih podsustava i

ele e ata koji po oću: prometne infrastrukture

prometne suprastrukture

znanja (intelektualnog kapitala)

o ogućuju proizvod ju pro et ih usluga

• prometna SUPRASTRUKTURA= sve vrste prijevoznih

sredstava u svim vrstama prometa: cestovnom,

željez ičko , zrač o

Vrste put ičkog prijevoza

1. cestovni

2. zrač i 3. vodeni

4. željez ički 5. put ički promet rdski željez i a a

6. kombinirani

7. prijenos vijesti i informacija

1. estov i put ički pro et: I. autobusni promet (izlet, ski bus, ture)

II. prijevoz vlastitim automobilima, biciklima, kamperima, motociklima

III. prijevoz iznajmljenim automobilima (RENT A CAR)

IV. gradski i eđugradski pro et

V. taksi promet

VI. drugi atraktivni vidovi estov og put ičkog prijevoza kočija, rikša, prijevoz na magarcima i sl)

• PREDNOST: fleksi il iji od avio a i željez i a- od vrata do vrata

2. zrač i put ički pro et: I. redoviti promet

II. čarter pro et III. promet LCC

IV. promet vlastitim zrakoplovima

V. helikopterski promet

VI. drugi atraktiv i vidovi zrač og pro eta jedrili e, paragliding, …

VII. hidroavioni

3. vode i put ički pro et i. POMORSKI:

1. redovite morske brodske linije

2. trajektne linije

3. lokalne veze brodovima do otoka (katamaran)

4. krstarenja

5. iznajmljivanje plovila

6. plovidba na vlastitim plovilima

ii. RIJČNO-JEZERSKI: 1. krstarenja rijekama

2. linijski prijevoz

4. željez ički put ički pro et: I. eđu arod i pro et II. do aći pro et III. prigradski promet

IV. promet u funkciji dovoza putnika zrakoplovnim kompanijama

V. gradski prijevoz (tramvaj, podzemne i nadzemne željez i e

– PREDNOST: ekološki prihvatljiviji od estov og, ugod ost, …

5. put ički pro et rodski željez i a a

I. adhezijske željez i e – za uspone

II. zupčaste željez i e III. željez i e a ko i ira i pogo IV. žičare

6. ko i ira i put ički pro et = ko i a ija ili više prijevoz ih sredstava:

I. fly & drive – vrlo često rent a car usluga

II. fly & rail

III. fly & cruise – vrlo popularno kod kruzera

IV. drive & rail – do destinacije vlak, u destinaciji auto

V. drive & sail – vrlo popular o kod autičara

determinante odabira prijevoznog

sredstva

• odabir prijevoznog sestra ovisi o:

1. razini raspoloživih i for a ija 2. postojeći alternativama

3. lakoći dostupnosti informacija i alternativnih vrsta prijevoza

4. izvoru destinacije (LONG HOUL)

5. trajanju putovanja (dugo – kratko)

6. ači u a koje je o o orga izira o 7. CIJENA trošak prijevoza

8. KUPOVNOJ MOĆI POJEDINACA

klasifikacija putovanja

• podjela putovanja s obzirom na: 1. duži u: • duga

• kratka

2. trajanje putovanja: • jednodnevna

• višed ev a 3. svrhu putovanja • svakod ev a uo ičaje a

• turistička • poslovna

• privatna (osobna)

Promet i razvoj turizma u TD

turističkoj desti a iji

• deter i a te či e i i pro et e infrastrukture TF:

1. prometno-geografski položaj TD

2. struktura turista koji posjećuju tu TD do , spol i sl.)

3. porijeklo turista u toj TD (zemlja porijekla i sl.)

pristupi u razvoju prometa u TD

• u planiranju i razvoju prometnih sredstava TD:

tre a voditi raču a o stvar i potre a a turiz a i pro et u politiku uskladiti s turističko politiko

• kod planiranja prometa za potrebe neke TD

ože o govoriti o di e zije pro eta: 1. odel getting there vanjska prometna dostupnost)

2. promet u TD (unutarnja prometna dostupnost)

3. prateći usluž i o jekti (PUO) uz prometne pravce

4. promet u mirovanju

1. vanjska prometna dostupnost

getting there

• predstavlja povezanost TD s potencijalnim emitivnim tržišti a

• oguć ost dolaska u ko kure tu TD točku u prostoru eki prijevoz i sredstvo od ishodišta putova ja

(razna) pod prihvatljivim uvjetima s obzirom na svrhu putovanja

• razlikuje se: relativna prometna dostupnost – iz određe og ishodišta

putovanja

integralna prometna dostupnost – z roj i o je a pojedi ač ih dostup osti iz različitih izvorišta putova ja

• deter i a te dostup osti…

1. vanjska prometna dostupnost

getting there • determinante vanjske prometne dostupnosti:

1. trajanje putovanja

• motiv putovanja:

rzo i skupo ili drugačije?

2. cijena

3. sigurnost

4. udobnost

5. osobne preferencije

. u utraš ja pro et a dostup ost

• SVRHA: osiguranti mobilnost turista u TD radi zadovoljenja njegovih potreba

• oguć ost dolaska do pojedi ih odredišta u TD nekim prijevoznim sredstvima, tj. pješi e, od o jekta s ještaja ili eke druge polaz iš e točke u destinaciji pod prihvatljivim uvjetima s obzirom na svrhu putovanja

• či e ju: gradska, mjesna i lokalna prometna infrastruktura

organizacija prometa

• prihvatljivi uvjeti, …

. u utraš ja pro et a dostup ost

• prihvatljivi uvjeti:

1. cijena prijevoza

2. učestalost 3. brzina

4. sigurnost

5. komfor

6. stanice javnog prijevoza

7. parkirališta

• odgovarajuća turistička sig aliza ija • prilagođe ost oso a a s pose i potre a a

. prateći usluž i o jekti PUO uz prometne pravce

• višefu k io al i prostori uz autoceste namijenjeni zadovoljavanju osnovnih i dodatnih potreba putnika i vozila: odmora vozača i put ika

fiziološke potre e

hra a i piće

informiranje

oće je gorivo

pranje

manje servisne usluge

• …

. prateći usluž i o jekti PUO uz prometne pravce

• raz ješta je PUO

– prometno-ekonomskim faktorima

– turističke aktiv osti loka ije za od orište

• vizualna komunikacija s ambijentalnim

zanimljivostima

4. promet u mirovanju

• Pro et u irova ju či e: 1. parkirališta 2. sustavi parkiraj i vozi i parkiraj i hodaj

3. pješačke zo e

4. zele i putovi

5. jav e ka pa je za razvoj savjesti građa a 6. i druge: područja s ire og pro eta 7. virtualna mobilnost ko zamjena za stvarna putovanja

Pristupi organizaciji prometa za

potrebe turizma

Transport

FOR

Tourism

Transport

AS

Tourism

KONCEPT

Pristup organizaciji prometa za potrebe turizma:

Ko ept tra sport for tourism

• prijevoz nije cilj nego už ost, jer turist mora ekako doći u desti a iju da i realizirao svoje

turističke potre e

• dominira ačelo koris osti – od os utroše og vremena i novca

• izvede a potraž ja – uz ukup osti turističke potraž je

• dominira trošak, a ne korisnost

(u ekonomici turizma promet se prikazuje kao trošak, a e kao korist


Ko ept tra sport for tourism

• ko ept ustupak za ustupak turisti rade ko pro is iz eđu vre e a i ov a koje se troši a eko putova je

• z ačaj pojedinih vrsta prometnih sredstava

razlikuju se ovisno o krajnjoj destinaciji

• i tegrira ost različitih vrsta prijevoz ih sredstava pri putovanju u jednu destinaciju


Ko ept tra sport as tourism

• promet kao o ogućava razvoj turizma u nekoj TD

• i tegrira i dio turističkih doživljaja

• integralni dio turističke po ude – jer promet:

i korporira je u turističku po udu ije sa o ko po e ta o ogućava ja pristupa

• udi drugačiju sliku TD


Ko ept tra sport as tourism

• ije do i a ta troškov i odel, ego model

zasnovan na doživljaju – promoviranje

atraktivnosti prometa:

1. panoramski vlakovi

2. pa ora ske vož je auto usi a 3. krstarenja

4. tematske rute

struktura korište ja prijevoz ih sredstava u eđu arod o turiz u

VRSTA PRIJEVOZA 2015

Udio u %

Zrač i prijevoz 54

Cestovni prijevoz 39

Vodeni prijevoz 5

Željez ički prijevoz 2

7. Turističko posred ištvo: -turističke age ije TA

-turoperateri (TO)

Koja je uloga posrednika u turizmu?

koordinator i

Realizatora interesa

IZMEĐU Pružatelja

turističke uloge

Korisnika

turističkog proizvoda/usluga

Glavni predstavnici turist.

Posredovanja/distribucije turističkih usluga

turističke age ije turoperateri

Drugi:

Klubovi

Internet

Udruge u području turiz a

Turistički uredi i slič e organizacije

Što su turističke age ije?

Spe ifiča gospodarski subjekt koji posreduje iz eđu: Onih koji nude turističke usluge

Onih koji koriste te usluge

Koji su faktori uvjetovali pojavu turističkih age ija 1/5?

• 1) kompleksnost turističkog putova ja

• teh ičko usavršava je prijevoznih sredstava

• 3) masovnost putovanja

• 4) oguć ost ostvariva ja zarade

Koji su faktori uvjetovali pojavu TA 2/5

• 1) kompleksnost turist. putovanja - traže je ajpogod ijeg ači a koji će:

»- Povezati veći roj pojedi ač ih usluga u 1 cjelinu, pri

če u

»- Te usluge pružaju različiti su jekti turist ponude

Koji su faktori uvjetovali pojavu TA 3/5

• 2) teh ičko usavršava je prijevoznih sredstava – stvara je oguć osti da se preveze veći roj ljudi odjed o

• 3) masovnost putovanja – oguć ost organiziranja grupnih putovanja

po principu ekonomije razmjera kako

• - kod organizatora putovanja

• - i kod o ih koji pružaju usluge

• 4) oguć ost ostvariva ja zarade- o avlja je ove vrste posred ičke djelatnosti (DOBIT- glavni razlog njihova razvoja! )

Tko je pokrenuo 1. organizirano turističko putovanje?

Englez Thomas Cook

5. srpnja 1841. pokrenuo je 1. organizirano turističko putova je s

u aprijed određe i progra o : 1. prijevoz vlakom od Leicestera do Loughborough-a

2. čaj u vlaku

3. obrok u restoranu – 1 šili g za 5 oso a

Definicija i funkcija TA 1/2

Put ička uže- samo org. Putovanja) ili turistička age ija šire ?

turistička age ija je „onaj gospodarski subjekt koji pruža usluge 3.

subjekata, a koje su potrebne za putovanje i boravak:

Posreduje turistima

Ili te usluge udi u pose i ko i a ija a kao ove ”vlastite usluge” Klatt i

Fischer, 1961)

Definicija i funkcija TA 2/2

Prema Zako u o pruža ju usluga u turiz u (NN 68/07,

čl 5) TA je:

Turističko društvo, trgova pojedi a , o rt ik ili jihova organizacijska jedinica koja pruža usluge:

Organiziranih putovanja ili

Posredovanja usluga vezanih uz: putovanje i boravak turista

KOJE SULUGE ogu pružati TA svoji klije ti a /

• 1. posredovanje:

• . područje prijevoza putnika

• . . u pruža ju ugostiteljskih usluga

• 1.3. u pribavljanju ostalih usluga

• 2. organiziranje i provođe je turističkih ara ž a a

• 3. davanje informacija i savjeta klijentima

• 4. pro ovira je pružatelja usluga čije interese zastupaju na

tržištu

Usluge koje TA pružaju svoji klije ti a . posredovanje 2/7

• 1.1 posredova je u području prijevoza put ika: – - rezervacije mjesta u prijevoznim sredstvima i

– - prodaje karata u svim vrstama prijevoza

• 1.2. u pruža ju ugostiteljskih usluga – - rezervacija i

– - prodaja usluge s ještaja i drugih ugostiteljskih usluga

1.3. u pribavljanju ostalih usluga: – - viza, putnih isprava

– - dozvola za lov, ribolov, ronjenje, plovidbu

– - osiguranje putnika i prtljage

– - prodaje ulaznica za muzeje ili priredbe

– - je jački poslovi

Usluge koje TA pružaju svoji klije ti a: . organiziranje 4/7?

• 2. orga izira je i provođe je turističkog ara ž a a- vlastitog

proizvoda TA

• 3. davanje informacija i savjeta klijentima u :

– - usmenom i/ili

– - pismenom obliku

• 4. pro ovira je usluga pružatelja čije i terese zastupaju a tržištu

Temeljne funkcije TA

2.

INFORMATIVNO

SAVJETODAVNA

3.

PROMOTIVNA

turistička agencija

. POSREDNIČKA 4.

ORGANIZATORSKA

. Posred ička f-ija TA

osnovna – u sušti i je jezi e egziste ije jer se ta funkcija provlači kroz sve njezine funkcije

turistička age ija je u neposrednom kontaktu s klijentima i u poslovno

pravnom smislu posluje u svoje ime, ali za raču . oso a čije usluge i proizvode nudi, tj. prodaje neposrednim korisnicima iz domene:

prijevoza

s ještaja i boravka te

raznih drugih usluga koje turisti od os o put i i traže

aplaćuje PROVIZIJU za tu uslugu

2. Informativno savjetodavna f-ja TA 1/2

u raja se eđu najstarije fu k ije turističkih age ija potencijalni turisti se da as a tržištu susreću s vrlo šaroliko i

brojnom ponudom turist. putovanja:

sve je više turista koji traže profesio al u po oć, savjet i struč o vodstvo u odabiru za njih najpovoljnije varijante

turističke age ije do ro poz aju avike, želje i potre e svojih klijenata i po ažu i do ijeti ko ač u odluku o kupovi i određe e usluge koju im turistička age ija udi

Fu k ija OGLAŠAVANJA TA (promotivna) 1/2

turističke age ije raspolažu različiti turistički materijalima:

od vlastitih materijala – KATALOG ARANŽMANA

do aterijala različitih ositelja turističke po ude čije usluge ude turistički potrošači a

distribucija tog promotivnog aterijala je dio arketi ških aktivnosti turističkih age ija

Organizatorska funkcija TA

turistička age ija posluju u svoje i e i za svoj raču , što z ači da : a tržištu kupuju usluge različitih nositelja turističke ponude

te usluge sastavljaju i kombiniraju u vlastiti jedinstven proizvod i

preuzimaju na sebe rizik prodaje tako kreiranog proizvoda- TURISTIČKOG ARANŽMANA

proizvod u koji TA ulažu svoj vlastiti kreativ i rad je turistički

ara ž a tj. paket – ara ž a ili paušal o putova je

Defi i ija turističkog ara ž a a T.ar.

Turistički ara ž a – skup od najmanje 2 usluge koje su

sinkronizirane:

• - u vremenu i

• - po sadržaju kojima turist zadovoljava djelo ič o ili potpu o svoju

turističku potre u, a prodaje se po jedi stve oj paušal oj cijeni)

Paušal a ije a

• koris ik ara ž a a e ože iz te cijene znati kolika

je ije a pojedi ač ih usluga od kojih se sastoji

ara ž a

• 2) ta ije a ora iti iža od cijene koju bi turist platio

kada i sa za se e orga izirao takav ara ž a

Podjela TA prema karakteru poslovanja

emitivne (inicijativne) turističke age ije – iniciraju i o ogućavaju putovanja i boravak individualaca ili grupa turista na inozemnom i

do aće tržištu

receptivne turističke age ije – glavna zadaća orga izira je prihvata i sadržaj og oravka turista u turist. desti a iji

emitivno-receptivne turističke age ije

Orga iza ija desti a ijskog e adž e ta DMC-

company)

preuzimaju ulogu organiziranog sadržaj og oravka: uloga u u aprjeđe ju turističke ponude destinacije (od izuzetne

važ osti

utječu a podiza je kvalitete turist. proizvoda određe e desti a ije tj. izrav o utječu a poveća je atraktiv osti

Pojava TO a turist. tržištu

1950. Horizon Holidays – 1. turoperateri a rita sko tržištu

turoperateri – gospodarski subjekt koji objedinjava usluge

različitih po uđača te kreira i orga izira paušal a putova ja na veliko u svoje ime i za svoj raču za još nepoznate kupce te

na toj osnovi kontinuirano ostvaruje glavni izvor svojih prihoda

Prihod od prodaje = glavni izvor prihoda

OSNOVNE razlike iz eđu TA i TO /5

• Ogledaju se u sadržaju jihova poslova ja i ulozi koja ta dva su jekta i aju a tržištu:

Turoperateri Turistička age ija

1) Trgovac Na veliko (grosisti) Na malo (detaljisti)

2) Kontakt s klijentima Vezu uspostavljaju

koristeći posred ike, ajčešće TA

Nalaze se u izravnom

kontaktu

3) Gl. izvor prihoda PRIHOD OD PRODAJE

vlastitih ara ž a a

PROVIZIJA

Osnovna razlia iz eđu TO i TA /5

Turoperateri Turistička agencija

1. Trgovac Na veliko Na malo

2. Funkcija Posrednik i poduzetnik posrednik

3. Proizvod Kreira vlastiti proizvod Plasira a tuđe proizvode

4. Osnovni izvor prihoda Prodaja vlastitih proizvoda Provizija

5. S oše je rizika za eproda e kapacitete

Snosi rizik Ne snosi rizik

6. Glavna funkcija organizatorska posred ička

7. Informativno – savjetodavna

funkcija

Na tržištu i a spe ifič u informativnu-savjetodavnu funkciju

Prevladava opća i for ativ o-

savjetodavna funkcija

8. Promocijska funkcija Vrlo izraže a pro o ijska funkcija Vrlo izraže a ko er ijal o-

propagandna funkcija

Načelo pri ip poslova ja TO

• koristeći ačelo eko o ije razmjera, turoperateri zakupljuje različite kapacitete/usluge koje će postati sastav i dio jegovog turističkog proizvoda – paket ara ž a

• 2) kod različitih po uđača usluga, turoperateri se pojavljuje kao kupac

na veliko i gara tira svoji part eri a olju iskorište ost kapa iteta

• 3) turoperater postiže ižu ije u paket ara ž a a (nego individualno

organizirana putovanja)

– lakše alazi kup a za taj paket ara ž a a

– i tako se smanjuje rizik zakupa velikog broja kapaciteta

principi poslovanja TO temelje se na principu

ekonomije razmjera 1/2

• Princip velikih brojeva:

Zakup velikih rojeva različitih kapa iteta

Kreira je velikog roja ara ž a a po povolj iji ije a a

Masov a prodaja tako kreira ih ara ž a a

Načelo poslova ja TO te elje se a ačelu ekonomije razmjera 2/2

primjenom principa ekonomskih razmjera u organizaciji turističkih putovanja turoperateri su uspjele revolucinalizirati i industrijalizirati

turistička putova ja i time postati ge eratori Turističke potraž je (TD)

od pojave turoperatera na turističko tržištu 5 . razvoj eđu arod og turiz a pose o u Europi doživio je ekspa ziju

1. turoperater „Horizon Holidays” u svojoj . godi i poslova ja a tržištu i ao samo 300 klijenata

danas turoperator: samo u Europi prodaju oko iliju a turističkih ara ž a a

Pred osti korište ja usluga TO za turiste

• 1. olakšavaju orga iza iju turističkih putovanja

• . štede i vrijeme

• 3. usluge turoperatera su jeftinije od individualno organiziranog

putovanja

• 4. turoperater preuzima rizik putovanja

Pred osti korište ja usluga TO za turiste

1. povezuju asu turističkih potrošača i us jeravaju ih prema

određe oj Turističkoj desti a iji (Otok Majorka u Špa jolskoj

2. mogu pokre uti potraž ju za eko Turističkoj desti a iji (avanturizam u Novom Zelandu i na Islandu)

3. jeftiniji

4. ima bolju ponudu (imaju kanale distribucije)

Vodeći TO ko er i . godi e

• TUI AG - 15.639___________________(prihodi u mlrd.eura)

• Thomas Cook - 11.715

• REWE – 4.283

• Kuoni – 2.866

• Club. Med. – 1.727

8. Turizam u nacionalnom gospodarstvu (sve)

9. Ekonomske funkcije turizma

str. 260-277 + 278-279

mjesto turizma u nacionalnom

gospodarstvu • turizam je važa jer:

za nerazvijene ze lje predstavlja ša su ržeg gospodarskog rasta

za razvijene zemlje je dodatni poticaj gospodarskom rastu

• Glavne ekonomske koristi od turizma za svako nacionalno gospodarstvo:

1. rast dohotka

2. rast zaposlenosti

3. razvoj sla ije razvije og područja

mjesto turizma u nacionalnom

gospodarstvu

• zbog niza ekonomske koristi koje proizlaze iz

razvoja turizma, on u mnogim zemljama ima

status iz i o važ e ko po e te a io al og gospodarstva

1. rast dohotka

2. rast zaposlenosti

3. razvoj slabije

razvije osti područja i sl.

+

da li je turizam gospodarska aktivnost?

… što je turiz a? • turizma je gospodarska aktivnost:

CILJ AKTIVNOSTI: ostvare je eko o skih uči aka to ne definira njegov obuhvat u nacionalnom

gospodarstvu, već sa o jegov gospodarskog karaktera

• turizam nije:

gospodarska djelatnost (npr. pruža je usluga s ještaja

gospodarska grana (npr. ugostiteljstvo)

industrija (odnosi se na preradu sirovina)

gospodarski sektor (npr. tercijarni)

niti gospodarstvo preširok okvir

što je turiza ?

• turizam je iznimno slože gospodarski sustav sastavljen od niza fragmenata strukturno različitih gospodarskih gra a i djelat osti u svim sektorima u nacionalnog gospodarstva

ili

• visoko sofisticiran integralni sustav u okviru nacionalnog gospodarstva či i djelokrug i struktura adilazi eko o ske uči ke djela, grane i sektora

što je turiza ?

• či e ga: heterogeni

komplementarni

eđu – ovisni

eđuso o poveza i frag e ti različitih gospodarskih gra a i djelat osti

koji zajed o či e urav oteže u jeli u

kakva su o ilježja proizvoda i usluga koji se nude u turizmu?

• o uhvaćaju skup proizvoda i usluga koji su: 1. veći o ko ple e tar i – jedan drugog nadopunjuje

2. ali ogu iti eđuso o ko kure t i – rjeđe

(npr. oso a A ože irati iz eđu: - hotela Kvarner ili Adriatic u Opatiji – istoj turističkoj

destinaciji

- hotela ili ka pa u istoj turističkoj desti a iji - auto usa ili avio a za dolazak u turističkoj desti a iji

što je pred et raz je e u turiz u?

• u turizmu predmet razmjene ože iti svaki proizvod ili usluga koji se proda turistima jednak je uči ak eke djelatnosti ili grane

• glavna ekonomska snaga turizma proizlazi iz sinergijskog djelovanja pojedi ač ih eko o skih uči aka

• iz uči aka svake gospodarske djelat osti treba izdvojiti one uči ke koji pripadaju turiz u

• TURISTIČKA SATELITSKA BILANCA – globalni sustav u ifor ira e i etodološki ko ziste t e statistike za potre e turiz a koja o ogućuje uvid u stvara i jelovit odraz turizma na gospodarstvu jedne zemlje

ekonomska djelovanja turizma

• ekonomska djelovanja turizma su: jako slože a komplementarna (jedan drugoga nadopunjuje)

eđu-ovisna

• iz toga prolazi poli ili multifunkcionirani karakter turizma

• ekonomska djelovanja proizlaze iz njegovog ekonomskih funkcija

• ekonomske funkcije turizma su sva ona njegova djelovanja: – usmjerena na ostvarivanje ekonomskih ciljeva koja rezultiraju

određe i eko o ski uči i a

turizam u nacionalom gospodarstvu

ekonomske KORISTI od razvoja turizma

I. za lokalo sta ov ištvo:

1. oguć ost zapošljava ja

2. oguć ost ostvare ja dodatnih prihoda te na temelju toga viši život i sta dard

3. oguć ost održava ja demografske strukture

4. pridonosi očuva ju kultur ih ide titeta 5. o ogaćuju kvalitetu ponude (proizvodima i uslugama

za turiste)

6. oguć ost privlače ja ovih ulaga ja 7. oguć ost ostvare ja viših prihoda jedinica lokalne

sa ouprave i turističke zajed i e od BP, poreza i sl.


ekonomske KORISTI od razvoja

turizma II. za javni sektor:

1. oguć ost prikuplja ja poreza, BP i dopri osa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje)

2. pogodnost ostvarenja JPP:

rža realiza ija projekta rža izgrad ja i frastrukture i drugih o jekata

kvalitetnija usluga

uči kovitije upravlja je resursi a a i ukup i troškovi ravnomjernija alokacija rizika

stvara je dodat og prihoda i s a je je korište ja su ve ija olja zaštita i teresa svih dio ika u desti a iji



turizma III. za pravni sektor:

1. oguć ost stje a ja prihoda korište je jav ih dobara

2. osigurava veće zapošljava je 3. dodatne koristi koje se osiguravaju su inovacije,

nove tehnologije, nova znanja i iskustva

4. usvaja je eđu arod ih sta darda u poslovanju



turizma

IV. strukovne organizacije i udruge neprofitnog

karaktera:

1. poti a je surad je eđu udruga a u turizmu

2. predlaga je ovih zako skih rješe ja 3. uvođe je standarda poslovanja

4. vođe je poslovnih registra pravnih osoba u domeni

kojom se organizacija bavi

5. organizacija pro et ih astupa i struč ih skupova


eko o ske TROŠKOVI razvoja turiz a 1. troškovi upravlja ja i izgrad je jav e i frastrukture

2. troškovi z og sezo skog poslova ja sezo sko zapošljava je, priprema objekta nakon zatvaranja i sl.)

3. odljev novca iz gospodarstva zbog uvoza proizvoda za turizma

4. zapošljava je i oze e rad e s age 5. troškovi obrazovanja za potrebe turizma

6. rast cijena nekretnina

raz i dodat i troškovi za: 6. preve iju od požara i drugih kriz ih situa ija 7. zadravsvo, policiju, vatrogasce, GSS

8. turističku i spek iju 9. z ri java je otpada i re iklažu 10. o ečišće je okoliša i sl.

10 ekonomskih funkcija turizma

(sive ne treba znat)

1. multiplikativna – str. 262

2. induktivna – 266

3. konverzijska funkcija – 268

4. fu k ija zapošljava ja – 270

5. poti a ja eđu arod e raz je e do ara – 274

6. apsorpcijska funkcija – 277

7. fu k ija urav oteže je plat e ila e – 278

8. razvoj gospodarsko edovolj o razvije ih područja – 279

9. integracijska – 282

10. akceleracijska funkcija – 284

Multiplikativna U ožava je eko o skih uči aka turističke potraž je

Induktivna Poveća je eko o skih uči aka pruža je turističkih usluga u turističku desti a iju

Konverzijska Pretvaranje eprivred ih resursa prirod ih, društve ih, rekreativnih) u privredne

Funkcija zapošljava ja Kreiranje novih radnih mjesta

Među arod e razmjene

dobara

Turiza kao evidljivi izvor

Apsorcijska Urav oteživa je robno- ovča ih od osa iz eđu razvijenih i nerazvijeni gospodarstva

Urav oteže ja PB U laživa je defi ita PB

Razvoja erazvije ih područja Ravnomjernije distribuiranje dohotka i kapitala

Integracijske Gospodarsko integriranje primorske s kontinentalnom

regijom

Akceleracijske U rzava je razvoja ekih područja i gospodarskih gra a

što je os ova svih eko o skih uči aka turiz a? turistička potroš ja

1. Multiplikativna

u ožava je eko o skih uči aka

• turistička potroš ja uzrokuje: 1. direkltne

2. infirektne

3. i du ira e eko o ske uči ke njihov ukupni zbroj i cirkulacija u gospodarstvu či i

multiplikativne eko o ske uči ke

npr. apaće o oće je uključuje a avku a ještaja, postelji e, TV, električ e e ergije, vode, tiska, pića, …

- prati se kretanje novca u raznim granama i djelatnosti sve dok se ne izgubi, npr. zbog uvoza

1. Multiplikativna

direkt i eko o ski uči ak turističke potroš je

1. direkt i eko o ski uči ak turističke potroš je – ukup a turistička potroš ja u gra a a i djelat osti a koje izrav o pružaju usluge turistima:

1. ugostiteljstvo

2. turističko posred ištvo 3. promet

4. trgovina na malo

1. Multiplikativna


2. indirektni

1. Multiplikativna (1/2)


3. inducirani – asta u kao rezultat poveća e kupov e oći lokal e zajed i e turističkoj desti a iji: lokal og sta ov ištva + sezo skih radnika

npr. to je rast POTROŠNJE u turističku desti a iju: I. jav e potroš je npr. ulaganja u infrastrukturu

II. potroš je rezide ata: • lokal og sta ov ištva i • sezonskih radnika (privremeno zaposlene nerezidentne RS)

1. Multiplikativna (2/2) • dio sredstava ostvarenih inicijalnom turističko

potroš jo djelo ič o esta e iz opti aja zbog: 1. Uvoza dostavnih vozila, stranih piva, opreme za welness

2. Šted je kuća stva i gospodarskih su jekata

3. Plaća ja poreza PDV, trošari e i slič a fiskal a dava ja

4. Plaća ja fra šize i sl.

• Cirkula ija turističke potroš je se rijetko kad zaustavlja na prvoj ili drugoj razini (iteraciji) sekundarne potroš je

• Ključ a s aga teorije ultiplikatora je prelijevanje bruto vrijednosti iz

djelatnosti u djelatnost pokrećući a taj ači nove gospodarske aktivnosti, tj. ovu potroš ju

2. Induktivna funkcija turizma (1/2) poveća je eko o skih uči aka u turističkoj desti a iji

• Jeda od ključ ih fu k ija turiz a

• Nastajanje (indukcija) poveća ih ukup ih uči aka pruža ja usluga u turističkoj desti a iji a pro atra o turističko re eptiv o području

• Temelji se na multiplikativnim uči i a turističke potroš je kada se poči ju javljati potre e za:

1. Pokretanjem nove i

2. Poveća je postojeće po ude u pruža ju usluga a lokal oj i regionalnoj razini

• Npr. Otvaranje pekarne

• Suvenirnica/gift shop

• Praonuce rublja

2. Induktivna funkcija turizma (2/2)

• Poveća i uči i turizma ovise od:

1. O stopi rasta POTRAŽNJE (masovnosti) za

određe o TD, ali i 2. O stupnju rasta PONUDE – turističkog razvoja

turističke desti a ije, gdje se u određe o tre utku poči ju stvarati „zalihe pote ijala: Izgrad jo turističkih re eptiv ih kapa iteta, ali i Izgradnjom 2 kap. Kojih do tada nije bilo

3. Konverzijska funkcija turizma (1/4) pretvaranje neprivrednih resursa u privredne

• Sposobnost turizma u pretvaranju nepivrednih resursa u privredne – koji da nema turizma ili da

isu uključe i u turističke tokove ne bi ni ostvarili eko o ske uči ke

• tako se ekonomski valoriziraju: 1. Prirodni resursi

2. Društve i resursi 3. S resursima povezane rekreativne aktivnosti

3. Konverzijska funkcija turizma (2/4)

1. Konverzija PRIRODNIH RESURSA: – Ljepote prirode i krajolika valoriziraju se u turizmu

– Atraktivna svojstva prirodnih resursa lako se mogu ekonomski valorizirati u turizmu, dok za druge gospodarske grane i djelatnosti ti isti resursi ne predstavljaju dovoljno dobru

aterijal u os ov u za ostvare je eko o skih uči aka

– Pregled = DODANA VRIJEDNOST: • Na more (soba s pogledom)

• Na šu u

• Na park

• Na planinu


1. Konverzija PRIRODNIH RESURSA: – Ova fu k ija o ogućava različite ije e istih usluga,

ali na drugoj lokaciji

– U okviru konverzijske funkcije javlja se cjenovna diferencijacija iz eđu pr. ije e oće ja u so i s pogledo a ore $ i s pogledo a parkiralište (95$) „dodanu vrijednost turisti su spre i platiti + $

Turistička re ta = dodana vrijednost – tržiš a vrijed ost za istu uslugu oće je u so i s pogledo i ez pogleda a more) Za zadovoljstvo, doja , uživa je, at osferu, ugođaj


• Osi prirod ih, turiza je u oguć osti ekonomski valorizirati: 2. S resursnim povezane rekreativne aktivnosti: Su ča je a plaži Kupanje u moru

Skijanje

Rafting

3. Kulturne, povijesne i vjerske resurse u ekonomiji, bilo da su aterijal ih ili e aterijal ih o ilježja pr. Dubrovnik)

. Fu k ija zapošljava ja /

predviđa ja i o ilježja

• Jed a od ajvaž ijih funkcija turizma je zapošljava je, tj. generiranje novih radnih mjesta i to:

1. U okviru temeljnih gospodarskih grana u sastavu turizma, tj. direktno,

ali i …

2. U funkciji opskrbnog sredstva, tj. indirektno zapošljava je

. Fu k ija zapošljava ja 2/2) predviđa ja i o ilježja

• Predviđa ja: Turiza je jeda od rijetkih gospodarskih djelat osti u kojoj će se ukup i

broj rad e s age RS ko sta t o povećavati U uduć osti će se sve više tražiti bolje obrazovana radna snaga u

turizmu – prilagodljiva suvre e i turistički tre dovi a

• O ilježja zapošljava ja u RH – Dominira:

1. Že ska radna snaga

2. Rad a s aga s prosječ i iži stup je o razova je

3. Rad a s aga prosječ e više do e gra i e 4. Dominira sezonska radna snaga

– Ne ože se toč o izraču ati toča roj zaposle ika u turizmu zbog: Velika fragmentiranosi turizma i velik broj radnih mjesta (direktna + indirektna

zaposlenost)

Zaposle ost u privre e o s ještaju pro je a

. Fu k ija poti aja eđu arod e razmjene dobara (1/4)

• Očituje se u kreta ju prihoda (izvoza) i rashoda (uvoza) roba i usluga a raču tekućih tra sak ijskih platne bilance (PB): - u turizmu:

1. Potroš ja stra ih turista u RH

2. Potroš ja do aćih turista u i oze stvu

1. Kada se radi o potroš ji i oze ih posjetitelja u RH sve robe i usluge koje su im pritom prodane dobivaju izvozni karakter (PRIHOD OD INOZEMNOSG TURIZMA : 2014: 7,4 mlrd. €)

– pu i izražaj te fu k ije ostvaruje se sa o kada je riječ o dobrima koja su proizvedena u RH


2. Potroš ja hrvatskog sta ov ištva (rezidenata) a turistički putova ji a u i oze stvo (na

sve robe i usluge) tretira se kao uvoz dobra u RH (2007. ostvareno je 717 milijuna € rashoda inozemnog turizma; HNB) Uvoz do ara u ilju razvoja turističke po ude tretira se kao

svojevrs i trošak razvoja (odljev sredstava)

Najvaž iji aspekt fu k ije turiz a u poti a ju eđu arod e raz je e do ara je jegova

izvozna funkcija


• Turiza je ta RH iz i o važa izvor deviz ih sredstava, a sa i ti e i jeda od ajvećih izvoznika koji svoje inozemne prihode ostvaruje

„ evidljivi izvozo ” ili „izvozo a li u jesta”

• Brojne su PREDNOSTI izvoza putem turizma u

od osu a uči ke koji se postižu ro i izvozo

. Fu k ija poti aja eđu arod e raz je e dobara (4/4)

• PREDNOSTI izvoza putem turizma: 1. I oze a potraž ja dolazi po udi i trošeći deviz a

sredstva vrše izvoz ro i usluga z at o olakša izvoz 2. Plaća je ro a i usluga se ajčešće vrši odmah i u gotovini

3. Gotovi proizvodi (npr. Sok) postiže u prosjeku i do 4 puta višu ije u u sklopu usluge nego na inozemnom robnom tržištu

4. Troškovi ko trole kvalitete, a alažira ja, transporta, carine, špedi ije i pro o ije po jedi i i proizvoda, svede i su na minimum

5. Strani posjetitelji sami preuzimaju rizik pregleda robe kupljene u nekoj stranoj zemlji i njenog carinjenja prilikom ulaska u domicilnu zemlju

7. Fu k ija urav oteže ja plat e ila e (1/2)

• Zbog visokog deficita robne razmjene s inozemnom (jer je izvoz manji od uvoza u RH) turiza i a važ u sta iliza ijsku fu k iju što postiže visoki prihodima od inozemnog turizma (8 mlrd. € 2015.)

- (udio u BDP-u u 2015. 18,1%)

• U lažava egativa uči ak ro e raz je e RH s inozemstvom, vraćajući plat u ila u u rav otež o stanje

• U zadnjih 10 godina pozitiv i „izvoz” od turiz a pokrivao je u prosjeku 61% uvoza roba u RH

• Udio prihoda inozemnog turizma u izvozu usluga 71%

7. Fu k ija urav oteže ja plat e bilance (2/2)

• Turizam doprinosi i stabilizaciji financijskom

sustavu RH jer u turističkoj sezo i osigurava

priljev deviza koje su važ e za; 1. Pokrivanje vanjskog duga

2. Održava je relativ o sta il og tečaja dominantne

valute (HRK)

10. Turistička potroš ja i eko o ski uči i turiz a

str 308-330; str 335- bitna je tablica

Uvod

• turizam rezultira brojnim ekonomski uči i a

• ekonomski uči i turiz a proizlaze iz

polifunkcionalnog karaktera turizma

• osnovu svih eko o skih uči aka či i turistička potroš ja

Što je turistička potroš ja TP i GDJE se ostvaruje? Tko ostvaruje TP?

• Što je TP?

Akt potrošnje pojedinca na različite proizvode i usluge u pripremi i realizaciji turističkog putovanja i boravka

• Gdje se ostvaruje TP?

Ostvaruje se u TD tj. na određenom turističkom receptivnom području

• Tko ostvaruje TP?

-> Privremeni posjetitelji tj. nerezidentni potrošači 1. turisti

2. izletnici

• Koja se sredstva koriste za TP?

1. iz kućnog budžeta (privatna) 2. neki drugi izvor (poduzeće)

Kako se dijeli TP? • Razlikuje se do aća i i oze a TP

- zbog razlika u eko o ski uči i a koji iz njih proizlaze, ali i

- zbog razlika u a alitičko pristupu etodologiji praće ja)

1. Do aća TP - vrši preraspodjelu steče og dohotka u okviru a io al og prostora

a) koji „ igrira“ iz jed e prostorno-administrativne cjeline u drugu pr. župa iju ili grad)

b) NE UTJEČE znatno na BDP zemlje

2. Inozemna TP - vrši se prelijevanje dohotka iz turistički e itiv e ze lje u turistički receptivne zemlje

a) Znatno UTJEČE a BDP re eptiv e ze lje

b) Inozemna TP predstavlja:

- dio oso og dohotka pojedi a a steče izva gra i a pro atra og gospodarstva

- prošire u potroš ju u ze lji privre e og oravka kakva je to

f-cija turizma? Apsorpcijska i f-cija razvoja edovolj o razvije ih područja

Kakav o lik potroš je je TP?

TP je oso a potroš ja i to:

• 1 od najslobodnijih i najneovisnijih oblika osobne potroš je

• POTPUNO je DOBROVOLJNA (nitko nas ne prisiljava na TP, dapače...)

TP je potpu o slo od a B eogra iče a potroš ja u prostorno geografskom smislu

ože o trošiti gdje god želi o

GDJE se realizira ukupna TP -

FAZE realizacije TP 1. u mjestu stalnog boravka (prije i nakon putovanja)

2. na putu (prema TD i na povratku)

3. u TD ili u više TD ako je riječ o tura a, kruž i putovanjima)

• TP je ukup a potroš ja ro a i usluga koje turist kupuje ili ko zu ira da i zadovoljio svoje turističke potre e,

ez o zira a to da li se akt potroš je dogodio: - u mjestu stalnog boravka turista,

- tijekom putovanja ili

- u TD

Što je TP s fu k io al og stajališta?

• TP predstavlja diskrecijski dio osobne

eproizvod e potroš je namijenjene

zadovoljenju potreba pojedinaca vezanih uz

turistička putova ja

O ilježja TP u TD

• TP se jako razlikuju od oso e potroš je u jestu stalnog boravka

• TP je spe ifič a jer se odvija: 1. Prostorno- u drugačije okruže ju izva

uo ičaje e sredi e boravka)

2. Vremenski- u slobodnom vremenu pojedinca

3. Psihološki- prevladava ira io al o, hedo ističko po aša je, slo od a volja pojedi a

RAZLIKE IZMEĐU DOMICILNOG I TURISTIČKOG POTROŠAČA

Karakteristike Domicilni potrošač TURIST- potrošač

1. troši se u poz atoj okoli i DA- dobro poznaje okolinu NE- ne poznaje okolinu

2. Poznaje razvijenost ukupne

ponude

DA- široka NE- nepoznato

3. realna procjena kvalitete

uđe ih proizvoda i usluga

DA- objektivna NE- slabo poznata

4. Poznavanje supstituta za neke

proizvode i usluge

DA- dobro poznata NE- nepoznati

5. Može pro ije iti VFM DA- visok NE- teško

6. Poznaje vrijednost lokalnog

novca

DA- dobro poznaje NE- slabo poznaje

. Svrha potroš je Iz nužde Iz zabave

8. Stupanj utjecaja iracionalnih

či e ika pri potroš ji NIZAK VISOK

Što utječe a visi u i strukturu TP- koji

či e i i? (1/2) • Podjela: u utraš ji + vanjski

A) UNUTRAŠNJI

1. visina OD pojedinca tj dohotka kuća stva

2. Imovinsko stanje

3. Veliči a i faza život og iklusa o itelji dje a, „golden age“

4. Stupanj obrazovanja turista „kultur i“

5. Osjećaj oso e sigur osti „sars“

6. Motivacija

7. Kultur a o ilježja

8. Preferencije

9. Navike

10. Razvijenost per ep ije turista o društvu i turiz u i sl.

B) VANJSKI ČIMBENICI

1. cjenovna pozicioniranost TD na međunarodnom turističkom tržištu

2. razvijenost ponude odabrane TD (hoteli 5*, golf tereni)

3. trendovi u strukturi putovanja (LCC, prometna povezanost)

4. sigurnost putovanja

5. razvijenost marketinških aktivnosti turističkih posrednika i TD + imidž turističke destinacije

6. kvaliteta raspoloživost ljudskih resursa za potrebe turizma itd.

Eko o ski uči i turiz a

• posljedice su TP i turističkih kretanja

• Eko o ski uči i su promjene koje nastaju u strukturi gospodarstva kao posljedi a TP i turističkih kretanja

• Ekonomski uči i se javljaju u strukturi gospodarstva a:

1. turistički emitivnim područji a

2. prolaznim (tranzitornim) i

3. turistički receptivnim područji a

• istraživa je eko o skih uči aka turiz a oteža o je zbog interdisciplinarnog karaktera turizma

• ekonomski uči i turiz a ne mogu se izolirano promatrati, jer su poveza i s društve i , kulturološki , ekološki i slič i uči i a

Či e i i utje aja a ostvariva je eko o skih uči aka turiz a

A) na turistički EMITIVNIM prostorima:

1. o ilježja sta ov ištva

2. turist potrebe i motivi

3. raspoloživost slobodnog vremena i dohotka

4. prometna povezanost i razvijenost turističkih posrednika

B) na turistički RECEPTIVNIM prostorima:

1. geografska o ilježja TD klima)

2. razvijenost ponude TD

3. kvaliteta radne snage u TD

4. sigurnost boravka u TD,...

Či e i i utje aja a ostvariva je ek. uči aka turiz a

a) na turistički EMITIVNIM prostorima B (1/9)

a) na turistički EMITIVNIM prostorima (znati barem 6/8):

1. opća o ilježja sta ov ištva

2. turističke potrebe i motivi

3. raspoloživost slobodnog vremena

4. raspoloživost dohotka

5. prometna povezanost i razvijenost prometne infrastrukture

6. razvijenost reže turističkih posrednika

7. i idž TD

8. utjecaj medija

Či e i i utje aja a ostvariva je ek. uči aka turiz a

b) na turistički RECEPTIVNIM prostorima (1/9)

b) na turistički RECEPTIVNIM prostorima:

1. Geografska o ilježja TD

2. Stupanj dostignutog turist. Razvoja TD

3. Život i ciklus TD

4. Struktura tržišta i je ov o pozi io ira je TD

5. Kvaliteta RS

6. Raspoloživost do aćih proizvoda i usluga

7. Uloga javnog sektora

8. Osobna sigurnost

Podjela eko o skih uči aka turiz a

S obzirom na cilj istraživa ja, eko o ske uči ke turiz a oguće je podijeliti na (učiti parove, znati sve!!!):

1. Fizičke i financijske

2. Direktne i indirektne

3. Pozitivne i negativne

4. Registrirane i neregistrirane

5. Vidljive i skrivene

6. Mjerljive i nemjerljive

Primjeri koje je profa navela na satu; isti primjeri se

mogu pojaviti kod različitih parova

(pozitivni- negativni; fizički- financijski dolje detaljnije i posebno objašnjeni)

• Direktne- direktne posljadice turističke potrošnje; npr rast dohotka

• Indirektne- npr rast cijena nekretnina u turističkom području

• Registrirani- statistički evidentirani (DZS) • Neregistrirani- ne plaćanje boravišne pristojbe- nema evidencije-

siva ekonomija

• Vidljivi- BDP- na njega utječe turistička potražnja i rast prihoda od inozemnog turizma

• Skriveni- indirektni; gradnjom hotela ostvaruju se indirektni učinci u građevini, zaposlenosti i sl.

• Mjerljivi- npr prihodi od inozemne turističke potražnje

• Nemjerljivi- npr struktura radne snage u privatnom sektoru

Pozitivni ekonomski uči i turizma +

11 eko o skih uči aka 1. Rast dohotka su jekata turističke po ude prav ih i fizičkih oso a

po osnovi ostvarene TP

2. Rast BDP-a

3. Rast javnih prihoda od aplaće e oraviš e pristoj e i poreza

4. Rast prihoda od izvoza proizvoda i usluga pute turiz a ilježi se a raču u tekućih tra sak ija PB)

5. Rast zapošljava ja (dir. i indir. te restrukturira je tržišta rada aročito regionalnog)

6. Rast poduzet ičke aktiv osti (SME)

7. Rast kapitalnih ulaganja (privatnih i javnih)

8. Aktiviranje neprivrednih resursa (konverzijska funkcija- pretvaranje u turist. Atraktivne resurse)

9. Os aživa je regionalnog razvoja i interregionalne suradnje

10. Poticanje općeg gospodarskog rasta i razvoja

11. Rast život og sta darda lokalnog sta ov ištva itd.

Negativni eko o ski uči i turiz a - 9

eko o skih uči aka 1. Sezonalnost- erav o jer ost u ostvariva ju uči aka tijeko

godine

2. Rast vrijednosti nacionalne valute za vrijeme turist sezone (sezonska aprecijacija)

3. Rast cijena proizvoda i usluga a turistički re eptiv i područji a za vrije e turističke sezo e sezo ska inflacija)

4. Rast cijena nekretnina a turistički re eptiv i područji a (stalno)

5. Rast rashoda zbog uvoza proizvoda i usluga a turizam

6. Prekomjerna gospodarska ovisnost o turizmu

7. Niska stopa povrata na investicije

8. Odljev sredstava iz TD zbog uvoza roba i zbog plaća ja i oze e radne snage

9. Rast društve ih troškova nastalih zbog razvoja turizma (npr. z ri java je otpada, zagađe je itd.

Mjerenje ekonomskih uči aka turiz a

• Podaci o turistički kreta ji a, TP i ekonomskim

uči i a turiz a više su rezultat procjena nego egzaktni podaci

• Mjerenje ekonomskih uči aka turiz a je vrlo slože etodološki postupak

• Statistički se prate jed ostav iji uči i jeseč o , a za druge se provode posebna istraživa ja

• Z og etodoloških razlika i razlika u izvori a podataka koristi se podjela na fizičke i fi a ijske ekonomske uči ke turiz a

Fizički ekonomski uči i

Statistiku vodi DZS - uključuje:

1. Turističke dolaske i oće ja

2. Broj održava ih poslovnih skupova

3. Broj uplovljavanja i broj putnika na krstarenjima

4. Regionalni posjetitelji turističkih z a e itosti i atrakcija

5. Broj i struktura zaposlene radne snage

6. Kapacitet, vrste i kategorije ugostiteljskih

objekata

Financijski ekonomski uči i 1. Veliči a i struktura TP tere ska istraživa ja i TSB)

2. Prihodi i rashodi sudionika turističke po ude i gospodarskih subjekata u funkciji opskrbe gospodarskih grana i djelatnosti koje izrav o pružaju usluge privre e i posjetitelji a fi a ijska izvješća fizičkih i pravnih osoba)

3. Udio turizma u BDP-u (na direktnoj i indirektnoj osnovi u okviru Input-Output tablice hrvatskog gospodarstva)

4. Prihodi i rashodi od izvoza i uvoza usluga po osnovi inozemnih turističkih putova ja Plat a ila a HNB)

5. Veliči a i struktura inozemnih ulaganja po pojedinim djelatnostima (Platna bilanca HNB)

11. Neekonomske funkcije

turizma

Što je slo od o rije e, a što dokolica?

• Dokolica je:

– Kvalitetno i

– Produktivno provedeno slobodno vrijeme

• Svaka dokolica je slobodno vrijeme

• Ali svako slobodno vrijeme nije dokolica

• Slobodno vrijeme je:

– O o što ostaje ako ispu je ja s ih rad ih o eza

– Nije u potpu osti slo od o jer o uh aća roj e: • Obiteljske i

• Društ e e duž osti

Definicija dokolice

• Dokoli a je slo . Vrije e u koje se čo jek

– Odmara

– Zabavlja i

– Raz ija lič osti – kroz obrazovanje, sport i druge

aktivnosti (Dumazedier)

– Ali ako što se oslo odi: • Profesionalnih

• Društ e ih i • Obiteljskih obveza

Koji či e i i određuju akti osti pojedinaca u dokolici

• Subjektivni- obrazovanje, navike, sklonosti

• Objektivni- s o ziro a oje želje ?, da li je razvijena ponuda, kakve su sklonosti osoba

Turistička dokoli a

• K alitet o pro ođe je dokoli e o oguća aju: – Turizam,

– Sport

– Kultura i drugi sadržaji Z og čo jeko e isko ske potre e za kreta je i

aktivnostima potrebno je osigurati uvjete za

sadržaj o i akti o pro ođe je dokoli e: – kako u domicilu- mjestu stalnog boravka

– Tako i u TD (turist. Destinaciji)

• Gdje se ost aruje k alitet o korište je slobodnog vremena?

Turističko puto a je kao dokoli a

• Turistička dokoli a je ideal a za raz e o like rekreacije ljudi

• S e se iše ko i ira sa sportskim motivima

putovanja i sadržaji a boravka uz druge

aktivnost, npr.:

– Zabavu

– Kulturu

– obrazovanje

Pasivno i aktivnostima ispunjeno slob.

Vrijeme

• U su re e o društ u oder og čo jeka: – Ne zado olja a sa o pasi o pro ođe je slo .

Vremena – po formuli sun, sea & sand – to mu nije

dovoljno

– Cilj akti og pro ođe ja slo . Vre e a: • Održa a ja psihofizičkog zdra lja kao i • Podiza ja razi e k alitet ži ota

Akti o pro ođe je slo . Vre e a prido osi oljoj k aliteti ži ota tz . ell ei g – rlo je VAŽNO!

• Kakav oblik turizma se razvija krajem 50-tih?

3S sun, sea, sand

Pro le i su re e og čo jeka

• Ljudi ne znaju kvalitetno ispuniti svoje slob. Vrijeme:

– Uče kako raditi, a e kako se od arati Na taj ači jefti o prodaju s oje skupo steče o slo od o

rije e Alfier

• Po eća ja fo da slo . Vre e a r. Slo . Sati e z ači da će se to rije e k alitet o iskoristiti: • Droga

• Alkohol

• Besposličare je

• Kocka- to je POGREŠNO ispu ja a je slo . Vre e a

Kri o korište je slo . Vre e a prido osi alije ira ju otuđi a ju eđu ljudi a.

Ek. I društ . F-cije turizma

• Turizam je slože a društve o-ek. Pojava karakteristič a po svojoj polifunkcionalnosti:

• 1. jedno su ek. F-cije: – Po oću kojih turiza eposred o utječu a gosp. Raz oj re .

Turist. Zemalja

2. Drugo su društve e f-cije ili neek.f-cije turizma:

– zajed ički prido ose hu a istički rijed osti a turiz a

1)Zdravstvena

2)Sportsko- rekreacijska

3) kulturno- obrazovna

Politička

5) Socijalna i sl. F-cije

Neek. F.-cije turizma

• Mogu biti gl. i dodatni motiv putovanja:

1. zdravstvena- zdravlje je 1 od najst. Motiva putovanja:

– Kurativno- liječiliš i turiza

– Preventivno zdravstveni turizam tzv. Wellness(=zdravlje)

2. Sportsko- rekreacijska – da as je jako aglaše a u turiz u

3.kulturno-obrazovna- turiza o oguća a upoz a a je drugih kultura

. politička- turiza prido osi iru i razu ije a ju eđu ljudima

5. socijalna- turizam pridonosi smanjenju soc. razlika

Kako se a ifestiraju društ . f-cije

turizma?

• Društ e e f-cije turizma manifestiraju se

o ogaći a je čo jeko ih

– 1)spoznaja

• Znanja

• Kulture

• Obrazovanja i sl.

– 2) aktivnosti

– doži ljaja

1. Zdravstvena f-cija turizma

• Jeda od aj až ijih i ajst. F-cija turizma:

– Zdravlje je 1 od:

• Najst.,

• Stalnih i

• Najjačih oti a turist. gi a ja i – Turiza u ijek i u s i s oji o li i a rši zdra st . f-

ciju (Alifer)

• U povijesti razvoja turizma ta f-cija:

– U jeto ala je os i a je i raz oj lječiliš ih e tara: • u st. Grčkoj i Ri u

• u kontinentalnim klim. mjestima i na moru

Vrste zdrav. turizma

• Ranije: je bio razvijen kurativno- liječiliš i • Danas: preventivno zdrav. tzv. Wellness – preventiva:= ukup ost postupaka koji spreča aju da

izbije bolest

– Zdrav. motivi postaju 1 od gl. motiva turist. putovanja- suvremeni PODOBLICI zdravstvenog turizma: • Medicinski turizam – sto atološki, plastič a kirurgija,

opera ije i edi i ski zah ati opera ije sr a, kuko a, očiju i sl.)

• Wellness u turizmu

• Toplički turizam- rehabilitacija u toplicama nakon operativnih zahvata i sl.

Što je zdra . Turiza / ?

• Zdra turiza je taka SOT koji o uh aća privremenu promjenu stalnog boravka u

određe o po olj o kli atsko ili kupališ o mjesto radi:

– Zdravstvene preventive

– Kurative i

– Reha ilita ije Vuko ić

• Wellness...

Što je zdra turiza a što ell ess (2/2)?

• Zdrav turizam..

• Wellness- cjelokupan koncept zdravlja,

o uh aća: – 1. kretanje

– . jež a je

– 3.prehranu

– . opušta je i dr.

Koje ele e te sadrži ell ess?

• Ne programe wellnessa

Prednosti za destinacije koje razvijaju

wellness ponudu

• O ogućuje produže je sezo e

• Osigura a di erzifika iju i o ogaći a je po ude

• Kreira je o og i idža desti a ije

• Osigura a po eća je zaposle osti i poti a je poduzet išt a pose o SME

• Osigura a se eća potroš ja turista u desti a iji • Korište je prirod ih resursa potiče se oču a je

okoliša

2. Sportsko- rekreacijska f-cija u

turizmu

• U su re e o turiz u jako je aglaše a rekreac. F- ija turiz a koji se s e iše zas i a na rekreaciji kao motivu turist. putovanja

• Turizam je postao sinonim rekreacije

• Turistička dokoli a je ideal a za raz e o like rekreacije ljudi

• U kombinaciji sa sportskim motivima i sadržaji a o a f-cija postaje-sportsko rekreacijska f-cija

Što je sportski turiza ST ?

1. definicija (1/3) (Standeven, De

Knop) • Proizlazi iz sportsko-rekreacijske funkcije

turizma

• Razne definicije:

– To su s i o li i uključe osti u sportske akti osti • Aktivno- uz sudjelovanje u sportskim aktivnostima

• Pasivno- prisust o a je sportsko događaju kao pro atrač, gledatelj


2. definicija (2/3) (Bartoluci)

• ST= to je takav SOT u kojem je sport glavni

oti puto a ja i ora ka turista u turističko odredištu


3. definicija (3/3) (UNWTO)

• ST su aktivnosti:

• .Sportaša

• 2.Rekreativaca

• 3.Gledatelja i

• 4.Putnika

• Od 2 do 4 sportski turisti

• Iz a do i ila e duže od god. radi: – Sudjelovanja u sportu,

– Praće ja sporta i – Ostalog odmora motiviranog sportskim i posl. razlozima

(UNWTO)

Oblici (vrste) sportskog turizma (1/3)

(Bartoluci 2011) • Zimski rekreativni turizam

– Skijanje

– Sanjkanje

– Klizanje

– daskanje

• Ljetni rekreativni turizam – Rekreacija na otvorenom i u zatvorenim prostorima

– Na kop u ili uz ode e po rši e • Biciklizam

• Ronjenje

• Lov i ribolov

• tenis

• Natjecateljski sportski turizam – Za sudionike natjecanja

– Za gledatelje

Oblici (vrste) sportskog turizma (2/3)

(Bartoluci 2011)

• Vrste ST: – Natjecateljski ST= sva putovanja radi:

• Sudjelo a ja u određe i sportski atje a ji a razl. Ra ga eđu arod a, regio al a, a ., lokal a ili

• Gledanje tih natjecanja

• Sudionici: – Sportaši – Treneri

– Po oć o oso lje

– Gledatelji sportskih događa ja

– Sportsko- rekreacijski ST • Ljetni

• zimski

Eko o ski uči i sporta a turiza

• IZRAVNI: mjerljivi- oni su rez. pruže ih sportsko- rekrea ijskih usluga turisti a raču aju se kao razlika prihoda i troško a za pruže e usluge pr. Iz aj lji a je tenis terena, pedalina i sl.=

• POSREDNI: teško jerlji i- st araju ih turisti sportaši pr. skijaši= i sportaši koji sudjeluju u atje a ji a, sport. igrama i sl.

• Utječu a: – Motivaciju izbora destinacije

– Produže je turist. Sezo e

– U laža a je sezo skog karaktera turiz a

– Po eća je turist. Iz a pasio ske potroš je

– U apređe je k alitete tur. po ude

3. Kulturno- obrazovna f-cija turizma

• Kult. f-cija turizma – utje aj što ga re . turist. Ze lje imaju na kult. planu prema ino. i dom. Posjetiteljima Ča lek

• OSN.ULOGA: kulturno obraz. f- ija turiz a o ogućuje čo jeku da upoz aje određe ih kult. rijed osti u tur.dest.

• Turiza prido osi po eća ju: – . opće ao raz e i – 2. kulture ljudi

• Budući da se zas i a a oču a oj kult.-pov. bašti i i kult. i o r. Sadržaji a kult.f- ija izra o utječe a održi i raz oj TD

Tri skupi e kultur ih turista

• 1)motivirani- pri uče i kult. događaje ili rijed ošću ugla o lokalne kulture 5-15% turista + 5% lokalnog stan.

Npr. Du ro ačke ljet e igre, Pulski fil fest., Moto u ski fil ski fest., Zagreb DOX- Među arod i festi al dok.fil a i sl.

• 2) inspirirani- pri uče i predsta a a, ko erti a, izlož a a e už o lokal e kulture 30% turista + 15% lokalnog stan.

Npr. Posjeta ko erta Beyo e u Zagre u, Pi asso e izlož e

• pri uče i kulturo - svi turisti koji za vrijeme boravka u TD posjete neku kulturnu atrakciju, a nisu bili motivirani kulturom na to putovanje – posjete kult. atrakcije ako im se ponude u destinaciji npr. Eufrazijevu

aziliku u Poreču, Pulsku are u, Ši e sku katedralu i sl.

Što je kult turiza Čorak, Mikačić ?

• Kultur i turiza = taka SOT koji o uh aća puto a ja koja uključuju posjete kult. atrak ija a i događa ji a iz a do i ila s ciljem:

– Stjecanja novih znanja i

– Doži ljaja turista

. Politička f-cija turizma

• Polit. f- ija turiz a ogleda se u to e što turizam pridonosi:

– Miru i

– Razu ije a ju eđu ljudi a

• Turizam je putovnica mira

5. Socijalna f-cija turizma

• Socijalna f-cija turizma: – Utječe a s a je je:

• Socijalnih i

• Klas ih razlika eđu arodi a

– Utječe a z liža a je ljudi razl.kultura

• Tom f-cijom turizma se bavi sociologija turizma koja istražuje: – Od ose iz eđu do . sta o išt a i turista te

– Posljedice turizma na: • Demografskom

• Sociokulturnom i

• Ek. prostoru

12. Izvori i metode prikupljanja

podataka u istraživa ju turističkih tržišta

Str. 362-363; 369-387

Vrste istraživa ja s o ziro a karakter podataka

• S obzirom na karakter podataka koji se

prikupljaju, o rađuju i a aliziraju i a o: – Kva titativ a istraž.- riječ je o poda i a koji se

daju rojča o izraziti – Kvalitativ a istraž.- upućuje a podatke koji se e

daju izraziti rojča o ego opis o

Os . Izvori podataka u istraživa ju turist. tržišta

• 1. primarni- izravno prikupljanje podataka:

– Promatranje

– ispitivanje

• 2. sekundarni- iskorištava je o javlje ih podataka

1. Primarni podaci

• Izvor a opaža ja

• koja se prikupljaju za potre e rješava ja ko kret og tržiš og pro le a razl. tehnikama istraživa ja tržišta: – Kvalitativnim ili

– Kvantitativnim,

• i to u slučajevi a kada su raspoloživi sek. izvori podataka ogra iče og karaktera, isu odgovarajući ili su pak zastarjeli

2. Sekundarni podaci

• Poda i prikuplje i i za ilježe i prije: – U eko . istraživa ju i – Za neku 2. svrhu.

• Za istraživača koji sada provodi istraživa je i služi se seku dar i poda i a : – To su povijesni podaci (koje je prikupio i obradio

netko drugi)

– Ne zahtijevaju izravni kontakt s ispitanicima ili su jekti a istraživa ja

Prednosti i nedostaci sekundarnih

podataka (1/2)

• Prednosti su:

– Jeftiniji

– Brže se ogu prikupiti – Dostup i za eke pojave za koje i ilo teško prikupiti pri ar e podatke

– objektivnost

• Nedostaci: – Oteža o pro alaže je odgovarajućij podataka koji će odgovarati potre a a

ko kret og istraživa ja

– Pogreš a jedi i a jere (npr. dolasci turista na granicu, posjetitelja ili u smj.obj.)

– Pro alaže je toč ih i pouzda ih podataka

– Zastarjelost- poda i pripadaju prošlosti – Nepouzdanost s Interneta

– Subjektivnost autora podataka

– Pogreša razred/skupi a

Izvori sekundarnih podataka prema

mjestu gdje se nalaze

• . i ter i u utraš ji izvori: – Poda i poduzeća

• 2. eksterni (vanjski) izvori:

– Statistički poda i držav ih zavoda za statstiku i eđu arod.org.

– Drugi podaci banaka, instituta i drugih organizacija

Izvori sekundarnih podataka

1) Interni

1. I ter i u utraš ji izvori: – Raču ovodstve o-fi a ijski izvještaji – Ek. a alize poslova ja poduzeća

– Analize ila e poslova ja poduzeća

– Analize revizorskih tvrtki o poslova ju poduzeća

Izvori sekundarnih podataka

2) Eksterni

2. Eksterni (vanjski) izvori:

– Publikacije eđu ar. org. (UNWTO,Eurostat)

– Publikacije nac. drž. zavoda za statistiku (DZS)

– Publikacije drugih drž. organizacija i ureda (MT, HNB)

– Publikacije turist. organizacija i udruže ja HTZ

Glasnik)

– Svjetski priznati znanstv. časopisi – Podaci dobiveni putem istraž. aktivnosti instituta (IT)

– Posebne banke podataka (HGK,Horwath)

- Koje institucije prikupljaju sekundarne

podatke?

- DZS, HTZ, HOK, HGK

-Navedi seku dar e izvore podataka u aše turizmu?

Metode prikupljanja sekundarnih

podataka

• Informacije s držav ih gra i a

• Ispitivanja na granicama

• Metoda vođe ja d ev ika

• Ispitivanja u prijevoznim sredstvima

• Ispitivanja na popular i turistički lokacijama

• Ispitiva ja u s ještaj i o jekti a

• Modeli potroš je

• Izvještaji o poslova ju s ještaj ih o jekata

• Istraživa je turističke po ude

Izvori sekundarnih podataka na

eđu arod oj razini • UNWTO

– Yearbook of Tourism Statics

– Compendium of Tourism Statistic

– Barometer (najnoviji podatci o turizmu u svijetu)

– Highlights

• EUROSTAT

• OECD, PATA, WTTC, Economic Intelligence, Unit, Tourism Intelligence International

• Ko ti uira a istraživa ja: – World/ European Trevel Monitor

– Reiseanalyse

– IPS

DZS RH

• Statistički ljetopis

• Mjeseč a statistička izvješća

• Statistička izvješća: – Turizam

– Ugostiteljstvo

– Turiza u pri orski gradovi a i opći a a

• Priopće ja

• Studije i analize

• Izvanredna izdanja

HNB

• Pozicija putovanja-turizam u platnoj bilanci RH

• „Potroš ja i oze ih put ika u Hrvatskoj i do aćih put ika u i oze stvu”

– Zajed ički projekt HNB-a i Instituta za turizam

– Od 1998.-2001.

– A ket o istraživa je a eđu arod i i eđudržav i prijelazi a RH

– Od . godi e istraživa je provodi HNB

TOMAS istraživa ja Institut za turizam, Zagreb

• Najstarije ko ti uira o istraživa je u RH

• Istražuju stavove i potroš ju turista u RH

• Provodi Institut za turizam

• Provedeno 9 puta, 2014. zadnje

TOMAS istraživa ja Institut za turizam, Zagreb • TOMAS ljeto- stavovi i potroš ja turista U Hrvatskoj .,

1989., 1994., 1997., 2001., 2004., 2007., 2010., 2014.)

• TOMAS nautika – stavovi i potroš ja autičara u Hrvatskoj (2001., 2004., 2007.)

• TOMAS- Turističke aktiv osti do aćeg sta ov ištva ., 2004.)

• TOMAS- stavovi i potroš ja turista i posjetitelja Zagre a (1998., 2005., 2006., 2008.)

• TOMAS- tranzit (2005.)

• TOMAS- rodska kruž a putova ja .

• TOMAS- nacionalni parkovi i parkovi prirode (2006.)

• Eduka ija lokal og sta ov ištva u ilju poveća ja jihove paž je u vezi sa pro le atiko šu skih požara .

Ciljevi istraživa ja To as-ljeto

• Istraživa je To as-ljeto: – ko ti uira o istraživa je

– Provedeno 1987., 1989., 1994., 1997., 2001., 2004., 2007., 2010., 2014. > 9X

• Ciljevi: – Seg e ta ija tržišta

– Utvrđiva je glav ih pred osti i sla osti turističke ponude

– Utvrđiva je o ilježja potroš je gostiju

– Kontinuirano praće je tre dova do aće i i oze e potraž je

Sadržaj TOMAS istraživa ja

• Tržiš i seg e ti: – Sociodemografski profil turista – spol, do , veliči a

kuća stva, roj dje e u kuća stvu, stadij u život o ciklusu osobe, zemlja porijekla

– Motivacija za dolazak – odmor i rekreacija

– O ilježja putova ja

– O ilježja boravka u TD

– Zadovoljstvo ponudom

– Konkurentnost ponude u odnosu na mediteranske destinacije

– Potroš ja turista

Horwath Consulting Zagreb

• „Poslova je hotelijerstva u Hrvastkoj”

• Os 1998. godine

• Sadržaj istraživa ja: – Fizičko sta je o jekata i struktura sadržaja

– Teh ološka opre lje ost – Zaposlenost

– Sustav agrađiva ja

– Ulaganja

– Tržiš i i fi a ijski rezultati poslova ja

13. Turistička desti a ija

Definiranje pojmova

• Poja turistička desti a ija TD astao je iz poj ova: • Turistička regija- geografski o eđe prostor • Turističko mjesto- aselje + sta ov ištvo

• Turističko odredište- cilj putovanja

Koja je ajrazvije ija turistička regija u RH?

• Istra

Turistička regija TR

• Geografski o eđe prostor:

• U kojem postoje neke zajed ičke karakteristike ili • U kojem se zajed ički ude eđuso o poveza i proizvodi i usluge

• Definicija: prostor a jeli a u određe o političko- ad i istrativ i gra i a a u okviru koje djeluje određe i turistički sustav

• U turizmu pojam je vezan uz polit.-adm. granice unutar kojih se provodi:

• Zajed ičko turističko planiranje i

• Zajed ička turistička politika

Vrste TR turistička regija

• Prema razvijenosti turizma: • Homogena TR – turizam je dominantan i povezuje sve ostale djel. (npr. Azurna obala)

– Istrska regija

• Heterogena TR- turizam ravnopravan s ostalim djelat. - Zagre ačka

• Prema veliči i prostora: • Makro TR veće regije – 3 u RH

• Primorska

• Gorsko-planinska

• Panonsko-peripanonska (nizinska)

• Mikro TR (manje regije)

• Primorska (Istra, Kvarner, Dalmacija)

• Panonsko-peripanonska (Slavonija, Baranja)

• Međi urje i sl.

Turističko jesto TM

• TM o uhvaća: postojeće aselje + sta ov ištvo

• TM je jedna točka u prostoru

• Definicija: TM je prostorno-funkcionalna cjelina ponude u turizmu, ali se ne mora podudarati s adm. granicama mjesta (naselja)

• Turistička po uda 1 aselja (TM)- e ože zadovoljiti sve zahtjeve suvre e e turističke potraž je- koja je vrlo:

• Heterogena

• Segmentirana

• diferencirana

Vrste TM

• TM se razlikuju prema • Razvijenosti uk. kap. ponude • Atraktivnosti • Statistički karakteri a

• TM su npr.: • Župa ijska središta, gradovi, aselja ili • Statistički kriterij- DZS – 5 vrsta (promjena nakon 2015.):

• Primorska

• Toplička ra ije kupališ a

• Gorska i planinska (ranije samo planinska)

• Zagreb grad Zagre kao središte

• Ostala (ranije ostala turist. i ostala koja nisu turist.)

• U TM se volarizira sa o NEKI ODREĐENI SADRŽAJ, aktiv ost ili atrak ija (npr. toplice)

Poja turističke desti a ije TD

• Def.: geog. PROSTOR koji se razlikuje od mjesta stalnog boravka putnika, u kojem se:

• Provodi turistička aktiv ost • Ko zu iraju turistički proizvodi i usluge

• Ostvaruje turistička potroš ja

• Prihvatni koncepti TD či e ko i a iju različitih sadržaja i usluga koji zajed o određuju uk. turist. aktivnost u toj TD

Vrste (glavni tipovi) TD u geografskom smislu

• Pre a ikro ili akro o ilježju TD ože iti: • Pojedini lokalitet (luka,aerodrom i sl.) • Pojedino TM (npr. Umag, Dbk) • Pojedine zone, regije (npr. Baranja) • Čitava ze lja (RH) • Skupina zemalja (EU) • Kontinent (Europa)

• To proizlazi iz či je i e da TD određuje o il ost sa ih turista a različiti razi a a: • Međ arod a • Nacionalna • Regionalna • lokalna

Kriteriji određiva ja prostor ih gra i a TD

• NEMA kriterija određiva ja prostor ih gra i a TD

• TD e a u prostoru čvrste gra i e, jer nema kriterija po kojima bi se one mogle odrediti

• TD predstavlja fleksi ila , di a iča prostor čije gra i e određuje tržište neovisno o admin. gra i a a Dulčić

• TD je sustav koji sadrži raz ovrs e ele e te turističke po ude, a uvjetovan je:

• Želja a

• Interesima

• Potrebama turista

Definicija TD

• TD u šire s islu je svako odredište turističkog putova ja: od zrač e ili po orske luke do turističkog jesta, regije ili turističke ze lje

• Defi i ija Vuković, Čavlek) TD je:

• Integrirani prostor

• Koji svoj turistički ide titet gradi a ko ep iji ku ulativ ih atrak ija koje o ogućuju doživljaj • Koji mora imati dodatnu infrastrukturu

• Postoje prostor (mjesto) intenzivnog okupljanja turista

Definicija TD i 3 vrste TD prema UNWTO-u

• UNWTO definira TD kao zajed ičko jesto koje se posječuje tijekom putovanja (prekratko!!!)

• UNWTO razlikuje sljedeće vrste TD:

• Udaljenu TD – najudaljenija od domicila turista

• Glavna TD – gdje turist provodi ajviše vre e a

• Motivirajuća TD – pri ar o odredište putova ja

Najvaž ija o ilježja (karakteristike) TD

• TD či i prostor u jeli u (4)

• Raspolaže odgovarajući elementima ponude

• Orije tira a pre a turističko tržištu

• Neovisna o administrativnim granicama

• TD se ože upravljati

Pred osti koje pruža TD

• Bolje iskorište je turističkog prostora

• Potpunija volarizacija svih turističkih resursa

• Kompleksnija, atraktivnija i kvalitet ija turistička po uda

• Šire oguć osti za stvaranje turist identiteta a turističko tržištu

• Bolja promocija i distri u ija a turističko tržištu

• Kvalitet iji i sadržaj iji od or turista u TD

Uvjeti koji određuju TD

• TD e a čvrste gra i e, o a ože predstavljati ilo koje odredište (od polaska do povrata turista u mjesto svojeg stalnog boravka)

• Na tržištu TD su determinirane određe i uvjetima:

• Geografskim (na makro i mikro razini)

• Prostornim da či i prostor u jeli u

• Kulturnim

• Prometnim pro et a poveza ost s tržište

• Atrakcijama i sl. uvjetima

Elementi atraktivnosti TD i atraktivnosti TD

• Turistička atrak ija- privlača ele e t, okos i a razvoja turiz a u TD: • Prirod e ili društve e atrak ije • Izgrađe e atrak ije Du ai

• ELEMENTI atraktivnosti TD (10) (znati 8): • Klima i prirodne ljepote • Kulturna i društve a o ilježja

• Dostupnost • Odnos prema turistima: gostoljubivost • Infrastruktura • Razina cijena • Moguć ost za kupovi u • Sadržaj za sport, rekreaciju i obrazovanje

• Sigurnost • Popularnost

Najvaž iji ele e ti atraktiv osti TD u RH

• Razlike u atraktivnosti TD:

• Svi ele e ti atraktiv osti e aju kod svih TD isto z ače je pr. aze a skijalištu ili u TD a o ali

• Npr: ajvaž iji ele e ti pri ispitiva ju atraktiv osti različitih TD u RH jesu TOMAS istraživa je : • Klima ajvaž iji gosti a Ši e sko-k i ske, a aj a je za goste Zadarske župa ije

• Prirodne ljepote ajvaž iji otiv dolaska u DBK župa iju

• Cijene ajvaž ija gosti a PGŽ

• Kultura ajvaž ija posjetitelji a grada DBK

. Održivi razvoj turiz a

415.-419.str

Pojam rasta i razvoja

• eko o isti stal o proučavaju pro le rasta i razvoja

• rast oz ačava kretanje neke ek. pojave u kvantitativnom smislu

-u tur. pr. rast roja oće ja

• razvoj predstavlja :

novo kretanje i stanje neke pojave

nove ciljeve i lagosta je koje želi o ostvariti u sadaš josti i uduć osti -u tur. pr. razvoj autičkog turiz a

Kakav je rast turizma u RH?

• Kakva je dinamika rasta tur.

oće ja ostvare ih u RH?

64,5 mil< 68 mil !

Kakav je rast eđu arod og tur. u svijetu?

• INO tur. dolasci u svijetu: 1950.- 25 mil

1960.- 69 mil

1970.- 166 mil

1980.- 287 mil 37 puta veći 1990.- 456 mil

2000.- 681 mil

2005.- 805 mil

2006.- 850 mil

2007.- 909 mil

2008.- 924 mil

2010.- 1006 mil (UNWTO prognoza)

2020.- 1602 mil (UNWTO prognoza)

• Stalno raste

Razvoj

Razvoj predstavlja:

novo kretanje i stanje neke pojave

nove ciljeve i lagosta je koje želi o ostvariti u sadaš josti i uduć osti u turizmu npr:

- razvoj autičkog turiz a - razvoj kongresnog turizma

- razvoj kulturnog turizma

- razvoj turizma NP Krka

- razvoj ovih ilj ih tržišta

- razvoj ovih tržiš ih seg e ata

- razvoj turizma TD Benkovac

Što je održivi razvoj? (sustainable development)

• POJAM održivi razvoj proizlazi iz općeg poj a razvoja

• Održivi razvoj oz ačava pro je u strukture glo al e proizvod je i potroš je koja e arušava eko sustave

Održivost je glo al i pro le

• pro le održivosti ije pro le samo jednog područja (gdje se pojavio), nego

se s ji susreće cijeli svijet

• npr. Čer o ilska katastrofa

Turiza i održivi razvoj

• Turizam- ajviše zai teresira za održivost resursa jer su resursi temelj njegova

razvoja

Što podrazu ijeva ko ep ija održivog razvoja turizma?

• Ko ep ija održivog razvoja turiz a: 1. Podrazumijeva:

-zaštitu

-održivost svih turističkih resursa

2. Zalaže se za:

- čuvanje resursa za uduće ge era ije

Ko ep ija održivog razvoja turiz a?

• uvjetuje zaštitu i održivost svih turističkih resursa jer su oni temelj njegova

razvoja

• temelji se na zadovoljenju potre a sadaš jih, ali i udućih generacija

Od os turiz a i održivog razvoja

• Međuovis ost od osa iz eđu različitih aktiv osti u turiz u i svih ko po e ti održivosti u:

ekološkoj sociokulturnoj

ekonomskoj sferi

Paradig a održivog razvoja (paradigma: skup pravila koji karakteriziraju neku znanost)

• sadaš je ge era ije moraju ostaviti udući ge era ija a ukupnu resursnu

osnovu koja nije manja od one koju je sama naslijedila

Či e i i održivog razvoja turiz a

• ključ i či e i i održivog razvoja su ljudi koji svojim po aša je izrav o utječu a održivost:

1. Turisti

2. Zaposlenici u turizmu

3. Poduzeća u turizmu i povezanim djelatnostima

4. Jav e služ e

5. Lokal o sta ov ištvo

Načela održivog razvoja

• 3 su skupine temeljnih ačela održivog razvoja:

1. Načela ekološke održivosti 2. Načela socio-kulturne održivosti 3. Načela ekonomske održivosti

. Načela ekološke održivosti • ekološka održivost podrazumijeva razvoj usklađe s:

- ekološki pro esi a

- biološki različitosti a

- resusrima

• ekologija- znanstvena disciplina koja proučava od ose iz eđu:

- pojedinih ekosustava i organizama

- prirod e i društve e okoli e

Što je okoli a/ okoliš/ okruže je?

• okolica

• okoliš

• okruže je

Okolica

• pretež o geog. termin koji se koristi u prostornom smislu

• određe je gra i a a ekog prostora (npr. okolica grada ili mjesta)

Npr. u okolici Samobora je prekrasno Samoborkso gorje

u okolici Zagreba nalazi se park prirode Medvednica

Okoliš

• Ekološki ter i veza uz prirodu i je o korište je (npr. ek valorizacija)

Okruže je okoli a : • pretež o so iološki ter i koji podrazumijeva od ose eđu ljudi a • o uhvaća: - prirodne

- društve e

- eko o ske uvjete života

pr. društv. okolina)

Ko flikti u okolišu

• nastaju kao posljedica:

1. demografske ekspanzije

2. nekontrolirane urbanizacije

3. primjene kemijskih i drugih sr. u polj.

4. s až og razvoja ind. proizvodnje

5. razvoj prometa

6. razvoj turizma

7. ratnih razaranja i dr.

Ko flikti u okolišu

Ko flikti u okolišu rezultiraju o ečišće je :

• vode

• zraka

• tla

• flore

• faune i drugih prirodnih resursa

Ciljevi održivog razvoja turiz a

• u razvojnom smislu održivi turiza i a za cilj:

1. zadovoljiti sve potrebe privremenih posjetitelja (turista i izletnika)

2. dugoroč o održati kvalitetu okoliša (resursa)

3. budući ge era ija a o ogućiti da a izvor i svojstvi a prir. i društv. resursa nastave razvijati turizam

. Načela so iokultur e održivosti • so iokult. održivost proizlazi iz društve ih f-cija turizma

• društve a f-cija turizma a ifestira se veći o kroz so ijaliza iju eđu ljudi a- eđuso e so ijal e od ose iz eđu posjetitelja i do i il og sta ov ištva

• kulturna f-cija turizma od osi se ajviše a utje aj što ga turist. re . ze lje i aju a kult. pla u kao posljedi a od osa iz eđu privre e ih posjetitelja turista i do aćeg sta ov ištva

• zaštita so iokultur ih vrijed osti unutar TD je zadaća ijelog društva, a ne samo turizma

Kulturni utjecaj u turizmu Proži a je kultura u turiz u ože i ati pozitivne, ali i negativne konotacije

Pozitivni utjecaji

• upoznavanje lokalne kulture

-jezika, o ičaja, kult. ašti e

• održava je ide titeta lok. zajed i e • upoznavanje kult. vrij. turista

• uče je stra ih jezika i dr.

Negativni utjecaji

• odnos lok. stan prema bogatim

turistima (otpor)

• netolerancija na:

-vjerskoj

-rasnoj

-polit. osnovi i dr

. Načela eko o ske održivosti-opće ito

Eko o ska održivost: • zasniva se na takvom eko o ski uči kovito i zdravo ek. razvoju koji

podrazumijeva optimalno upravljanje resursima a ači da se ji a ogu koristiti i uduće ge era ije

• vred uje prirod i kapital uključiva je jegove vrijed osti u gospodarski sustav

1. uvod u turizamturizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja...

Documents