1. uvod - efzg.unizg.hr chapter 19.pdf · inflacija su niske. nezaposlenost je na svojoj prirodnoj...

1 of 38 1 of 25 For use with Business Economics 1e

By N. Gregory Mankiw, Mark P. Taylor, and Andrew Ashwin

ISBN: 978-1-4080-6981-3

© Cengage Learning Chapter 19

19 MAKROEKONOMIJA – INFLACIJA I STABILNOST CIJENA

2 of 38 For use with Business Economics 1e


ISBN: 978-1-4080-6981-3

© Cengage Learning 2 of 25 Chapter 19

1. Uvod



ISBN: 978-1-4080-6981-3


Rast novca i inflacija

U razvijenim gospodarstvima većina cijena

tokom vremena raste

Teorija inflacije istražuje vezu između ponude

novca i inflacije

Objašnjava:

• Umjeren porast cijena

• Hiperinflaciju



ISBN: 978-1-4080-6981-3


2. Klasična teorija inflacije



ISBN: 978-1-4080-6981-3


Razine cijena i vrijednost novca

Kada se razina cijena poveća, ljudi moraju plaćati

više za dobra i usluge

Povećanje razine cijena smanjuje vrijednost novca

jer se s jednom jedinicom valute može kupiti manja

količina dobara i usluga

Ako je P razina cijena, tada je količina dobara i

usluga koja se mogu kupiti za 1€ jednaka 1/P



ISBN: 978-1-4080-6981-3


Ponuda novca, potražnja za novcem i ravnoteža na tržištu novca Ponuda novca i potražnja za novcem

određuju vrijednost novca

Uz pretpostavku da središnja banka

kontrolira ponudu novca, tada:

• Količina ponuđenog novca je fiksna

(sve dok ju središnja banka ne

promijeni)

• Krivulja ponude novca bit će okomita

(savršeno neelastična)

Bitna determinanta potražnje za

novcem je razina cijena:

Više cijene zahtijevaju više novca za

obavljanje transakcija

Više cijene dovode do veće potražnje za

novcem

Ako je razina cijena iznad ravnotežne

razine, poduzeća i ljudi će htjeti držati više

novca nego što ga je središnja banka

stvorila pa razina cijena mora pasti kako bi

ponuda i potražnja bile u ravnoteži.

Ako je razina cijena je ispod ravnotežne

razine, ljudi će se htjeti držati manje novca

nego što ga je centralna banka stvorila, te

razina cijena mora porasti kako bi ponuda i

potražnja bile u ravnoteži.



ISBN: 978-1-4080-6981-3


Učinci monetarne injekcije

Pretpostavimo da je gospodarstvo

trenutačno je u ravnoteži, a da

središnja banka iznenada poveća

ponudu novca:

• Krivulja ponude novca pomiče se u desno

• Ravnotežna vrijednost novca pada

• Razina cijena raste

Kvantitativna teorija novca tvrdi da

količina raspoloživog novca određuje

razinu cijena i da stopa rasta količine

raspoloživog novca određuje stopu

inflacije

Neposredni učinak povećanja ponude

novca je stvaranje prekomjerne ponude

novca

Ljudi se pokušavaju riješiti prekomjerne

ponude novca

• Kupujući dobra i usluge

• Izdavajući kredite drugima koji zatim

kupuju dobra i usluge

Cijene rastu jer ponuda dobara i usluga

ostaje ista, a potražnja raste



ISBN: 978-1-4080-6981-3


3. Troškovi inflacije



ISBN: 978-1-4080-6981-3


Troškovi inflacije

Pad kupovne moći?

Zabluda inflacije

Kako rastu cijene, tako rastu i prihodi

Troškovi potplate, troškovi iznošenih

cipela (Shoeleather Costs)

(posebno značajna kod hiperinflacije)

Inflacija smanjuje vrijednost novca koju

nosite u džepu

Zahtjeva više posjeta banci

Troškovi jelovnika (Menu costs)

Troškovi promjena cijena

U razdobljima inflacije, tvrtke moraju

češće mijenjati svoje cijene

Relativna varijabilnost cijena i

pogrešna raspodjela sredstava

Inflacija narušava relativne cijene a

samim time i odluke potrošača

Porezna distorzija izazvana inflacijom

Inflacija obeshrabruje štednju tako da

smanjuje sredstva za ulaganje i budući

rast

Pomutnja i neprilika

Kada dođe do inflacije, vrijednost

novca pada koja uzrokuje promjenu

vrijednosti dobara

Poseban trošak neočkivane inflacije:

Neravnomjerna preraspodjela

bogatstva



ISBN: 978-1-4080-6981-3


4. Inflacija i nezaposlenost



ISBN: 978-1-4080-6981-3


Dugi rok

U dugom roku varijable nisu povezane

Prirodna stopa nezaposlenosti ovisi o različitim

obilježjima tržišta rada

Inflacija se odnosi na rast ponude novca koja je pod

kontrolom središnje banke



ISBN: 978-1-4080-6981-3


Kratki rok U kratkom roku postoji negativna relacija inflacije i

nezaposlenosti

Ako nositelji monetarne i fiskalne politika prošire agregatnu

potražnju i poboljšaju gospodarstvo u kratkom roku

agregatne krivulje ponude, oni mogu smanjiti nezaposlenost

za neko vrijeme, ali samo uz trošak veće inflacije

Ako nositelji politika pomaknu AD krivulju ulijevo i samim

time gospodarstvo po AS krivulji, mogu smanjiti inflaciju ali

jedino po cijeni veće privremene razine nezaposlenosti

Ovaj kratkoročni inverzni odnos je prikazan pomoću

Phillipsove krivulje



ISBN: 978-1-4080-6981-3


5. Phillipsova krivulja



ISBN: 978-1-4080-6981-3


Phillipsova krivulja Podrijetlo

Godine 1958. Phillips iznosi dokaze o

negativnoj relaciji nezaposlenosti i

inflacije u Ujedinjenom Kraljevstvu

kratkoročan inverzan odnos inflacije i

nezaposlenosti

Agregatna ponuda i potražnja,

Phillipsova krivulja

• Slika a - ako je gospodarstvo u točki A,

Q i P su na nižoj razini

• Ako je gospodarstvo u točki B, P i Q su

na višoj razini

• Slika b – promjena AD kod Phillipsove

krivulje

Monetarna i fiskalna politika mogu

pomaknuti krivulju agregatne potražnje



ISBN: 978-1-4080-6981-3


6. Uloga očekivanja



ISBN: 978-1-4080-6981-3


Dugoročna Phillipsova krivulja

Milton Friedman zagovarao je

da monetarna politika samo u

kratkom roku može odabrati

kombinaciju nezaposlenosti i

inflacije

U dugom roku:

• Rast novca nema stvarnih

učinaka

• Phillipsova krivulja je okomita

• Krivulja agregatne ponude je

također okomita

• Porast agregatne potražnje vodi

jedino do promjena cijena (P),

ali ne i outputa (Q)

• krivulja dugoročne agregatne

ponude javlja se kod prirodne

razine outputa određenog

gospodarstva



ISBN: 978-1-4080-6981-3


Kako je dugoročna Phillipsova krivulja povezana s modelom agregatne ponude i potražnje

Slika a – ekspanzivna monetarna politika pomiče AD krivulju udesno

(AD1 do AD2) Ravnoteža se pomiče iz točke A u točku B. Razina cijena

se povećava dok output ostaje isti

Slika b prikazuje dugoročnu Phillipsovu krivulju – Ekspanzivna

monetarna poilitika pomiče gospodarstvo iz točke niže inflacije (A) do

točke više inflacije (B) bez promjene stope nezaposlenosti



ISBN: 978-1-4080-6981-3


Kako očekivana inflacija pomiče kratkoročnu Phillipsovu krivulju Što je očekivana stopa inflacije

veća, veća je negativna relacija

inflacije i nezaposlenosti

U točki A - očekivana i stvarna

inflacija su niske. Nezaposlenost je

na svojoj prirodnoj razini

Ekspanzivna politika pomiče

gospodarstvo do točke B u kojoj je

očekivana stopa inflacije niska, a

stvarna visoka

U dugom roku očekivana inflacija

raste pa se gospodarstvo pomiče u

točku C

Nezaposlenost se s vremenom

vrati na svoju prirodnu razinu

(pretpostavka prirodne stope

nezaposlenosti)



ISBN: 978-1-4080-6981-3


7. Uloga šoka ponude



ISBN: 978-1-4080-6981-3


Uloga šoka ponude

Šok ponude je pojava koja direktno

utječe na proizvodne troškove

kompanije

Značajan porast cijena sirovina pomiče

AS ulijevo

Kratkoročna Phillipsova krivulja pomiče

se ulijevo

Nositelji politike sada se suočavaju s

još nepovoljnijim odnosom između

inflacije i nezaposlenosti



ISBN: 978-1-4080-6981-3


8. Trošak smanjenja inflacije



ISBN: 978-1-4080-6981-3


Žrtveni omjer, omjer žrtvovanja (The sacrifice ratio)

Kako bi smanjila inflaciju, središnja

banka mora provoditi restriktivnu

monetarnu politiku

• Smanjuje se ponuda novca

• Agregatna potražnja pada

• Gospodarstvo se pomiče iz točke A u

točku B po kratkoročnoj Phillipsovoj

krivulji

• Inflacija pada, a nezaposlenost raste

• Tijekom vremena inflacijska

očekivanja padaju

• Kratkoročna Phillipsova krivulja

pomiče se ulijevo

Stoga, kako bi se smanjila inflacija,

gospodarstvo mora proći kroz period

visoke nezaposlenosti i niskog

outputa

The sacrifice ratio - postotak izgubljenog

outputa zbog smanjenja inflacije za 1%



ISBN: 978-1-4080-6981-3


Racionalna očekivanja i mogućnost dezinflacije bez troškova Racionalna očekivanja: Prilikom predviđanja budućnosti,

ljudi adekvatno koriste sve informacije koje imaju, a tiču se

monetarne i fiskalne politike

Kada se politike mijenjaju, ljudi mijenjaju svoja očekivanja o

inflaciji

Kada bi vlada uporno koristila politiku niske inflacije, ljudi bi

bili dovoljno razumni da trenutno smanje svoja očekivanja o

inflaciji

Kratkoročna Phillipsova krivulja bi se brzo pomaknula bez

produženog razdoblja visoke nezaposlenosti



ISBN: 978-1-4080-6981-3


Zaključak 1. Primarni uzrok inflaciji je rast količine novca

2. Kako bi se održale stabilne cijene, središnja banka mora strogo

kontrolirati ponudu novca

3. Postoje troškovi inflacije koji rastu pojavom hiperinflacije

4. Uvijek postoji privremena negativna relacija inflacije i

nezaposlenosti; ne postoji stalna negativna relacija

5. Privremena negativna relacija ne javlja se zbog inflacije kao

takve, već zbog neočekivane inflacije koja u pravilu

podrazumijeva porast stope inflacije

6. Rastuća stopa inflacije, za razliku od konstantno visoke, može

smanjiti nezaposlenost



ISBN: 978-1-4080-6981-3


Kraj 19. poglavlja

1. uvod - efzg.unizg.hr chapter 19.pdf · inflacija su niske. nezaposlenost je na svojoj prirodnoj...

Documents