Ihtiologija i ribarstvo slatkih voda

Voditelji: Izv. prof. dr. sc. Perica Mustafić Izv. prof. dr. sc. Davor Zanella Dr. sc. Zoran Marčić

Pregled kolegija Predavanja: 1. Uvod i osnove morfologije i anatomije riba 2. Sistematika riba 3. Kretanje kod riba 4. Ekologija i rasprostranjenost 5. Razmnožavanje i briga za mlade 6. Starost i rast 7. Prehrana riba 8. Uzorkovanje ribljih populacija 9. Ugroženost riba 10. Antropogeni utjecaji i mjere ublažavanja 11. Dinamika ihtiopopulacija; Osnova

upravljanja ribljim populacijama 12. Slatkovodna ihtiofauna Republike Hrvatske 13. Monitoring riba u Hrvatskoj 14. Utvrđivanje ekološke kakvoće voda ribljih

zajednica (Europska direktiva o vodama) 15. Ihtiološke značajke pojedinih vodotoka u

RH

Seminari: Razne teme i znanstveni članci iz ihtiologije

Praktikum: 1. Morfologija i meristika 2. Morfometrija 3. Rast i određivanje starosti 4. Razmnožavanje 5. Mrijest zebrica 6. Prehrana 7. Uzorkovanje (teren) 8. Određivanje skupina 9. Cyprinidae hrvatske ihtiofaune 10. Ostale porodice hrvatske ihtiofaune 11. Analiza zajednice 12. Osnove akvaristike 13. Izrada zbirke riba

Što je riba ?

• poikilotermne • vodeni svitkovci • tjelesni privjesci u obliku peraja • glavnina disanja preko škrga • ljuske (Berra, 1981)

Ribe su vodeni kralješnjaci sa škrgama tijekom cijelog života i tjelesnim privjescima u obliku peraja. (Nelson, 2006)

Riba nije taksonomska razina koliko prikladna imenica koja obuhvaća različite organizme poput sljepulje, paklare, morske pse, raže, dvodihalice, jesetre, mnogoperke i ostale zrakoperke

• ribe su najbrojnija i najraznolikija skupina kralješnjaka • dominiraju vodama svijeta čudesnom raznolikošću morfoloških i fizioloških

prilagodbi te prilagodbi ponašanja • više od 33000 vrsta • oko 200 vrsta se opisuje svake godine

Gdje žive ? • površina zemlje 70% oceani,

slatke vode 1% • volumen: 97% oceani 0,0093%

jezera i rijeke

• 58% riba su morske • 41% su slatkovodne • 1% koriste oba staništa

• najveća raznolikost je u tropima • Indijski ocean, zapadni Pacifik i Crveno more su najraznolikiji za morske ribe • jugoistočna Azija, Južna Amerika i Afrika najraznolikiji za slatkovodne ribe

Ribe mogu živjeti u svim vodenim staništima koja imaju tekuću vodu cijele godine uključujući: termalne izvore, alkalne izvore, hipersalina jezera, špilje, anoksične močvare, privremene lokve, bujične rijeke, velike nadmorske visine, velike geografske širine

vrući izvori pokraj jezera Longmu u Tibetu na 5200 n n/m

Triplophysa stolickai

Orestias sp.

jezero Titicaca 3812 n n/m najviša negrijana voda

Abyssobrotula galatheae

8320 m u jarku Puerto Rico

Trematomus hansoni

Notothenioidei 8 porodica 43 roda 122 vrste • u vodama Antarktika • imaju antifrizne proteine koji

im omogućavaju preživljavanje na temperaturama -1,9°C nižim od temperature smrzavanja tjelesnih tekućina

Dissostichus mawsoni por. Channichthyidae nemaju crvene krvne stranice

Zanimljive ribe • dvodihalice mogu živjeti do 4 godine na suhom u stanju „suspendirane

animacije” • antarktičke ribe mogu živjeti na temperaturama nižim od točke ledišta

njihove krvi • dubokomorske ribe mogu progutati plijen veći od njih samih, a neke ženke

mogu biti 10 puta veće od mužjaka • ribe rastu tokom cijelog života i mogu u razvoju promijeniti ekološke uloge

nekoliko puta pa su ličinke nekih opisivane kao različite svojte • raspon duljine života riba je od 1 godine do 150 godina • promjena spola je česta kod riba • ribe imaju vrlo raznolike reproduktivne strategije: od običnog gnijezda do

čuvanja mladih u ustima ili „placente” • ribe mogu detektirati i proizvesti električno polje • ribe mogu proizvoditi svjetlo (autogeno i u simbiozi) • iako ih se smatra „hladnokrvnim”, neki morski psi, sabljarke i tune imaju

temperature tijela više od okoline • postoje ribe specijalizirane na hranjenje ektoparazitima, fecesom, krvlju,

perajama, ljuskama, mladima i očima drugih riba • ligamenti na glavima i ustima omogućavaju ribama da povećaju volumen usne

šupljine i do 40 puta

Povijest ihtiologije

Aristotel (384. – 322. p. k.) — razdvojio ribe od kitova i imenovao 117 vrsta riba

• nakon njega 2000 godina ničega (vjerovalo se da je on sve riješio)

Silurus aristotelis

Pierre Belon (1551.) - Histoire de la nature des estranges poissons marins (1553.) -De aquatilibus

• prva moderna rasprava o sistematici riba (osnova za modernu ihtiologiju)

Hippolito Salviani (1554. - 1557) - Aquatilium animalium historiae

• prvi regionalni ihtiološki rad

Guillaume Rondelet (1554) - De Piscibus Marinis

• prvi udžbenik iz ihtiologije

Povijest ihtiologije

Povijest ihtiologije

Georg Marggraf (Marcgrave) (1648) – Historia Naturalis Brasiliae • posthumno objavljena knjiga • nisu samo ribe

John Ray & Francis Willughby (1686) Historia Piscium • opisali 420 vrsta od čega 178 novih

i organizirali ih u smisleni klasifikacijski sustav

• kritički je pregledao svu prethodnu literaturu o ribama i predložio standard za mjere i brojanja koji je služio kao osnova taksonomije riba

• umro je prije nego je objavio svoja djela koja je otkupio i posthumno objavio 1738. njegov prijatelj Linneaus

• Artedijeva klasifikacija riba (prilagođena i promijenjena) dio je i Linneaus-ovog djela Systema Naturae (1758) u kojoj je razvio binarnu nomenklaturu

Povijest ihtiologije Peter Artedi (1705-1735) “Otac ihtiologije”

Marcus Elieser Bloch (1723-1799) (1801) Systemae Ichthyologyae • ribe Njemačke i svijeta • uredio i posthumno izdao 1801. J. G. T. Schenider • standardna referenca za ihtiologiju u to vrijeme

Geogres Cuvier (1769-1832) i Achille Valenciennes (1828-1849) Histoire Naturelle des Poissons 22 vol. • sakupili i klasificirali do tada sve poznate ribe • napravili mnogo istraživanja o ribljoj anatomiji

• u 19. stoljeću glavna su ihtiološka djela bila opisi regionalnih fauna: Samuel L. Mitchill, Constantine Rafinesque, John Richardson, Louis Agassiz… pisali o ribama Sjeverene i Južne Amerike Agassiz – pisao i o fosilnim ribama – položio temelje evolucijskih radova u ihtiologiji – protivnik evolucije

Povijest ihtiologije

Johannes Müller (1801-1858) • revidirao Agassizijeve ideje o klasifikaciji riba i

postavio skupine koje i dan, danas stoje

• njegove su ideje kasnije razvili Ernst Haeckel, Thomas H. Huxley, Edward D. Cope, Theodore Gill na koje je jako utjecao Charels Darwin

Albert Günther (1830-1914) Catalogue of the Fishes of the British Museum • >6,800 vrsta opisano (drugih 1,700 spomenuto) • jedan od vodećih ihtiologa doba – protivnik evolucije

Povijest ihtiologije

David Starr Jordan (1851-1931) (najveći ihtiolog svog vremena)

• napisao je 650 djela i knjiga o ribama iz cijelog svijeta, ali najviše iz Amerike

• najpoznatiji je udžbenik iz ihtiologije Guide to the study of Fishes

• odbio mjesto kustosa u Britanskom muzeju i postao prvi dekan tek osnovanog sveučilišta Stanford

• Charles T. Regan, Lev Berg, Carl L. Hubbs…

Lev Semenovič Berg (1876-1950) • Ruski paleontolog koji je proučavao ribe i fosile • (1940) Classification of Fishes, Recent and Fossil • prvi je unio koncept “iformes” za kraj reda kod riba

radi eliminacije zabuna

Povijest ihtiologije

Povijest ihtiologije na našim područjima

Rudolf Kner (1810-1869)

Johann Jakob Heckel (1790-1857)

Die Süßwasserfische der Österreichischen Monarchie, mit Rücksicht auf die angränzenden Länder bearbeitet • (1858) važno djelo za našu faunu

Franz Steindachner (1834-1919)

• preuzeo mjesto Heckela u Bečkom prirodoslovnom muzeju

• opisao stotine vrsta riba i desetke vodozemaca i gmazova

Povijest ihtiologije na našim područjima

Juraj Kolombatović (1843. – 1908.) • otkrio 9 novih vrsta riba

Tihomir Vuković (1933. - 1989.) Slatkovodne ribe Jugoslavije (1971.)

Tonko Šoljan (1907. - 1980.) Ribe Jadarna (1948.)

Mijo Kišpatić (1851. – 1926.) Ribe (1893) • prvi doktor znanosti s područja

prirodnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (1881.)

Fishes of the world

2006.

Sistematika riba

1976. 1984.

1994.

http://www.calacademy.org/scientists/projects/catalog-of-fishes

California Academy of Sciences Eschmeyer Catalogue of Fishes

• ukupan broj kralješnjaka ≈55000 • broj riba ≈30000 • 515 ukupni broj porodica - 62 reda • 9 najvećih porodica (Cyprinidae, Gobiidae, Cichlidae, Characidae,

Loricariidae, Balitoridae, Serranidae, Labridae, Sorpaenidae sadrži oko 9300 vrsta (33%)

• 64 porodice su monotipske sa samo jednom vrstom • 33 porodice imaju samo 2 vrste u jedan ili dva roda • 67 imaju 100+ vrsta • 3 imaju 1000+ vrsta

Brojevi

Sistematika riba

Nelson, 2006

PERAJE

a – meka šipčica b – meka šipčica pretvorena u bodlju c – bodlja

PERAJE

PERAJNA FORMULA: D II(III)+(61/2)71/2(81/2), A II(III) + 51/2, P 8-9, V I+(5)6(7), C I+14+I

Položaj usta

završna terminalna

podzavršna subterminalna

donja inferiorna

gornja superiorna

Važnije kosti glave Pmx = praemaxillare – predčeljusna kost Mx = maxillare – čeljusna kost Dnt = dentale – zubna kost Art = articulare – zglobna kost Smx supramaxillare – nadčeljusna kost Vo = vomer – ralo Pa = palatinum – nepčana kost

1 kaniniformni: veliki stožasti zubi poput očnjaka, obično u kutovima ustiju 2 villiformni: tanki, dugački stožasti zubi, slabi 3 valutičasti, molariformni: znažni zubi zduženi u ploče ili individulano poput kutnjaka 4 kardiformni: mali, oštri, poredani kao u češlju za vunu 5 sjekutićasti: veliki zubi sa ravnom površinom za rezanje

Zubi kod riba

Ljuske

Morfometrija

totalna dužina (TL), standardna dužina (SL), predorzalna dužina (PreD), postdorzalna dužina (PostD), dužina glave (HL), dužina gubice (PreO), promjer oka (PO), dužina zaočnog prostora (PostO), dužina leđne peraje (DL), dužina prsne peraje (PL), dužine trbušne peraje (VL), predtrbušna dužina (PreV), preanalna dužina (PreA), dužina podrepne peraje (AL), visina repnog drška (h), dužina repnog drška (RD), dužina baze podrepne peraje (ALB), dužina baze leđne peraje (DLB), dorzalna dužina glave (DHL), najveća visina tijela (H) i međuočna širina (IO).

Škrge

BS = branhiospine – škržni nastavci Šl = škržni listići

Šo = škržna opna Rb = branhiostegalne šipčice – škržnokožne košćice Op = operculum – škržni poklopac

Meristika

perajne šipčice škržne šipčice

A - broj ljusaka u bočnoj pruzi (središnji lateralni niz); B – transverzalni niz ljusaka između bočne pruge i središnjeg lateralnog niza; C – transverzalni niz ljusaka između bočne pruge i sredine trbušnog dijela u razini tri ljuske ispred baze trbušnih peraja; D – transverzalni niz ljusaka između bočne pruge i početka podrepne peraje; E – cirkumpedunkularne ljuske; F – predorzalne ljuske; strelica označava zadnju ljusku na trupu i prvu na repnoj peraji.

pharyngobranchiale

hypobrachiale

basibranchiale

ceratobrachiale

epybrachiale

Građa škržnog luka

Hvala na pažnji