1

PORUKA PROROKA MALAHIJE DANA�NJOJ CRKVI

Aleksandar Trajkovski

1. Pregled knjige

1. Uvod 2. Pisac 3. Vrijeme nastanka 4. Povijesna pozadina 5. Razlozi pisanja 6. Zakljuèak

Dodatna bilje�ka: Struktura knjige

1. Uvod Knjiga Malahiija po redoslijedu je posljednja knjiga u na�im Biblijama. Spada u

proroèke knjige i jedna je od dvanaest tzv. Malih proroka. Mi je prouèavamo jer

vjerujemo da Bog kroz ovu knjigu govori i nama danas. Biblija jasno uèi da je sve �to je

nekoã napisano (u Bibliji) napisano nama danas za pouku da po postojanosti i utjesi koju

daje Pismo trajno imamo nadu. Govor proroka Malahije imao je svrhu da donese duhovno probuðenje u Izrael. To

probuðenje bi ih saèuvalo od Bo�ijeg gnjeva i donijelo mnoge blagoslove u njihove

�ivote. Na temelju Biblije vjerujem da su principi koje iznosi Malahija va�ni i za nas

danas. Ukoliko ih ispravno protumaèimo i primijenimo u osobnim �ivotima i �ivotima

na�ih crkava mo�emo oèekivati duhovni napredak na slavu Bo�iju i na blagoslov svakom

od nas.

2. Pisac Kada pristupamo razmatranju biblijske knjige veoma je korisno da saznamo neke osnovne podatke vezane za knjigu, kao �to su podaci o piscu, o prvim èitateljima (ili

slu�ateljima), o vremenu nastanka, povijesnoj situaciji i sl. O piscu knjige Malahija imamo vrlo malo podataka. U Bibliji ne postoji èovjek sa takvim

imenom. Rijeè Malahija znaèi moj anðeo (ili moj glasnik). U originalu ustvari pi�e

Malahi, a smatra se da je to skraãeno od Malahija. Pitanje je da li je ovaj naziv Malahija samo opis slu�be pisca (glasnik), ili je i njegovo ime. Neki misle da je pisac anðeo (onda

bi ovo bila jedina knjiga koju je pisao anðeo). Kalvin smatra da je pisac Ezra, odnosno da

id7996137 pdfMachine by Broadgun Software - a great PDF writer! - a great PDF creator! - http://www.pdfmachine.com http://www.broadgun.com

2

je Malahija njegovo prezime, jer je u nekim starim prevodima tako zabilje�eno.1 Ima i

drugih sliènih ideja. Osobno smatram da je Malahija ime pisca jer, kako izgleda, nema dovoljno dokaza za druge teorije.2 O Malahiji znamo jo� samo to da je bio prorok. Vjerovatno je bio iz

Jeruzalema ili okoline.

3. Vrijeme nastanka knjige U samoj knjizi nema puno podataka o piscu, ali ni o vremenu nastanka knjige, kao �to je

to obièaj kod drugih proroèkih knjiga. Meðutim iz sadr�aja knjige mo�emo s priliènom

sigurno�ãu odrediti vrijeme nastanka knjige. Smatra se da je knjiga nastala nekih stotinjak godina nakon povratka Izraelaca iz babilonskog ropstva. Razlozi za ovakvo mi�ljenje su slijedeãi: U knjizi se spominje namjesnik. Poznato je da su namjesnici uspostavljeni u Izraelu nakon povratka iz Babilona (Nehemija je bio namjesnik). Iz knjige saznajemo da je Hram obnovljen i bogoslu�je uspostavljeno. To nam pokazuje da je knjiga pisana nakon

proroka Hagaja i Zaharije koji su prorokovali i poticali narod na gradnju Hrama. Prorok upozorava na neke grijehe koji su vrlo karakteristièni za vrijeme Nehemije i Ezre

(mje�oviti brakovi, nedavanje èitave desetine...). Prema tome, neki smatraju da je

Malahija prorokovao oko 400. godine prije Krista (izmeðu 430. i 420.), negdje izmeðu

Nehemijinog prvog i drugog boravka u Jeruzalemu.3

4. Povijesna pozadina i prvi èitaoci Predoèimo si povijesnu pozadinu Malahijine knjige, odnosno karakteristike vremena u

kojem je knjiga nastala. Naime, radi se o vremenu nakon povratka Izraelaca iz babilonskog ropstva, odnosno o nekih stotinjak godina nakon zavr�etka ropstva. To je

oko osamdeset godina nakon proroka Zaharije i Hagaja. Oni su bili odvedeni u ropstvo u Babilon, i bili su tamo sedamdeset godina, kako je i prorokovao prorok Jeremija. (Jer 25:1-14 ). Iako im je dopu�teno da se vrate u svoju zemlju to vi�e nije ono �to je nekad bilo. Oni

vi�e nemaju neovisnost i svog kralja kao �to su nekada imali. Njima sada upravlja

namjesnik stranog kralja. (Ne�to slièno na�oj situaciji u Bosni danas.) Niti vi�e imaju svu

teritoriju koju je izraelski narod nekada imao, nego se otprilike radi o podruèju Judinog i

Benjaminovog plemena.

5. Razlozi pisanja

1 Jean Calvin, On the Prophet Malachi, elektronsko izdanje. 2 Walter C. Kaiser jr., Malachi, u The preachers Commentar, Lloyd J. Ogilvie ur., elektronsko izdanje. 3 Allen Ross, Studies in the Book of Malachi, The Biblical Studies Faundaion <www.Bible.org>, 2005. Buduãi da se u knizi spominje uni�tenje Edoma, neki �ele iskoristiti taj podatak da utvrde taèan datum

nastanka Malahije. Meðutim, izgleda da je nemoguãe doãi do preciznih podataka u vezi uni�tenja Edoma.

3

Prvi razlog Za�to se Bog obraãa Izraelu? Da li je izraelski narod postao tako dobar da je zaslu�io da

Bog govori s njim? Ne, u Bibliji Bog govori onima koji nisu zaslu�ili ni�ta dobro od

Boga. I evo ovdje Izraelci sigurno nisu zaslu�ili ni�ta dobro od Boga. Oni su naime bili

neposlu�ni i zaslu�ili kaznu. Bog im govori da ih opomene i urazumi. Bili su ka�njeni za svoje grijehe i prije nekih sto sedamdeset godina odvedeni u ropstvo u

Babilon. Meðutim, sada nakon �to ih je Bog vratio u njihovu zemlju, oni ponovo poèinju

èiniti grijehe zbog kojih su i bili protjerani njihovi oci. Bog govori da ih opomene. Ovdje vidimo veliku Bo�iju ljubav prema njima. Ljubav koju dobar otac ima prema

svojoj djeci. I dok razmatramo knjigu Malahijinu ovo trebamo imati na umu. Knjiga je napisana iz Bo�ije ljubavi prema Izraelcima. U njoj vidimo Boga kao oca koji ljubi svoju djecu. Osvrnimo se ukratko i na konkretne grijehe zbog kojih Malahija govori. Dva su osnovna problema: (1) nisu prepoznali Bo�iju ljubav prema njima (1:2-5) i (2) nisu Bogu uzvratili ljubav i du�no po�tovanje. Bog preko Malahije u prvom poglavlju tvrdi: ''Sin èasti oca, a

sluga gospodara.'' Zatim dalje pita: ''Ali, ako sam ja otac, gdje je èast moja? Ako sam

gospodar, gdje je strah od mene?'' Ovo njihovo nepo�tivanje Boga se oèitovalo kroz nekoliko razlièitih grijeha koje su

èinili. Pogledajmo neke osnovne:

(1) Oni su oskvrnjivali svete prinose koje su trebali prinositi po Bo�ijoj zapovijedi.

Trebali su Bogu prinositi najbolje �rtve, bez mane, a oni su prinosili najlo�ije

�rtve koje bi ih najmanje ko�tale. (1:14). (2) Sveãenici nisu dostojno obavljali svoju slu�bu i nisu pouèavali narod. (1:6-2:9). (3) Ljudi su sklapali brakove s nevjernicima i bludno grije�ili. (2:10-15). (4) Prikraãivali su Boga jer nisu donosili èitave desetine Bogu u Hram. (3:8-12). (5) Govorili su protiv Boga i protiv pobo�nosti. (2:17, 3:13, 14).

Bog ih zbog ovih grijeha udara prokletstvom, koje se oèituje u raznoraznim problemima i

nevoljama koje su do�ivljavali. Meðutim, Njegova volja nije da ljudi propadaju, nego da

se obrate i da im bude dobro. Zato On i govori opomene nebili se oni spametovali i obratili, te da bi ih onda mogao blagosloviti. Da bi nam slika bila jo� jasnija primijetimo da su Izraelci, izvana gledano, bili vrlo

religiozni. Dolazili su u Hram, Donosili darove, prinosili �rtve, meðutim, to nije bilo iz

èistog i punog srca, nego samo obièaja radi, i nije bilo ni blizu dostojno Boga, niti onakvo

kako je Bog zapovjedio. Drugi razlog

4

Da je Bog htio samo ne�to reãi Izraelu u ono vrijeme, On vjerovatno ne bi dao da se ova knjiga zapi�e. Bog je ovom knjigom htio da ka�e ne�to i nama danas. Biblija uèi da je sve

�to je nekoã napisano, napisano nama za pouku. Dakle, knjiga je napisana i nama danas. Mo�da ãe se netko pitati kakve veze ima ova knjiga sa nama danas. Mi danas nemamo ni Hram, ni �rtve, niti prinosimo Bogu hranu. �ta to Bog �eli reãi nama kroz ovu knjigu? Prvo, vidimo pouke za svakog vjernika danas. Vrlo je va�no da vidimo principe koji su

vrijedili za Izraelce onda, jer Bog je isti i onda i danas. Bitno je da vidimo da se Izraelci nisu uviðali i prihvaãali Bo�iju ljubav i nisu se pona�ali dostojno prema Bogu. Umjesto

da Bog bude gospodar u njihovim �ivotima i da im bude na prvom mjestu, On je bio na

zadnjem. Umjesto da mu daju najvi�e i najbolje od sebe, oni su dali najlo�ije. Nisu ga

slu�ali i nisu ga smatrali puno va�nim u �ivotu. Bog je danas na� Otac i Gospodar. Kako se mi odnosimo prema Njemu? Da li ga èastimo

kao Oca i da li ga se bojimo kao gospodara? Kao �to je Bog u Starom zavjetu htio da ga ljudi slu�aju i da bude na prvom mjestu u njihovim �ivotima, tako hoãe i danas u Novom zavjetu. Isus je rekao da njega ljubimo

vi�e nego svoje roditelje, �ene, djecu, pa èak i svoj vlastiti �ivot. (Proèitati: Lk 14:25-27, 33). Isus je umro za nas da mi vi�e ne �ivimo za sebe, nego za Njega. (2.Kor 5:14).

Da li mi prepoznajemo Bo�iju ljubav ili je ne vidimo kao �to je nisu vidjeli oni?

Biblija nam mnogo govori o Bo�ijoj ljubavi prema nama. Bog je dao za nas ono

�to mu je najvrjednije, jedinoroðenog sina. Da li smo Bogu uzvratili ljubav i du�no po�tovanje?

Da li ga èastimo i po�tujemo kao �to i odgovara Njegovom velièanstvu? Da li mi Bogu dajemo najvrijednije. Ili gledamo da u svojoj pobo�nosti proðemo

�to jeftinije? Bog u svom odnosu prema nama nije pro�ao jeftino, nego je dao najskuplje.

Dajemo li Bogu najmanje deset posto od svega �to steknemo ili prikraãujemo

Boga, gledajuãi da nama ostane �to vi�e? Da li dostojno obavljamo slu�bu koja nam je povjerena? Da li mu slu�imo

marljivo i predano ili nemarno i povr�no? Da li mi govorimo protiv Boga i protiv pobo�nosti, i da li preziremo slu�bu

Bo�iju? Jesmo li predali Bogu sav svoj �ivot? Jesmo li dozvolili da Njegova rijeè upravlja

svakim podruèjem na�eg �ivota? VA�NO! Pitajmo se: Ako je Bog njih udario prokletstvom zbog ovakvih grijeha, zar neãe i nas? Ili ãe nas mo�da blagosloviti? Ako je Bog dao ovu knjigu da se zapi�e i za

nas, onda je skroz glupo oèekivati da ãe Bog sa nama danas drugaèije postupiti. Neki misle da je novozavjetna milost moguãnost da grije�imo i ostanemo bez kazne. Takva misao je ludost i nema je u Novom zavjetu. I Novi zavjet nam ka�e da nas

5

Gospodin kaznama popravlja da ne budemo osuðeni sa svijetom. (1. Kor 32, Vidi i Heb

12:4-14). Mo�da u �ivotu ima� neke probleme i nevolje? Mo�da tvoj �ivot nije ono �to misli� da bi

trebao biti? Tvoji problemi u principu mogu biti vrlo slièni problemima koje su imali

Izraelci, zato s pa�njom prati daljnju analizu knjige jer mo�e� naãi istine koje ãe

promijeniti tvoj �ivot. Drugo, vidimo pouke za starje�ine i pastire. Kao �to su u ono vrijeme Bo�ijim narodom

upravljali sveãenici, tako danas upravljaju starje�ine i pastiri. Onda su sveãenici trebali pouèavati narod i opominjati, te ne dozvoljavati da se prema

Bogu odnose sa nepo�tivanjem. Bog ih ka�njava i navje�ãuje jo� kazni ako se ne poprave. Zar ãe starje�ine danas bolje proãi ako ne budu vr�ili svoju du�nost?

6. Zakljuèak Danas smo vidjeli dosta podataka o knjizi Malahijinoj. Vidjeli smo da je ta knjiga izraz Bo�ije ljubavi prema neposlu�nom narodu. Bog ih kori i upuãuje na ispravan put. Vidjeli

smo da je knjiga i za nas danas, za opomenu i pouku, da ne pravimo gre�ke koje su oni

pravili i da vidimo Bo�iju volju za na�e �ivote te se uputimo putem blagoslova. Buduãi

da je rijeè Bo�ija za nas, onda slijedi da trebamo ispitati sebe i vidjeti da li postoje problemi i grijesi u �ivotima nas samih, te se pokajati i obratiti kako bismo zatvorili vrata

mnogim nevoljama, a otvorili ih Bo�ijim blagoslovima. Dodatna bilje�ka: Struktura knjige:

1. Uvod 1:1 � 1:5 Naslov 1:1

Jahvina ljubav prema Izraelu 1:2-5 2. Protiv sveãenika 1:6 � 2:9

Oni preziru Jahvu 1:7 � 1:14 Jahvina prijetnja 2:1-4 Usporedba dobrog i lo�eg sveãenika 2:5-9

3. Protiv naroda 2:10 �3:21 Nevjera u braènim pitanjima 2:10-16 Prigovori i odgovori 2:17 � 3:21 Prvi prigovor 2:17 Bo�iji odgovor 3:1 � 3:12 Drugi prigovor 3:13-15 Bo�iji odgovor 3:16-21

4. Zakljuèak 2:22-24

6

U uvodu knjige Malahija objavljuje Bo�iju ljubav prema Izraelu. Zbog ljubavi Bog i

opominje Izraela. Bog prvo opominje sveãenike, jer su oni voðe naroda. Meðutim,

opomena se ne odnosi samo na njih, nego i na èitav narod. U treãem dijelu knjige Bog

opominje narod, ali se opomena odnosi i na sveãenike. U zakljuèku Malahija iznosi

glavni razlog svog govora, tj poziva na pokajanje i povrat Savezu. Struktura knjige je data da bismo imali neki osjeãaj reda i stekli uvid u knjigu iz ptièje perspektive.

Meðutim, zbog praktiènih razloga naslovi propovijedi ne slijede naslove date u strukturi,

ali èitatelju neãe biti te�ko prepoznati u kojem dijelu knjige se nalazimo. © Aleksandar Trajkovski