1

KRATKO OBRAZLOŽENJE O ZNAČAJU MATURE I PREDLOŽENOM MODELU

1. MATURA

Matura je eksterni ispit na kraju srednje škole i ulaznica za univerzitetsko

obrazovanje.

2. DEFINICIJA

Matura kao eksterni ispit

Matura je ispit kojeg kandidati polažu pod jednakim uslovima: istovremeno,

primjenom istih postupaka, pravila i mjerilima ocjenjivanja.

Omogućava domače i međunarodne usporedbe, transparentnost rezultata i procjene

razvojnih potreba.

Sa maturom će se sistemski urediti prolaz između srednje škole i univerziteta slično

evropskom obrazovanju.

Test sposobnosti kandidata za univerzitet

Kandidati koji su položili maturu pokazuju sposobnost za univerzitetski studij.

Posebna nadarenost i psihofizičke osobine ne provjeravaju se na maturi ali ih može

provjeriti univerzitet sam.

Položena matura je opći i dovoljni uslov za upis na studij, ako nema ograničenja

upisa. Ako dođe do ograničenja upisa uzimaju se u obzir kriteriji koje odredi

univerzitet posebnim propisom.

3. CILJEVI

Utjecaj na kvalitetu i efikasnost obrazovanja

Matura potiče učenike, profesore i škole ka većoj efikasnosti nastave i učenja i višoj

kvaliteti znanja. Povratno utječe na kvalitetu nastave i učenja.

Utjecaj na kvalitetu ocjenjivanja

Sa načinima, postupcima i pravilima eksternog i internog ocjenjivanja kod mature,

kojih je svrha nepristranost i objektivnost, potiče se opća rast kvaliteta ocjenjivanja u

školama i ispitne kulture u obrazovanju.

Suradnja između srednjih škola i univerziteta

Sa maturom ojačat će se zajedničko zalaganje srednjeg školstva i univerziteta za

bolju kvalitetu znanja učenika i bolju pripremljenost na studij, pa i za suradnju

univerzitetskih i srednjoškolskih profesora u okviru maturskih organa kod razvoja

sadržaja mature i podizanja kvalitete ocjenjivanja.

2

4. SADRŽAJ I PROVEDBA

Matura za gimnazijske programe

Matura za gimnazijske programe (u daljnjem tekstu: opća matura) je eksterni ispit.

Sa maturom kandidati dokazuju dostizanje definiranih ishoda učenja, koji su sastavni

dio zajedničke jezgre nastavnih programa gimnazija, te pripremljenost za

univerzitetsko obrazovanje.

Opća matura polaže se iz pet općeobrazovnih predmeta, od toga iz tri predmeta

obaveznog djela i dva predmeta izbornog djela. Obavezni predmeti su: materinski

jezik, matematika i strani jezik. Između pet izbornih predmeta: kemija, fizika,

biologija, historija i geografija, odabere dva.

Matura za srednje tehničke i umjetničke škole

Matura za srednje tehničke i umjetničke škole (u daljnjem tekstu: stručna matura) je

eksterni ispit.

Sa stručnom maturom kandidati dokazuju dostizanje definiranih ishoda učenja, koji su

sastavni dio zajedničke jezgre nastavnih programa općeobrazovnih predmeta kao i

dostizanje stručnih kompetencija te pripremljenost za univerzitetske studije.

Stručna matura polaže se iz pet predmeta, od toga su tri eksterna općeobrazovna

predmeta, ispit iz stručnog/umjetničkog predmeta i završni rad sa obranom iz

stručnih/umjetničkih predmeta u organizaciji i provedbi škole.

Između pet predmeta obaveznog djela kandidati obaveznu polažu ispit iz materinskog

jezika, matematike ili stranog jezika, ispit iz stručnog/umjetničkog predmeta i izrade

završni rad sa obranom.

Jedan izborni predmet biraju između općeobrazovnih predmeta, izbornih i obaveznih.

Ako kandidat predmet polaže u obaveznom djelu taj predmet ne može ponovo

odabrati u izbornom djelu.

Kandidat koji položi stručnu maturu može se upisati na univerzitetske studije u

vertikali i srodne studije.

Eksterno i interno ocjenjivanje znanja

Kod opće mature je ocjenjivanje znanja eksterno.

Kod stručne mature ispit iz stručnog/umjetničkog predmeta i izrada završnog rada sa

obranom ocjenjuju se interno na školi, a svi ostali ispiti eksterno.

3

Nivoi težine

Maturski ispiti polažu se na jednom nivou odnosno na osnovnom ili višom nivou.

Materinski jezici polažu se na jednom nivou – razini A – višoj razini.

Matematika, strani jezici, biologija, geografija, fizika, historija i kemija polažu se na

osnovnom nivou – razina B ili višom nivou – razina A.

Ispit iz stručnog/umjetničkog predmeta polaže se na osnovnom nivou – razina B ili višom

nivou – razina A.

Završni rad sa obranom polaže se na jednom nivou – razini A – višoj razini.

Razine se propisuju predmetnim ispitnim katalozima.

Kandidati mogu polagati sve ispite na višoj razini.

4

Model mature u BiH

Gimnazije Srednje tehničke i umjetničke škole

OBAVEZNI PREDMETI

- eksterno

1. MATERNJI JEZIK

2. PRVI STRANI JEZIK

3. MATEMATIKA

Diploma o završenoj gimnaziji

2 IZBORNA PREDMETA - eksterno

FIZIKA

BIOLOGIJA

HEMIJA

GEOGRAFIJA

HISTORIJA

MATURA ZA GIMNAZIJSKE PROGRAME (OPĆA MATURA)

MATURA ZA SREDNJE TEHNIČKE I UMJETNIČKE PROGRAME (STRUČNA MATURA)

OBAVEZNI PREDMETI - eksterno

1. MATERNJI JEZIK

2. PRVI STRANI JEZIK/

MATEMATIKA

3. STRUČNI PREDMET - interno 4. ZAVRŠNI RAD: IZRADA SA OBRANOM - interno

Diploma o završenoj srednjoj tehničkoj i umjetničkoj školi

1 IZBORNI PREDMET - eksterno

5

SMJERNICE ZA IZRADU PRAVNIH AKATA ZA PROVOĐENJE

EKSTERNE MATURE U SREDNJIM ŠKOLAMA U BOSNI I

HERCEGOVINI

I. OPĆE ODREDBE I. Sadržaj

Ovim smjernicama predlaže se sadržaj, uslovi, način i postupak polaganja opće mature i

stručne mature u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: matura), pojedinih maturskih

predmeta, prava i obaveze kandidata, sistem, nadležnosti i postupak imenovanja

maturskih organa.

Ovim smjernicama predlaže se ispitni red, način i postupci prijave i odjave mature,

odnosno pojedinog maturskog ispita, provođenje ocjenjivanja pisanog ispita, završnog

rada sa odbranom, zaštita prava kandidata, uvid u ispitnu dokumentaciju i prigovor na

ocjenu.

Matura je eksterni ispit na kraju srednje škole kojeg kandidati u Bosni i Hercegovini

polažu pod jednakim uslovima: istovremeno, primjenom istih postupaka, pravila i mjerila

ocjenjivanja.

1. Matura za gimnazijske programe

Matura za gimnazijske programe (u daljnjem tekstu: opća matura) je eksterni ispit.

Kandidati maturom dokazuju dostizanje definisanih ishoda učenja, koji su sastavni dio

zajedničke jezgre nastavnih programa gimnazija, te pripremljenost za univerzitetsko

obrazovanje.

Obavljena opća matura je ulaznica za univerzitetsko obrazovanje.

Opća matura polaže se iz pet općeobrazovnih predmeta, od toga iz tri predmeta

obaveznog dijela i dva predmeta izbornog djela.

2. Matura za srednje tehničke i umjetničke škole

Matura za srednje tehničke i umjetničke škole (u daljnjem tekstu: stručna matura) je

eksterni ispit.

Kandidati stručnom maturom dokazuju dostizanje definisanih ishoda učenja, koji su

sastavni dio zajedničke jezgre nastavnih programa općeobrazovnih predmeta kao i

dostizanje stručnih kompetencija te pripremljenost za univerzitetsko obrazovanje.

Obavljena stručna matura je ulaznica za univerzitetsko obrazovanje.

Stručna matura polaže se iz pet predmeta od čega su tri eksterna općeobrazovna

predmeta. Ispit iz stručnog/umjetničkog predmeta i završni rad sa odbranom iz

stručnih/umjetničkih predmeta polaže se u organizaciji i provođenju škole.

6

Između pet predmeta obaveznog dijela kandidati polažu ispit iz četiri predmeta:

bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika, matematike ili stranog jezika, ispit iz

stručnog/umjetničkog predmeta, te izrade i brane završni rad.Jedan izborni predmet

biraju između općeobrazovnih predmeta, izbornih i obaveznih.

Ako kandidat polaže matematiku ili strani jezik u obaveznom dijelu, taj predmet ne može

ponovo odabrati u izbornom dijelu i ako bi odabrao drugi strani jezik.

3. Predmeti opće mature

Opća matura polaže se iz pet predmeta, od toga tri obavezna predmeta i dva izborna

predmeta.

Obavezni predmeti opće mature su:

– bosanski/hrvatski/srpski jezik,

– matematika,

– strani jezik.

Ti predmeti obavezni su za sve kandidate koji polažu opću maturu.

Strane jezike koji su predmeti obaveznog dijela mature, na prijedlog APOSO odredi

Maturska komisija.

Predmeti izbornog dijela opće mature su:

– geografija,

– historija,

– fizika,

– kemija,

– biologija.

Kandidati koji polažu opću maturu između predmeta izbornog dijela odaberu dva

predmeta.

4. Predmeti stručne mature

Stručna matura polaže se iz pet predmeta, od toga četiri obavezna i jedan izborni

predmet.

Obavezni predmeti stručne mature su:

– bosanski/hrvatski/srpski jezik,

– matematika ili strani jezik,

– stručni/umjetnički predmet,

– završni rad sa odbranom.

Ti predmeti obavezni su za sve kandidate koji polažu stručnu maturu.

7

.

Strane jezike i stručne/umjetničke predmete koji su predmeti obaveznog dijela stručne

mature, na prijedlog APOSO, a u skladu sa za zahtjevima univerziteta, određuje

Maturska komisija.

Predmeti izbornog dijela stručne mature su:

– geografija,

– historija,

– fizika,

– hemija,

– biologija,

matematika odnosno strani jezik. Kandidat koji polaže stručnu maturu odabere jedan

izborni predmet između izbornih ili obaveznih predmeta opće mature, kojeg nije polagao

u obaveznom dijelu mature. Ako je kandidat odabrao strani jezik u obaveznom djelu

stručne mature, u izbornom djelu ne može ponovo odabrati strani jezik i ako bi odabrao

neki drugi strani jezik.

5. Pojedini predmet mature

Pojedini predmet mature može polagati samo kandidat koji ima:

– diplomu o završenoj gimnaziji,

– diplomu o završenoj srednjoj tehničkoj/umjetničkoj školi,

– položenu maturu, ako su ti predmeti uslov za upis na univerzitetsko obrazovanje,

– nostrificirano svjedočanstvo o maturi položenoj u inostranstvu, ako su ti predmeti

uslov za upis na univerzitetsko obrazovanje.

8

6. Nivoi težine

Maturski ispiti polažu se na jednom nivou odnosno na osnovnom ili višem nivou.

Bosanski/hrvatski/srpski jezik polažu se na jednom nivou – nivo A – viši nivo.

Matematika, strani jezici, biologija, geografija, fizika, historija i hemija polažu se na

osnovnom nivou – nivo B ili višem nivou – nivo A.

Ispit iz stručnog/umjetničkog predmeta polaže se na osnovnom nivou – nivo B ili višem

nivou – nivo A.

Završni rad sa odbranom polaže se na jednom nivou – nivo A – viši nivo.

Nivoi se propisuju predmetnim ispitnim katalozima.

Ako se kandidat na ispit prijavi u sljedećem roku na drugom nivou, smatra se da se ispit

polaže po drugi put.

Kandidat može polagati ispite iz svih predmeta na višem nivou.

7. Maturski organi i Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje

Maturski organi su:

– Maturska komisija,

– maturske predmetne komisije za općeobrazovne predmete (u daljnjem tekstu:

maturska predmetna komisija),

– školska maturska komisija,

– školska ispitna komisija (u daljnjem tekstu: ŠIK)za stručni/umjetnički predmet i

školska ispitna komisija (u daljnjem tekstu: ŠIK) za završni rad sa odbranom.

8. Sastav i imenovanje Maturske komisije

Sastav Maturske komisije:

– 12/4 članova - predstavnici ministarstva obrazovanja odnosno prosvjete,

– po jedan član - predstavnik svake rektorske konferencije na njihov prijedlog,

– jedan član - predstavnik Ministarstva civilnih poslova iz Sektora za obrazovanje,

– jedan član između predsjednika i članova maturskih predmetnih komisija na njihov

prijedlog,

– jedan član na prijedlog ANU,

– 3 člana između direktora škola na prijedlog udruženja gimnazija i srednjih tehničkih i

umjetničkih škola (predstavnik gimnazija s međunarodnom maturom, gimnazije ili

mješovite srednje škole, srednje tehničke ili umjetničke škole),

– jedan član između stručnjaka za vanjsko ocjenjivanje znanja,

9

– jedan član - Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Bosne i

Hercegovine na njihov prijedlog,

– po funkciji su članovi direktor i zamjenici direktora Agencije za predškolsko, osnovno i

srednje obrazovanje Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: APOSO).

Predsjednik Maturske komisije je profesor sa univerziteta.

Zamjenika predsjednika potvrde članovi Maturske komisije na prijedlog predsjednika.

Maturska komisija može pozvati i vanjske stručnjake na raspravu i rješavanje pojedinih

stručnih pitanja.

Konkursnu proceduru za imenovanje predsjednika i članova Maturske komisije provodi

Ministarstvo civilnih poslova, dok kandidate imenuje Vijeće ministara na period od četiri

godine, sa mogućnošću ponovnog imenovanja.

APOSO obavlja administrativne, stručne i finansijske poslove za Matursku komisiju.

Maturska komisija svoj rad reguliše poslovnikom.

9. Nadležnosti Maturske komisije

Maturska komisija raspravlja o stručnim pitanjima, vodi stručnu pripremu i prati

provođenje mature:

– na prijedlog APOSO imenuje maturske predmetne komisije,

– usklađuje stručni rad maturskih predmetnih komisija,

– pripremi i utvrdi Maturski ispitni katalog,

– na prijedlog maturskih predmetnih komisija potvrdi predmetne ispitne kataloge za

općeobrazovne predmete,

– na prijedlog APOSO potvrdi predmetne ispitne kataloge za stručne predmete i

predmetni ispitni katalog za završni rad,

– daje mišljenje o prijedlogu obrazovnih programa u srednjim školama koji će imati

uticaj na predmetne ispitne kataloge,

– odredi način i postupak za zaštitu podataka i materijala koji su pod ispitnom tajnošću,

– predlaže trendove razvoja mature na osnovu iskustva i međunarodnih poređenja,

– odredi kalendar mature,

– odgovorna je za racionalno korištenje materijala, ljudskih i finansijskih resursa u

pripremi i provođenju mature,

– koordinira ciljeve i sadržaj obuke članova maturskih predmetnih komisija,

predsjednika i sekretara školskih maturskih komisija; na prijedlog APOSO može

imenovati vanjskog člana školske maturske komisije,

– brine se za kvalitet sadržaja i postupaka mature,

– koordinira i sudjeluje u pripremi i provođenju mature,

– prihvaća upute za provođenje pisanog ispita za općeobrazovne predmete,

10

– odlučuje o prilagođenom načinu implementacije mature za određene kandidate,

– može imenovati osobe koje neposredno prate provođenje mature,

– na prijedlog APOSO može odrediti opseg razmjene nadzornih profesora na školama

koje izvode maturu,

– poduzima posebne mjere u slučaju vanrednih prilika,

– na prijedlog APOSO može imenovati recenzente ispitnog materijala,

– žrijebom odredi ispitni materijal za općeobrazovne predmete za pojedini ispitni termin,

– na prijedlog maturskih predmetnih komisija odredi kriterije za pretvaranje postotnih

bodova u ocjenu za općeobrazovne predmete,

– ovjeri godišnje izvještaje za maturu (najkasnije do 1. decembra tekuće godine i

predloži ga Ministarstvu civilnih poslova, kantonalnim i entitetskim ministarstvima,

Odjeljenju za obrazovanje Brčko distrikta, Odboru Agencije za predškolsko, osnovno i

srednje obrazovanje, srednjim školama, univerzitetima),

– obavlja i druge zadatke koji su propisani pravilnikom i drugim propisima.

Prije donošenja odluka koje imaju finansijski uticaj Maturska komisija mora dobiti

saglasnost ministra finansija i trezora. Prije izdavanja odluke koja uključuje velike

promjene u operativnim postupcima Maturska komisija mora dobiti mišljenje APOSO.

10. Sastav i imenovanje maturskih predmetnih komisija

Za pojedine općeobrazovne maturske predmete Maturska komisija na prijedlog APOSO

za četiri godine imenuje maturske predmetne komisije.

Maturska predmetna komisija ima predsjednika, glavnog ocjenjivača i najmanje dva

člana. Sastav komisije treba da odražava ravnopravnu zastupljenost predstavnika

srednjih tehničkih/umjetničkih škola i gimnazija.

Glavnog ocjenjivača imenuje APOSO najmanje za jednu godinu.

Glavni ocjenjivač je ujedno i zamjenik predsjednika.

Za predsjednika komisije može biti imenovan visokoškolski profesor, a ako to nije

moguće, i profesor srednje škole s najvišim nazivom u skladu sa pravilnikom o

napredovanju profesora.

Za članove maturskih predmetnih komisija mogu biti imenovani profesori srednjih škola,

visokoškolski profesori, saradnici i drugi stručnjaci pojedinih predmetnih područja.

Za glavnog ocjenjivača maturskih predmetnih komisija mogu biti imenovani profesori

srednjih škola.

Maturska predmetna komisija ima sekretara, kojeg biraju članovi komisije između svojih

članova.

11

U prvom mandatu u svaku matursku predmetnu komisiju uključe se i savjetnici pojedinih

predmeta iz pedagoških zavoda i Pedagoške institucije, Zavoda za školstvo odnosno

nadležnog ministarstva, koji ispunjavaju uslove predviđene pravilnikom.

11. Nadležnosti maturske predmetne komisije

Nadležnosti maturske predmetne komisije su:

– informiše se o sličnim ispitima u međunarodnom prostoru,

– predlaže Maturskoj komisiji razvoj ispita iz svog predmeta ubuduće,

– nadležna je za racionalnu strukturu i implementaciju ispita, za kvalitet sadržaja i

postupaka ispita,

– analizira karakteristike ispita i interpretira rezultate ispita,

– u predmetnom ispitnom katalogu planira i sa ispitnim kompletima i postupcima

provođenja ispita priprema validne, pouzdane, objektivne i efikasne ispite,

– početkom septembra pripremi nacrt rada za iduću školsku godinu,

– u skladu s kalendarom mature priprema teme za maturski ispit (kod pojedinih

predmeta),

– pripremi prijedlog predmetnog ispitnog kataloga,

– Maturskoj komisiji preda eventualne sadržajne ili redakcijske promjene postojećih

predmetnih ispitnih kataloga,

– sarađuje sa Maturskom komisijom kod pripreme promjena maturskog ispitnog

kataloga,

– pripremi i preda APOSO ispitni komplet za predmaturski ispit,

– za svaki ispitni termin pripremi potrebni broj ispitnih kompleta za pisani ispit,

– pregleda i procijeni primjedbe nezavisnih recenzenata ispitnih kompleta i napišu

izvještaj o pregledu,

– priprema materijal za bazu zadataka i pitanja u skladu sa uputama APOSO,

– izvodi moderaciju uputa za ocjenjivanje,

– sudjeluje u postupcima vanjskog ocjenjivanja,

– predlaže kriterije za izbor vanjskih ocjenjivača,

– sudjeluje kod planiranja i treninga vanjskih ocjenjivača,

– pripremi izvještaj o vanjskom ocjenjivanju,

– na bazi rezultata i edukometričnih podataka APOSO pripremi analizu zadataka i

vanjskog ocjenjivanja za ljetni termin,

– može sudjelovati kod pripreme prilagođenja načina izvođenja mature za kandidate s

posebnim potrebama i načina vanjskog ocjenjivanja znanja za kandidate s posebnim

potrebama,

12

– pripremi prijedlog mjera za pretvaranje postotnih bodova u ocjene i sarađuje s

Maturskom komisijom u postupcima usklađivanja,

– kod predmeta s pitanjima višečlanog izbora, kod kojih se liste sa odgovorima

kandidata optički čitaju, poslije ocjenjivanja provjere frekvenciju pravilnih odgovora na

pojedina pitanja i pravilnost odgovora potvrde s potpisom spiska frekvencija,

– može sudjelovati i kod obrazovanja profesora za pripremu kandidata za maturu,

– između maturskih ispita predsjednik komisije odnosno njegov zamjenik dežuraju u

APOSO i odgovaraju na eventualna pitanja u vezi sa nejasnoćama u testovima,

– može pratiti provođenje mature u školama,

– obavlja druge zadatke u skladu sa pravnim aktima i uputama APOSO.

12. Nadležnosti predsjednika maturske predmetne komisije

Predsjednik je odgovoran za rad komisije, zaštitu ispitne tajnosti, sadržaj ispitnog

materijala, poštovanje uputa APOSO i poštovanje rokova iz nacrta rada maturskih

predmetnih komisija.

Predsjednik ima i ove nadležnosti:

– imenuje sekretara maturske predmetne komisije, a po potrebi i dizajnera ispitnog

materijala između članova maturske predmetne komisije,

– saziva i vodi sastanke maturske predmetne komisije,

– sa potpisom i datiranjem svake stranice ispitnog kompleta potvrdi stručnu

adekvatnost i saglasnost s predmetnim ispitnim katalogom ili za taj posao ovlasti

glavnog ocjenjivača.

13. Nadležnosti sekretara maturske predmetne komisije

Sekretar maturske predmetne komisije obavlja sekretarske poslove za matursku

predmetnu komisiju: piše zapisnike i dopise, vodi evidenciju prisutnosti na sastancima i

arhiv maturske predmetne komisije i u skladu sa uputama APOSO priprema i drugi

materijal za potrebe rada maturske predmetne komisije.

14. Nadležnosti glavnog ocjenjivača

Glavni ocjenjivač vodi pripremu i izvođenje vanjskog ocjenjivanja, vodi brigu o

objektivnosti ocjenjivanja i obrazovanju vanjskih ocjenjivača.

Glavni ocjenjivač ima i ove nadležnosti:

– vodi vanjsko ocjenjivanje i pri tome: predloži kriterije za izbor vanjskih ocjenjivača u

određenom roku, koordinira rad asistenta glavnog ocjenjivača i vanjskih ocjenjivača,

vodi koordinaciju kriterija i uputa za ocjenjivanje,

– izvodi moderaciju uputa za ocjenjivanje i na završetku moderacije potpiše konačne

primjere testova i moderirane upute za ocjenjivanje, u koje je unio sve primljene

promjene,

13

– sa svojim asistentima obavi kontrolno ocjenjivanje i pripremi posebnu analizu

kontrolnog ocjenjivanja,

– ako ga vanjski ocjenjivač obavijesti o znakovima eventualnog prepisivanja kandidata

ili na neka druga kršenja pravila, na koje je naišao, prouči dokumentaciju i o tome

obavijesti APOSO,

– pripremi izvještaj o vanjskom ocjenjivanju, u okviru kojeg promatra i analizira

usklađenost vanjskih ocjenjivača,

– može sudjelovati kod priprema profesora za maturski ispit,

– predsjednik maturske predmetne komisije može sa odlukom, koja je zapisana u

zapisniku sastanka maturske predmetne komisije, ovlastiti glavnog ocjenjivača da

potpiše konačni izvod ispitnog kompleta.

15. Asistent glavnog ocjenjivača i njegove nadležnosti

U svakom regionalnom centru za ocjenjivanje radi najmanje jedan asistent glavnog

ocjenjivača za svaki općeobrazovni predmet. Asistenta glavnog ocjenjivača u

suglasnosti sa glavnim ocjenjivačem imenuje APOSO.

Zadaci asistenta glavnog ocjenjivača su:

– sudjeluje u pripremi moderiranih uputa za ocjenjivanje,

– izvodi kontrolno vanjsko ocjenjivanje,

– provodi radionice na seminarima za vanjske ocjenjivače,

– organizuje raspodjelu, razmjenu i predaju ispitnog materijala,

– koordinira rad vanjskih ocjenjivača,

– sarađuje s glavnim ocjenjivačem,

– pripremi izvještaj o svom radu.

16. Sastav i imenovanje školske maturske komisije

Školska maturska komisija ima predsjednika, zamjenika, sekretara i najmanje dva člana.

Predsjednik je direktor škole.

Zamjenika predsjednika, sekretara i članove imenuje na početku školske godine direktor

između profesora i stručnih radnika škole za period od 1. novembra do 31. oktobra. Prije

imenovanja članovi moraju potpisati izjavu o srodnim ili sličnim odnosima s kandidatima,

koji obavljaju maturu.

Sastav školske maturske komisije škola objavi do kraja oktobra tekuće školske godine.

Maturska komisija može na prijedlog APOSO imenovati do tri vanjska člana školske

maturske komisije za period od 1. aprila do 31. oktobra.

U školsku matursku komisiju ne imenuje se osoba, koja je sa bilo kojim kandidatom u toj

školi u krvnom srodstvu u prvom koljenu ili u rodbinskoj vezi do drugog koljena, svojta do

14

drugog koljena, ili njegov usvojitelj ili usvojenik, ili je sa kandidatom u bračnoj vezi, ili s

njim živi vanbračno.(legislativa BiH?). Bez obzira na to, mogu predsjednik i sekretar

sudjelovati u školskoj maturskoj komisiji i obavljati poslove, koji nisu vezani za ispitnu

tajnost.

17. Nadležnosti školske maturske komisije

Školska maturska komisija:

– vodi pripremu i provođenje mature na školi,

– sarađuje sa APOSO i Maturskom komisijom,

– za čas izvođenja mature pripremi kućni red,

– odredi upute za pripremu koda kandidata za stručni/umjetnički predmet,

– omogućava da se kandidat prije početka mature upozna s pravilima i postupcima za

izvođenje ispita, pravima, odgovornošću i posljedicama kršenja ispitnog reda,

– objavi kalendar mature na oglasnoj tabli ili na drugom istaknutom mjestu u školi i na

školskoj web-stranici do kraja novembra za tekuću školsku godinu,

– brine se da su ispunjeni uslovi za provođenje mature,

– obavještava APOSO o promjeni prijave, o razlozima za naknadnu prijavu, odjavi

kandidata,

– predlaže i organizuje ispite za kandidate s posebnim potrebama,

– po naredbi APOSO izvede razmjenu nadzornih profesora po školama,

– najkasnije tri dana prije početka pisanih maturskih ispita raspodijeli kandidate u grupe

i napravi raspored sjedenja u ispitnim prostorijama; grupe se formiraju po abecednom

redu; broj kandidata u grupi je po pravilu djeljiv s brojem testova u jednom pakovanju,

– između profesora i stručnih radnika škole imenuje nadzorne profesore,

– imenuje ŠIK za stručni/umjetnički predmet,

– imenuje ŠIK za odbranu završnog rada,

– imenuje vanjskog člana ŠIK između poslodavaca za završni rad sa odbranom,

– daje upute i usklađuje rad ŠIK za stručni/umjetnički predmet i završni rad sa

odbranom,

– osigurava pripremu ispitnih kompleta za stručni/umjetnički predmet,

– brine o umnožavanju ispitnih kompleta za stručni/umjetnički predmet i osigurava

ispitnu tajnost,

– pripremi mjere za pretvaranje postotnih bodova u ocjene za stručne/umjetničke

predmete,

– potvrdi prijedlog teme, odredi mentora i termin za završetak završnog rada sa

odbranom,

– odredi period za pripremu završnog rada,

15

– odredi ocjenjivače pisanog ispita za stručne/umjetničke predmete,

– primijeni mjere za prekršaje počinjene na ispitu u skladu s pravilima,

– pripremi izvještaj o izvođenju stručnih/umjetničkih predmeta u školi,

– pripremi izvještaj o izvođenju završnog rada sa odbranom,

– svečano objavi rezultate mature u školi,

– odlučuje o prigovorima kandidata u skladu s nadležnošću,

– obavlja i druge zadatke, koji su propisani pravilnikom, uputama Maturske komisije i

APOSO.

18. Nadležnosti predsjednika školske maturske komisije

Predsjednik školske maturske komisije sarađuje u organizaciji mature školi, vodi

sastanke školske maturske komisije i po potrebi sarađuje s drugim školskim maturskim

komisijama.

Predsjednik osigurava:

– izvođenje mature u školi u skladu sa određenim propisima,

– izvođenje propisa o ispitnoj tajnosti,

– tačnost vođenja dokumentacije i upravljanja zapisima (evidencije),

– saradnju i pravovremenu dostavu ispitnog i drugog materijala u APOSO i Maturskoj

komisiji,

– unutrašnju kontrolu izvođenja mature,

– prilagođenu organizaciju rada u školi tokom izvođenja mature,

– prima i izručuje ispitni materijal ili za taj posao ovlasti sekretara školske maturske

komisije,

– štiti prava kandidata,

– podijeli svjedočanstva kandidatima,

– analizira godišnji izvještaj o provođenju mature i predloži poboljšanja,

– obavlja i druge zadatke koji su propisani propisima i uputama Maturske komisije i

APOSO.

19. Nadležnosti sekretara školske maturske komisije

Sekretar školske maturske komisije:

– obavlja administrativne i organizacione poslove za školsku matursku komisiju,

– osigurava zaštitu ispitne tajnosti,

– obavještava članove školske maturske komisije, članove ŠIK i nadzorne profesore o

pravilima za provođenje mature,

– prima i izručuje ispitni materijal,

16

– organizuje provođenje predmaturskog ispita,

– vodi prijave i odjave kandidata,

– savjetuje kandidate,

– objavi radni sat za savjetovanje kandidata,

– pripremi raspored kandidata po ispitnim prostorijama i ispitne prostorije,

– pripremi raspored nadzornih profesora,

– podijeli ispitni materijal nadzornim profesorima,

– pripremi listu tema i mentora za završni rad sa odbranom, na prijedlog mentora,

– pripremi raspored kandidata za odbranu završnog rada,

– odredi kodove kandidata za stručni/umjetnički predmet,

– u skladu sa uputama pripremi uslove za odbranu završnog rada,

– za školsku matursku komisiju pripremi prijedlog ocjena kandidata za

stručni/umjetnički predmet, koje dobije od predsednika ŠIK,

– za školsku matursku komisiju pripremi prijedlog ocjena kandidata za završni rad sa

odbranom, koje dobije od mentora,

– izrađuje i ažurira popis ocjenjivača stručnog/umjetničkog predmeta u školi,

– sarađuje s drugim školskim maturskim komisijama,

– organizuje svečanu podjelu svjedočanstava,

– obavlja i druge zadatke koji su propisani propisima i uputama Maturske komisije i

APOSO.

Brine da su kandidati obaviješteni i upoznati sa:

– načinom provođenja mature i pravilima mature,

– kalendarom mature,

– uputama za korištenje ispitnih kodova koje priprema APOSO i školska maturska komisija,

– trajanjem pojedinih dijelova ispita,

– izvođenjem završnog rada sa odbranom,

– dozvoljenim pomagalima i opremom na ispitu,

– načinom ocjenjivanja,

– zaštitom prava kandidata

– i drugim obavijestima koje se odnose na provođenje mature.

20. Školska ispitna komisija za stručni/umjetnički predmet i završni rad sa

odbranom

ŠIK za stručni/umjetnički predmet i ŠIK za završni rad sa odbranom imenuje školska

maturska komisija.

17

U ŠIK se ne imenuje osoba, koja je sa bilo kojim kandidatom u toj školi u krvnom

srodstvu u prvom koljenu ili u rodbinskoj vezi do drugog koljena, svojta do drugog

koljena, ili njegov usvojitelj ili usvojenik, ili je sa kandidatom u bračnoj vezi, ili s njim živi

vanbračno, ili u istospolnoj zajednici.

Za provođenje završnog rada sa odbranom u školi se može imenovati više ŠIK-a.

ŠIK ima tri člana: predsjednika i dva člana. ŠIK ima najmanje dva člana, koja ispunjavaju

uslove za profesora tog predmeta.

U ŠIK za završni rad sa odbranom može biti dodatno kao četvrti član imenovan i vanjski

član, koji treba imati najmanje srednje stručno obrazovanje odgovarajućeg smjera i

najmanje pet godina radnog staža. Mentor, koji je član ŠIK za završni rad sa odbranom

pripremi stručni izvještaj o završnom radu kandidata. Izvještaj je osnova za ocjenu

kandidata. Mentor sarađuje i kod rasprave o stručnim pitanjima i prijedlozima, koje ŠIK

šalje školskoj maturskoj komisiji.

21. Nadležnosti ŠIK za stručno/umjetničke predmete

ŠIK:

– za svaki ispitni termin pripremi potrebni broj ispitnih kompleta za pisani ispit i preda jih

školskoj maturskoj komisiji,

– izvodi moderaciju uputa za ocjenjivanje,

– pripremi prijedlog mjera za pretvaranje postotnih bodova u ocjene i preda jih

sekretaru školske maturske komisije,

– organizuje i provodi ispit iz stručnog/umjetničkog predmeta,

– brine o regularnosti izvođenja ispita,

– obavlja druge zadatke u skladu sa uputama maturskih organa.

22. Nadležnosti ŠIK za završni rad sa odbranom:

– organizira i izvodi završni rad sa odbranom,

– potvrdi ocjenu završnog rada sa odbranom,

– brine o regularnosti izvođenja ispita,

– obavlja druge zadatke u skladu sa uputama maturskih organa.

23. Nadležnosti predsjednika ŠIK

– preuzme materijal za odbranu završnog rada,

– prije početka odbrane završnog rada provjeri da li je ispitni prostor pripremljen,

– daje kandidatima upute o provođenju odbrane,

– osigurava provođenje završnog rada sa odbranom u skladu s pravilima,

– odredi pisanje zapisnika o odbrani završnog rada,

18

– po završetku odbrane preda sekretaru školske maturske komisije svu dokumentaciju,

– u saradnji sa članovima ŠIK-e pripremi analizu odbrane.

24. APOSO

APOSO obavlja razvojne, stručne, tehničke i druge poslove:

– priprema, vodi i održava maturski informacioni sistem,

– odabere vanjske ocjenjivače za općeobrazovne predmete i s njima sklapa ugovore o

pravima i obaveznostima u postupku ocjenjivanja,

– imenuje glavnog ocjenjivača i asistente glavnog ocjenjivača za općeobrazovne

predmete,

– u imenovanje predloži predsjednika i članove maturskih predmetnih komisija,

– usklađuje rad maturskih predmetnih komisija,

– kreira i održava bazu ispitnih zadataka i pitanja za općeobrazovne predmete,

– uređuje i izdaje maturski materijal,

– izdaje maturske kataloge, zbirke maturskih zadatka i pitanja,

– predlaže Maturskoj komisiji razvoj ispita stručnog/umetničkog predmeta i završnog

rada sa odbranom,

– priprema i izdaje predmetne ispitne kataloge na osnovu standarda zanimanja za

stručne/umjetničke predmete i završni rad sa odbranom,

– obučava članove radnih grupa koje pripremaju predmetne ispitne kataloge za

stručno/umjetničke predmete i završni rad sa odbranom,

– obavlja organizacione i tehničke zadatke za provođenje mature,

– koordinira rad školskih maturskih komisija za pripremu i provođenje mature za

općeobrazovne predmete,

– prikuplja podatke o rezultatima mature i analizira ih,

– priprema stručno-razvojne temelje na području vanjskog ocjenjivanja,

– obavlja tehničke i stručne zadatke i vodi finansijsko upravljanje za Matursku komisiju,

maturske predmetne komisije i vanjsko ocjenjivanje,

– obrazuje vanjske ocjenjivače,

– koordinira vanjsko ocjenjivanje i osigura stručnu podršku vanjskim ocjenjivačima i

regionalnim centrima ocjenjivanja,

– osigurava čuvanje ispitne tajnosti,

– obavlja i druge zadatke određene propisima.

25. Pedagoški zavod, Pedagoška institucija, Zavod za školstvo ili nadležna

ministarstva

19

Pedagoški zavod, Pedagoška institucija, Zavod za školstvo ili nadležna ministarstva za

vrijeme pripreme na maturu i provedbe mature obavljaju funkciju regionalnog centra

ocjenjivanja (u nastavku: regionalni centri ocjenjivanja).

Upute za rad regionalnih centara pripremi APOSO.

Svaki regionalni centar ocjenjivanja imenuje vođu centra.

Nadležnosti:

– u saradnji sa APOSO izvode obrazovanje profesora za pripremu kandidata za

maturu,

– u saradnji sa APOSO organizuju obuku vanjskih ocjenjivača i raspodjelu testova za

ocjenjivanje,

– u saradnji sa Maturskom komisijom i APOSO organizuju obuku školskih maturskih

komisija,

– u saradnji sa APOSO organizuju uvid u ispitni materijal i rješavanje prigovora na

ispitnu ocjenu.

II. MATURSKI ISPITNI KATALOG I PREDMETNI ISPITNI KATALOGI

26. Prijem Maturskog ispitnog kataloga i predmetnih ispitnih kataloga

Kod mature ocjenjuje se znanje u opsegu i na način kao što je određeno Maturskim

ispitnim katalogom i predmetnim ispitnim katalozima, koje pripremi i potvrdi Maturska

komisija dvije godine prije provođenja mature, odnosno 90 dana prije početka nastave u

trećoj godini školovanja.

Predmetni ispitni katalozi općeobrazovnih predmeta moraju biti usklađeni sa ishodima

učenja, koji su sastavni dio zajedničke jezgre nastavnih programa gimnazija i ishodima

učenja, koji su sastavni dio zajedničke jezgre nastavnih programa u srednjim stručnim i

umjetničkim programima obrazovanja, koji traju najmanje četiri godine.

Predmetni ispitni katalozi stručnih/umjetničkih predmeta i završnog rada sa odbranom

moraju biti usklađeni sa standardima zanimanja i nastavnim planovima i programima u

srednjim tehničkim i umjetničkim programima obrazovanja.

Maturska komisija imenuje dva recenzenta za svaki općeobrazovni predmetni ispitni

katalog, od toga jednog srednjoškolskog i jednog univerzitetskog profesora. Maturska

predmetna komisija mora se opredijeliti o recenziji , koja je sastavni dio dokumentacije

koju maturska predmetna komisija predlože Maturskoj komisiji.

27. Maturski ispitni katalog

Maturskim ispitnim katalogom odrede se ciljevi mature, broj maturskih predmeta,

obavezni i izborni maturski predmeti.

Maturskim ispitnim katalogom odredi se:

20

– okvirni kalendar,

– izborna pravila,

– nivoi težine maturskih ispita,

– načini i oblici ocjenjivanja znanja,

– koncept prilagođenja za kandidate s posebnim potrebama.

28. Predmetni ispitni katalozi

Ispitni ciljevi i sadržaj ispita propisani su u predmetnim ispitnim katalozima.

Ispitima se uglavnom provjerava znanje trajne vrijednosti, koje je bitno za nastavak

obrazovanja i rada.

Predmetnim ispitnim katalogom odrede se:

– ciljevi mature pri pojedinom predmetu,

– znanja, koja se provjeravaju na pojedinom nivou,

– načini i oblici ocjenjivanja,

– udio pojedinih dijelova ispita u ukupnoj ocjeni,

– ispitni alat i sredstva, koja je dozvoljeno upotrebljavati,

– trajanje pojedinih dijelova ispita,

– primjeri ispitnih zadatka i primjeri ocjenjivanja,

– koncept prilagođenja za kandidate s posebnim potrebama.

29. Objava maturskog i predmetnih ispitnih kataloga

Maturski ispitni katalog i predmetne ispitne kataloge objavi APOSO na svojoj web

stranici, najkasnije 90 dana po odobrenju Maturske komisije.

III. POLAGANJE MATURE

30. Pravo polaganja mature

Ispite opće mature mogu polagati kandidati, koji su uspješno završili program općeg

obrazovanja:

– opće gimnazije,

– drugih postojećih gimnazija,

– privatnih srednjih škola općeg obrazovanja.

Ispite stručne mature mogu polagati kandidati, koji su uspješno završili srednji tehnički ili

umjetnički program obrazovanja:

– srednju tehničku/umjetničku školu,

21

– druge vrste srednjih škola koje ispunjavaju uslove za obavljanje djelatnosti

obrazovanja.

Maturu mogu polagati i kandidati koji su već završili četverogodišnje srednje

obrazovanje i osobe koje su ili će napuniti dvadeset jednu godinu u godini polaganja

mature.

Prilagođen način polaganja mature Kandidatima s posebnim potrebama, koji su bili

uključeni u obrazovne programe na osnovu odluke o usmjerenju, i drugim kandidatima sa

opravdanjem (nesreća, bolest ...), može se prilagoditi način polaganja mature i način

ocjenjivanja znanja.

31. Pravila za polaganje mature za kandidate s posebnim potrebama i u

opravdanim primjerima i za druge kandidate, odredi Maturska komisija.

Priprema za maturu

Priprema za opću maturu odvija se u okviru nastavnih programa gimnazija.

Priprema za stručnu maturu odvija se u srednjim stručnim i umjetničkim programima

obrazovanja, koji traju najmanje četiri godine.

32. Predmaturski ispit

Predmaturski ispit obavlja se samo iz općeobrazovnih predmeta. Obavljaju ga učenici u

posljednjoj godini obrazovanja. Na predmaturskom ispitu kandidati se upoznaju sa svim

postupcima i provođenjem ispita.

Za provođenje jednog predmaturskog ispita, koje svake godine odredi Maturska

komisija, upotrebljavaju se pravila i upute za izvođenje mature.

Predmaturske ispite ocijene profesori u školama. Postignuti bodovi se ne smiju koristiti

za školske ocjene.

33. Priprema ispitnih kompleta

Maturska predmetna komisija pripremi za jednu godinu mature najmanje jedan ispitni

komplet više nego što je maturskih termina. Ispitni kompleti treba da budu pripremljeni u

skladu s predmetnim ispitnim katalogom, smjernicama Maturske komisije i uputama

APOSO.

Maturska predmetna komisija pripremi i preda APOSO potreban broj ispitnih kompleta

najkasnije do završetka maja jednu godinu prije izvođenja mature.

Maturska predmetna komisija kod pripreme ispitnih kompleta predloži i potreban broj

postotnih bodova za pozitivnu ocjenu (2) i za odličnu ocjenu (5).

Maturska komisija sa žrijebom odredi jedan ispitni komplet za pojedini ispitni termin.

APOSO najkasnije tri dana prije početka ispitnog termina predsjedniku školske maturske

komisije izruči ispitni materijal.

22

ŠIK za stručni/umjetnički predmetpripremi za jednu godinu mature najmanje jedan ispitni

komplet više nego što je maturskih termina. Ispitni kompleti treba da budu pripremljeni u

skladu s predmetnim ispitnim katalogom za stručni/umjetnički predmet.

ŠIK preda školskoj maturskoj komisiji potreban broj ispitnih kompleta najkasnije do

završetka maja jednu godinu prije izvođenja mature.

ŠIK kod pripreme ispitnih kompleta predloži i potreban broj postotnih bodova za

pozitivnu ocjenu (2) i za odličnu ocjenu (5).

Školska maturska komisija žrijebom odredi jedan ispitni komplet za pojedini ispitni

termin.

34. Recenzija ispitnih kompleta

Maturska komisija na prijedlog APOSO imenuje recenzente ispitnih kompleta

općeobrazovnih predmeta, odredi uslove za njihovo imenovanje i odredi upute za njihov

rad.

Imenovanje i rad recenzenata je tajan.

Recenzent u skladu sa uputama Maturske komisije riješi i pregleda ispitne testove,

upozna se sa uputama za ocjenjivanje i ispuni upitnik o adekvatnosti ispitnog kompleta.

Maturska predmetna komisija prije konačne finalizacije ispitnih kompleta opredijeli se do

primjedbi i prijedloga recenzenata.

35. Priprema završnog rada sa odbranom

Kandidat najkasnije do 31. oktobra tekuće školske godine preda prijedlog teme za

završni rad sa odbranom.

Temu završnog rada sa odbranom i mentora potvrdi školska maturska komisija

najkasnije do završetka decembra tekuće školske godine i sa odlukom upozna

kandidata.

Školska maturska komisija u opravdanim primjerima za obavljanje završnog rada sa

odbranom u skladu s maturskim kalendarom odredi i druge termine.

36. Priprema ŠIK-a i nadzornih profesora i mentora

Predsjednik ili sekretar školske maturske komisije najmanje pet dana prije ispitnog

termina upozna predsjednike, članove ŠIK-a i nadzorne profesore s maturskim

pravilima.

Predsjednik ili sekretar školske maturske komisije na dan pisanog ispita iz

općeobrazovanih predmeta i ispita iz stručnog/umjetničkog predmeta sazove sastanak

nadzornih profesora 60 minuta prije pisanja, informiše ih s dodatnim uputama i preda im

materijal za pisani ispit.

23

Predsjednik ili sekretar školske maturske komisije na dan odbrane završnog rada

sazove sastanak ŠIK-e 30 minuta prije odbrane, informiše ih s dodatnim uputama i

predsjedniku ŠIK-e preda materijal za odbranu.

Završni rad sa odbranom se izvodi pod vodstvom mentora.

IV. ISPITNI TERMIN, RASPORED ISPITA, PRIJAVA, ODJAVA

37. Ispitni termini

Maturski ispiti se obavljaju u ljetnom, jesenskom i zimskom ispitnom terminu.

Kandidat obavlja sve maturske ispite u ljetnom i jesenskom ispitnom terminu.

U zimskom ispitnom terminu mogu se polagati samo maturski ispiti iz obaveznih

predmeta opće odnosno stručne mature.

38. Matura u jednom odnosno u dva termina

Kandidati obavljaju maturske ispite u jednom ispitnom terminu. Može se odobriti

polaganje maturskih ispita u dva ispitna termina.

Dvadesetjednogodišnjaci i kandidati s posebnim potrebama mogu polagati maturu u dva

dijela, u dva naporedna ispitna termina ,ljetni i jesenski,u skladu s prijavom za maturu.

Maturu u dva dijela mogu polagati i drugi kandidati (sportaši, muzičari, bolesni kandidati,

smrt u porodici ...) koji iz opravdanih razloga ne mogu polagati maturu u jednom

ispitnom terminu. Kandidati šalju molbu u APOSO i dokaze zajedno s prijavom za

maturu odnosno najkasnije 7 dana nakon nastanka opravdanih razloga. Molbe rješava

APOSO i o odluci obavijesti kandidate.

Kod kandidata, kojima je APOSO odobrio polaganje mature u dva ispitna termina,

ljetnom i jesenskom, pri uvažavanju prava na upis na univerzitet, smatra se da su

maturu položili u ljetnom terminu.

39. Maturski kalendar

Okvirni maturski kalendar odredi Maturska komisija u Maturskom ispitnom katalogu, koji

je objavljen dvije godine prije polaganja mature.

Datume pisanih ispita i period obavljanja završnog rada sa odbranom odredi Maturska

komisija jednu godini prije polaganja mature, najkasnije mjeseca juna. APOSO datume

pisanih ispita i period obavljanja završnog rada objavi na svojoj web stranici.

Školska maturska komisija objavi kalendar mature na vidnom mjestu u školi i na web

stranici škole najkasnije do završetka novembra tekuće školske godine.

Završni rad kandidati obave tokom nastave u četvrtoj godini školovanja u skladu s

predmetnim ispitnim katalogom i godišnjim radnim planom škole.

24

Raspored obavljanja odbrane završnog rada propiše školska maturska komisija.

Svaki od pisanih ispita obaveznog i izbornog dijela mature kandidati u istom terminu

polažu na isti dan u isto vrijeme.

40. Utvrđivanje uslova za pristup maturi

Sekretar školske maturske komisije 4 dana prije početka ispitnog termina provjeri da li

kandidati ispunjavaju uslove za polaganje mature. Kandidat koji obavlja maturu u školi u

kojoj je zaključio četvrtu godinu ne treba da preda svjedočanstva o završenim godinama

školovanja.

Kandidat koji polaže maturu u školi u kojoj nije završio zadnju godinu školovanja, mora

sekretaru školske maturske komisije predati svjedočanstva o završenim godinama

školovanja najkasnije 4 dana prije početka ispitnog termina. Ako kandidat u propisanom

terminu ne preda dokaze o ispunjavanju uslova za polaganje mature, nema prava da

pristupi ispitima.

41. Prijava za maturu

Kandidat preda predprijavu i prijavu za maturu u školi u koju je upisan ili je u njoj završio

posljednju godinu školovanja.

Kandidat, koji polaže maturu u godini u kojoj je ili će napuniti dvadeset jednu godinu ili

stariji kandidat, kandidat s majstorskim ispitom i kandidat koji je završio obrazovanje u

školi koja više ne postoji za maturu se prijavi instituciji u skladu sa odlukom obrazovnih

vlasti. Kod prijave treba da priloži i potvrdu o uplati troškova ispita.

Kandidat podnosi predprijavu za maturu do 15. novembra u tekućoj školskoj godini.

Kandidat podnosi prijavu na ljetni i zimski termin mature 60 dana prije početka ljetnog

odnosno zimskog termina. Za jesenski termin kandidat podnosi prijavu najkasnije idući

dan nakon objave rezultata ljetnog termina.

Kandidat s posebnim potrebama kod predprijave preda i dokaze za uvažavanje prava za

prilagođenja kod provođenja ispita.

Obrazac predprijave i prijave u skladu s pravilnikom o maturi objavljuje APOSO na

svojoj web-stranici.

42. Naknadna prijava

Ako se kandidat iz opravdanih razloga nije mogao prijaviti za maturu u propisanom

terminu može se naknadno prijaviti, a najkasnije 10 dana prije pojedinog ispitnog

termina.

Opravdani razlozi:

– zdravstveni problemi,

– vanredni događaji (smrt u porodici, saobraćajna ili druga nesreća),

25

– obrazovanje u inostranstvu,

– gubitak prijave na pošti ili školi,

– drugi opravdani razlozi.

O opravdanosti razloga odlučuje školska maturska komisija na osnovu odgovarajućih

dokaza u roku pet dana od prijema pisanog zahtjeva kandidata. Školska maturska komisija

o odluci obavijesti kandidata i APOSO.

26

43. Promjena prijave zbog ograničenja upisa na univerzitet

Kandidat može promijeniti prijavu izbornih maturskih ispita ili nivoa ispita nakon objave

odluke o ograničenju upisa na univerzitet. Promjenu prijave mora predati školi najkasnije

30 dana prije početka ljetnog termina.

44. Odjava mature

Kandidat može odjaviti maturu najkasnije 4 dana prije početka ispitnog termina u školi

na kojoj je prijavljen.

Kandidat koji iz opravdanih razloga nije odjavio maturu u određenom terminu mora

razloge za prekasnu odjavu javiti školskoj maturskoj komisiji najkasnije do početka

ispitnog termina. Dokaze o opravdanim razlozima mora poslati školskoj maturskoj

komisiji najkasnije u tri radna dana nakon početka ispitnog termina.

Ako se kandidat ne odjavi od mature u određenom terminu odnosno nema opravdanih

razloga za prekasnu odjavu, ostaje kod maturskih ispita neocijenjen.

45. Neučestvovanje na ispitu

Kandidat koji iz opravdanih razloga nije mogao pristupiti maturskom ispitu mora razloge

za neučestvovanje predložiti školskoj maturskoj komisiji najkasnije 24 sata nakon

početka ispita. Dokaze o opravdanim razlozima preda školskoj maturskoj komisiji u tri

radna dana nakon početka ispita. Školska maturska komisija dokumentaciju kandidata

šalje na APOSO.

Ako kandidat u propisanom terminu ne predloži dokaze o opravdanim razlozima za

neučestvovanje na ispitu pri tom predmetu je neocijenjen.

46. Opravdani razlozi za odjavu i neučestvovanje na ispitu

Opravdani razlozi:

– zdravstveni problemi,

– vanredni događaji (smrt u porodici, saobraćajna ili druga nesreća),

– obrazovanje u inostranstvu,

– gubitak prijave na pošti ili školi,

– drugi opravdani razlozi.

Školska maturska komisija o opravdanosti razloga za prekasnu odjavu od ispita odluči u

roku od tri radna dana nakon prijema molbe kandidata i o tome obavijesti kandidata i

APOSO.

Ako kandidat iz opravdanih razloga nije obavljao maturski ispit, APOSO na osnovu

molbe i dokaza o opravdanim razlozima, kandidatu izda odluku o polaganju pisanog

ispita u narednom terminu. Kod kandidata, kojima je APOSO odobrio polaganje mature

u dva ispitna termina, ljetnom i jesenskom, kod uvažavanja prava na upis na univerzitet

se smatra, da su maturu položili u ljetnom terminu.

27

V. ISPITI

47. Informisanje o pravilima polaganja ispita

Školska maturska komisija kandidata informiše o pravilima odnosno postupku polaganja

ispita, s pravima i dužnostima i s posljedicama kršenja pravila.

48. Prisutnost drugih osoba na ispitu

Pored predsjednika odnosno sekretara školske maturske komisije na ispitu mogu biti

prisutni i članovi Maturske komisije, članovi maturskih predmetnih komisija, zaposlenici

APOSO i druge osobe koje imenuje Maturska komisija. Druge osobe treba da imaju

ovlaštenje APOSO.

49. Kašnjenje i prekidanje pisanog ispita

Ako kandidat zakasni na pisani ispit, za manje od 30 minuta može pristupiti obavljanju

pisanog ispita. Vrijeme polaganja pisanog ispita u tom primjeru se ne može produžiti.

Ako kandidat iz opravdanih razloga zakasni na pisani ispit iz općeobrazovnih predmeta

više od 30 minuta, APOSO na osnovu molbe i dokaza o opravdanim razlozima,

kandidatu izda odluku o polaganju pisanog ispita u narednom terminu. Kandidat je

dužan APOSO predložiti dokaze o opravdanim razlozima najkasnije 24 sata nakon

početka pisanog ispita.

Ako kandidat iz opravdanih razloga zakasni na pisani ispit iz stručnog/umjetničkog

predmeta više od 30 minuta, školska maturska komisija na osnovu molbe i dokaza o

opravdanim razlozima, kandidatu izda odluku o polaganju pisanog ispita u narednom

terminu. Kandidat je dužan školskoj maturskoj komisiji predložiti dokaze o opravdanim

razlozima najkasnije 24 sata nakon početka pisanog ispita.

Opravdani razlozi:

– zdravstveni problemi,

– vanredni događaji (smrt u porodici, saobraćajna ili druga nesreća),

– obrazovanje u inostranstvu,

– gubitak prijave na pošti ili školi,

– drugi opravdani razlozi.

Ako kandidat pisani ispit iz opravdanih razloga prekine, ŠIK produži vrijeme pisanja

ispita u dužini prekida, a najviše 50% predviđenog vremena za pisani ispit. Ako to nije

moguće, može kandidat zamoliti za obavljanje pisanog ispita u narednom terminu ili mu

se ocjena odredi u skladu s pravilima.

VI. PISANI ISPIT

50. Trajanje pisanog ispita

28

Pisani ispit traje najviše 210 minuta. Dužina pisanog ispita je određena predmetnim

ispitnim katalogom i zapisana je na naslovnici testa.

51. Raspored kandidata

ŠIK najkasnije tri dana prije pisanog ispita razvrsta kandidate u grupe, rasporedi ih po

ispitnim prostorijama i imenuje nadzorne profesore. Grupe se naprave po abecednom

redu prezimena. Broj kandidata u grupi ne smije da bude viši od 30. Podaci o rasporedu

kandidata su tajni do objave. Raspored kandidata i nadzornih profesora po grupama i

ispitnim prostorijama objavi školska maturska komisija najkasnije 60 minuta prije početka

pisanog ispita na školskoj oglasnoj ploči. Raspored sjedenja treba da bude objavljen i na

ulazu u ispitnu prostoriju.

52. Priprema ispitnog prostora

Predsjednik školske maturske komisije treba osigurati da su prostorije u kojima kandidat

polaže ispit pregledane i odredi osobe koje nadziru hodnik i druge prostorije gdje se

mogu sakupljati kandidati koji polažu ispit. Prostorije treba pregledati i zaključati 12 sati

prije ispita. Iz ispitne prostorije treba da su odstranjena sva učila i drugi materijal koji bi

mogao pomoći kandidatima pri ispitu.

Svaki kandidat treba da ima svoj sto. Ako je sto sa dvije stolice, svi kandidati sjede na

istoj strani stola. Razmak između stolica treba da bude najmanje 1,5 metara. Sve stolice

treba da budu postavljene u istom smjeru.

53. Priprema kandidata na pisani ispit

Kandidati se okupe ispred ispitne prostorije 20 minuta prije početka pisanog ispita.

Zbog identifikacije kandidat mora imati sa sobom lični dokument s fotografijom, kojeg

prije početka ispita stavi na stol. Ako kandidat dokumenta nema, nadzorni profesor to

zapiše u zapisnik, a identifikacija kandidata se obavi najkasnije 24 sata nakon početka

pisanog ispita. Ako se identifikacija ne obavi u to vrijeme, smatra se da kandidat nije

došao na ispit.

Za vrijeme ispita kandidat ima samo ona pomagala koja su dozvoljena predmetnim

ispitnim katalogom.

U ispitni prostor kandidat može unijeti nužne osobne stvari, koje stavi na za to određeno

mjesto. Kandidati u ispitnoj prostoriji ne smiju imati pomagala kao što su mobitel i druge

elektronske prenosne komunikacijske uređaje.

54. Nadležnosti nadzornog profesora

Kod pisanog ispita su prisutna najmanje dva nadzorna profesora. Nadzorni profesor ne

smije da bude profesor predmeta kod kojeg vrši nadzor.

APOSO ima mogućnost odrediti broj i način razmjene nadzornih profesora kod pojedinih

općeobrazovnih predmeta mature.

29

Nadzorni profesor kod pisanog ispita osigurava da se kod pisanog ispita uvažavaju

maturska pravila i vodi zapisnik o pisanom ispitu, zapiše sve posebnosti koje su se

desile između polaganja pisanog ispita.

Nadzorni profesor:

– provjeri uređenost ispitne prostorije;

– provjeri prisutnost kandidata i njihov identitet;

– kandidatima objasni upute za rad i obavijesti ih o maturskim pravilima;

– provjeri da li kandidati sjede u skladu s rasporedom sjedenja;

– podijeli ispitni materijal i napomene kandidate da provjere da li su primili sav materijal;

– provjeri da li su kandidati pravilno koristili kodove;

– napomene kandidate da pročitaju upute za rješavanje;

– nadzire pisani ispit tako da ne smeta kandidatima;

– prati kandidata na izlasku iz ispitnog prostora;

– kod eventualnih kršenja pravila izda upozorenje odnosno obavijesti predsjednika

školske maturske komisije o drugim kršenjima koje je zapisao u zapisnik o pisanom

ispitu. Zapisnik o pisanom ispitu nakon zaključka pisanog ispita preda sekretaru

školske maturske komisije;

– nakon zaključka pisanog ispita sakupi ispitni materijal, pregleda ispitni materijal i

provjeri da li su kodovi pravilno nalijepljeni na ispitni materijal;

– skupi sve ispitne testove, stavi ih u kese za povrat testova i odmah ih preda

predsjedniku ili sekretaru školske maturske komisije.

55. Obavljanje pisanog ispita

Pisani ispit obavljaju kandidati u ispitnom terminu isti dan u isto vrijeme. Pisani ispit

počinje u 9 sati.

Kandidati treba da slijede upute nadzornog profesora, rješavaju zadatke samostalno, s

dozvoljenim pomagalima, ne smiju međusobno komunicirati i smetati polaganje ispita.

Ako se na početku pisanog ispita iz općeobrazovnih predmeta pojave opravdani razlozi

da početak ispita nije moguć u određeno vrijeme, predsjednik školske maturske komisije

o tome obavijesti APOSO i u saglasnosti sa APOSO odredi da se početak ispita može

odgoditi za najviše 30 minuta.

Ako se na početku pisanog ispita iz stručnih/umjetničkih predmeta pojave opravdani

razlozi da početak ispita nije moguć u određeno vrijeme, predsjednik školske maturske

komisije odredi da se početak ispita može odgoditi za najviše 30 minuta.

56. Trenutna odsutnost

Između pisanog ispita može s dozvolom i u pratnji nadzornog profesora ispitnu prostoriju

najedanput napustiti jedan kandidat. Nadzorni profesor osigura da kandidat van ispitnog

30

prostora ne razgovara s drugima ili dođe u kontakt s nedozvoljenim pomagalima. Prvih

30 minuta nakon početka pisanog ispita i zadnjih 15 minuta prije kraja ispita niko ne

smije napustiti ispitnu prostoriju.

57. Odmor

Ako je pisani ispit sastavljen iz dva testa, nadzorni profesor na početku pisanog ispita

podijeli prvi test i po završetku rješavanja testove pokupi. Nakon odmora podijeli drugi

test. Između dva testa je 30 minuta odmora. Kandidati između odmora napuste ispitnu

prostoriju. Nadzorni profesor ispitnu prostoriju zaključa. U to vrijeme u ispitnom prostoru

ne smije biti ispitnog materijala. Kandidati u vrijeme odmora ne smiju napuštati školske

prostorije.

58. Zaključak pisanog ispita

Kandidat, koji je počeo pisati pisani ispit mora test predati nadzornom profesoru.

Kandidat može test predati prije završetka pisanog ispita i napustiti ispitnu prostoriju.

Nadzorni profesor upiše u zapisnik o pisanom ispitu vrijeme predaje testa.

Kad istekne vrijeme pisanog ispita, nadzorni profesor napomene kandidate da prestanu

pisati, pospreme pomagala i pisaći pribor, stave testove na ivicu stola i sačekaju na

svom prostoru.

Nadzorni profesor već prethodno pokupi liste s kodovima, ostali ispitni materijal pa po

završetku pisanja testa i provjeri da li su kandidati predali sav podijeljen ispitni materijal.

Ako ustanovi greške, pokuša ih eliminisati i greške zapiše u zapisnik o pisanom ispitu.

Nakon toga dozvoli kandidatima da napuste ispitnu prostoriju.

U skladu s uputama nadzorni profesor sredi ispitni materijal, spremi ga u kese, zaključa

ispitnu prostoriju i ispitni materijal preda sekretaru školske maturske komisije.

31

VII. ZAVRŠNI RAD S ODBRANOM

59. Završni rad s odbranom

Završnim radom s odbranom utvrđuju se stručne kompetencije koje su u skladu s ispitnim

katalogom.

Tema i mentor za završni rad određuju se do kraja oktobra završne školske godine.Temu

potvrdi ŠIK do kraja decembra završne školske godine.

60. Priprema i trajanje završnog rada s odbranom

Završni rad se izvodi (obavlja) u završnoj godini obrazovanja u srednjoj tehničkoj ili

umjetničkoj školi. Dio završnog rada može se izvesti pred ŠIK, ako tako odredi školska

maturska komisija. Ovaj dio ne smije biti duži od 8 sati (po 60 minuta), u jednom danu

najviše 7 sati.

ŠIK može produžiti vrijeme iz opravdanih razloga, najviše za 60 minuta. ŠIK može i

odrediti da kandidat obavi samo dio završnog rada s odbranom.

Odbrana završnog rada izvodi se pred ŠIK.

61. Priprema ispitne prostorije

Mentor osigura da je ispitna prostorija prije dijela završnog rada, koji se izvodi pred ŠIK-

om, primjereno sređena, pripremljen materijal potreban za rad i druga pomagala

određena predmetnim ispitnim katalogom i odlukom školske maturske komisije. Mentor

provjeri uslove za početak ovog dijela završnog rada najmanje 30 minuta prije početka.

Mentor osigura da je ispitna prostorija prije odbrane završnog rada, koji se izvodi pred

ŠIK-om, primjereno sređena u skladu s predmetnim ispitnim katalogom i odlukom

školske maturske komisije. Mentor provjeri uslove za početak odbrane završnog rada

najmanje 30 minuta prije početka.

62. Zadaci mentora

Mentor:

– kandidate upozna s postupkom provođenja završnog rada s odbranom, upozorava

kandidate na pravila sigurnosti na radu i zaštite zdravlja;

– nadzire provođenje završnog rada s odbranom i pri tome ne smeta kandidatu;

– savjetuje, prati i osigurava samostalno provođenje završnog rada s odbranom;

– piše zapisnik o završnom radu s odbranom i zapiše sve posebnosti;

– kod eventualnih kršenja podsjeti kandidata na to i to zapiše u zapisnik. O tome

izvijesti predsjednika odnosno sekretara školske maturske komisije.

Sekretar školske maturske komisije preda svu potrebnu dokumentaciju mentoru u školi

najmanje 30 minuta prije početka završnog rada s odbranom.

32

63. Proveđenje završnog rada s odbranom

Za vrijeme provođenja završnog rada s odbranom može kandidat napustiti ispitnu

prostoriju s dozvolom mentora. Ako polaganje završnog rada s odbranom traje više od 4

sata na dan, kandidatu pripada 30 minuta odmora.

Kandidat obavi odbranu pred ŠIK. Odbrana počinje tako da predsjednik ŠIK pozove

kandidata da predstavi svoj završni rad. Pitanja, koja se odnose na završni rad postavlja

mentor. Kandidat odgovara na pitanja bez pripreme. Odbrana završnog rada traje

najviše 20 minuta.

VIII. OCJENJIVANJE

64. Ocjenjivanje

Na maturi se kandidate ocjenjuje sa:

– bodovima,

– postotnim bodovima,

– ocjenama od 1-5,

– bodovnim ocjenama od 1-8.

Sa bodovima se ocjenjuju pojedini zadaci i pitanja pisanog ispita i završnog rada s

odbranom.

S predmetnim ispitnim katalogom u postotnim bodovima se odredi odnos između

pojedinih dijelova ispita.

Postotni bodovi, postignuti kod svih dijelova ispita, pretvore se na osnovu primjernih

mjerila u ocjene od 1-5 odnosno bodovne ocjene od 1-8.

65. Skala ocjena

Skala ocjena pojedinih predmeta ima pet stepeni i uključuje ocjene nedovoljan (1),

dovoljan (2), dobar (3), vrlo dobar (4) i odličan (5). Ocjena nedovoljan (1) je negativna,

ostale ocjene su pozitivne.

Skala ocjena kod predmeta koje kandidati polože na jednom i višem nivou je adekvatno

povećana, tako da kandidat dobije i bodovnu ocjenu od 1-8:

– 1 u cijelom intervalu postotnih bodova za ocjenu nedovoljan (1),

– 2 u cijelom intervalu postotnih bodova za ocjenu dovoljan (2),

– 3 u donjem dijelu intervala postotnih bodova za ocjenu dobar (3),

– 4 u gornjem dijelu intervala postotnih bodova za ocjenu dobar (3),

– 5 u donjem dijelu intervala postotnih bodova za ocjenu vrlo dobar (4),

33

– 6 u gornjem dijelu intervala postotnih bodova za ocjenu vrlo dobar (4),

– 7 u donjem dijelu intervala postotnih bodova za ocjenu odličan (5),

– 8 u gornjem dijelu intervala postotnih bodova za ocjenu odličan (5).

Razgraničenje intervala ljestvice ocjena na donji i gornji dio predlaže maturska

predmetna komisija kod postavljanja granica između ocjena.

66. Moderacija uputa za ocjenjivanje

Maturske predmetne komisije za općeobrazovne predmete na uzorku riješenih testova

obave moderaciju uputa za ocjenjivanje i o tome informišu vanjske ocjenjivače.

ŠIK za stručni/umjetnički predmet na uzorku riješenih testova obave moderaciju uputa

za ocjenjivanje.

67. Ocjenjivanje

Test se ocjenjuje bodovima, i to jedanput.

Maturska komisija može odrediti da se testovi opčeobrazovnih predmeta, koji uključuju

zadatke otvorenog (esejskog) tipa nezavisno ocjenjuju dvaput. Ako je test ocijenjen

dvaput i razlika bodova između dva ocjenjivača nije veća od jedne petine mogućih

bodova testa ili dijela testa, onda kandidat dobije prosjek bodova oba ocjenjivača. Ako

je razlika veća od jedne petine test mora da se ocijeni kontrolno.

68. Vanjski ocjenjivači opčeobrazovnih predmeta

Općeobrazovne maturske ispite ocjenjuju vanjski ocjenjivači, koji ispunjavaju sljedeće

uslove:

– profesori, koji ispunjavaju uslove za profesora maturskog predmeta i imaju najmanje

četiri godine pedagoškog iskustva,

– visokoškolski profesori i saradnici s habilitacijom određenog stručnog područja i

najmanje četiri godine pedagoškog iskustva,

– penzionisani profesori i saradnici, koji ispunjavaju uslove iz prve dvije alineje.

Ocjenjivače testova na maturi odabere APOSO na osnovu javnog konkursa.

69. Zadaci vanjskih ocjenjivača

Zadaci vanjskih ocjenjivača su:

– učestvuju u propisanim seminarima za ocjenjivače,

– ocjenjuju pisane testove,

– posebnu pažnju kod ocjenjivanja polažu na eventualne znakove mogućeg

prepisivanja od drugih kandidata i druge znakove kršenja pravila polaganja ispita, koji

su evidentni u testovima i o tome izvijeste glavnog ocjenjivača,

34

– nakon ocjenjivanja ispune anketu, koju pripremi glavni ocjenjivač (ocjena težine

pitanja, najčešći netačni odgovori kandidata ...).

70. Kontrolno vanjsko ocjenjivanje i analiza ocjenjivanja

Glavni ocjenjivač i asistenti glavnog ocjenjivača prate rad vanjskih ocjenjivača i savjetuju

ih u skladu s uputama za ocjenjivanje i uputama APOSO.

Glavni ocjenjivač i njegovi asistenti mogu provesti i kontrolno vanjsko ocjenjivanje.

Kontrolno vanjsko ocjenjivanje se izvodi:

– do 25% testova pojedinog ocjenjivača,

– ako je razlika između dva ocjenjivača veća od jedne petine mogućih bodova pojedinog

testa odnosno dijela testa,

– u drugim primjerima, ako tako odredi Maturska komisija na prijedlog APOSO.

Glavni ocjenjivač i asistenti glavnog ocjenjivača kod kontrolnog vanjskog ocjenjivanja

pregledaju i ocjenjuju već ocijenjene testove. Kod toga su im poznati bodovi prethodnog

ocjenjivanja. Ocjena glavnog ocjenjivača odnosno njegovih asistenata je konačna.

Glavni ocjenjivač i APOSO pripreme analizu vanjskog ocjenjivanja. Glavni ocjenjivač sa

asistentima pripremi posebnu analizu kontrolnog vanjskog ocjenjivanja. Analiza se

upotrebljava za savjetovanje i trening vanjskih ocjenjivača.

71. Ocjenjivači stručnih/umjetničkih predmeta

Ispit stručnog/umjetničkog predmeta ocjenjuju profesori u školi, koji izpunjavaju uslove

za profesora tog predmeta, na osnovu moderiranih uputa za ocjenjivanje.

72. Pretvaranje bodova općeobrazovanih predmeta

APOSO pripremi pretvaranje bodova u postotne bodove. Maturska komisija na prijedlog

maturskih predmetnih komisija odredi kriterije za pretvaranje relativnih bodova u bodovne

ocjene. Maturske predmetne komisije kod pretvaranja uzimaju u obzir i rezultate

kandidata kod pojedinih predmeta iz prošlih godina.

Ako Maturska komisija ne potvrdi prijedloga predmetne maturske komisije, obavi se

postupak usklađivanja sa maturskom predmetnom komisijom.

Granice između ocjena postavljene za proljetni ispitni termin važe i za jesenski i zimski

ispitni termin.

35

73. Pretvaranje bodova za stručni/umjetnički predmet i završni rad sa odbranom

ŠIK pripremi pretvaranje bodova u postotne bodove. Školska maturska komisija na

prijedlog ŠIK odredi kriterije za pretvaranje relativnih bodova u bodovne ocjene. ŠIK kod

pretvaranja uzimaju u obzir i rezultate kandidata iz prošlih godina.

Ako školska maturska komisija ne potvrdi prijedloga ŠIK, obavi se postupak usklađivanja

sa ŠIK.

Granice između ocjena postavljene za proljetni ispitni termin važe i za jesenski i zimski

ispitni termin.

74. Greške pri računanju i druge očigledne greške

Greške pri računanju i druge očigledne greške kod ocjenjivanja i preračunavanju bodova

za općeobrazovne predmete koriguje APOSO.

Pri stručnom/umjetničkom predmetu i završnom radu sa odbranom greške ispravi ŠIK i o

tome obavijesti školsku matursku komisiju, koja o tome obavijesti APOSO.

75. Razlozi za novu ocjenu

Kandidat može dobiti novu ocjenu:

– ako se utvrde kršenja procedure ili neke druge okolnosti kod polaganja mature, koje

bi mogle uticati na ocjenu,

– ako se test kojeg je kandidat predao izgubio ili uništio,

– ako iz opravdanih razloga nije polagao ispit u cjelini,

– u drugim primjerima, kad tako odredi Maturska komisija za općeobrazovne predmete

i školska maturska komisija za stručne/umjetničke predmete i završni rad sa

odbranom.

76. Metoda određivanja novih bodova odnosno ocjene za cijeli ispit

Kao osnova za određivanje nove ocjene kod ispita ili dijelu ispita upotrebljava se

prosječna ocjena iz tog predmeta u 3. i 4. godini obrazovanja. Ako se po obrazovnom

programu predmet izučavao samo u jednoj godini, onda se uzima u obzir ocjena iz te

godine.

Kad prosječna ocjena nije cijeli broj, onda se ocjena zaokruži na više.

77. Metoda određivanja novih bodova za dio ispita

Kandidatu, kojem je potrebno odredit novu ocjenu za test ili dio testa, broj bodova

izračuna se na sljedeći način:

– ako je prosječna ocjena cijeli broj, kandidat kod tog dijela ispita dobije procent

mogućih bodova, koji je jednak prosječnoj vrijednosti granice za prosječnu ocjenu,

36

– ako prosječna ocjena nije cijeli broj, kandidat kod tog dijela ispita dobije procent

mogućih bodova, koji je jednak gornjoj vrijednosti granice za dole zaokruženu ocjenu.

78. Metoda određivanja novih bodova odnosno ocjene za jedan ili više zadatka

Kandidatu, kojem je potrebno odrediti novi broj bodova za neocijenjeni zadatak ili više

zadatka unutar jednog testa, dobije jednak procent mogućih bodova kao što ga je dobio

kod drugih zadataka u tom testu.

79. Posebna odluka Maturske komisije

Ako kandidatu nije moguće odrediti novi broja bodova u skladu sa Pravilnikom, Maturska

komisija može donijeti posebnu odluku o novoj ocjeni.

80. Obavljena opća matura

Kandidat je uspješno položio opću maturu ako je položio sve ispite obaveznog i dva

predmeta izbornog dijela opće mature sa pozitivnom ocjenom. Kandidat dobije diplomu

o općoj maturi.

Kandidat koji je kod jednog obaveznog predmeta opće mature postigao najmanje 80%

bodova za pozitivnu ocjenu, ocijenjen je pozitivno iz tog predmeta, ako je kod svih

ostalih predmeta iz kojih je polagao opću maturu, ocijenjen pozitivno i najmanje iz dva

predmeta dobio ocjenu tri (3).

Kandidat koji je kod jednog izbornog predmeta opće mature postigao najmanje 80%

bodova za pozitivnu ocjenu, ocijenjen je pozitivno iz tog predmeta, ako je kod svih

ostalih predmeta iz kojih je polagao opću maturu, ocijenjen pozitivno i najmanje iz

jednog predmeta dobio ocjenu tri (3).

Kandidatu se izdaje diploma o završenoj gimnaziji, ako je položio ispite obaveznog djela

opće mature.

O položenom pojedinom ispitu opće mature izdaje se mu svjedočanstvo o položenom

ispitu.

81. Obavljena stručna matura

Kandidat je uspješno položio stručnu maturu ako je položio četiri ispite obaveznog i

jedan predmet izbornog dijela stručne mature pozitivnom ocjenom. Kandidat dobije

diplomu o stručnoj maturi.

Kandidat koji je kod jednog obaveznog predmeta stručne mature postigao najmanje

80% bodova za pozitivnu ocjenu, ocijenjen je pozitivno iz tog predmeta, ako je kod svih

ostalih predmeta iz kojih je polagao stručnu maturu, ocijenjen pozitivno i najmanje iz dva

predmeta dobio ocjenu tri (3).

Kandidat, koji je kod jednog izbornog predmeta stručne mature postigao najmanje

80% bodova za pozitivnu ocjenu, ocijenjen je pozitivno iz tog predmeta, ako je kod svih

37

ostalih predmeta iz kojih je polagao stručnu maturu, ocijenjen pozitivno i najmanje iz

jednog predmeta dobio ocjenu tri (3).

Kandidatu se izdaje diploma o završnom ispitu, ako je položio ispite obaveznog dijela

stručne mature.

O položenom pojedinom ispitu stručne mature izdaje se mu svjedočanstvo o položenom

ispitu.

82. Opći uspjeh

Opći uspjeh na maturi je suma ocjena odnosno bodovnih ocjena postignutih iz pojedinog

ispita. Opći uspjeh izražava se na skali od 10 do 40. Kandidat koji postigne određen broj

bodova, kojeg odredi Maturska komisija, postigao je izvanredan uspjeh na maturi.

83. Uvjerenje

Kandidatu koji je obavio tri obavezna općeobrazovna predmeta škola izda diplomu o

završenoj gimnaziji.

Kandidatu koji je obavio tri obavezna i dva izborna općeobrazovna predmeta škola izda

diplomu o položenoj općoj maturi.

Kandidatu koji je obavio dva obavezna općeobrazovna predmeta, ispit iz

stručnog/umjetničkog predmeta i završni rad unutar stručnog/umejtničkog programa

srednjeg obrazovanja sa odbranom škola izda diplomu o završenoj tehničkoj ili

umjetničkoj školi.

Kandidatu, koji je obavio dva obavezna općeobrazovna predmeta, ispit iz

stručnog/umjetničkog predmeta, završni rad sa odbranom unutar stručnog/umejtničkog

programa srednjeg obrazovanja i jedan izborni općeobrazovni predmet škola izda

diplomu o položenoj stručnoj maturi.

Kandidatu, koji je obavljao pojedini maturski ispit, škola izda svjedočanstvo o položenom

ispitu.

38

IX. ISPRAVLJANJE, POBOLJŠAVANJE, PONOVNO POLAGANJE MATURE U CJELINI I NOVA OCJENA

84. Ispravljanje negativnih ocjena

Kandidat ima pravo ispravljanja negativno ocjenjenih ispita još dvije godine poslije prvog

polaganja.

Za kandidata koji polaže maturu u dva termina, ljetnom i jesenskom, period od dvije

godine počinje po obavljanju maturskih ispita na jesenskom ispitnom terminu.

85. Poboljšavanje ocjene

Kandidat, koji je položio maturu i želi poboljšati ocjenu, ima još dvije godine pravo da

jedanput ponovo polaže ispite iz pojedinih predmeta. Za opći uspjeh kod mature uzima se

u obzir bolja ocjena.

Kandidat, koji polaže maturu u dva termina, ljetnom i jesenskom, može da poboljša

ocjenu ispita, kojeg je polagao u ljetnom ispitnom terminu, kad polaže drugi dio ispita u

jesenskom terminu.

Period od dvije godine počinje po obavljanju maturskih ispita na jesenskom ispitnom

terminu.

86. Ponovno polaganje mature u cjelini

Kandidat koji je već polagao maturu i nije zadovoljan rezultatima može ponovo polagati

maturu u cjelini. U tom slučaju uzimaju se u obazir ispitne ocjene iz novog polaganja,

X. KRŠENJE MATURSKIH PRAVILA

87. Kršenja kandidata

Kršenja kandidata kod ispita su:

– pisanje neprikladnih znakova;

– posjedovanje pomoćnih listića i drugih nedopuštenih sredstava;

– razgovaranje, osvrtanje, komuniciranje;

– prepisivanje, odnosno dopuštanje prepisivanja;

– upotreba pomoćnih listića i drugih nedopuštenih sredstava;

– ometanje toka ispita;

– predaja rada drugog kandidata;

– posjedovanje materijala sa oznakom ispitne tajnosti;

– zamjena identiteta kandidata;

39

– saznanje o falsifikovanju rezultata mature poslije izdavanja diplome,

– ponavljanje kršenja.

88. Sankcije za kršitelje

Za kršenja mogu se kandidatima izreći slijedeće sankcije:

– opomena;

– prekid rješavanja testa (test se boduje sa 0 bodova);

– prekid ispita (ispita se boduje sa 0 bodova, kandidat nije ocijenjen);

– abolicija (poništavanje) svih obavljenih ispita.

U primjeru zamjene identiteta, odnosno posjedovanje materijala sa oznakom ispitne

tajnosti, prekida se obavljanje ispita i aboliraju se svi obavljeni maturski ispiti.

Abolicija (poništenje) obavljenih ispita moguće je i ako se kasnije ustanovi, da je došlo

do falsifikovanja rezultata mature.

89. Postupak izricanja sankcija

Sankcije se stepenuju.

Opomenu izriče nadzorni profesor odnosno predsjednik ŠIK-a i to zapiše u zapisnik o

pisanom ispitu odnosno završnom radu.

Ako nadzorni profesor prekine ispit, uputi kandidata da napusti ispitnu prostoriju na način

da ne smeta drugim kandidatima.

O prekidu rješavanja testa, prekidu djela ispita, prekidu ispita i poništenju svih obavljenih

dijelova ispita odluči školska maturska komisija. Školska maturska komisija obavijesti

APOSO o svim izrečenih sankcijama.

U primjeru identifikovanog kršenja nadzorni profesor odmah obavijesti predsjednika

školske maturske komisije. O sankciji odluči školska maturska komisija i o tome

obavijesti kandidata u roku od 24 sata nakon kršenja. Kandidat može prigovarati na

odluku školske maturske komisije u roku tri dana nakon prijema odluke školske maturske

komisije. APOSO o prigovoru odluči u roku od 30 dana nakon prijema prigovora.

Za kasniju aboliciju (poništenje) maturskih ispita nadležna je Maturska komisija.

XI. ZAŠTITA PRAVA KANDIDATA

90. Uvid u ispitnu dokumentaciju općeobrazovnih predmeta

Kandidat može na regionalni centar za ocjenjivanje uložiti zahtjev za uvid u ispitnu

dokumentaciju općeobrazovnih predmeta u roku 3 dana nakon objave rezultata.

Regionalni centar za ocjenjivanje odredi termin uvida u ispitnu dokumentaciju, pripremi

raspored uvida, datum i vrijeme uvida i o tome obavijesti kandidata najkasnije 8 dana

nakon prijema zahtjeva za uvid. Kandidati obave uvid u regionalnom centru.

40

Kandidat na uvidu vidi:

– fotokopije ispitne dokumentacije;

– moderirane upute za ocjenjivanje;

– zapisnik o obavljenom uvidu.

Ako je test kontrolno ocjenjivan, kandidat vidi samo fotokopiju kontrolnog ocjenjivanja.

91. Uvid u ispitnu dokumentaciju za stručni/umjetnički predmet

Kandidat može školskoj maturskoju komisiju uložiti zahtjev za uvid u ispitnu

dokumentaciju stručnog/umjetničkog predmeta u roku 3 dana nakon objave rezultata.

Školska maturska komisija odredi termin uvida u ispitnu dokumentaciju, pripremi

raspored uvida, datum i vrijeme uvida i o tome obavijesti kandidata najkasnije 8 dana

nakon prijema zahtjeva za uvid. Kandidati obave uvid na školi.

Kandidat na uvidu vidi:

– fotokopije ispitne dokumentacije;

– moderirane upute za ocjenjivanje;

– zapisnik o obavljenom uvidu.

92. Prigovor na ocjenu općeobrazovanih predmeta

Kandidat može najkasnije dan poslije uvida u ispitnu dokumentaciju u regionalnom

centaru za ocjenjivanje uložiti obrazložen prigovor na ocjenu.

Kandidat treba uz prigovor priložiti potvrdu o naknadi za troškove prigovora u visini koju

odredi APOSO.

Ako su kandidati socijalno ugroženi, oslobođeni su troškova prigovora.

Ako je prigovor opravdan i ocjena se promijeni, kandidatu se vrate troškovi prigovara za

taj ispit.

Odluka je konačna.

93. Postupanje sa prigovorima na ocjenu općeobrazovanih predmeta

U procesu rješavanja prigovora na ocjenu asistent glavnog ocjenjivača u regionalnom

centru za ocjenjivanje pregleda ispitnu dokumentaciju kandidata, provjeri ispravnost

ocjenjivanja i ponovno ocijeni kandidata.

O svim promjenama bodovanja asistent glavnog ocjenjivača obavijesti APOSO u roku

od 5 dana nakon prijema prigovora. APOSO ponovno izračuna ocjenu kandidata i o

tome obavijesti kandidata i školu, najkasnije 20 dana nakon primanja dokumentacije od

asistenta glavnog ocjenjivača.

Ako je ocjena na osnovu novog izračuna viša, kandidat primi novu diplomu.

41

Ocjena se zbog prigovora ne može sniziti.

94. Prigovor na ocjenu stručnog/umjetničkog predmeta

Kandidat može najkasnije dan poslije uvida u ispitnu dokumentaciju školskoj maturskoj

komisiji uložiti obrazložen prigovor na ocjenu.

Školska maturska komisija odluči o prigovoru kandidata u roku od 15 dana od prijema

prigovora na osnovu pregleda ispitne dokumentacije kandidata i mišljenja komisije za

prigovore.

Ako je prigovor opravdan ocjena se promijeni. Odluka školske maturske komisije je

konačna.

Komisiju za prigovore imenjuje školska maturska komisija. U komisiji za prigovore su

predsjednik i dva člana. Najmanije dva člana moraju ispunjavati uslove za profesora tog

predmeta. Članovi odluke donose suglasno, ako to nije moguće, o prijedlogu rješenja

glasaju.

95. Prigovor na postupak polaganja općeobrazovnih predmeta

Ako su se kršila pravila o polaganju općeobrazovnih predmeta, kandidat može uložiti

prigovor na postupak u APOSO idući dan nakon polaganja ispita.

APOSO o prigovoru odluči u roku 5 dana. Ako je prigovor osnovan, APOSO može

abolirati ocjenu kandidata i odrediti novu ocjenu u skladu sa pravilima o određivanju

nove ocjene. Odluka APOSO je konačna.

96. Prigovor na postupak stručnog/umjetničkog predmeta i završnog rada sa

odbranom

Ako su se kršila pravila o polaganju stručnog/umjetničkog predmeta i završnog rada sa

odbranom, kandidat može uložiti prigovor na postupak školskoj maturskoj komisiji idući

dan nakon polaganja ispita ili odbrane.

Školska maturska komisija o prigovoru odluči u roku 5 dana. Ako je prigovor osnovan,

školska maturska komisija može promijeniti bodove kandidata. Školska maturska

komisija može imenovati komisiju koja unutar ispitnog termina ponovo ocijeni rad

kandidata. Odluka školske maturske komisije je konačna.

42

XII. ČUVANJE ISPITNE TAJNOSTI

97. Tajni materijali

Materijali koji sadržavaju tajne podatke moraju se čuvati po pravilima za tajne podatke.

Tajni materijali su:

– ispitna pitanja i zadaci za pisani ispit do upotrebe na ispitu;

– ispitni komplet (testovi, upute za ocjenjivanje, bodovnik) do početka pisanog ispita;

– zapisnik o određivanju ispitnih kompleta za pisani ispit za pojedini ispitni termin do

zaključka ispitnih termina tekuće godine;

– tematski sklopovi do javne objave;

– kodovi i raspored vanjskih ocjenjivača;

– raspored kandidata po grupama, ispitnim prostorijama i raspored sjedenja do 60

minuta prije početka pisanog ispita;

– raspored nadzornih profesora po prostorijama do 60 minuta prije početka pisanog

ispita;

– imenovanje vanjskih nadzornih profesora do dana pisanog ispita;

– broj ispitnih bodova do objave rezultata;

– kodovi kandidata do objave rezultata;

– identitet recenzenata ispitnog materijala.

98. Izjava o zaštiti ispitne tajnosti

Zaposlenici APOSA, članovi Maturske komisije, članovi maturskih predmetnih komisija,

školskih maturskih komisija, ŠIK, ugovorni saradnici i druge osobe koje mogu doći do

tajnog materijala moraju potpisati posebnu izjavu o zaštiti ispitne tajnosti.

Sve osobe disciplinsko, odštetno i kazneno odgovaraju za zaštitu tajnog materijala.