1. kolokvij - prezentacije

8/18/2019 1. KOLOKVIJ - PREZENTACIJE

1/37

UVOD U PSIHOLOGIJU OBRAZOVANJA

1.1 ZAJEDNIČKE OSOBINE NOVE GENERACIJE UČENIKA

Osobine Generai!e " (do 30 godina):

- Odrastaju u nekonvencionalnim obiteljima(jednoroditeljske,višeroditeljske)

- Sveprisutnost straha od nasilja

- Okoliš: informacijsko društvo, umreenost,velik stupanj tehnološkepismenosti

- !oditelji: sveprisutni, pre"ašti#uju#i

- navikli na pohvale

- teško se nose s neuspjehom- ne doivljavaju da se "a uspjeh treba potruditi

- imaju osje#aj vlastitih prava na uspjeh, re"ultate

1.# ZAJEDNIČKE PO$REBE%

Osobine &enerai!e Po'rebe ( )o*( + a,an!(

$epove"ivanje truda i re"ultata

(nemotiviranost, ne"ainteresiranost)

Osvještavanje da se do re"ultata dola"itrudom, smanjivanje korištenja pohvale"a motiviranje

%ještine korištenja tehnologije (internet &ostalo)

'orištenje tehnologije u nastavi,samostalnost u produktivnom korištenjutehnologije "a dolaenje do "nanja,ukljuivanje igara kao nastavnogsredstva

Obaviještenost o mnogim sadrajima rihva#anje prijateljskog, suradnikogstava

$e"ainteresiranost "a sadraj uenja(mnogobrojnost distrakcija)

ove"ivanje uenja s ra"mišljanjem osteenom "nanju i s praktinomprimjenom)

$etolerancija neuspjeha *manjivanje osobnog doivljajaneuspjeha, uenje eliminiranjempogrešaka

+


2/37

1.- INDIVIDUALNE RAZLIKE E/U UČENICIA&ndividualne ra"like:

0ii+2a ra,i!enos' u odnosu na dob (rano-kasno sa"reli djeaci,rano-kasno sa"rele djevojice)

0ii+2a )ri,3a+nos'

en'a3na 4i,os'

o'i,iranos' i na'i4e3!a

E5oiona3na 6ne7)ri3a&o8enos' (vedrina, apatinost,anksio"nost)

Bo&a's',o9siro5a:',o )re';o*no& is2(s',a

djeca i" ranjivih obitelji- kulturalno ra"liite obitelji

djeaci-djevojice

darovita djeca

djeca s posebnim psihološkim ili tjelesnim potrebama

1.< INDIVIDUALIZIRANI PRIS$UP PODUČAVANJU

$astavnik prepo"naje individualne ra"like i prilago.ava nastavne postupke

prethodnim iskustvima i "nanjima uenika

interesima

stilovima uenja

/ogu#nosti individualnog pristupa:

"adavanje "adataka ra"liite teine

osiguranje dodatnog vremena uenja i vjebe

dodatne upute i objašnjenja

&"bor prikladnog materijala prema interesima uenika

1.= INDIVIDUALIZACIJA>DI0ERENCIJACIJA


3/37

Di?erenirano )o*(+a,an!e: u"ima u ob"ir individualne karakteristikeuenika i prilago.uje se njima, kako bi se koristile najjae strane i postiglomaksimalno iskorištenje potencijala1

$e5e3!no na+e3o *i?erenirano& )o*(+a,an!a:

$astavnik osigurava uvjete uenja, prilike "a uenje, materijal iorgani"aciju koja ni jednom djetetu ne#e oteati usvajanje "nanja (uodnosu na drugu djecu)

1.@ $EELJNI POS$UPCI NAS$AVNIKA ZA PROVO/ENJEINDIVIDUALIZACIJE

ORGANIZACIJA NAS$AVE ODNOS PREA UČENICIA

2avanje dovoljno vremena svakomueniku "a odgovor (ekati)

adatci ra"liite teine uenicimara"liitih sposobnosti

2avanje ueniku i"bora aktivnostii-ili naina rada

2odatne upute nekim uenicima(ra"govori nastavnika s uenikomna samo)

*kljuivanje uenika koji se samine javljaju

onovno tumaenje, na drugaijinain, ako neki ne ra"umiju

Onemogu#avanje da isti uenicidominiraju u javljanju i vo.enjurasprave

&spitivanje na samo, ne i"laganje javnoj provjeri "nanja

#. UČENICI S POSEBNI PO$REBAA

#.1 $O SU POSEBNE OBRAZOVNE PO$REBE 6POP7

POP (u engl1 S4$ 5 Special 4ducational $eeds) 5 potrebe koje nekadjeca imaju "a prilagodbom ili promjenom obra"ovnog programa1

* s'aro5 )ris'()( te su se osobine smatrale uro.enim ra"liitim(tjelesnim ili psihikim) funkcioniranjem djeteta u odnosu na ostalu

3


4/37

djecu (nedostatak, de6cit, hendikep, "aostatak u ra"voju, teško#e ura"voju, prilagodbi i uenju, neprilago.enost, problemi u uenju i-iliponašanju)

* s(,re5eno5 ra(5i!e,an!( Oa:

O je posljedica interakcije djetetovih uro.enih

ra"liitosti i prilika "a ra"voj koji mu prua okolina (roditeljski dom, škola,vršnjaci)1

#.# Obrao,ni (s)!e;% in'era2i!a *!e'e'o,i; osobina i

2ara2'eris'i2a o2o3ine

#.- DE0INIRANJE POPa

2ijete ima posebne obra"ovne potrebe (O):

7kad ima teško#e u uenju (i-ili prilagodbi školi) koje "ahtijevaju posebneprilagodbe u okolini ili metodi poduavanja81

repo"navanje Oa djeteta i omogu#ivanje vrste obra"ovanja koje mudaje najve#u vjerojatnost ispunjenja njegovih potencijala "nak je dobrogobra"ovnog sustava i "dravog i pravednog društva1

#.< U$JECAJ POPa NA USPJEH

9e" Oa: kod ;< oekuje se uspjeh *" O: dvostruko ve#i i"ostanci i" škole

=

okolina

*spjehnemo u#

*spjeh mogu#

$emaprilagodbe

prilagodba

$epo"naje

O

repo"naje O

2jetetovespeci6ne osobine

dijete


5/37

*" O: puta ve#a vjerojatnost iskljuenja i" škole (>artle?, 0+01)

#.= VRS$E POPa PREA ČES$INI U SVIJE$U

+1 Snane teško#e uenja

1 *mjerene teško#e uenja31 @iroki raspon autistinog poreme#aja

=1 onašajne, emocionalne i socijalne teško#e

A1 Bjelesna invalidnost

C1 Beško#e govora i komunikacije

;1 Sen"orne teško#e (vid, sluh, sen"orna preosjetljivost)

1 Speci6ne teško#e uenja

#.@ SUVREENO PROIRENJE POPISA POPa

Osim navedenih 7teško#a8 u suvremeno ra"umijevanje djece s posebnimobra"ovnim potrebama pripadaju još i

2jeca i" ranjivih obitelji

2jeaci

2arovita djeca Bi oblici 7teško#a8 najviše su prisutni u suvremenoj školi, a najmanje jeprepo"navanje i prilagodba okoline1

#. ZADOVOLJAVANJE POSEBNIH PO$REBA U KOLSKO SUS$AVU

S)ei!a3ne :2o3e (usmjerene na ra"vijanje, kompen"iranje isocijalnu uklopljenost speci6nih nedostataka-talenata)

In'e&rai!a (ukljuivanje djece s teško#ama-talentima u redovnoškolovanje s posebnim programom ili nastojanjima prilagodbe

redovitog programa)

In23(i!a (suvremeniji pristup s ukljuivanjem djece u redovni ra"redi paralelno obra"ovanje u specijalnim ustanovama)

#. PRIS$UPI ZADOVOLJAVANJU POSEBNIH OBRAZOVNIH PO$REBA

Pris'() *ei'a (nastojanja oko nadokna.ivanja i kompen"acijeodre.enog de6cita, te sprjeavanje negativnih posljedica u uspjehu,ponašanju i socijalnoj prilago.enosti)

Pris'() na!!a+e s'rane (pronalaenje najjae strane, potpora iojaavanje ra"vijanjem samopou"danja i motivacije)

A


6/37

%D$ES'D OBO!D !D%OE* *'FD$ED$E4!D%OE$&> 24G&H&BD:

o rihva#anje u obitelji i školi utvr.ievanjera"vojnih de6cita

o *kljuenost u "ajednicu speci6niprogrami ili prilagodba programa

o ostavljanje granica na uklanjanjuili kompen"aciji de6cita

o ostavljanje oekivanjao 'onstruktivna uporaba vremena

EDID$E4 *$*BD!$E4 S$DJ4 !4%4$H&ED!&&I$OJ O$D@D$ED

o *smjerenost na uenje problemi u uenjuo o"itivne vrijednosti alkohol, pušenje,

drogao Socijalne vještine rani seksualni

angamano o"itivni identitet depresija,

suicidalnosto Samopou"danje antisocijalno

ponašanje agresivnoponašanje

#.F SUVREENI PRIS$UP POP(

* suvremenom pristupu mijenja se naglasak

sa pristupa de6cita na pristup jaanja djetetovih postoje#ih snaga1* snage pripadaju:

o"itivni odnosi s okolinom (roditelji, vršnjaci)

!a"vijanje speci6ne sposobnosti,kompetencije,

talenata djeteta

!a"vijanje po"itivne slike o sebi, samopou"danja

1+0 NAJČEE POSEBNE PO$REBE U $INEJDERSKOJ DOBI

C


7/37

$a ra"ini viših ra"reda osnovne i u srednjoj školi naješ#e posebneobra"ovne potrebe imaju:

2jeaci

2jeca i" obitelji velike ranjivosti

*enici neprepo"nate darovitosti

*enici neprepo"nate disleksije

-. POSEBNE OBRAZOVNE PO$REBE PREA SPOLU

-.1 RAZLIKE IZE/U DJEVOJČICA I DJEČAKA

!a"like u osobinama, ponašanju i školskom uenju rodova

!a"like djelomino utemeljene u postupcima socijali"acije (roditeljskiodnos od najranije dobi), sve više doka"a da su i uro.ene, biološke1

!a"like proi"vode ra"liitu školsku prilago.enost djeaka i djevojica1

!a"like proi"vode O, osobito u djeaka1

-.# RAZLIKE U 0IZIOLOGIJI OZGA

DJEVOJČICE 2eblji corpus callosum 5 bolje pove"ana lijeva i desna hemisfera

9re sa"rijeva lijeva hemisfera, bre su sposobne "a govor ikomunikaciju

Fakše komuniciraju emocije (pove"anost l1 i d1 hemisfere, lijeva 5emocionalna), upotrebljavaju obje hemisfere u "adatku

DJEČAC

I Banji corpus callosum 5 slabije pove"ana l1 i d1 hemisfera

'asniji ra"voj govora, slabija komunikacija, manja sposobnostsuradnikog rada

*potrebljavaju samo jednu stranu mo"ga u "adatku

Fijeva hemisfera sporije se ra"vija, opasnost od preranog formalnoguenja (dua ne"relost)

%e#a ranjivost ivanog sustava

-.- RAZLIKE U KOLSKO PONAANJU

;


8/37

DJEVOJČICE Suradljive

Easnije i"raavaju emocije

9olje planiraju i organi"iraju rad

laniraju prije aktivnosti

odcjenjuju svoje sposobnosti, "ato rade više

DJEČACI 2ominiraju#i

Ieš#e se javljaju "a rije, aktivniji, prekidaju, nemirniji

$ajprije djeluju, "atim promišljaju recjenjuju svoje sposobnosti i "nanje

-.< RAZLIKE U KOLSKOJ USPJENOS$I

2E4%OEI&H4: Pos'i4( bo3!i :2o3s2i (s)!e;5 na svim ra"inama i usvim predmetima, ak i matematika (i na u"orku u našoj "emlji)

2E4IDH&: Pos'i4( s3abi!i :2o3s2i (s)!e;

!anije napuštaju školovanje

naajno ve#i broj djeaka s teško#ama u uenju

naajno ve#i broj autistinih djeaka

Dspergerov sindrom tipian samo "a djeake

%išestruko eš#e iskljueni i" škole

OGUE PRILAGODBE U PODUČAVANJU

2E4%OEI&H4 : pohvale usmjerene na osobu (ego)

2E4IDH&: omaganje u svladavanju pismenosti

omaganje u ra"vijanju ljubavi "a itanje

rimjena udbenika i lektire koji su sadrajem "animljivijidjeacima

ohvale usmjerene na postignu#e

/ogu#i spolno segregirani ra"redi

rogrami usmjereni na samostalnu i 6"iku aktivnost


9/37

-.= OGUE PRILAGODBE U SOCIJALNOJ PO$PORI

DJEVOJČICE

Eaanje samopou"danja

&"gradnja neovisnosti o mišljenju i vrednovanju okoline

&"gradnja samovrednovanja

&"gradnja ciljne usmjerenosti ovladavanja gradiva

DJEČACI

Smanjivanje vršnjakog pritiska (kao obeshrabrivanje imidaštrebera)

$astavnici koji postavljaju granice, pravedni, strogi i kon"istentni ostavljanje i"a"ova "a djeake (/isliš li da to moešK jesi li sposoban

"a ovo)

-.@ RAZLIČI$ PRIS$UP PODUČAVANJU

2E4%OEI&H4:

/ogu#i "asebni spolno segregirani ra"redi (samo djevojice)

Gormiranje djeak-djevojica par u uenju

2E4IDH&:

Easni ciljevi

/ali, kratki, mjerljivi "adatci

Dktivno ukljuivanje, 6"iki angaman

oseban naglasak na ra"voju mišljenja

Ra,i!an!e s'a3o4eno& )ro5i:3!eno& o*&o8eno& rea&iran!a

/ogu#i "asebni spolno segregirani ra"redi (samo djeaci)

Gormiranje djeak-djevojica par u uenju


10/37

Obitelji djeci osiguravaju (prenose) tri tipa kapitala:

a) e2ono5s2i obi'e3!s2i 2a)i'a3 (poticajno okruje, mogu#nostikupovanja obra"ovanja, stjecanje iskustva 5 putovanja, i"leti

b) soi!a3ni obi'e3!s2i 2a)i'a3 (pripadnost potpornoj grupi, umreenost,dostupnost utjecajnim pojedincima)

c) 2(3'(rni obi'e3!s2i 2a)i'a3 (stavovi prema obra"ovanju, obra"ovnistupanj, "nanja, vještine, je"ik i govor, strani je"ik, rjenik i ponašanje kojeosiguravaju poloaj u društvu)1

Ran!i,e obi'e3!i )renose na *i!e'e ,r3o 5a3i i3i ni2a2a, 2a)i'a3 ( s,a'ri ob3i2a.

+) a3i e2ono5s2i 2a)i'a3: siromaštvo, nisko profesionalnoobra"ovanje, ne"aposlenost, jednoroditeljska obiteljK

) a3i soi!a3ni 2a)i'a3% nepove"anost sa društvenom "ajednicom,socijalna iskljuenost: bolest, alkoholi"am, "lostavljanje,delinkvencija, emocionalna nepove"anost obiteljiK

3) a3i 2(3'(rni 2a)i'a3% negativni stavovi i neuspjeh u vlastitomobra"ovanju, niski stupanj obra"ovanja, niski stupanj pismenosti,nepoticajnost govora, nedostatak vještina stranih je"ika,informatika nepismenost

!anjive obitelji prenose sva tri smanjena oblika obiteljskog kapitala na

osobine svoje djece i time im spreavaju napredovanje u školi1ojam o')ornos', elastinost, oporavljivost, ilavost (resilience) opisujeobitelji ili njihovu djecu koja su uspješna u školi (i u ivotu) unatonavedenim manjkovima obiteljskog kapitala1


11/37

1 /ali kulturni kapital (nisko obra"ovanje oca)

31 /ali ekonomski kapital (siromaštvo)

S&!O/D@B%O


12/37

a7 S&!O/D@$4 O9&B4FE&

Slabije ra"vijeni dijelovi korteksa "a:

emocionalnu regulaciju (prefrontalni korteks)

radnu memorijuvi"ualnoprostorno snalaenje

podruje "a je"ino i"raavanjePos3!e*ie% ;i)era2'i,nos' s3abo ra*no )a5en!e 'e:2oe +i'an!anebri&a a na&ra*e ne5o'i,iranos'

b7 4'O$O/S'& OS&J*!D$4 O9&B4FE&

!je.e pojavljivanje neuro6"ioloških nedostataka, osim kad su nasljedni ilibiološki uvjetovani1

Hiperaktivnost, slabo radno pam#enje, teško#e itanja, nebriga "a nagrade nemotiviranost 5o&( bi'i )ri2ri,eni9o'23on!eni 'r(*o5 obi'e3!i


13/37

9ogatstvo iskustva (i"leti, putovanja, i"vanškolske aktivnosti)

lanirani sadrajni pra"nici


14/37

Odsutnost optimi"ma, odsutnost oekivanja uspjeha, be"nadnost)

O9&B4FE&:

školski uspjeh velika koliina itanja i uenja velika motivacija oponašanje okoline "natielja i uivanje doivljaj uspjeha poticajnaokolina poetna uspješnost

1 2E4HD & S&!O/D@$&> O9&B4FE&:

školski neuspjeh mala koliina itanja i uenja nema motivacije oponašanje okoline nema ni "natielje ni uivanja doivljaj neuspjeha nepoticajna okolina poetna neuspješnost


15/37

* školama i ra"redima gdje su velike i jasne ra"like uekonomskom statusu uenika

S5an!en!e ne&a'i,no& ('!ea!a s(b!e2'i,no& siro5a:',a

ove#anje otpornosti siromašne djece

Obeshrabrivanje svih "nakova ekonomskih ra"lika ura"redu

$aglašavanje nematerijalnih kriterija kao vanih "auspjeh

O*&ers C. (0+A)1 American Psychologist, (Awards Issue 2015)


16/37

rjenik

i"raavanje (govorno i pisano)

itanje s ra"umijevanjem

samostalno pisanje i itanje

matematika

strategije mišljenja i rješavanja problema


17/37

$e tretirati ra"liito ra"liite uenike

Omogu#iti svim uenicima participiranje u aktivnostima i"nadelementarnih (projekti, pisani i"vještaji)

=. POSEBNE OBRAZOVNE PO$REBE DAROVI$E DJECE

=.1 POJOVI U PODRUČJU DAROVI$OS$I

Daro,i'os' M visoki stupanj (op#e) sposobnosti

S)osobnos': biopsihološki potencijal

In'e3i&eni!a M op#a (verbalno-analitika) sposobnost

$a3en' 617 M podruno speci6na sposobnost, ili

$a3en' 6#7 M potencijal "a posti"anje re"ultata (Jagne,+LA)

=.# OBLICI I DE0INICIJA DAROVI$OS$I

Vrs'e s)osobnos'i: op#a sposobnost (&),

vana "a uspjeh u ve#ini aktivnosti, esto je poistovje#uju sa sposobnoš#u"a uspijevanjem u školskim predmetima, mjeri se testovima

=.- OBLICI NADARENOS$I

Daro,i'i )o!e*ina 6o*ras3i7: proi"vodi i"nimno kvalitetnere"ultate u odre.enom podruju djelatnosti, bilo stvaraju#isamostalno ili interpretiraju#i i provode#i upute

E2s)er':pojedinac koji je postigao veliku kompetenciju upodruju (vrsta tehnikog savršenstva

Krea'i,ni )o!e*ina: rješava probleme na nov, ali prikladannain

Geni!: ima utjecaja na promjenu granica ili sadraja podruja, njihov

rad prela"i vrijeme u kojem ive1otrebni preduvjeti:

%isoke sposobnosti

%elika produktivnost

%elika kreativnost

D,os'r(2o i(e'no *i!e'e% 2arovito dijete s teško#ama

Daro,i'o *i!e'e% u usporedbi s vršnjacima obe#ava i"u"etne

re"ultate u odre.enom podruju

+;


18/37

Nor5a3ni ras)on *aro,i'os'i 6*o 1= I7

E2s're5na *aro,i'os' 6o* 1M I7

Č(*o o* *!e'e'a% obe#ava ekstremne re"ultate i poka"uje lako#ustjecanja vještine i ve# postie i"u"etne re"ultate

Sa,an': pojedinac koji je uobiajeno op#enito ispodprosjean, alii"nadprosjene re"ultate postie u jednom ili dva podruja (otocivisoke sposobnosti)1

/išljenje na ra"ini konkretnoga1 $ema sposobnost generali"acije nitiNeksibilnosti mišljenja1

$eprestano vjeba u podruju sposobnosti1

D,os'r(2o ini5no *i!e'e% 2arovito dijete s teško#ama

&ma ih +0+A< me.u darovitima

Svi oblici teško#a: tjelesne, sen"orne,disleksija, disgra6ja, D2>2, prostornade"orijentacija, teško#e sen"orne integracije, Dspergerov sindrom

=.< RADNA DE0INICIJA DAROVI$OG DJE$E$A 6PREA$ANNENBAUU7

2arovita djeca su ona koja u svojem ponašanju, nainura"umijevanja i uenja poka"uju obe#anje (potencijale) da #e postatiproi"vo.ai (ili i"vo.ai) ideja koje #e unaprijediti moralni, tjelesni,

socijalni, intelektualni ili estetski ivot ljudi1

=.= OD OBEANJA DO PRODUK$A

A imbenika je potrebno da se darovito dijete ra"vije u darovitog odraslog:

+) visoke op#e sposobnosti

) i"raene posebne sposobnosti

3) nune potporne osobine (socijalne vještine,emocionalna regulacija,motivacija)

=) poticaj i potpora okoline

A) sluaj (ne"avisan ili "avisan o pojedincu)

=.@ DE0INICIJA DAROVI$OG DJE$E$A

$ovije de6nicije u"imaju u ob"ir ra"vojnu karakteristiku djeje darovitosti:

2arovita i talentirana djeca poka"uju potencijal "a posti"anje ili postignu#ei"vanrednih re"ultata u (s)ore*bi sa )o!e*ini5a is'e *obi is2(s',ai3i is'e o2o3ine.

=. KRI$ERIJI NADARENOG PONAANJA

+


19/37

• Sternberg i hang (+LLA):

+1natno naprednije od vršnjaka istog stupnja uenja

1!ijetko me.u vršnjacima

31/oe se poka"ati u nekom pou"danom testu=1/ora biti produktivno ili uka"ivati na budu#u produktivnost

A1/ora imati neku vrijednost "a društvo1

• rva tri kriterija mogu se primijeniti na djecu1

• * djejoj dobi produktivnost8 se odnosi na ponašanje djeteta kojeproi"vodi "natne promjene u njegovom svakodnevnom ivotu (iivotu obitelji):rani govor, rano itanje, rana likovna i gla"benaaktivnost1

• Ona omogu#uje djetetu i"vore i br"inu uenja nedostupnu drugojdjeci1

=. RAZVOJ PO$ENCIJALA

$aslje.e i okolina su u interakciji

$aslje.e: arhitektonika i osjetljivost ivanog sustava (najve#i utjecaju prve dvije godine)

Okolina: = ra"doblja ra"voja, unutar svakoga je potreban drukijiprinos okoline

2jeca potiu roditelje na odre.ene vrste interakcija (u skladu sasvojim uro.enim sposobnostima)

=.F PREDUVJE$I NAS$ANKA $ALEN$A

$astanak produktivnih radnih navika i navika uenja

o"itivne "naajke osobnosti

%elika potpora obitelji *itelji koji su u"ori u ljubavi prema podruju talenta

Odgoda interesa i odnosa s drugim spolom

=.1M ZNAKOVI DAROVI$OS$I

2jeja darovitost M potencijal budu#ih postignu#a

'oji su "nakovi potencijalaP

$D'O%& 2D!O%&BOSB& * @'OFS'O/ !D2O9FE*:

ostupno se ra"vijaju podrunospeci6ni talenti1

+L


20/37

'arakteristika darovitih 5 naglo usvajanje simbolikog sustava ivještina potrebnih "a ovladavanje podrujem1

Eoš se ne moe oekivati kreativnost1

ostavljaju se temelji preduvjeta kreativnosti(ambicio"nost,upornost, ignoriranje kritike)1

$D'O%& 2D!O%&BOSB&:

Osobine mišljenja (mišljenje višega reda)

/etakognitivne vještine (planiranje, kontrola)

nakovi kreativnosti

nakovi ra"vijene socijalnoemocionalne regulacije (motivacija,

upornost)

=.11 KARAK$ERIS$IKE ILJENJA NADARENIH 6OSNOVNA KOLA7

!ješavanje problema:

• 9r"o i tono (usporavanje ne djeluje poticajno, ali korisno jeinsistiranje na tonosti)

• 4lastinost mišljenja (i"la"e i" nekog "adanog seta, mišljenje outofboQ)

• /etakognitivno "nanje(uporaba strategija)

• rave plan i rade korekcije nakon "avršenog plana, korekcije su uglobalnom pristupu, ne detaljimaK sami konstruiraju sloeneprobleme

=.1# OSOBINE DAROVI$E 6KREA$IVNE7 DJECE

otrebno osamljivanje Originalan

rivlai ga ri"ik Svjestan kreativnosti

$e"avisan rivlae ga sloeni problemi

Osje#aj "a humor *mjetniki orijentiran

0


21/37


22/37

+) *br"an i napredan

) Sloeniji

3) /ora i"i#i i" granica regularnog programa

=) /ora se baviti apstraktnim pojmovimaA) &"abiru ga uenici u skladu sa svojim "animanjima (interesima)

@. O$IVACIJA U UČENJU

romjene u ra"umijevanju motivacije "a uenje

+1 Stara paradigma: Rre"ultatnagradapove#anje motivacijeR (motiviranjeocjenom)

1 $ovija paradigma: motiviranost u terminima teorije oekivanja:

,a3eni!a (cilj je vrijedan),

o+e2i,an!e (s)!e;a (ja to mogu)

ins'r(5en'a3nost ("alaganje dovodi do cilja)1

@.1 O$IVACIJA UČENJA U $ERINIA VROOOVE $EORIJE

Bermini teorije oekivanja prevedeni u školsku situaciju:

vrijednost cilja M uenikova percepcija relevantnosti, "animljivosti ivanosti gradiva

oekivanje uspjeha M uenikovo samopou"danje i unutarnji lokuskontrole

instrumentalnost M pove"anost "alaganja i re"ultata (ve#e "nanje Mve#a ocjena)


23/37

%!&E42$OSBH&FED(%D$OSB &

3D$&/FE&%OSB 3$D$ED)

3DFDJD$E4

4!H4H&ED&$SB!*/4$BDF$OSB&

(B!*2 2O%O2& 2O!43*FBDBD)

OI4'&%D$E4 *SE4>D(SD/OO*32D$E4) 3$D$E4 @'OFS'& *SE4>

@.# POJOVI U O$IVACIJI UČENJA

*enik #e biti motiviran (uloit #e trud, napor, "alaganje), ako su ostvarenisljede#i elementi:

+1 Vri!e*nos' i3!a uenje "a njega ima vanost, eli posti#i neki cilj(ra"umjeti, nauiti, primijeniti neki materijal)

1 Dko o+e2(!e da #e uenjem ("alaganjem) mo#i posti#i cilj(povjerenje u svoje snage, sa5o)o(*an!e)

31 Dko ima )ere)i!( ins'r(5en'a3nos'i (vidi u konkretnoj situacijida "alaganje (uenje) stvarno dovodi do cilja

=1 Dko uloi trud i "alaganje koji dovode do 2o&ni'i,no& an&a45ana(udubljivanja u sadraj, samostalne obrade podataka)

A1 Dko pri uenju rabi ispravne s'ra'e&i!e (+en!a

C1 Dko pri uenju rabi 5e'a2o&nii!( (ra"mišljanje o procesimamišljenja i vlastitog rješavanja problema)

;1 Dko ra"vije pravu i3!n( (s5!erenos'

@.- CILJEVI UČENJA

Ci3!e,i ( (+en!( tri oblika, 2Teck +LL de6nirala - i3!ne(s5!erenos'i i"me.u kojih se uenik opredjeljuje "a uenje nekogsadraja1

3


24/37

'oju #e ciljnu usmjerenost uenik odabrati ovisi o široj i uoj okolini (što secijeni u društvu i obitelji), samopou"danju uenika, njegovim iskustvimauspjeha i neuspjeha, emocionalnim iskustvima u domu i školi1

%rijednost cilja se u tom novom ra"umijevanju "amjenjuje pojmom i3!na

(s5!erenos'1@.< CILJNE USJERENOS$I PRI UČENJU

Us5!erenos' na o,3a*a,an!e: intencionalni, aktivni, pristup saeljom "a ra"umijevanjem i usvajanjem gradiva)K

E&o (s5!erenos'%

uenje radi i"vedbe, ostavljanje dojma, dobivanja ocjene, jaanja egaK

Ib!e&a,an!e 'r(*a: smanjivanje napora radi i"bjegavanja

neuspjeha@.= CJELOVI$A SLIKA ELEENA$A O$IVACIJE UČENJA

@.@ ODNOS CILJNE USJERENOS$I SAOPO$OVANJA IS$RA$EGIJA UČENJA

Pris'() (+en!( Sa5o)o:'o,an!e

Ci3!na(s5!erenos'

S'ra'e&i!a(+en!a

A2'i,ni

6o,3a*a,an!esa*r4a!a s

ra(5i!e,a

visoko Ovladavanje ira"umijevanje

2uboka obrada

=


25/37

n!e57

E&o!a+a!(i

6os'a,3!an!e

*obro& *o!5a7

varijabilno(krhko)

&"vedba, ocjene ovršinskaobrada

Sa5oa:'i'ni

6ib!e&a,an!e'r(*a7

nisko &"bjegavanje

neuspjeha

ovršinskaobrada

@. SAOPOUZDANJE

Samopou"danje: dovodi do oekivanja vlastitog uspjeha, do visokihoekivanja od sebe, do uvjerenja da vlastitim snagama moe posti#i

uspjeh

Samopou"danje se i"gra.uje postupno i"gra.ivanjem )oi'i,ne s3i2e osebi.

@. SLIKA O SEBI

ED8 Usvijest o vlastitoj vrijednosti:

o"navanje svojih osobina

rocjena vrijednosti osobina

4mocionalna reakcija na samoprocjenu

!e"ultanta: SD/OO@BO%D$E4 (poetci: 31 godina)

@.F DJEČJA9ADOLESCEN$SKA SLIKA O SEBI

Bo je relativno stabilna samopercepcija, odnosi se na podjednako vi.enjesebe u ra"liitim situacijama1

Jlavni podatci koje adolescent dobiva "a i"gradnju slike o sebi:

školska uspješnost povratna informacija od roditelja i vršnjaka1

* poetnim fa"ama adolescencije vaan utjecaj na sliku o sebi: tjelesnira"voj i i"gled1

Rano sare3e *!e,o!+ie: osje#aj asinkronije

Kasno sare3i *!e+ai%/ogu#e negativne posljedice (negativna slika osebi, agresivnost), ali mogu#e i po"itivne (školska uspješnost)1 Ovisno oškolskoj (ra"rednoj) klimi1

A


26/37

@.1M NAS$ANAK SLIKE O SEBI

@.11 POSLJEDICE SLIKE O SEBI

@.1# U$JECAJI NA SLIKU O SEBI 6OPA DRU$VENA KLIAKOLS$VO7

a) negativna slika:

*smjerenost na uspješnost

C


27/37

'lima natjecanja

*spore.ivanje

*smjerenost na ocjene

b) po"itivna slika:

*vaavanje individualnih posebnosti (najjae strane)

Odsutnost usporedbe (vlastiti "adatak)

*smjerenost na ovladavanje ("nanja i vještine)

@.1- U$JECAJI NA SLIKU O SEBI 6RODI$ELJI9NAS$AVNICI7

a) negativna slika:

Odgoj kritikom 'ritika usmjerena na op#u sliku

$eprimjereni "adatci

revisoka-preniska oekivanja

$ametljivost (odu"imanje inicijative)

$etolerancija "a pogreške

b) po"itivna slika:

Odgoj pohvalom napretka, truda, objektivnog re"ultata

'ritika usmjerena na konkretni slab re"ultat, u" anali"u u"rokapogreške

rimjereni "adatci, postupno oteanje

%isoka oekivanja

repuštanje inicijative, davanje autonomije, što više samostalnogi"bora

@.1< SAOPO$OVANJE

a ra"liku od s3i2e o sebi (samopercepcija svojih osobina),sa5o)o:'o,an!e jest nain na koji se pojedinac procjenjuje prema nekimstandardima uspješnosti1 %isoko samopoštovanje proi"la"i i" ve#eguspjeha nego što ga pojedinac od sebe oekuje1

@.1= PERCEPCIJA INS$RUEN$ALNOS$I

%aan preduvjet motivacije: percepcija da trud, "alaganje dovode do cilja

* školi: ocjena, pohvala, dobar re"ultat ne smije ovisiti o sluaju,raspoloenju ili pravednosti nastavnikaK

;


28/37

Svaki dobar re"ultat valja primijetiti, pohvaliti, este povratne informacijesu korisne

@.1@ $O JE $RUD PRI UČENJU 6KOGNI$IVNI ANGAAN7

otpuno udubljivanje u sadraj uenja 5 kognitivni angaman1

4lementi kognitivnog angamana:

+1 D(bins2a obra*a )o*a'a2a

ove"ivanje novog "nanja sa starim

Braenje primjera

Braenje analogija (drugo podruje)

Dktivna verbali"acija (svojim rijeima)

Braenje bitnoga

odvlaenje, biljeenje bitnoga, naslovljavanje, i"radasaetka, i"rada sheme

1 Pri5!ena s'ra'e&i!a

'ognitivne strategije (itanje, ponavljanje, dosje#anje)

31 Pri5!ena 5e'a2o&ni'i,ni; s'ra'e&i!a (planiranje, pra#enje i kontrola,provjera re"ultata, provjera ispravnosti strategije, promjena strategije)

@.1 KAKO U RAZREDU POS$II POVEANJE O$IVACIJE

1.Po,ean!e ,ri!e*nos'i i3!a 6,a3eni!a7

ovei "adatke s potrebama i interesima uenika1

otakni "natielju1

'oristi privlanost po"natog i nepo"natog, novog1 $aglašavaj ve"u uenja i ivotne situacije1

rona.i primjerene nagrade1

ostupno od vanjske na unutarnje nagrade1

#. Po,ean!e (+eni2o,o& sa5o)o(*an!a 6o+e2i,an!a7

aponi s onim što uenik ve# "na od prije

ostavi jasne i dohvatljive ciljeve rimjerom poka"uj dobro rješavanje problema


29/37

Omogu#i uivanje u napretku, vidljivom re"ultatu, produktu

-. Ja+an!e )ere)i!e )o,eanos'i 'r(*a i re(3'a'a6ins'r(5en'a3nos'7

okai da se sposobnost ra"vija trudom (ne uro.eno)

*spostavi jasnu ve"u: "alaganje uspjeh

Omogu#i i"bor, odluivanje, samostalnu aktivnost

*manji vrijednost natjecanja


30/37

* uenika valja posti#i:

Optimistino gledanje na sposobnosti (promjenljivost)

!a"viti uinkovite strategije

!a"viti konstruktivne atribucije ("alaganje uspjeh)

ostaviti ispravne ciljeve uenja (ovladavanje, ne egocilj)

*enje i" neuspjeha i pogrešaka

@.1F NAS$ANAK USJERENOS$I NA OVLADAVANJE

+12ijete dobiva poruke da je sposobno dosti#i svaki "adatak osobnim"alaganjem i trudom1

1!oditelji

naglašavaju "alaganje,

"astupaju Rteoriju promjenljive svijestiR,

oka"uju povjerenje u uspjeh djeteta,

poka"uju visoka oekivanja uspjeha

poka"uju toleranciju "a pogreške

neuspjeh se tretira kao putoka" "a uenje (ne katastrofa il doka"

trajne nespsobnosti)1@.#M NAS$ANAK EGOUSJERENOS$I

+1 2ijete dobiva poruke da ima visoke sposobnosti i da je sposobnoposti#i visoki re"ultat (ponekad i malim trudom)1

1 !oditelji naglašavaju i sposobnosti i "alaganje, istaknuta im jeRteorija 6ksne svijestiR, naglašavaju vanjske ocjene1

31 Samopou"danje djeteta krhko, neuspjeh doivljava kao katastrofu1

@.#1 OS$ALI U$JECAJI NA RAZVOJ USJERENOS$I NA OVLADAVANJE

Rare*na s'r(2'(ra (H1Dmes,+LL):

1. Vrs'a a*a'a2a: varijabilnost, ra"liitost, i"a"ov (primjeren), kontrola ismislenost (osje#aj vrijednosti i smisla onoga što se ui)

1 O!en!i,an!e (oekivanje odgovornosti "a uenje, pohvala "a napor, ane inteligenciju)

31 A('ono5i!a (omogu#ivanje i"bora, vlastite kontrole i ra"vojasamoodre.enja)

30


31/37

=1Vr:n!ai (dominacija ego usmjerenosti ili usmjerenosti na "adatak1

'*FB*!D * $DE@&!4/ S/&SF*:

• 2e6nira individualnu ili kolektivistiku usmjerenost,• 2e6nira vanost uspjeha

• 2e6nira uspjeh kao re"ultat usporedbe s drugima ili sa samim sobom

SB&FO%& !O2&B4FESB%D:

• Per5isi,ni s'i3 i o*&o! 2ri'i2o5% bespomo#nost

• A('ori'a'i,ni (realna oekivanja U emocionalno prihva#anje):motiviranost u" poticajne atribucije

.O$IVACIJA KAO SAOREGULACIJA PONAANJA

• SB*$E4%& SD/O!4J*FDH&E4:D) D/OB&%DH&ED $espremnost na aktivnost9) DS&%$D OSF*@$OSB otpuna vanjska regulacija ponašanjaH) D'B&%$D OSO9$D *'FE*I4$OSB otpuna unutarnja regulacija

ponašanja

.1 IN$RINZIČNA I EKS$RINZIČNA O$IVACIJA

Fjudi se pokre#u na aktivnost

ili "ato što cijene, vole, ele neku aktivnost,

ili "ato jer su na nju natjerani vanjskom prisilom1

- Smisao neke aktivnosti "a pojedinca je odre.ena time rade li oninešto i" unutarnje pobude (intrin"ina m1), ili "bog ra"loga i"van njih(ekstrin"ina m1)1

;1EKS$RINZIČNO ILI IN$RINZIČNO O$IVIRANI POJEDINAC

a) in'rini+no%

• "animanje, u"bu.enost i sigurnost,• upornost, kreativnost,vitalnost, samopoštovanje i op#a osobna

dobrobit

b) e2s'rini+no:

• Odsutnost "animanja,dosada, nesigurnost

• &"bjegavanje "adatka, nisko samopoštovanje, op#i doivljajneuspjeha

3+


32/37

.- IN$RINZIČNA O$IVACIJA

Denii!a%

usmjerenost pojedinca prema traenju novosti, i"a"ova, istraivanju ipronalaenju, ra"vijanju svojih potencijala i uenju novoga1

Ona pobu.uje na aktivnost radi uivanja u toj aktivnosti1

$agrada8 je u samoj aktivnosti1

.< EKS$RINZIČNA O$IVACIJA

Denii!a:

odu"imanje aktivnosti kako bi se postigli re"ultati koji su i"van sameaktivnosti1

$agrada je i"van aktivnosti (pla#a, pri"nanje, ocjena)1 * suprotnosti je s intrin"inom m1 koja pobu.uje na aktivnost radi uivanjau samoj aktivnosti1

.= $EORIJA SAOODRE/ENJA

!?an V 2eci, 0001

Samoodre.enje je ovisno o stupnju intrin"inosti vlastite aktivnosti1

ojedinac ima osje#aj potpunog samoodre.enja kad radi na "adatku koji si je sam postavio1

!ad "a vanjsku nagradu smanjuje samoodre.enje1

2va i"vorišta motivacije:

• * osnovi unutarnje ili intrinzične motiacije jesu:doivljaj vlastitekompetencije, doivljaj autonomije, osje#aj sigurnosti i pove"anosti(unutarnja ili intrin"ina motivacija)

• * osnovi anjs!e ili e!strinzične motiacije jesu: potrebe "aposti"anjem vanjske nagrade

Iimbenici koji potiu ra"voj intrin"ine m1• ono što potie os!ea! osobne 2o5)e'eni!e (primjereni i"a"ov,

povratna informacija o napretku, odsutnost kritike)• ono što u" postignutu kompetenciju *a!e os!ea! a('ono5i!e

(unutarnji lokus kontrole)• socijalni kontekst koji daje os!ea! si&(rnos'i i )o,eanos'i s

ostalima

Odbacuje podjelu samo na ekstrin"inu i intrin"inu motivacijskukategoriju1 ostulira kontinuum samoodre.enja: Stupnjevi samoregulacijeponašanja variraju od potpunog vanjskog do potpunog unutarnjegodre.enja1

3


33/37

ercipirani lokus kontrole odre.uje stupanj samoodre.enja1

.@ KON$INUU SAOODRE/ENJA

%anjskoodre.enj

e

*nutarnje

odre.enjeD/OB&%DH&ED

Stupnj1 4kstrin"1 /otiv acije &$B!&1

!4J*FDH&ED

prisila %anjska m1

ounutrašnjena m1

&denti6kacija m1

&ntegrirana m1

FO'*S'O$B!OF4

$eodre.1 vanjski %anjski iunutrašnji

%išeunutrašn ji

unutrašnji

otpunounutrašnji

!4J*FDH&ES'&!OH4S

poslušnost samokontrola rocjenacilja Svjesnoispunjava cilj

*ivanje,"animanje

. S$UPNJEVI SAOODRE/ENJA

%D$ES'D /1 : e2s'rini+ni ciljevi nametnuti

O*$*B!D@$ED /1 : in'ro!e2i!s2i ciljevi prividno prihva#eni

i*en'i2ai!s2i ciljevi prihva#eni*$*BD!$ED /1: in'e&rirani ciljevi postupno usvojeni

in'rini+ni ciljevi dola"e i"nutra

. KVALI$E$NI OBLICI SAOODRE/ENJA

Beorija samoodre.enja dri:

a kvalitetno, autonomno i samoregulirano ponašanje pojedincapotrebna je ili in'e&rirana e2s'rini+na ili in'rini+na 5o'i,ai!a.

33


34/37

Dko se ne omogu#i "adovoljenje 3 temeljne potrebe (kompetencija,autonomija, pripadanjepove"anost) ono se ne#e ra"viti1

.F ČIBENICI KOJI UANJUJU SAOODRE/ENJE

- vanjske (materijalne) nagrade

- prijetnje, rokovi, naredbe, nametnuti ciljevi i ocjene

$egativni utjecaj tih imbenika proi"la"i i" osje#aja smanjene autonomije("bog vanjskog lokusa kontrole)1

.1M U$JECAJ VANJSKIH NAGRADA NA IN$RINZIČNU O$IVACIJU

Beorija samoodre.enja tvrdi:%anjska nagrada smanjuje intrin"inu motivaciju1

vanjska nagrada smanjuje interes i kreativnost pojedinca, jer:

a) smanjuje osje#aj autonomije1

b) preusmjerava interes sa "adatka na nagradu (Dmabile i sur1, +LC)1

.11 PRAK$IČNI ZAKLJUČAK $EORIJE SAOODRE/ENJA

*koliko organi"acije, škole i ostale institucije ne omogu#e ra"voj

integrirane ekstrin"ine ili intrin"ine motivacije (djece, uenika,studenata, djelatnika) do#i #e do njihovog otu.enja, pada dobrobiti, pa ibolesti1

.1# POHVALA NAGRADA I KAZNA U O$IVIRANJU UČENIKA

Hiljevi nastavnika u posti"anju motiviranosti uenika:

osti#i integrirani oblik motivacije (ciljevi uenja ra"umijevaju sekao vlastiti)

osti#i kad god je mogu#e (osobito kod talentiranih) intrin"inumotivaciju

osti#i ciljnu usmjerenost ovladavanja sadrajem uenja

osti#i per"istenciju (upornost i trajnost motivacije)

osti#i aktivnost na najvišoj ra"ini (uenje i mišljenje na apstraktnojra"ini u" potpuno ra"umijevanje)

.1- POHVALA I NAGRADA

*obiajeno je u školi davati prednost pohvaljivanju kao najvanijemsredstvu motivacije1

3=


35/37

ohvala uobiajeno ima br"i uinak na pove#anje motivacije1

ohvala M socijalna nagrada

/aterijalna nagrada u školi M socijalno pri"nanje

ohvala moe imati po"itive uinke, ali moe imati i negativne1'ako pohvala moe posti#i i"gradnju elemenata motivacije: sigurnu ivisoku sliku o sebi samopoštovanje, usmjerenost na ovladavanjesadrajem, percepciju instrumentalnosti, samousmjerenje1

rema shemi nastanka slike o sebi sljede#i su "akljuci:

Ne&a'i,ni (+ini )o;,a3e

+1 ohvala moe (5an!i'i sa5oo*re8en!e, jer dola"i i"vana, a ne odsamog uenika1

1 *enik moe postati 7ovisan8 o pohvali, pohvala postaje najvanija,stvara se usmjerenost na i"vedbu, e&o (s5!erenos'1

31 ohvala usmjerava na uspore.ivanje s drugima i na'!ea'e3!s',o1

=1 Sa5o)o(*an!e i"gra.eno na vanjskim povratnim informacijama jenesigurno, 2r;2o o,isno o ,an!s2i5 ?a2'ori5a1

A1 Po;,a3a (s5!erena na o)( s3i2( o sebi daje poruku da je uenikpostigao uspjeh "bog o)i; s)osobnos'i (pameti), a ne konkretnogre"ultata1

C1 7Neis2rena8 pohvala (nije utemeljena na stvarnom re"ultatu)osobito ra"orna "a samopoštovanje

;1 ohvala "a s(bs'an*ar*ni re(3'a' ra"orna "a samopoštovanje

1 Nes(s'a,na )o;,a3a (ovisi o raspoloenju nastavnika) (5an!(!e)ere)i!( ins'r(5en'a3nos'i.

L1 o"itivna slika o sebi temeljena na pohvali ne )o*nosi 2ri'i2(, rušise cijela slika1

+01 Iesta uporabas5an!(!e ,ri!e*nos' i (+in2o,i'os' pohvale1

U+in2o,i'a i 2orisna )o;,a3a:

+1 mora biti s3i+na )o,ra'no! in?or5ai!i o re"ultatu (to si dobronapravio), be" velikog emocionalnog naboja

1 a esto davanje povratne informacije slue 2ra'2i 'es'o,i ilipropitivanje nakon kratkih intervala poduavanja (be" ocjenjivanja,da vidimo koliko ste ra"umjeli)

3A


36/37

31 mora se odnositi na o*re8eni 2on2re'ni re(3'a', ne na op#enitiuspjehK

=1 povratna informacija mora biti esta, )o;,a3a ri!e'2a

A1 ovratna informacija moe biti usmjerena na )o,eanos' 'r(*a ire(3'a'a

C1 ovratna informacija moe biti usmjerena na na)re*a2 (usporedbusa samim sobom)

;1 $astavnik )os'()no (2i*a ,an!s2o )o;,a3!i,an!e, privikavauenika na samoocjenjivanje, samopohvaljivanje (uvo.enjempropitivanja 7što ti misliš, je li to dobro po tvojem mišljenju8)

1 Pri,a'na, a ne javna pohvala slinija je povratnoj informaciji

.1< KRI$IKA KAZNA

Iesta je u školi kritika uenika, uenikovog rada, re"ultata, koja se daje snamjerom davanja povratne informacije (korigiranja neuspjeha1

Slino kao pohvala ima i negativne uinke

+1 'ritika moe (5an!i'i sa5oo*re8en!e, jer dola"i i"vana, a ne odsamog uenika1

1 'ritika (5an!(!e sa5o)o(*an!e

31 Osobito štetna kritika (s5!erena na o)( s3i2( o sebi, jer stvaranegativnu sliku

=1 Iesta kritika stvara os!ea! bes)o5onos'i pesimi"ma

.1= KRI$IKA

U+in2o,i'a 2ri'i2a:

+1 mora poka"ati da postoji e5oiona3no )ri;,aan!e uenika

1 mora poka"ati da proi"la"i i" is2rene bri&e "a uenika31 mora biti usmjerena samo na 2on2re'ni re(3'a' u" ouvanje op#e

po"itivne slike o sebi (sve si dobro nauio, ali trebaš to pove"ati)

=1 mora biti )ri,a'na

31 mora biti 3i:ena e5oiona3no& ,re*no,an!a, samo kao objektivnapovratna informacija

=1 mora biti pra#ena ana3io5 (ro2a )o&re:2e i prijedlogommetode ispravljanja

3C


37/37

.1@ UVJE$I PRIJENE POHVALE I KRI$IKE

2ruštvena i rare*na 23i5a utjeu na vrijednost i uinkovitost pohvale ikritike1

U,!e'i (+in2o,i'e )ri5!ene )o;,a3e

+1 Stvaranje o"raja pohvale kao uobiajene )o,ra'ne in?or5ai!e

1 Stvaranje percepcije pohvale kao uobiajenog doga.aja, pravilnoraspore.enog na sve uenike

31 Iesto privatno pohvaljivanje pojedinca i esto javno pohvaljivanjera"reda

U,!e'i (+in2o,i'e )ri5!ene 2ri'i2e

+1 Stvaranje o"raja )ri;,a'3!i,os'i )o&re:2e%

1 ogrešku valja tretirati kao )(' (+en!a (sve manje pogrešaka), a ne kaoosobnu katastrofu1

$etolerancija "a pogreške dovodi do pasivnosti i straha od i"laganja kritici(nejavljanje "a rije)1

* o"raju gdje je motivacija temeljena na pohvaljivanju, svaka kritika jeosobna katastrofa, kritika se ne prihva#a, doivljava kao osobna uvreda1

Boleranciju na pogreške i korisnost kritike valja ugraditi u po"itivnora"redno o"raje1

1. kolokvij - prezentacije

Documents