Međunarodni menadžment

Doc.dr. Dijana Husaković

Univerzitet u Zenici – Ekonomski fakultet

Dobro došli!Predmetni nastavnik:Doc.dr. Dijana HusakovićKabinet 19, I spratE-mail: dijana.husakovic@ef.unze.ba

Predmetni asistent:Emir Skopljak

Obaveze:Dolazak na nastavuKonsultacije - po dogovoru

Obaveze studenata:Pravila ponašanjaDolazak na nastavuAktivno učešće u nastaviOstale obaveze

Plan predavanjaNaziv teme/aktivnost Predviđeni datum

1. Uvodno predavanje 25.02.

2. Globalizacija i međunarodni menadžment 03.03.

3. Proces internacionalizacije i međunarodno preduzeće 10.03.4. Proces internacionalizacije i međunarodno preduzeće - nastavak 17.03.

5. Okolina međunarodnog menadžmenta 24.03.

6. Važnost nacionalne kulture u međunarodnom menadžmentu 31.03.7. Važnost nacionalne kulture u međunarodnom menadžmentu - nastavak 07.04.

8. Test I i seminarski radovi 14.04.

9. Međunarodni strateški menadžment 21.04.

10. Međunarodni menadžment ljudskih potencijala 28.04.

11. Međunarodni menadžment ljudskih potencijala - nastavak 05.05.12. Izazovi organiziranja i kontrole u međunarodnom menadžmentu 15.05.13. Izazovi organiziranja i kontrole u međunarodnom menadžmentu - nastavak 19.05.

14. Vodstvo i etički izazovi međunarodnog menadžmenta 26.05.

15. Test II i seminarski radovi 02.06.

Literatura za polaganje ispita

1. Prof.dr. Branko RakitaEkonomski fakultet Beograd

2. Prof.dr. Marin BubleEkonomski fakultet Split

Ostala literatura preporučena od strane predmetnog nastavnika u toku izvođenja nastave.

Obavezna literatura:Dopunska literatura:

Zijada Rahimić, Najla PodrugMeđunarodni menadžmentSarajevo, 2013. godine

Način polaganja predmeta Način polaganja ispita

Aktivnosti Bodovanje Min Max

I test 13 25II test 13 25Aktivnosti na vježbama 5 10Seminarski rad (P) 10 20Prezentacija seminarskog rada (P) 5 10

Usmeni dio ispita 5 10UKUPNO BODOVA 51 100

Skala bodovanja

Ocjena

51 – 60 Šest (6)

61 – 70 Sedam (7)

71 – 80 Osam (8)

81 – 90 Devet (9)

91 – 100 Deset (10)

Studenti koji iz bilo koje aktivnosti ostvare manji broj od minimalnog, taj dio polažu ponovo u redovnom ispitnom roku.Ostvareni bodovi vrijede godinu dana (do februara 2017.)

Uvodno predavanje

februar, 2016. godine

Zašto je međunarodno poslovanje drugačije? Različite države:

Ekonomsko okruženje (stepen ekonomskog razvoja, vrsta ekonomije, itd.) Zemlje se najčešće dijele u tri kategorije: razvijene

zemlje, nerazvijene zemlje/zemlje trećeg svijeta i zemlje u razvoju/emerging economies.

Bolje razvijene zemlje imaju bolje obrazovanje, infrastrukturu, zdravstvo, tehnologiju, itd.

Države također mogu imati ekonomski sitem klasificiran kao slobodno tržište, centralno-planske ekonomije ili miješane ekonomije.

Zašto je međunarodno poslovanje drugačije? Različite države:

Političko okruženje (različiti politički sistemi, politički rizik, itd.) Poslovati na međunarodnom nivou znači raditi sa različitim

vrstama vlada (demokratija – diktatura), različitim odnosom vlade prema biznisu (pozitivan – negativan), te različitim nivoima rizika (oduzimanje investicija – regulativa i interferencija u poslovne aktivnosti).

Pravni sistem (transparentnost, različitost regulative, itd.) Preduzeće mora pažljivo proučiti zakonsku regulativu prije

ulaska na međunarodno tržište – birokratija, korupcija, norme i običaji poslovanja, državna podrška lokalnim kompanijama, sl.

Kulturno okruženje (sistemi vrijednosti, jezik, norme, običaji, itd.)

Zašto je međunarodno poslovanje drugačije? Upravljanje postaje zahtjevnije i kompleksnije:

Nove vrste odluka koje se moraju donijeti; npr. odluka o lokaciji/tržištu, metodi ulaska, itd.

Novi način razmišljanja o postojećim odlukama Pojačana potreba za koordinacijom i kontrolom Diverzifikacija ljudskih resursa (npr. motivacija) Različita struktura stakeholdera/interesnih grupa Raznovrsniji resursi

Upravljanje internacionalnom kompanijom se u velikoj mjeri razlikuje od upravljanja domaćom kompanijom. Menadžeri internacionalnih kompanija, u zavisnosti od mjesta poslovanja, moraju revidirati mnoge pretpostavke, npr. od razvoja i dizajna proizvoda, menadžmenta ljudskih resursa, do marketinga.

Zašto je međunarodno poslovanje drugačije? Prekogranične transakcije:

Različitost regulativa Različitost valuta Mogućnost promjene kursa

Rizik i neizvjesnost

Uprkos globalizacija, svijet nije ravan. Postoji veliki broj različitosti o kojima se mora voditi računa, ukoliko želite postići dobre rezultate.

U principu svaki menadžer mora znati da razlike među zemljama postoje i da se trebaju poštovati, ali da je moguće naći i karakteristike koje su svima zajedničke.

Par primjera Wal Mart, veliki distributivni lanac prehrane iz USA,

2005. godine je ušao na tržište Njemačke, Južne Koreje i Japana, kupovinom domaćih lanaca maloprodaje. 2006. godine, uz ogromne gubitke, su se povukli: strategija ulaska na tržište: kupovina njemačkog lanca

maloprodaje, zamijenili domaći menadžment prebrzo i doveli ljude iz

drugih krajeva svijeta, poteškoće u prilagođavanju lokalnim običajima - prenijeli su

svoje običaje, npr. radno vrijeme 24/7 Toyota, ušla na tržište USA putem alijanse sa domaćim

partnerom. Nakon što su upoznali tržište, konkurenciju, industriju i sindikat, počeli samostalnu proizvodnju.

Sir Terry Leahy, bivši CEO Tesca je pozicionirao kompaniju na treće mjesto među globalne maloprodavce. To je postigao kroz intenziviranje aktivnosti na tržištu UK i međunarodnoj ekspanziji. Međutim, tržište SAD-a se pokazalo kao loša investicija. 2007. godine Tesco je otvorio prodavnice u Kaliforniji, Arizoni i Nevadi pod nazivom Fresh & Easy. 2011. godine, kompanija je prijavila gubitak od 269 miliona dolara u SAD-u.  Novi CEO Tesca je nedavno objavio planove da zatvori sve jedinice u Japanu, prekine širenje na tržišta Indije, Kine i SAD-a i koncentriše se na osnaživanje pozicije u Velikoj Britaniji. Jedan od razloga za takvu odluku jeste ulazak walmarta na tržište UK. Ova kompanija je nedavno kupila Tescovog konkurenta i poznati UK brend – ASDA.

Definicija međunarodnog poslovanja Međunarodno poslovanje

Obuhvata sve poslovne aktivnosti i poslovne poduhvate koji se realiziraju sa ili unutar dvije ili više zemalja.

Može se posmatrati kao: Međunarodne transakcije – ekonomske

prekogranične transakcije Međunarodna trgovina – prekogranična trgovina

(uvoz i izvoz) roba i usluga Međunarodne investicije – prekogranično

investiranje resursa

Definicija međunarodnog menadžmenta Međunarodni menadžment

Proces primjene menadžerskih koncepta i tehnika u multinacionalnom okruženju i prilagodbe menadžerskih praksi različitim društvenim, kulturnim, ekonomskim i političkim okruženjima.

Značaj međunarodnog menadžmenta Prekogranična trgovina i investicije su oduvijek bile instrument ekonomskog

rasta i razvoja. Danas međunarodno poslovanje čini veliki i stalno rastući udio cjelokupnog

svjetskog poslovanja. Ekonomska snaga i prihodi najvećih svjetskih kompanija danas u značajnoj

mjeri nadilaze nivo bruto društvenog proizvoda većine srednje razvijenih i zemalja u razvoju.

The World Investment Report 2009, published by the UNCTAD (United Nations Conference on Trade and Development), states there is a total of 889,416 multinational companies (MNCs) around the world. 2000. godine bilo ih je 63 000.

State-owned enterprises (SOEs) are becoming important FDI players; UNCTAD counted some 650 multinational SOEs in 2010, operating about 8,500 foreign affiliates.

FDI from developed countries rose sharply in 2011, by 25 per cent, to reach $1.24 trillion. While all three major developed-economy investor blocs – the European Union (EU), North America and Japan – contributed to this increase, the driving factors differed for each. FDI from the United States was driven by a record level of reinvested earnings (82 per cent of total FDI outflows), in part driven by TNCs building on their foreign cash holdings. The rise of FDI outflows from the EU was driven by cross-border M&As. An appreciating yen improved the purchasing power of Japanese TNCs, resulting in a doubling of their FDI outflows, with net M&A purchases in North America and Europe rising 132 per cent.

Rank Company Revenues($ millions)

Profits($ millions)

1 Wal-Mart Stores

421,849 16,389

2 Royal Dutch Shell

378,152 20,1273 Exxon Mobil 354,674 30,4604 BP 308,928 -3,7195 Sinopec Grou

p273,422 7,629

6 China National Petroleum

240,192 14,3677 State Grid 226,294 4,5568 Toyota Motor 221,760 4,766

Tabela1. Najveće kompanije u svijetu po ostvarenom prihodu 2011. godine

Izvor: http://money.cnn.com/magazines/fortune/global500/2011/full_list/

2 Royal Dutch Shell

Netherlands

378,152.04 BP Britain 308,928.011 Total France 186,055.013 Volkswagen Germany 168,041.014 AXA France 162,236.017 ING Group Netherlands 147,052.0

Tabela 2. Najveće kompanije iz Europe po ostvarenom prihodu 2011. godine

Rang Broj globalnih 500 kompanija

USA 133

Japan 68

Kina 61

Tabela 3. Broj kompanija sa liste najvećih 500 iz pojedinih zemalja 2011. godine

Značaj međunarodnog menadžmenta Danas su gotovo sve kompanije, velike i male,

pogođene globalnim događajima i globalnom konkurencijom, zato što većina kompanija:• ili prodaje svoje proizvode na inostranim tržištima, • i/ili nabavlja sirovine iz inostranstva, • i/ili se takmiči sa proizvodima i uslugama koje

dolaze iz inostranstva.

Značaj međunarodnog menadžmenta Također, danas sve više kompanija širom

svijeta počinje poslovati na globalnom nivou, uključujući: Velike proizvodne kompanije Uslužne kompanije (npr. banke, osiguravajuće

kuće, konsalting) Filmske, umjetničke i muzičke kompanije

Značaj međunarodnog menadžmenta Kontinuirani porast trgovine, direktnih stranih

ulaganja (FDI) i portfolio investicija zbog: Liberalizacije trgovine i investicija- the General

Agreement on Tariffs and Trade (GATT) pregovaračke runde su rezultirale u liberalizaciji trgovine, koja je nastavljena kroz formiranje World Trade Organization (WTO) 1995.

Poslovati van granica jedne zemlje postaje sve lakše - većina zemalja je otvorila svoje granice stranom kapitalu

Značaj međunarodnog menadžmenta – summing up Dovodi do protoka ideja, usluga i kapitala

širom svijeta Nudi potrošačima nove izbore Omogućava kupovinu šireg asortimana

proizvoda Omogućava mobilnost radne snage, kapitala i

tehnologije Omogućava nove mogućnosti zaposlenja Realocira resurse i premješta poslovne

aktivnosti na globalni nivo Međutim, nosi i neke negativne posljedice!

Značaj međunarodnog menadžmenta za BiH Međunarodno poslovanje je iznimno važno za

SMOPECs kao što je BiH: Obezbjeđuje potreban kapital Donosi novu tehnologiju Donosi nova znanja i vještine Povećava mogućnosti zapošljavanja Omogućava pristup novim proizvodima Povećava konkurenciju

Od posebnog značaja su direktna strana ulaganja (FDI) - FIPA

Globalizacija i međunarodni menadžment

03.03.2016.

Globalizacija Globalizacija podrazumijeva socijalni proces koji teži

sveobuhvatnosti i jedinstvenosti svijeta. Fenomenom globalizacije bave se različite discipline.

Primjerice: ekonomisti se fokusiraju na proučavanje rasta

međunarodne trgovine i međunarodno kretanje kapitala politolozi proučavaju globalizaciju kao proces kojim se

smanjuje uloga nacionalnih država i nastaju novi oblici upravljanja

sociolozi izučavaju globalizaciju u terminima stvaranja globalne kulture i medijske dominacije globalnih korporacija

stručnjaci međunarodnih odnosa proučavaju globalne sukobe i međunarodne institucije.

Globalizacija Zajednička obilježja definicija globalizacije:

stvaranje novih i širenje postojećih društvenih mreža i aktivnosti koje prelaze tradicionalne političke, ekonomske, kulturološke i geografske granice

širenje i protezanje društvenih odnosa, aktivnosti i međuovisnosti

intenziviranje i ubrzavanje društvenih promjena i djelovanja te stvaranje, širenje i jačanje društvenih veza i međuovisnosti ne

samo na materijalnoj i objektivnoj razini već i na subjektivnoj razini ljudske svijesti

Veliki se broj znanstvenika slaže kako globalizacija stvara razlike u distribuciji moći unutar državnih granica i izvan njih, što rezultira globalnom hijerarhijom moći i privilegijima za neke skupine te ekonomskom i socijalnom isključenošću za druge skupine.

Globalizacija - Pregled trendova koji su pridonijeli širenju pojma globalizacije Nova tržišta

razvoj globalnih tržišta usluga – bankarstvo, osiguranje, transport nova financijska tržišta – deregulirana, globalno povezana, s novim instrumentima poput financijskih

derivata rast aktivnosti spajanja i preuzimanja globalno potrošačko tržište s globalnim brandovima

Novi akteri multinacionalne korporacije integriraju svoje proizvodne i marketinške aktivnosti i time vladaju

svjetskom proizvodnjom WTO – prva multilateralna organizacija koja ima moć nametanja pravila trgovanja pojedinim

nacionalnim vladama razvoj mreže međunarodnih nevladinih organizacija rast broja i moći regionalnih blokova poput EU-a, NAFTA-e, ASEAN-a itd. rast broja organizacija poput MMF-a, Svjetske banke

Nova pravila i norme privatizacijski procesi širenje demokracije rast broja konvencija o ljudskim pravima konvencije i sporazumi vezani uz zaštitu okoliša multilateralni trgovinski sporazumi novi multilateralni sporazumi vezani uz intelektualno vlasništvo

Novi komunikacijski alati internet pokretne telekomunikacije brži i jeftiniji zračni, riječni, pomorski i kopneni transport kompjutorski potpomognuti dizajn i proizvodnja

Globalizacija Levitt je autor jednog od najvažnijih radova koji se

bave fenomenom globalizacije i globalnog poslovanja, koji je objavljen 1983. godine u Harvard Business Reviewu.

Zahvaljujući tehnološkim promjenama te ekonomskom, društvenom i političkom napretku, došlo je, prema Levittu, do razvoja „globalnog sela“.

Globalno selo označava objedinjeno, globalno tržište sa sličnim ukusima potrošača odnosno sličnim preferencijama proizvoda.

Osnovna prednost tih konvergencijskih procesa je proizvodnja globalno standardiziranih proizvoda i ostvarivanje ekonomije obujma.

Globalizacija tržišta Važno je razlikovati globalizaciju tržišta i globalizaciju

industrija. Stupanj globalnosti nekog tržišta ovisi o stupnju

sličnosti u potrebama potrošača za određenim proizvodima i/ili uslugama.

Evidentno se razvija potražnja za različitim proizvodima, i to je zapravo posljedica globalizacije.

Globalizacija je rezultirala informiranim potrošačima i sofisticiranom potražnjom.

Umjesto standardiziranih proizvoda, danas potrošači zahtijevaju različite, kompleksne proizvode i usluge.

Globalni potrošači postaju i cjenovno osjetljivi, iako pridaju važnost prvenstveno kvaliteti, tehničkim karakteristikama, dizajnu, pa tek onda i cijeni.

Globalizacija industrije Globalizacija tržišta odnosi se na potrebe potrošača, dok se

globalizacija industrija odnosi na sposobnost poslovnih subjekata u konfiguraciji i koordinaciji njihovih aktivnosti koje stvaraju vrijednost jednako na globalnoj razini kao i unutar nacionalnih granica

Industrije podložne globalizaciji imaju sljedeća obilježja: jaka konkurencija u svim dijelovima svijeta, mogućnosti za ostvarivanje ekonomije obima, brze tehnološke promjene, slični tehnički standardi i povoljni uvjeti za trgovinu.

Potpuno globalna industrija sposobna je zadovoljiti i fragmentirane segmente tržišta, proizvodeći proizvode i usluge koji su prilagođeni nacionalnim zahtjevima.

U većini slučajeva globalne industrije servisiraju tržišta koja postaju globalna

Uzroci globalizacije – politički faktori Globalizacija je nastala konvergencijom niza političkih,

tehnoloških, društvenih i ekonomskih faktora. Ukidanje ograničenja za međunarodno trgovanje

rezultiralo je pojavom globalizacije i rastom međunarodne trgovine. Dakle, glavna politička pokretačka sila globalizacije je

razvoj slobodne trgovine. GATT i EEZ, odnosno danas WTO i EU, najvažnije su

institucije koje su pridonijele ulasku stranih investicija u slabije razvijene zemlje svijeta i širenju globalizacije.

Sloboda međunarodne trgovine, pad komunističkih režima, demokratizacija bivših komunističkih zemalja, razvoj međudržavne trgovine, itd.

Uzroci globalizacije – tehnološki faktori Industrijska revolucija i razvoj tehnologija

masovne proizvodnje Napredak u transportu Razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije Globalne komunikacijske tehnologije poput

interneta i elektroničke pošte pružile su mogućnosti za globalno poslovanje i koordinaciju aktivnosti tog poslovanja u različitim dijelovima svijeta, dok su satelitske televizije imale veliku ulogu u kreiranju globalnih potrošačkih potreba i rastu informiranosti o globalnim proizvodima i brandovima

Uzroci globalizacije – društveni faktori Rast osobnih primanja i mogućnost korištenja

potrošačkih kredita doveo je diljem svijeta do pojave konzumerizma.

Nakon Drugoga svjetskog rata znatno je porasla potražnja za dobrima i uslugama, poput automobila, televizora, osobnih računala, itd.

Ti su proizvodi odličan primjer konvergirajućih ukusa i interesa potrošača.

Uzroci globalizacije – ekonomski faktori Konkurencija u mnogim industrijama i tržištima Japanska se poduzeća 1960-ih godina – a poslije i

korejska - pojavljuju na tržištima na kojima su dominirala američka i europska poduzeća

Takav pristup japanskih poduzeća prisilio je američka i europska poduzeća da i sama promijene pristup konkurentskom natjecanju, i to iz multinacionalnog u globalni pristup.

Drugi konkurentski faktor koji je pridonio globalizaciji je razvoj multinacionalnih potrošača odnosno razvoj specifične skupine potrošača, a riječ je o korporacijama s inozemnim podružnicama.

Barijere globalizacije

Barijere globalizacije Kultura: globalizacija nije moguća za proizvode i usluge koji su

jedinstveni za neku kulturu i društvo, što znači da su kulturološke vrijednosti, stavovi i ponašanja barijere globalizaciji

Komercijalni faktori: ograničavajući faktor globalizacije je i kastomizacija odnosno prilagodba proizvoda prema konkretnim potrebama potrošača ili npr. u nekim se industrijama distribucijske mreže znatno razlikuju među pojedinim zemljama

Tehnički faktori: ako su tehnički standardi vrlo različiti među zemljama, tada se teško mogu ostvariti koristi ekonomije obujma i troškovne uštede od globalne integracije i standardizacije. Prostor i transport također mogu biti značajne prepreke.

Pravni faktori: vlade zemalja mogu nametnuti niz ograničenja vezanih za slobodni tijek ljudi, kapitala, dobara i informacija. Primjerice, u nekim zemljama kao što su Kina i Indija, ali i europskim zemljama, sektori poput telekomunikacija, bankovnog sektora i medija još su uvijek pod snažnom državnom kontrolom.

Prednosti i nedostaci globalizacije Na poslovnoj se razini prednosti globalizacije mogu

grupirati u četiri kategorije: troškovi, vrijeme, učenje i arbitraža:

Smanjenje troškova postiže se, s jedne strane, standardizacijom proizvoda i jačanjem pregovaračke moći spram dobavljača te, s druge strane, organiziranjem sustava nabave i distribucije koji se temelji na prednostima lokalnih faktora.

Riječ je o skraćivanju vremena potrebnog za izlazak novog proizvoda na tržište u ranijim fazama životnog ciklusa.

Prijenos informacija i razmjena iskustava među inozemnim podružnicama rezultira kumuliranim znanjem koje osigurava konkurentsku prednost

Riječ je o prednosti koja se ostvaruje kada globalna korporacija koristi resurse jedne zemlje za ostvarivanje koristi u drugoj zemlji.

Utvrđivanje stepena globalizacije Pokretačke sile globalizacije moraju se detaljno analizirati kako bi se

utvrdio pritisak prema globalizaciji, odnosno prema uvažavanju lokalnih faktora.

Stupanj globalizacije određuju tržišne pokretačke sile, odnosno stupanj globalizacije ovisi o stupnju globalnosti potrošača i potrošačkih potreba kao i o stupnju globalnosti distribucijskih kanala i marketinške strategije

Industrije s velikim fiksnim troškovima imaju veću tendenciju postati globalnim industrijama jer se povećanjem obujma proizvodnje smanjuju fiksni troškovi, tako da poduzeće može iskoristiti prednosti ekonomije obujma.

Liberalizacija svjetske trgovine znatno je pridonijela globalizaciji iako u nekim zemljama još uvijek postoje brojna ograničenja koja su nametnule državne institucije.

Stoga će poduzeća koja se suočavaju s globalnom konkurencijom također biti prisiljena na globalnost u poslovanju, dok će poduzeća nastaviti provoditi strategiju unutar nacionalnih okvira ako su konkurenti većinom nacionalni.

Utvrđivanje stepena globalizacije Matrica globalne integracije/lokalne odgovornosti potvrdila se kao

iznimno vrijedan alat za pozicioniranje industrije između globalizacijskih i lokalizacijskih pritisaka jer se često rabi kao polazna osnova za oblikovanje međunarodne i nacionalne korporativne strategije

Razlikujemo tri situacije u kojima se mogu nalaziti industrije odnosno industrijski segmenti:

tip I. kada dominantno djeluju globalizacijske sile te se mali broj konkurentskih prednosti ostvaruje uvažavanjem lokalnih faktora; važna je brzina, efikasnost i učenje; to su globalne industrije (primjerice, mikročipovi, civilno zrakoplovstvo i sl.)

tip II. kada dominantno treba uvažavati lokalizacijske faktore, a fleksibilnost, blizina i brzina odgovora su konkurentske sposobnosti poduzeća (primjerice, maloprodaja hrane, fiksne telekomunikacije i sl.)

tip III. kada istovremeno djeluju globalizacijski i lokalizacijski faktori te se konkurentnost postiže paralelnim postizanjem globalne integracije, koordinacije, fleksibilnosti i blizine. Danas najveći broj industrija spada upravo u ovu kategoriju.

Specifičnosti međunarodnog okruženja mogu

utjecati da preduzeće ima: Globalnu orijentaciju – koja se zasniva na

koordinaciji aktivnosti širom svijeta u cilju maksimiziranja efekata organizacije kao kolektiva (tip I)

Multinacionalnu orijentaciju – koja se prilagođava prednostima i nedostacima svake pojedinačne zemlje (tip II)

Transnacionalna orijentacija – istovremeno ostvarivanje globalne efikasnosti i prednosti lokalnih tržišta (tip III)

Globalna kompanija

Međunarodni izvoznik

Transnacionalnakompanija

Multinacionalna kompanija

Ekonomija globalne

standardizacije i obima Niska

Niska

Visoka

VisokaPotreba za lokalizacijom/

Neophodnost međunarodnog prilagođavanja

Globalizacija i međunarodni menadžment U procesima globalizacije do izražaja sve više dolazi

snaga i moć multinacionalnih korporacija Međunarodni menadžment podrazumijeva

upravljanje poslovnim operacijama korporacije u više od jedne zemlje

Menadžeri trebaju poznavati principe poslovanja u pojedinim zemljama odnosno kulturama i znati da stil menadžmenta koji savršeno funkcionira u jednoj zemlji, ne mora nužno funkcionirati u drugoj.

Različito kulturološko okruženje zahtijeva različito menadžersko ponašanje Savremeni menadžment je međunarodni menadžment.

Globalizacija Proces integracije zemalja širom svijeta:

Društvena Ekonomska Politička Tehnološka Kulturološka

Prednosti rastuće globalne trgovine i investicija: Veći izbor proizvoda Niže cijene Nova radna mjesta Tehnologija

Loše strane globalizacije Premještanje radnih mjesta u zemlje sa

jeftinijom radnom snagom Povećavanje trgovinskih deficita Društveni i okolišni utjecaji Gubitak identiteta?

Motivi za internacionalizaciju poslovanja Preduzeća internacionaliziraju svoje

poslovanje iz različitih razloga: Tržišni motivi Ekonomski motivi Strateški motivi

Ovi razlozi mogu varirati od jedne poslovne aktivnosti do druge.

Motivi za internacionalizaciju poslovanja Tržišni motivi:

Proaktivni motivi – iskorištavanje prednosti koje nudi inostrano tržište kroz trgovinu ili investicije

Reaktivni motivi – očuvanje pozicije koju preduzeće ima na domaćem tržištu kao reakcija na ponašanje konkurentskih preduzeća

Strateški motivi: Unovčavanje određenih resursa ili kompetencija koje je

preduzeće već razvilo i isprobalo na domaćem tržištu Iskorištavanje prednosti “prvog” na određenom stranom

tržištu Beneficije vertikalne integracije koja uključuje različite

zemlje Pratnja najvećeg klijenta preduzeća

Motivi za internacionalizaciju poslovanja Ekonomski motivi:

Povećanje profita kroz povećanje prihoda i/ili smanjenje troškova

Omogućava preduzeću da ostvari koristi kroz razlike u: Platama radnika Prirodni resurse Kapital Razlike u regulativama

Hvala na pažnji!