07 iskustveno proveravanje teorija i hipoteza

Upload: neko-plus

Post on 11-Oct-2015

13 views

Category:

Documents


1 download

TRANSCRIPT

  • 5/21/2018 07 Iskustveno Proveravanje Teorija i Hipoteza

    1/23

    Iskustveno proveravanje

    teorija i hipoteza

  • 5/21/2018 07 Iskustveno Proveravanje Teorija i Hipoteza

    2/23

    2222

    3.1. Tradicionalno proveravanje teorija i hipoteza

    Teorija ili hipoteza se iskustveno proverava tako to se:

    iz nje i pomonih iskaza dedukuje logika posledica injeniki iskaz postavlja se pitanje istinitosti tog injenikog iskaza

    injeniki iskazi dedukovani iz teorije tvrde ve poznate injenice, ali mogutvrditi i dotle potpuno nepoznata stanja stvari (prognoze)

    Istinitost prediktivnog injenikog iskaza dedukovanog iz teorije utvruje se: tako to se obavi empirijsko istraivanje (npr, eksperiment)

    pa se na predvieno stanje stvari uporeuje sa onim koje je rezultat istraivanjanaenim stanjem stvari.

    Logiki empirizam: istinitost injenikog iskaza dedukovanog iz teorije

    potvruje teoriju. Meutim, lana hipoteza moe da implikuje kako lano, tako i istinito,

    predvianje, pa na osnovu istinitosnevrednosti predvianja nita nebismo mogli da zakljuimo o istinitosnoj vrednosti hipoteze.

  • 5/21/2018 07 Iskustveno Proveravanje Teorija i Hipoteza

    3/23

    3333

    3.1. Tradicionalno proveravanje teorija i hipoteza

    U iskazu koji nazivamo implikacijomistinita hipoteza implikuje istinitopredvianje (ako je hipoteza istinita, onda je, uz uslov da je cela implikacijaistinita, istinit i predvidni iskaz).

    Kako u tom sluaju istinita hipoteza ne moe da implikuje lani predvidniiskaz, zakljuujemo da je lana hipoteza i/ili iskazi o poetnim uslovima (ilibar njihova konjunkcija).

    Slino vai i za teorije

    Navedena shema je prekomerno uproena, budui da je iskustvenoproveravanje mnogo sloenije i bogatije raznovrsnim sadrajima.

    Kada se iskustveno proverava neka teorija, onda se predvianje nededukuje jedino iz nje, nego iz jedne sloene konjunkcije raznih teorija (npr.

    posmatrane teorije i teorije na kojoj se zasnivaju eksperimentalni postupci). (Ne)sklad predvianja implikovanog teorijom sa iskustvenim

    svedoanstvom nije dovoljan uslov za potvrivanje ili opovrgavanje teorije

    Na primer, u sluaju nesklada, mogue je izmeniti neku od hipoteza koje suukljuene u premise, kako bi se teorija sauvala od opovrgavanja.

  • 5/21/2018 07 Iskustveno Proveravanje Teorija i Hipoteza

    4/23

    4444

    3.2. Iskustveno proveravanje i svedoanstvo

    Postoji veliki broj razliitih shvatanja o znaaju uloge iskustva uproveravanju hipoteza i teorija.

    Kakvu ulogu u ocenjivanju naunih hipoteza, naunih teorija,paradigmi, istraivakih programa, istraivakih tradicija, imajuiskustveno proveravanje i svedoanstvo?

  • 5/21/2018 07 Iskustveno Proveravanje Teorija i Hipoteza

    5/23

    5555

    3.2.1. Shvatanje logikog pozitivizma i empirizma

    Predstavnici logikog empirizma dre da se istinitost naunih teorija moeutvrditi s obzirom na iskustvo do koga se dolazi posmatranjem,eksperimentom ili postupkom indukcije.

    Istinitost injenikog iskaza dedukovanog iz teorije i pomonih iskaza sesmatra potvrivanjem te teorije.

    Ukoliko se vie istinitih injenikih iskaza moe dedukovati iz teorije, utolikoje teorija vie potvrena iskustvenim svedoanstvom.

    Iskazi koji govore o iskustvenim injenicama smatraju nezavisnim od teorijei neutralnom osnovom u odnosu na koju se teorija ocenjuje.

  • 5/21/2018 07 Iskustveno Proveravanje Teorija i Hipoteza

    6/23

    6666

    3.2.1.1. Hempelovo shvatanje

    Odbacujuese kriterijum potvrivanja teorija (hipoteza) zasnovan nauspenom predvianju, jer je opte odreenje potvrivanja, sa osloncem na

    uspeno predvianje, cirkularno. Potvrivanje je logika, semantika relacija izmeu dva iskaza: hipoteze i

    iskustvenog svedoanstva (opservacionog izvetaja).

    Ali, jedan od uslova (uslov ekvivalencije) koje bi trebalo da zadovolji opta

    definicija potvrivanja, vodi paradoksu potvrivanja.

    Uslov ekvivalencije glasi: ako izvetaj o svedoanstvu potvruje hipotezu,onda on potvruje i svaku hipotezu koja je ekvivalentna toj hipotezi.

    Meutim, ekvivalentne hipoteze mogu imati svojstva koja su u potpunostirazliita, pa ispada da bi neki predmet za koji vai druga hipoteza

    potvrivao i prvu, koja se na njega ne odnosi. Ovo nije pardoks u tom smislu da stvara protivrenost, ali je protivno onome

    to mi prirodno mislimo.

  • 5/21/2018 07 Iskustveno Proveravanje Teorija i Hipoteza

    7/23

    7777

    3.2.1.2. Karnapovo shvatanje

    Kada istraiva ispituje neku hipotezu, on obavlja mnoga posmatranja dogaaja kojesmatra znaajnim za suenje o toj hipotezi, formulie rezultate svih obavljenihposmatranja (ili samo onih koja su znaajna) u izvetaj izraen jednom reenicom.

    Na osnovu logike analize: hipoteze

    iskaza o svedoanstvu odnosa izmeu tih iskaza

    utvruje se da li je i u kom stepenuhipoteza potvrena iskazom o svedoanstvu

    Poto je re o logikoj analizi znaenja tih iskaza i odnosa izmeu njih, pojmovipotvrivanja su semantiki i logiki. Tri semantika pojma potvrivanja hipoteze svedoanstvom:1. klasifikatorski (samo uz kvantitativno potvrivanje)2. komparativni (jedna hipoteza je mnogo jae potvrena jednim svedoanstvom, nego

    druga hipoteza drugim svedoanstvom)3. kvantitativni (metriki) (u odreenom stepenu) Glagol potvrditi ee se upotrebljava u smislu relevancije nego u apsolutnom

    smislu.

    Neki iskaz predstavlja svedoanstvo za hipotezu ako i samo ako poveavanjenu verovatnou.

  • 5/21/2018 07 Iskustveno Proveravanje Teorija i Hipoteza

    8/23

    8888

    3.2.2. Empirijsko proveravanje falsifikacionizam

    Znanje je hipotetiko i pogreivo, a naune teorije ne mogu da budu opravdaneiskustvenim svedoanstvom, ve samo kritikovane i opovrgnute.

    Nauka bi trebalo da opisuje i objanjava pojave stvarnosti pomou smelih,informativnih, opovrgljivih teorija.

    Proces saznanja poinje od domiljatog postavljanja pretpostavki koje objanjavajustvarnost, a potom se one sueljavaju sa iskustvenim svedoanstvom i, ako ne izdreproveru, smatraju se opovrgnutim, odbacuju se i zamenjuje novim.

    Nova teorija bi trebalo da objanjava i injenice koje je objanjavala stara.

    Sueljavanje teorije sa iskazima kojima se opisuju iskustvene injenice (bazinimiskazima), koji se nazivaju potencijalnim opovrgateljima.

    Ti iskazi i sami mogu da budu opovrgnuti, pa ne slue za opravdavanje teorija ihipoteza, nego se konvencionalno usvajaju kao osnova za kritikovanje i opovrgavanjehipoteza i teorija.

    Ukoliko je nastojanje da se hipoteza opovrgne neuspeno, onda se to smatranjenim potkrepljivanjemi ona se privremeno prihvata.

    Teorije (hipoteze) se mogu meusobno uporeivati prema stepenu potkrepljenosti.

    Ali ne smatra se svako istinito predvianje implikovano hipotezom smatrati za

    potkrepljenje hipoteze, ve samo ono koje je neoekivano.

  • 5/21/2018 07 Iskustveno Proveravanje Teorija i Hipoteza

    9/23

    9999

    3.2.3. Lakatoevo shvatanje

    Istraivaki programi se ocenjuju i uporeuju u svrhu odluivanja oprihvatanju na osnovu opteg kriterijuma progresivnosti

    Neki istraivaki program e biti smatran boljim od suparnikog ako serijateorija koje mu pripadaju imaju obimnije poveanje empirijskog sadraja(uspenih predvianja novih injenica) od onog kojim se moe pohvalitisuparniki istraivaki program

    U ocenjivanju i u uporeivanju istraivakih programa iskustvenosvedoanstvo ima znaajnu ulogu, ali racionalnost nauke se vie pripisujeistorijskom procesu nego odnosu hipoteze i iskustvenog svedoanstva:ocene istraivakih programa se daju na osnovu poreenja evolucijeistraivakih programa, retrospektivno.

    Teorija se ne opovrgava odmah na osnovu iskustvenog svedoanstva kojejoj protivrei jer je ukljuena u sistem teorija, jer je titi zatitni pojas, priemu ne moe biti opovrgavanja jedne teorije bez nastanka bolje teorije.

  • 5/21/2018 07 Iskustveno Proveravanje Teorija i Hipoteza

    10/23

    10101010

    3.2.4. Hipotetiko-deduktivni pristup

    U osnovi ova strategija ukljuuje:

    formulisanje hipoteze dedukovanje iskustveno proverljivih posledicaiz hipoteze

    iskustveno utvrivanje istinitosne vrednosti dedukovanih posledica

    da bi se na osnovu toga zakljuivalo o istinitosnoj vrednosti same hipoteze.

    Ipak, ova strategija je mnogo sloenija i ima raznolike vidove, jerjeugraena u meusobno sasvim razliite metodoloke koncepcije.Prigovori:

    uspena predvianja mogu da budu, ali ne moraju biti, znaajna za potvrivanje hipoteza.

    istinitost predvianja dedukovanog iz hipoteze moe istovremeno da potvruje mnotvosuparnikih hipoteza

    Nuno je odrediti nain odabiranja hipoteze iz skupa potvrenih hipoteza i razlikovatipotvrivanja i prihvatanja hipoteze, jer injenica da je hipoteza potvrena ne znai da

    je prihvaena, pa ni da je najprihvatljivija

  • 5/21/2018 07 Iskustveno Proveravanje Teorija i Hipoteza

    11/23

    11111111

    3.2.5. Bejzijanski pristup

    Ova teorema neposredno sledi iz aksioma verovatnoe i definicije uslovneverovatnoe: verovatnoa neke hipoteze menja sa dobijanjem novihpodataka, odnosno promenom iskustvenog svedoanstva.

    Reje o odnosu verovatnoe neke hipoteze iz skupa uzajamno iskljuujuihhipoteza, koja jeodreena pre odgovarajueg eksperimenta i promeni teverovatnoe na osnovu novog podatka dobijenog eksperimentom.

    Naknadna verovatnoa hipoteze jednaka je proizvodu prethodneverovatnoe te hipoteze i kolinika verovatnosti.

    Ova shema nam moe kazivati samo koja je od suparnikih hipoteza

    najverovatnija s obzirom na svedoanstvo kojim raspolaemo i koje smouzeli u obzir.

  • 5/21/2018 07 Iskustveno Proveravanje Teorija i Hipoteza

    12/23

    12121212

    3.2.6. Salmonovo shvatanjePrimer:

    a) Svinje su dobre za jelo.

    b) Svinje imaju krila.

    c) Neke krilate ivotinje su dobre za jelo. U ovom sluaju injenica da su guske i patke dobre za jelo potvrivala bi tvrdnja da svinje imaju

    krila, ali hipoteza se ne moe uvek potvrditi sa deduktivnom izvesnou, iako je logika posledicau skladu sa stanjem stvari koje je ustanovilo istraivanje.

    Priznavanje neadekvatnosti H-D sheme samo pokazuje da je metod naukekompleksniji od ovakvih uproenih shema.

    Osim znanja da je neko svedoanstvo pozitivno relevantno za hipoteze, moramoznati na koji nain i u kolikoj meri ono pridonosi njihovoj relevantnosti.

    Ako je to poznato kvantitativno i ako su stepeni relevancije za hipoteze poznatikvantitativno, mogue je utvrditi relevanciju iskaza o svedoanstvu za konjunkcijuhipoteza, kao i za njihovu disjunkciju.

    Potvrivanje, shvaeno kao relevancija, ne moe da se poistoveti sa velikomverovatnoom. Kvantitativni pojam relevancije moe da bude definisan posredstvompojma stepena potvrenosti.

    Ali, tako definisan stepen relevancije nije verovatnoa jer, za razliku od verovatnoe,moe uzeti i negativne vrednosti.

    On je verovatnoa samo u tom smislu to je izriito definisan pomou stepenapotvrenosti koji su konstruisani kao verovatnoa.

  • 5/21/2018 07 Iskustveno Proveravanje Teorija i Hipoteza

    13/23

    13131313

    3.2.7. Glajmorova koncepcija

    Konjunkcija pomonih pretpostavki neke teorije i iskustvenog svedoanstva, kojaimplikuje neki posebni sluaj hipoteze, potvruje tu hipotezu u odnosu na teoriju.

    Dakle, potvrivanje hipoteze nije dijadna relacija izmeu hipoteze i iskustvenogsvedoanstva, nego je trijadna relacija, jer je ukljuen i odnos prema datoj teoriji.

    Protiv holistikog pristupa kojim se teorija proverava (potvruje ili pobija) kao celina:neko iskustveno svedoanstvo selektivno potvruje neke hipoteze iz teorije, dokdruge hipoteze te teorije ne potvruje.

    Kriterijumi za uporeivanje teorija:

    1. Ako jedna teorija sadri hipoteze opovrgnute datim iskustvenim svedoanstvom, adruga teorija ne, pri ostalim jednakim uslovima, preferiraemo drugu teoriju

    2. Ako jedna teorija sadri neproverene hipoteze, ili ih sadri u veem broju, u odnosuna suparniku teoriju, pri ostalim jednakim uslovima, preferiraemo drugu teoriju

    3. Preferiraemo teoriju koja poseduje raznovrsnije iskustveno svedoanstvo4. Ako iskustveno svedoanstvo dosledno testira samo jednu hipotezu u jednoj teorijidok u suparnikoj teoriji testira vei broj hipoteza, pri ostalim jednakim uslovimapreferiraemo drugu teoriju

    5. Ako iskustveno svedoanstvo testira u jednoj teoriji skup hipoteza logiki dovoljnih

    da se iz njih izvede celina teorije, a u drugoj teoriji testira neki logiki slab skuphipoteza, tada emo preferirati prvu teoriju

  • 5/21/2018 07 Iskustveno Proveravanje Teorija i Hipoteza

    14/23

    14141414

    3.2.8. Akinstajnovo shvatanje

    Ne moe se smatrati da iskaz koji predstavlja svedoanstvo za nekuhipotezu poveava njenu verovatnou niti da je ini visoko verovatnom.

    To ne znai da je verovatnoa beznaajna za svedoanstvo, ve samo dasu navedene definicije svedoanstva neadekvatne.

    Razlika potencijalnog (hipoteza je verovatna) i veridikog svedoanstva(hipoteza je istinita).

    Iskaz je potencijalno svedoanstvo hipoteze ukoliko:

    1. je on istinit

    2. ne implikuje hipotezu

    3. a) njegovo prisustvo ini da je hipoteza visoko verovatnab)je veoma verovatno da postoji objanjavalakaveza izmeu njega i

    hipoteze Iskaz je veridiko svedoanstvo hipoteze ukoliko pored svih pobrojanih

    uslova budu ispunjena i sledea dva:1. da je hipoteza istinita

    2. postoji objanjavalakaveza izmeu hipoteze i iskaza o svedoanstvu

  • 5/21/2018 07 Iskustveno Proveravanje Teorija i Hipoteza

    15/23

    15151515

    3.2.9. Kunovo shvatanje

    Kun odrie mogunost proveravanja teorija kakvo zastupa falsifikacionizam,smatrajui da ne postoje opte, nezavisne i neutralne iskustvene injenicena osnovu kojih bi se mogle uporeivati teorije (paradigme) i njihov odnos premainjenicama, nego da na prihvatljivost teorije presudno utiu socio-psiholoki

    inioci (kao to je konsenzus lanova naune zajednice). Kada prekomerno naraste broj vladajuom paradigmom nereenih problema,

    nastupa kriza i naunici poinju da ispituju i proveravaju paradigmu i da joj traealternativu, jer jedinoparadigma odreuje sadraj naunih izraza i iskaza.

  • 5/21/2018 07 Iskustveno Proveravanje Teorija i Hipoteza

    16/23

    16161616

    3.2.10. Fajerabendovo shvatanje Pri ocenjivanju teorija moramo imati u vidu ne samo jednu jedinu teoriju

    nego skup alternativnih teorija.

    Da bi jedna od alternativnih teorija bila smatrana boljom od druge,

    neophodno je da:

    1. objanjava uspehe suparnike teorije

    2. prua dopunsko potvrivanje iskustvenim sadrajem

    Ne samo da iskustvene injenice ne mogu da poslue kao prava

    kontradikcija teoriji, nego se zahteva razvoj smelih hipoteza koje sunesaglaljivesa dobro zasnovanim teorijama i ranije utvrenim injenicama.

    Opovrgavajue svedoanstvo ima svoj temelj u alternativnoj teoriji.

    Znaenje izrazaneke teorije odreeno je njenim osnovnim postulatima,

    kojima ti izrazi pripadaju (teorijski kontekst), a ne posmatranim situacijama. Ako svaka teorija odreuje znaenja izraza jezika za opisivanje posmatranih

    situacija, onda nema zajednikog jezika posmatranja za razne teorije, negosvaka teorija utie na obrazovanje svoje sopstvene iskustvene osnove. Toini uporeivanje teorija, s obzirom na njihov odnos prema iskustvenoj

    osnovi, veoma sloenim. Teza o nesamerljivosti teorija, ne iskljuuje mogunost uzajamne kritike.

  • 5/21/2018 07 Iskustveno Proveravanje Teorija i Hipoteza

    17/23

    17171717

    3.2.11. Shvatanja o novini iskustvenog svedoanstva

    Proveravanje hipoteze mora da bude strogo, tj. da predvia drugaiji ishod

    iskustvenog svedoanstva u odnosu na ono to se prethodno zna. Verovatnoa hipoteze s obzirom na injeniki iskaz iskustvenog

    svedoanstva i prethodno znanje vea je od verovatnoe te hipoteze samos obzirom na prethodno znanje.

    Smatra se da nije svako iskustveno svedoanstvo implikovano teorijomjednako znaajno za proveravanje teorije, nego je znaajnije novoiskustveno svedoanstvo.

    Ima etiri razliita shvatanja novine iskustvenog svedoanstva, odnosnoprethodnog znanja:

    a) strogo vremensko

    b) epistemiko

    c) heuristiko

    d) teorijsko

  • 5/21/2018 07 Iskustveno Proveravanje Teorija i Hipoteza

    18/23

    18181818

    3.2.11.1. Vremenska novina iskustvenog svedoanstva

    Neki injeniki iskaz je vremenski novo svedoanstvo za teoriju(hipotezu) ako i samo ako je injenica koja se tim iskazom, nauci bilanepoznata, tj. nije bila sadrana u prethodnom znanju u vreme kada je

    teorija (hipoteza) bila postavljena. Prethodno znanje jedne teorije ini sve to je u datoj oblasti poznato nauci

    do predlaganja te teorije.Primer: Ushienje u sluajevima kada teorija (hipoteza) biva dramatinopotvrena istinitou

    predvianja nove, nauci do tada nepoznate, injenice.

  • 5/21/2018 07 Iskustveno Proveravanje Teorija i Hipoteza

    19/23

    19191919

    3.2.11.2. Epistemika novina iskustvenog svedoanstva

    Epistemika novina jeste injeniki iskaz koji je implikovan teorijom, a ija jeverovatnoa, pri uslovu da je hipoteza lana i s obzirom na prethodnoznanje, mala.

    Vremenska novina iskustvenog svedoanstva za teoriju nije dovoljan uslovepistemike novine tog svedoanstva za datu teoriju (neko vremenski novosvedoanstvo moe da bude malo verovatno, a neko drugo mnogoverovatnije s obzirom na prethodno nauno znanje).

    Pri ostalim jednakim uslovima, iskustveno svedoanstvo viepodrava hipotezu ako je manja verovatnoa toga svedoanstva pri

    uslovu da je hipoteza neistinita i s obzirom na prethodno znanje, tj.ako je vea epistemika novina toga svedoanstva za datu hipotezu.

  • 5/21/2018 07 Iskustveno Proveravanje Teorija i Hipoteza

    20/23

    20202020

    3.2.11.3. Heuristika novina iskustvenog svedoanstva

    Neko iskustveno svedoanstvo se smatra novim ako i samo ako nije imalo

    nikakvu ulogu u postavljanju teorije (hipoteze) niti je teorija postavljenada bi ga objasnila, niti je ono korieno u konstruisanju teorije.

    Sa stanovita metodologije istraivakih programa, injenice upotrebljene ukonstruisanju teorije ne mogu predstavljati iskustvenu potporu teoriji.

    Vremenska novina iskustvenog svedoanstva za hipotezu nije nuan, ali jedovoljan uslov heuristike novine tog svedoanstva za datu hipotezu.

    Prethodno znanje je shvaeno tako da sadri samo do tada znane injenicekoje su imale heuristiku ulogu u konstruisanju teorije.

    I stare, ve poznate injenice smatraju se znaajnim za proveravanje i

    potvrivanje hipoteze. Vremenska novina iskustvenog svedoanstva za hipotezu nije

    nuan uslov da to svedoanstvo bude heuristiki novo za istuhipotezu, ali nije sasvim jasno je li to dovoljan uslov.

  • 5/21/2018 07 Iskustveno Proveravanje Teorija i Hipoteza

    21/23

    21212121

    3.2.11.4. Teorijsko shvatanje

    prethodnog znanja i novine svedoanstva

    Naunici se koriste iskustvenim svedoanstvom da bi izvrili izbor izmeusuparnikih teorija.

    Prethodno znanje za neku novu teoriju ini najbolja ve postojeasuparnika teorija u datoj oblasti.

    Nova teorija implikuje, odnosno objanjava i predvia nove injenice(odnosno dobija potporu u novom iskustvenom svedoanstvu) ako i samo

    ako te injenice nisu implikovane, objanjene i predviene prethodnomteorijom.

    Novom se ne moe smatrati iskustvena injenica koja je implikovana inovom teorijom i najboljom suparnikom teorijom.

    Mogunosti:1. iskustvenu injenicu implikuju obe teorije

    2. iskustvenu injenicu implikuje stara teorija, ali je ne implikuje nova teorija

    3. stara teorija implikuje iskustvenu injenicu, a najbolja suparnika teorija implikujenegaciju te injenice krucijalni osnov za izbor teorije

  • 5/21/2018 07 Iskustveno Proveravanje Teorija i Hipoteza

    22/23

    22222222

    3.2.11.4. Teorijsko shvatanje

    prethodnog znanja i novine svedoanstva Pri ocenjivanju znaajnosti iskustvenog svedoanstva za proveravanje neke

    hipoteze nipoto nije dovoljno uzeti u obzir:

    sadraj hipoteze i iskustvenog svedoanstva

    njihov logiki odnos

    odnos prema prethodnom znanju (skupu injenikih iskaza upotrebljenih ukonstruisanju hipoteze)

    nego se moraju uzeti u obzir i

    druge, naroito suparnike hipoteze Meutim:

    sama heuristika novina svedoanstva nije dovoljna da obezbedi njegovuznaajnost za proveravanje i ocenjivanje tih hipoteza (jer ono pri tom moe dabude implikovano svakom od tih suparnikih hipoteza)

    da bi iskustveno svedoanstvo bilo znaajno za proveravanje i ocenjivanjehipoteze ono ne mora da podrava jednu a pobija druge suparnike hipoteze

    ni teorijska novina iskustvenog svedoanstva za hipotezu nije dovoljan uslov dabi se svedoanstvo smatralo znaajnim za ocenjivanje hipoteze

  • 5/21/2018 07 Iskustveno Proveravanje Teorija i Hipoteza

    23/23

    23232323

    3.2.11.4. Teorijsko shvatanje

    prethodnog znanja i novine svedoanstva

    Pri procenjivanju znaajnosti nekog iskustvenog svedoanstva zaproveravanje i ocenjivanje hipoteze u obzir se moraju uzetisve vrste novine tog svedoanstva za datu hipotezu.

    To podrazumeva razmatranje:

    1. sadraja iskustvenog svedoanstva2. njegovog odnosa prema datoj hipotezi

    3. njegovog odnosa prema drugim hipotezama, naroito suparnikim

    4. njegovog odnosa prema drugim podacima koji ukljuuju: prethodno znanje

    informacije o izvoru i nainu utvrivanja istinitosne vrednosti injenikog iskaza