06.podzemne.vode.kvaliteta

8/11/2019 06.Podzemne.vode.Kvaliteta

1/40


2/40

#valiteta voda

$ !a vodoopskr"u osim upotre"ljive koliine P%potre"no je i da njena kvaliteta "udeodgovarajua&

$ ' prirodi voda nikad nije ista (destilirana)&'vijek sadri mikroorganizme, otopljene plinove,anorganske soliione i organske tvari&

$ Prolaskom vode kroz tlo, te filtra*ijom kroza+uifer mijenja se njen sastav u dodiru svodotopivim materijalima&


3/40

opljivost razliiti minerala

(./)(./)


4/40

#valiteta voda

$ #on*entra*ija otopljeni tvari ovisi o sastavua+uifera i o vremenu zadravanjavode u

podzemlju (kinetika pro*esa otapanja)&$ 0*jena kvaliteta vode ovisi o su"jektivnimkriterijima kao i o namijeni& 1azlikujemo2

3 vodu za pie (ljude i stoku),

3 vodu za navodnjavanje (poljoprivredu), i3 tenoloku vodu (za industriju 3 la4enje)&


5/40

#valiteta voda

$ #emijska kvaliteta podzemne vode o"ino seo*jenjuje prema tvrdoii salinitetu, pH,mutnoi / turbiditetu, boji, okusu i mirisu.

$ Tvrdoa se odre4uje prema kon*entra*iji 5a iMg soli otopljeni u vodi&

$ vrda se voda nalazi u terenima u kojima imapuno kar"onata, te se o"ino izraava kaoekvivalentna kon*entra*ija 5a506, iako je

najee prisutan "ikar"onatni ion&$ Tvrda vodao"ino ima 7.89 mgl 5a i Mg

iona (izraeni kao kal*ij kar"onat)&$ Meka vodaima manje od :9 mgl (ili ppm)&


6/40

a"li*a

tvrdoevode

$ #oja je

voda tvr4a!agre"akaili 1ijeka;


7/40

#valiteta voda

$ alinitet(ukupna kon*entra*ija anorganski soli otopljeni uvodi) pitke vode je o"ino manji od 899 ppm (ili mgl) to je9,8 gl (more je 68-6< gl)&

$ pH pitki voda je o"ino izme4u : i =, ee ispod > ( p?mora je oko


8/40

#valiteta voda

$ @to je to to ini vodu neupotre"ljivom zakoritenje (vodopskr"u); !aga4enje ili

oneienje;$ "ne#i$enjeje pojava neeljene supstan*ije

u P% kao rezultat ljudske aktivnosti&

$ Moe "iti biolo$ko, radiolo$ko, kemijsko(organskoanorgansko, topljivonetopljivo)&


9/40


10/40

#valiteta voda

$ Fo slu"enoH - !akon o zatiti okolia (FF ..99>) postojesamo2

$ Oneiavanje okolia je promjena stanja okolia koja jeposljedi*a nedozvoljene emisije iili drugog tetnogdjelovanja, ili izostanaka potre"nog djelovanja, ili utje*ajazavata koji moe promijeniti kakvou okolia,

$ Oneiujua tvarje tvar ili skupina tvari, koje z"og svojisvojstava, koliine i unoenja u okoli, odnosno u pojedinesastavni*e okolia, mogu tetno utje*ati na zdravlje ljudi,"iljni iili ivotinjski svijet, odnosno "ioloku i krajo"raznuraznolikost, i

$ Oneiiva je svaka fizika i pravna oso"a, kojaposrednim ili neposrednim djelovanjem, ili proputanjemdjelovanja uzrokuje oneiivanje okolia,


11/40

Primjeri MI# neki tvari u pitkoj vodi

/,8 .9

-.9

mglIioksin(D,6,>,


12/40

zvori kontamina*ijeoneienja podzemni voda2

$ epti#ke jame&$ "dla&ali$ta otpada$ *oljoprivredna aktivnost

$ +ndustrijski tekui otpad$ +njektiranje opasno& tekue& otpada u slanepodzemne vode

$ oli za posipanja )esta

$ +splake pri bu$enju$ *rometne nez&ode, industrijske nezgode,naftovodi, atmosferski donos...


13/40


14/40


.&Faj"rojniji ali ne i najopasniji izvor oneienjapodzemlja su septi#ke jame& Malo opasnije suveterni*e& ' podrujima "ez kanaliza*ije& Iirektnoili indirektno (sa zadrkom) ulazi oneienje upodzemlje& Moe utje*ati samo na plitke a+uifere

jer dolazi do filtra*ije i "ioloke degrada*iju u tlu&$ @to je s kanaliza*ijskim sustavima; %oda "i tre"ala

"iti proiena& Meaniki, "ioloki, kemijskiproistai&

$ ' 1? D996& samo oko .9 N kanaliza*ijski vodase proiava (>< kompletni E .99 meanikiure4aja)& =9N neproieni kanaliza*ijski vodazavrava u vodoto*ima ili moru& (!0%;)


15/40


$ #oje tvari mogu iz septiki jama ineo"ra4eni kanaliza*ijski voda dospjeti u

podzemnu vodu;3 Kakterije, virusi, mikroorganizmi s koe, izdigestivnog trakta, respiratornog,

3 1azna otapala i dezinfi*ijensi,

3 Ae, P", n, 5u, Mn, !n, ?g (teke kovine)

3 medikamenti (lijekovi)

3 organski spojevi iz ljudskog otpada&


16/40


D& "dla&ali$ta otpada

$ Pro*jednim vodama, izluivanjem,(lea*ing)& 0topljena ili suspendiranazaga4ivala koja ulaze u vodu prilikomprolaska vode kroz odlagalite&

$ o su poten*ijalno veliki i opasni izvorioneienja& %idi Jakueve*&


17/40


6& *oljoprivredna aktivnostPodzemna voda danas se najviekoristi u poljoprivredi za navodnjavanje, ali nam je ipoljoprivreda vaan izvor oneienja podzemne vode&

$ Prvenstveno su to kemikalije koje se koriste u poljoprivredi2

3 fertilizatori (umjetna gnojiva)3 aditivi za tlo3 pesti*idi i er"i*idi

$ 'koliko se koriste u prevelikim koliinama mogu prodrijeti dovode temeljni*e& Ianas se te kemikalije koriste na velikim

prostranstvima i "ez odgovarajue kontroleB3 #oje tvari o mogu "iti; u$ikovi spojevikoji mogu stvarati zdravstvenepro"leme (velik pro"lem u zapadnoj Ouropi, mnoge plitke P% su znatnooptereene i neupotre"ljive z"og otopljeni nitrata, nitrita ili amonijaka)&

$ Gips i sumpor mogu poveati salinitet P%&


18/40


19/40


6& *oljoprivredna aktivnost

$ Moe doi i do povi$enja salinitetavode

z"og viekratne upotre"e iste vode zanatapanje u aridnim podrujima&

$ ivotinjski otpad("akterije, soli) moe "iti

vaan izvor oneienja (s vei farmi iliklaoni*a)& Primjeri u lavoniji ili Irniueutrofikacija&


20/40


/& +ndustrijski tekui otpad(Pliva -mrdljivka), *rne jame, "azeni lagune(0"rova*, 1ijeka, gudronske jame oko

!agre"a)8& +njektiranje opasno& tekue& otpadau

slane podzemne vode ('C, 1usija)(nuklearni otpad, industrijske tekuine(


21/40

Jama ovjak (1ijeka), primjer odlagalita(polu)tekueg industrijskog otpada


22/40


:& oli zaposipanja )esta(Fa5l, 5a5lD)

>& +splake pri bu$enju(sto Fa5l i "arijeve

soli kao kon*entrirane otopine 3 rasolibrine)


23/40

#ontamina*ija podzemni voda2

$ !aga4enje P% o"ino je lokalno ovisno o loka*iji,geolokim karakteristikama, klimi, du"ini do P%,intenzitetu aktivnosti, upotre"i vode, gustoi

stanovnitva, o"radi otpadni voda, tipuzaga4ivala&$ !a razliku od povrinski vodotoka, vei dio

podzemni voda jo je nezaga4ena&$

Fo, ve


24/40

*ona$anje za&a'ivala upodzemnoj vodi i tlu

$ Ponaanje zaga4ivala u podzemnim vodama ualuvijalnim terenima i u kru znatno se razlikuju&

$ Pro"lemi oneienja su vei u kr$ujer su

"rzine kretanja P% vee nego u aluvijalnimterenima, esti su kon*entrirani tokovi, te jestoga sla"a filtra*ija, sla"a adsorp*ija, naglepre*ipita*ije, loa mikro"ioloka razgradnja&

$ !aga4enje Pazini*e i podzemlja mazutom


25/40


$ ' aluvijalnim terenimakon*entra*ije zaga4ivalakoja su ula u podzemlje u naelu se smanjuju odizvora oneienja z"og kemijski, "ioloki, i

fizikalni pro*esa&$ Iolazi do zadravanja (atenuacije) zaga4ivala te

ono ostaje u "lizini izvora oneienja&$ Proiavanje podzemne vode ovisi o nizu

faktora kao to su2 razrije4ivanje (dilucija),filtra*ija, adsorp*ija (C, gline), mikro"iolokarazgradnja, kemijska pre*ipita*ija, volatiliza*ija,radioaktivni raspad&


26/40


* $ j 'i l


27/40


$ istribu)ija(razmjetaj) zaga4ivala u podzemljuovisit e o tipu zaga4ivala, topljivosti zaga4ivala,eventualnoj razgradnji organski tvari, ali i o nainuunoenja u podzemlje&


28/40


$ ako moemo imati to#kasti izvor zaga4enja(point source) ili linearniili diuzniizvorzaga4enja (difuse source)& !"og teenja vodestvara se lepezasto proirenje zaga4ivala (plume- lepeza)& Ia "i se pratilo irenje zaga4ivalakoriste se piezometarska polja za sustavno

praenje - monitorin&&$ u aluvijalnim terenima postojekriti#ni putevi"reg irenjaprodiranja zaga4ivala (B)&


29/40

(emijska tempirana bomba

$ (M+1( TM*+34 !"M!je termin kojije vezan uz oneienje podzemlja, a uveo ga jetigiliani (.=


30/40


$ ' prirodi postoje i supstan*ije koje se gotovo uope nerazgra4uju i vrlo se sla"o adsor"iraju23 poliaromatski u&ljikovodi)i(PC?)

3 klorirani or&anski spojevinpr&polychlorinated byphenils(P5K) ili3 dioksini(npr D,6,>,


31/40

'pravljanje podzemnim vodama*rimjer %a&reba

$ talne rezervepodzemnevode grada!agre"apro*ijenjene suna .&/89

milijuna m6ivezane su uzo"navljanje izave&


32/40


avski aluvijimavelike prirodnefiltra*ijske

sposo"nosti, i==N potre"agrada namiruju seiz .8 vodo*rpilita

uz avu&$ amo .N voda jeMedvedniki&


33/40


$ %odo*rpilita su se poela graditi jo .


34/40


$ Faalost, tek oko >9 N domainstava imakanaliza*ijski sustav (duine .&:99 km) (D996& godine)

$ Fa razini ?rvatske (D99>g&)2 >: N stanovnitvaprikljueno na javne vodovodeS /6N kanaliza*ijskeprikljuke&

$ #analiza*ijski sustav ima novi zavrni ure4aja zaproiavanje voda te se tretirane vode izlijevajunizvodno od !agre"a u avu (eksperimentalna fazaD99> samo meaniko proiavanje !0%)&

$ Projekt koji se poeo realizirati D99D& kotat e viestotina milijuna T&


35/40


36/40


$ .=


37/40


$ Io sada je sanirano jedino vodo*rpiliteLitnjak , a na vodo*rpilitu anjakinstalirana je tvorni*a vode tj& ure4aj za

doradu vode, koji daje vodu zadovoljavajuekvalitete za tenoloku vodu&$ !astraujui je to primjer kemijske tempirane

bombe, kojim je !agre" u roku od .9 godinaostao "ez *rpilita koja su davala ../,8milijuna litara vode dnevno (potre"e gradaod 689&999 stanovnika)&


38/40

5. Mazzo))o60trovi u vodo*rpilitima

5e#ernji list 79.9.200.

Fiti sadanjasitua*ija nijesavrena(uzeti s

rezervomB)

ve unutarMI# (osim

atrazina na"unaru MM)


39/40

'pravljanje podzemnim vodama*rimjer %a&reba perspektiva:;


40/40


$ #akve su perspektive;$ Jedine realne mogunosti za *rpljenje vei koliina

vode u avskom aluviju nalaze se u podruju

Qrnkov*a (#osni*a), prema %elikoj Gori*i& tamo suve sagra4ene "aterije "unara, alito je podruje samo.,8 km nizvodno od odlagalita smea Jakueve*&

$ ipian je to primjer loeg planiranja razvoja, jer svakiseljakH zna da e vodu piti uzvodno, a otpadnu voduHizlijevati nizvodno&

$ lina je situa*ija mrdljivka-@i"i*e, ali i re"e-trme*&

$ Ia li i kako odlagalita otpada ugroavaju podzemne

06.podzemne.vode.kvaliteta

Documents