STRATEKI PLAN MINISTARSTVA POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE ZA RAZDOBLJE 2013. - 2015. GODINE

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture ustrojeno je temeljem Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih sredinjih tijela dravne uprave (N.N. br. 150/11), kojeg je Hrvatski sabor donio na sjednici 22. prosinca 2011. godine. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: unutarnji meunarodni pomorski, nautiki, cestovni, eljezniki, zrani i potanski promet; sustav prometa iarama, uspinjaama i vunicama te promet na unutarnjim vodama s infrastrukturom tih vidova prometa; planiranje, izradu i provedbu stratekih dokumenata i projekata prometne infrastrukture, predlae strategiju razvoja svih vidova prometa; zatitu mora od oneienja s brodova; morske luke, pomorsko dobro i utvrivanje granica pomorskog dobra, pomorsko osiguranje i pomorske agencije; luke na unutarnjim plovnim putovima; kopnene robno-transportne centre; zrane luke; prijevozna sredstva osim onih poslova koje ulaze u djelokrug rada drugih ministarstava; elektronike komunikacije (telekomunikacije i radijske komunikacije) i potu; inspekcijske poslove: sigurnosti plovidbe na moru, unutarnjeg i meunarodnog cestovnog prometa i cesta, osim poslova iz djelokruga Ministarstva unutarnjih poslova, sigurnosti eljeznikog prometa, sigurnosti prometa iarama, uspinjaama i vunicama, sigurnosti zrane plovidbe i sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama. Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: elektronike komunikacije (telekomunikacije i radijske komunikacije) i potu, informacijsko drutvo i potanske usluge, pripremanje nacrta prijedloga zakona i drugih propisa iz podruja elektronikih komunikacija i potanskih usluga, osiguravanje i provoenje utvrene politike i primjenu zakona i drugih propisa iz podruja elektronikih komunikacija i potanskih usluga, predlaganje strategija, studija, smjernica i programa razvoja elektronikih komunikacija i potanskih usluga u Republici Hrvatskoj te predlaganje akcijskih planova za njihovu provedbu, izradu analiza i izvjea o stanju u podruju elektronikih komunikacijskih mrea i usluga te potanskih usluga, prijedloga mjera i planova za razvoj i poboljanje stanja u podruju elektronikih komunikacija, informacijskog drutva i nacionalne informacijske infrastrukture te potanskih usluga, suradnju u praenju, utvrivanju i analizi pokazatelja razvoja informacijskog drutva, predlaganje projekata i programa razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije (lCT) i usluga informacijskog drutva, suradnju u planiranju, usklaivanju i provedbi aktivnosti razvoja nacionalne informacijske infrastrukture, pripremu prijedloga mjera i planova za poticanje razvoja i poboljanje stanja na tritu ICT usluga, aplikacija i proizvoda te u ICT infrastrukturi, pruanje strune potpore u analitikom pregledu i ocjeni usklaenosti zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom steevinom Europske unije te sudjelovanje u radu europskih i meunarodnih organizacija i institucija u podruju elektronikih komunikacija, informacijskog drutva i potanskih usluga, te njihovih upravnih i radnih tijela i strunih skupina, sudjelovanje na meudravnim sastancima i pregovorima iz podruja elektronikih komunikacija, informacijskog drutva i potanskih usluga; inspekcijske poslove: pote, unutarnjeg i meunarodnoga potanskog prometa. Ministarstvo obavlja upravne, strune i druge poslove koji se odnose na organiziranje izrade stratekih infrastrukturnih projekata i investicijskih programa za sve vidove prometa, od posebnog znaenja za Republiku Hrvatsku i pripremanje prijedloga Vladi

Republike Hrvatske za njihovo odobravanje i provedbu; organiziranje odgovarajuih velikih infrastrukturnih investicijskih radova u izgradnji objekata i ureaja prometne infrastrukture, osim njihove rekonstrukcije i odravanja, i drugih odgovarajuih krupnih infrastrukturnih radova od znaaja za odrivi razvitak Republike Hrvatske koji se u cijelosti ili u veoj mjeri financiraju sredstvima dravnog prorauna, te usklauje aktivnosti drugih subjekata u izgradnji takvih objekata i prati i kontrolira te investicije, te obavlja strune poslove koji se odnose na pokretanje, usklaivanje i nadzor poslova odreenih aktima i propisima kojima se ureuje ukupni razvitak prometa.

Sukladno organizacijskoj klasifikaciji Ministarstvo je razdjel oznake 065 s pet glava: 06505 Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, 06545 Agencija za obalni linijski pomorski promet 06550 Agencija za vodne putove 06551 Agencije u prometu i infrastrukturi RKP 45228 Agencija za sigurnost eljeznikog prometa RKP 45084 Agencija za istraivanje nesrea i ozbiljnih nezgoda zrakoplova 06560 Hrvatski hidrografski institut

Vizija Visoko razvijen, efikasan, siguran, ekoloki prihvatljiv i moderan prometni i komunikacijski sustav, potpuno integriran u mreu glavnih meunarodnih prometnih pravaca, koji najbolje iskoritava prometni i geografski poloaj Republike Hrvatske i zadovoljava potrebe teretnog i putnikog prijevoza.

Misija Misija Ministarstva je stvoriti uvjete i izgraditi kapacitete koji e osigurati izradu kvalitetnih zakona i ostalih propisa te njihovo provoenje vezano uz zatitu mora, pomorsko dobro i vodne putove unutarnjih voda, osiguranje prometne povezanosti otoka meusobno i s kopnom, postii visoku razvijenost elektronikih komunikacija i trita potanskih usluga, organizirati izradu stratekih infrastrukturnih projekata i investicijskih programa od posebnog znaaja za Republiku Hrvatsku, organizirati radove na izgradnji suvremene prometne infrastrukture, koja e prometno povezati sve regije i razviti sve vidove prometa uz visok stupanj profesionalnosti i sigurnosti u pruanju prijevoznih usluga te poduzimanje svih mjera zatite okolia u transportu.

Ciljevi 1. Odrivi razvoj prometnog sustava

1.1. Ujednaen razvoj prometne infrastrukture 1.2. Visoka kvaliteta prometa i razvijeno trite prometnih usluga 1.3. Visoka razina sigurnosti u prometu 1.4. Zatita okolia u transportu

2. Razvoj elektronikih komunikacija i potanskih usluga 2.1. Visoka i ujednaena razvijenost irokopojasnog pristupa internetu 2.2. Visoka kvaliteta i razvijeno trite potanskih usluga

1. Odrivi razvoj prometnog sustava

2

Razvijen prometni sustav olakava i potie mobilnost ljudi i roba te, smanjivanjem prometne izoliranosti, omoguava rast produktivnosti i stvara predpostavke za uravnoteen regionalni razvoj. Dostupnost infrastrukture temeljna je pretpostavka rasta zapoljavanja jer utjee na kvalitetu i raznovrsnost poslovnih prilika, ali i sveukupnu privlanost zemlje za poslovanje i investicije kao i njezinog djelotvornog ukljuivanja u zajedniko trite EU. Trajni cilj Ministarstva je razvoj svih vidova prometa: cestovni, zrani, eljezniki, pomorski i promet vodnim putovima unutarnjih voda. Ulaganjem u izgradnju novih i modernizaciju postojeih mobilnih kapaciteta, ulaganjem u kadrove te poticajnim mjerama pri kolovanju buduih djelatnika u prometu, donoenjem planskih dokumenata razvoja odreenih vrsta prometa, povezivanjem i suradnjom s meunarodnim organizacijama potie se razvoj prometa kao djelatnosti i podie razina kvalitete pruenih usluga. Zatita ivota ljudi i robe u prometu je trajni cilj i zadaa Ministarstva, a postie se dobrom opremljenou djelatnika, ustrojstvenih jedinica Ministarstva, ali i ostalih pruatelja prometnih usluga opremom, ureajima, uspostavom kvalitetnih sustava nadzora i upravljanja prometa, informatizacijom i sustavima radioveza, a zatita okolia od oneienja nedjeljiva je djelatnost od djelatnosti prometa i provodi se istovremeno i permanentno. Navedeni opi cilj proizlazi iz Strategije prometnog razvitka Republike Hrvatske (N.N. 139/99.), Nacionalnog programa eljeznike infrastrukture za razdoblje 2008. 2012. (N.N. 31/08.), Strategije razvitka rijenog prometa u Republici Hrvatskoj 2008. 2018. (N.N. 65/08), Srednjoronog plana razvitka vodnih putova i luka unutarnjih voda Republike Hrvatske za razdoblje 2009-2016. godine, kojeg je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici 19.12.2008. godine, Predpristupne pomorske strategije Republike Hrvatske (2005.), Nacionalne strategije za program ISPA sektor promet (2004.), Zakon o potvrivanju Sporazuma izmeu Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije kojim se mijenja Sporazum o financiranju izmeu Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije za viegodinji Operativni program Promet za pomo Zajednice iz Instrumenta pretpristupne pomoi u sklopu komponente Regionalni razvoj u Hrvatskoj (NN MU 11/2010), Nacionalni program zatite civilnog zranog prometa, kojeg je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici 4. veljae 2010. godine.

1.1. Ujednaen razvoj prometne infrastrukture Razvijena prometna infrastruktura temeljna je pretpostavka razvoja prometnog sustava, a razvijen prometni sustav neophodan je za ekonomski i socijalni razvoj te promicanje kontakata izmeu regija. U tu svrhu projekti prometne infrastrukture financiraju se nacionalnim sredstvima, sredstvima Europske unije, sredstvima zajmova meunarodnih financijskih institucija, te kroz projekte javno-privatnog partnerstva. Temeljna polazita u daljnjem razvoju infrastrukture moraju biti: jaanje trinih mehanizama u izgradnji i koritenju infrastrukture, moderan sustav upravljanja infrastrukturom, utemeljen na informacijskoj tehnologiji i odriv sustav financiranja njezine izgradnje i odravanja. Suradnja na podruju prometne infrastrukture ostvaruje se, uz ostale naine, i kroz sudjelovanje u aktivnostima koje se provode u sklopu TEM-a (Trans-European Motorway), SEETO-a (South East Europe Transort Observatory) i SEETAC-a (South East Europe Transport Axis Coorporation).

3

Provedbom svih aktivnosti za postizanje postavljenih ciljeva nastoji se ujednaiti razvijenost, kvaliteta i sigurnost prometne infrastrukture i uvjeta njenog koritenja te njeno nesmetano uklapanje u prometni sustav EU. Naini ostvarenja postavljenog cilja: 1.1.1. Odravanje i osuvremenjivanje eljeznike infrastrukture i iara, regulacija prometa i izgradnja novih pruga i iara Nacionalni program eljeznike infrastrukture (NPI) je temeljni strateki dokument za razdoblje 2008 2012. i obuhvaa planove i projekte odravanja, obnove, osuvremenjivanja postojee eljeznike infrastrukture i izgradnje nove. Donoenjem ovog dokumenta dovreno je postavljanje pravnog okvira za izradu i donoenje nekoliko provedbenih dokumenata, proizalih kao obveznih iz procesa pribliavanja EU. To su Ugovor o upravljanju eljeznikom infrastrukturom i Izjava o mrei. U drugoj polovici 2012. godine pristupiti e se izradi novoga NPI, za sljedei petogodinji ciklus, odnosno za razdoblje 2013-2017.g. Prioritet u ulaganjima imaju eljezniki pravci znaajni za prijevoz tereta, koji mogu osigurati dodatni poticaj razvoju pomorskog prometa i pomorskih luka te ojaati poziciju Hrvatske kao tranzitnog podruja. Modernizacija eljeznike infrastrukture temelji se na nadopunjavanju s ostalim oblicima prometa, to takoer zahtijeva ukidanje onih eljeznikih pravaca koji su zbog konkurencije s cestovnim i /ili zranim prometom izgubili na ekonomskom znaaju. Ulaganjima u eljezniku infrastrukturu potrebno je, koritenjem suvremenih tehnologija u upravljanju prometom, osigurati sigurnost, kvalitetu i pouzdanost ove vrste prometa s ciljem to breg ukljuivanja u jedinstveni Europski eljezniki sustav. eljeznika infrastruktura obuhvaa 2.722 km pruga, od ega su jednokolosijene pruge u duini od 2.468 km ili 90,7%, a dvokolosijene pruge u duini 254 km ili 9,3%. Elektrificirano je 985 km pruga ili 36,2%. Glavna karakteristika postojeih infrastrukturnih kapaciteta je dotrajalost i s tim u vezi potreba smanjivanja brzine, kako bi se sadanji obujam prometa odvijao odgovarajuom dinamikom. Vie od 60% ukupne duljine eljeznike mree danas je izvan ciklusa odravanja, to znai da je prosjeni uporabni vijek prunog gornjeg ustroja na tom dijelu mree prekoraen i da ga vie nije mogue uobiajenim mjerama redovitog odravanja odrati u tehniko uporabnom stanju za siguran tijek prometa projektiranom brzinom. Procjenjuje se da sadanji nedostatak u dinamici remonta iznosi vie od 1.500 km. Na dionicama pruga gdje je ugraen materijal stariji od 20 godina nee se moi postizati brzine vee od 120 do 160 km na sat. Zbog svega navedenog potrebno je obavljati kapitalne remonte na mnogim dionicama pruga, osobito na prugama od znaaja za meunarodni promet, ako se eli i nadalje participirati kao ravnopravan lan europske eljeznike asocijacije. Elektrotehnika postrojenja su takoer u nepovoljnom uporabnom stupnju zbog nedovoljnog ulaganja u proteklom periodu, kao i zbog oteenja u domovinskom ratu. Trenutna duljina kontaktne mree je 1.832 km, pri emu je svega 36,2% elektrificiranih pruga ili 985 km. Od toga je 847 km elektrificirano izmjeninim sustavom, a 137,7 km istosmjernim sustavom. Signalno - sigurnosne sustave karakterizira zastarjelost i istroenost. Telekomunikacijski ureaji su djelomino modernizirani na paneuropskim koridorima, to obuhvaa ugradnju optikog kabela, zamjene AT centrale i izgradnja nove IP (informatiko prijenosne) mree za prijenos podataka. Posebno loe stanje je na Podravskoj magistrali te na pojedinim prugama koje su oteene za vrijeme rata, a na kojima je ova oprema otuena. Na eljeznikoj mrei prisutno je 1451 eljezniko-cestovna prijelaza i 71

4

pjeakih prijelaza preko pruge. Krajem 2011.godine izvan prometa je bilo ukupno 343,9 km pruga. Prioritetne investicijske aktivnosti u narednom razdoblju odnose se na remonte, odravanje, osuvremenjivanje i novogradnju dionica na meunarodnim prugama (koridor Vc, Vb, X), regionalnim prugama i lokalnim prugama. Osobito vanim projektima smatraju se izgradnja nove Ravniarske pruge (izgradnja II kolosjeka na pravcu BotovoZagrebKarlovac i izgradnja nove trase KarlovacRijeka, prva faza priprema dokumentacije), rjeavanje prigradskog prometa u veim hrvatskim gradovima, nastavak i zavretak radova izmjene sustava elektrine vue Moravice-Rijeka-apjane i krljevo-Bakar, nastavak osuvremenjivanja pruge Otarije-Knin-Split te prilagodba i ugradnja signalno-sigurnosnih ureaja, remont i sanacija dionice pruge Lokve-Drivenik (zavretak remonta) i poetak remonta na dionici Moravice-Skrad, poetak radova na remontu i sanaciji dionice pruga Zagreb Borongaj-Dugo Selo, Zagreb GK-Klara, Velika Gorica-Turopolje, remont pruge Zagreb-Botovo na dionici Krievci-Koprivnica (zavretak remonta) i poetak remonta na dionici Koprivnica-Botovo, , izgradnja pruge Gradec-Sveti Ivan abno, izgradnja eljeznike obilaznice Bibinje, izgradnja pruge Podsused-Samobor-Bregana, nastavak radova na osiguranju eljezniko-cestovnih prijelaza te ulaganja u interoperabilnost i informatizaciju mree, kao i modernizaciju pruga na koridoru X. Zbog poboljanja stupnja sigurnosti potrebno je u direktnoj suradnji s lokalnom upravom uloiti dodatne napore za osiguranje CPR-a modernim elektronikim ureajima. Novom zakonodavnom regulativom, sukladno pravnoj steevini Europske unije, nadlenost nad podrujem iara za prijevoz osoba prenijeta je sa lokalne na dravnu razinu. Postojee iare u Republici Hrvatskoj nisu projektirane, izgraene, rekonstruirane niti odravane u skladu sa preuzetim standardima Europske unije. Ulaganje u rekonstrukciju, modernizaciju i odravanje postojeih i izgradnju novih iara za prijevoz osoba pretpostavka je za razvoj i ovog dijela prometa u Republici Hrvatskoj. Polazei od toga da je podruje iara za prijevoz osoba od posebnog znaaja za razvoj gospodarstva, posebno turizma i porta, kako na dravnoj tako i na lokalnoj razini, Ministarstvo u slijedeem trogodinjem razdoblju planira, kroz sustav potpora jedinicama lokalne samouprave na ijem podruju su iare izgraene ili e se graditi, potaknuti i osigurati ravnomjerni razvoj ove prometne infrastrukture sukladno propisanim tehnikim zahtjevima i standardima. 1.1.2. Ulaganje u eljezniku infrastrukturu kroz projekte sufinancirane iz pretpristupnih i strukturnih fondova EU Postojea eljeznika infrastruktura je jedan od najnerazvijenijih vidova prometne infrastrukture RH koji se oituje nedostacima u eljeznikom sektoru, loom infrastrukturom, zastarjelim eljeznikim voznim parkom, te zastarjelom opremom za signalizaciju i komunikaciju. Uz nacionalne investicije, eljezniki projekti se sufinanciraju sredstvima Europske unije u sklopu pretpristupnih programa, a njihovo sufinanciranje predloeno je i u okviru strukturnih instrumenata koje e RH koristiti nakon stupanja u lanstvo Europske unije. Prvi pretpristupni program kojim se sufinancirala prometna infrastruktura sredstvima EU u RH je ISPA, ija je provedba zapoela 2006. godine. Ukupna vrijednost projekta je iznosila 59 milijuna eura. Za provoenje programa ISPA napravljena je Nacionalna ISPA (Instrument za strukturne politike u pretpristupnom razdoblju) strategija za prometni sektor (2005.) kojom se odreuju prioritetni eljezniki investicijski projekti za Hrvatsku. Provodila su se dva projekta, od kojih je jedan veliki infrastrukturni projekt, Rehabilitacija eljeznike pruge na dionici VinkovciTovarnik

5

dravna granica (rehabilitacija dvostrukog kolosijeka eljeznike pruge na Pan-europskom koridoru X u Hrvatskoj) s ciljem povisiti putnu brzinu vlakova na 160 km/h i postii AGC standarde, podii ukupni kapacitet prometa, postii zahtjeve interoperabilnosti sustava za postizanje ECTS standarda, poveati eljezniki promet putnika i roba na stratekom pravcu Pan-europskog prometnog koridora X izmeu Salzburga i Thessalonica. Drugi projekt, Priprema liste projekata za prepristupnu pomo (IPA) imao je za cilj pripremiti eljeznike projekte koji e se financirati u sljedeem programskom razdoblju. Oba projekta zavrena su u programskom roku. Sufinanciranje prometne infrastrukture nastavlja se kroz program IPA, te je sukladno Uredbi o opsegu i sadraju odgovornosti te ovlastima tijela nadlenih za upravljanje Instrumentom pretpristupne pomoi (IPA) (NN 29/12), Tijelo nadleno za upravljanje i provedbu tree komponente programa IPA Regionalni razvoj promet (IPA IIIa) je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Uprava za prometnu infrastrukturu. Za Operativni program Promet 2007.2013. ukupno je dodijeljeno 113,76 milijuna eura. Ovim dokumentom definirana je srednjorona procjena potreba i ciljeva u podsektorima eljeznice i unutarnjih plovidbenih putova, sektorima iji su udjeli u prometnom tritu znaajno opali, te postoje izraziti zaostaci u obnovi i modernizaciji infrastrukture. Operativni Program Promet 2007.-2013. usklaen je sa stratekim prioritetima za pod-sektore iz ranijih razvojnih studija kako bi se razvila prometna infrastruktura u Hrvatskoj postupnim poveanjem kvalitete, posebice du Pan-europskih koridora (Vb i X) na TEN-T mrei. U narednom razdoblju sufinancirat e se putem IPA-e radovi na velikim projektima: Obnova i rekonstrukcija pruge na dionici Okuani-Novska i Sustav signalnosigurnosnih ureaja na zagrebakom Glavnom kolodvoru. Provedba projekta Obnova i rekonstrukcija pruge na dionici Okuani-Novska u ukupnoj vrijednosti od 40,1 milijuna eura, otpoela u 2011.g. a potpisivanje ugovora za radove i nadzor planira se za sredinu 2012. godine s planiranim trajanjem projekta do kraja 2013.g. Planira se rekonstruirati 19,8 km eljeznike pruge dionica Okuani-Novska, koja se nalazi na Pan-europskom koridoru X, s ciljem poveanja maksimalne doputene brzine s dosadanjih max. 100 km/h na max. 160 km/h. Radovi kojima se to planira postii su: radovi na remontu otvorene pruge ukljuujui obnovu gornjeg i donjeg ustroja, propusta i drenae, te usklaenje kontaktne mree i rekonstrukciji kolodvora Okuani i stajalita Raji. Osim ovih graevinskih radova na dionici e se izvoditi radovi na signalno sigurnosnim i telekomunikacijskim ureajima. Za projekt Sustav signalnosigurnosnih ureaja na zagrebakom Glavnom kolodvoru potpisani su ugovori u III i IV kvartalu 2010. godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi 11,64 milijuna eura, od ega e 9,90 milijuna eura (85%) biti sufinancirano iz IPA-e, a 1,74 milijuna eura (15%) sufinancirano iz dravnog prorauna. Projektom se planiraju zamijeniti zastrijeli i dotrajali signalnosigurnosni sustavi, te sa time ubrzati prolaz vlakova na X i Vb koridoru, poveati tehnika i tehnoloka uinkovitost, pouzdanost, sigurnost i redovitost na zagrebakom Glavnom kolodvoru, te se znaajno smanjiti operativni trokovi. Samim time poveati e se domai i meunarodni prijevoz putnika i roba. Planirani zavretak radova na projektu je prosinac 2012. godine.

6

Provedba projekta Izgradnja drugog kolosijeka i rekonstrukcija dionice pruge Dugo Selo-Krievci planira se otpoeti u 2013. godini, nakon to se tijekom 2012. godine ishode sve potrebne dozvole.. Dionica pruge Dugo Selo-Krievci nalazi se na Pan-europskom koridoru Vb (Botovo-Zagreb-Rijeka), te je zbog svojih loih tehnikih karakteristika podlona mnogim ogranienjima brzine i skupa za odravanje. Ovim se projektom planira izgraditi i elektrificirati drugi kolosijek u duini od 38 km, te modernizirati pripadajue kolodvore ime bi se poveala brzina prolaza i smanjili operativni trokovi. Ukupna planirana vrijednost ovog projekta je 198,03 milijuna eura. Pored ovih projekata kojim se planira izvoenje radova, ugovoreni su i u pripremi su projekti kojima se priprema projektno tehnika dokumentacija kao temelj za radove financirane putem EU fondova. Ugovor za projekt Izrada projektne dokumentacije za dogradnju i modernizaciju pruge Dugo Selo Novska faza I potpisan je u lipnju 2011. godine s rokom izvrenja lipanj 2014. godine. Vrijednost ugovora je 5,4 milijuna eura. Projektiranje slijedeih projekata u razliitim je fazama izvedbe :

Naziv projekta

Ukupna vrijednost(mil)

1. Priprema projekata i ostale projektne dokumentacije za Izgradnju nove dvokolosijene eljeznike pruge Goljak - Skradnik

11,5

2. Priprema projekata i ostale projektne dokumentacije za Nadogradnju i rekonstrukciju dionice Krievci Koprivnica dravna granica s izgradnjom drugog kolosijeka

6,2

3. Priprema projekata i ostale projektne dokumentacije za Izgradnju nove dvokolosijene obilazne eljeznike pruge za teretni promet Zaprei Horvati Turopolje Dugo Selo

15,1

4. Izrada projektne dokumentacije za "Dogradnju i modernizaciju eljeznike pruge Dugo Selo Novska, faza I"

5,4

5. Priprema projekata i ostale projektne dokumentacije za "Nadogradnju i rekonstrukciju eljeznike pruge Dugo Selo Novska, faza II i III"

16,35

6. Priprema projekata i ostale projektne dokumentacije za Rekonstrukciju i elektrifikaciju eljeznike pruge Vinkovci - Vukovar

3,3

7. Priprema projekata i ostale projektne dokumentacije za Nadogradnju, izgradnju nove dvokolosijene eljeznike pruge te drugog kolosijeka na dionici eljeznike pruge Hrvatski Leskovac - Karlovac

7,3

8. Izrada projektne dokumentacije za izgradnju poslovne zgrade Agencije za sigurnost eljeznikog prometa 0,8

UKUPNO:

65,95

7

Nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, predvia se nastavak rada na projektima iz eljeznikog sektora koji su do sada sufinancirani iz pretpristupnih fondova, te ukljuivanje u sufinanciranje strukturnim instrumentima. Za programsko razdoblje 2014.-2020. Republika Hrvatska planira pripremiti novi Operativni program kao osnovu za sufinanciranje projekata prometne infrastrukture kroz strukturne fondove i Kohezijski fond. Za taj se programski period planira realizacija projekata ija je tehnika dokumentacija sufinancirana kroz IPA-u kao i drugih projekata za koje se priprema projektne dokumentacije ne sufinancira kroz IPA-u i to:

Naziv projekta Ukupna vrijednost (mil)

Izgradnja nove eljeznike pruge i drugog kolosijeka na pojedinim dijelovima dionice Hrvatski Leskovac Karlovac

356,00

Izgradnja nove eljeznike pruge na dionici Goljak Skradnik 650,00

Nadogradnja i rekonstrukcija eljeznike pruge Dugo Selo - Novska, dionica Novoselec - Novska, faza IIa 165,00

Nadogradnja drugoga kolosijeka i izgradnja nove dvokolosijene pruge na pojedinim dionicama eljeznike pruge Dugo Selo - Novska, faza II b

317,50

Izgradnja drugog kolosijeka i rekonstrukcija eljeznike pruge na dionici Krievci - Koprivnica - Dravna granica 275,00

Rekonstrukcija eljeznike pruge na dionici Okuani - Nova Kapela-Batrina 110,00

Izgradnja nove dvokolosijene eljeznike pruge za teretni promet Zaprei - Horvati - Turopolje - Dugo Selo

780,00

Izgradnja nove pruge za prigradski promet Sv. Ivan abno - Gradec 48,00

Izgradnja nove pruge za prigradski promet na dionici Podsused Tv - Samobor-Perivoj 65,00

Rekonstrukcija i elektrifikacija eljeznike pruge na dionici Zaprei Zabok 68,00

Rekonstrukcija i elektrifikacija eljeznike pruge Vinkovci - Vukovar 51,50

UKUPNO: 2.886,00

1.1.3. Ulaganje u infrastrukturu vodnih putova i luka unutarnjih voda Infrastrukturu u rijenom prometu ine vodni putovi sa pripadajuim graevinama, objektima i ureajima sigurnosti plovidbe, nacionalni rijeni informacijski servis (CRORIS), te luke i pristanita s pripadajuom infrastrukturom.

8

Infrastrukturom vodnih putova unutarnjih voda se, uz Ministarstvo, operativno bavi Agencija za vodne putove sa sjeditem u Vukovaru. Obzirom na granini poloaj glavnih vodnih putova (Dunav, Drava i Sava), neophodna je koordinacija s nadlenim tijelima susjednih drava, kao i meunarodnim institucijama nadlenim za plovidbu i vodne putove, a to su Dunavska komisija i Meunarodna komisija za sliv rijeke Save. Ukupna duina klasificiranih vodnih putova unutar granica Republike Hrvatske je 1016,8 km, od kojih je 740,2 km vodnih putova na kojem je mogua trgovaka plovidba kako slijedi:

- DUNAV 137,5 km, - SAVA 383,2 km, - DRAVA 198,6 km, - KUPA 5,9 km, - UNA 15 km.

Vodni putovi za turistika plovila, amce i manja trgovaka plovila obuhvaaju dio Save uzvodno od Siska do Bregane i dio Kupe uzvodno od Siska do Ozlja u ukupnoj duini od 276,6 km. Vodni putovi obahvaaju i dijelove Kupe uzvodno od Ozlja, Odre, Gline, Dobre, Mrenice, Korane, Krke, Orljave i Bosuta u dijelovima na kojima je mogua plovidba amaca. Jezero Visovac u Nacionalnom parku Krka, jezero Kozjak u Nacinalnom parku Plitvika jezera, jezera Skada i Kopako jezero te kanali anakut, Novi kanal i Vemeljski dunavac u Parku prirode Kopaki rit predstavljaju vodne putove na kojima se odvija turistika plovidba prijevoza putnika. Postojee stanje vodnih putova unutarnjih voda karakterizira da je od 1.016,8 km razvrstanih unutarnjih vodnih putova, 611,6 rkm uvrteno u meunarodnu mreu vodnih putova, od ega prema AGN ugovoru (European Agreement on Main Inland Waterways of International Importance, kojeg je RH potpisnica od 23.06.1997. godine) - samo 287,4 rkm rijeka (Dunava, Save i Drave) ili 47% udovoljava uvjetima meunarodne klase plovnosti (klasa IV i vie). Plovidba i vodni promet u RH u protekla dva desetljea obiljeeni su nedostatkom investiranja u odravanje vodnih putova i razvoj plovidbene infrastrukture, zbog ega je prijevoz tereta danas znaajno nii u odnosu na razinu iz 1990. godine. Najznaajniji vodni putovi u Hrvatskoj su rijeke Dunav i Sava, ali su kao prometni potencijal relativno neiskoriteni. Jednom, kad se uvjeti za plovidbu uspostave barem na prijeratnu razinu, potencijal za promet unutarnjim vodnim putovima kao ekoloki najprihvatljivijim vidom transporta, u kombinaciji sa eljeznikim i intermodalnim transportom, moi e biti maksimalno iskoriten kao opravdana alternativa trenutno dominantnom cestovnom prometu. K tome, promreenost Hrvatske vodnim putovima iznosi 14 km na 1.000 km2 to joj daje komparativnu prednost u odnosu na EU ija gustoa mree vodnih putova iznosi svega 9,4 km na 1.000 km2. Vodni put rijeke Dunav je dio Pan-europskog koridora VII koji omoguuje povezanost Sjevernog mora (luka Rotterdam) sa Crnim morem (Constanca) i jedan je od glavnih europskih transportnih ruta sa znaajnim razvojnim potencijalom. Infrastruktura hrvatskih unutarnjih plovnih putova je nerazvijena uslijed devastacije i nemogunosti odravanja plovnog puta tijekom rata i u poslijeratnom periodu, te uskih grla, ime je smanjena i sigurnost plovidbe, a dodatan problem je nepovezanost rijeka Dunav i Sava unutar granica Hrvatske. Stanje komercijalne flote hrvatskih brodara takoer je u nezavidnom poloaju: sastoji se od svega 60 brodova, veina je starosti preko 40 godina, s ukupnim kapacitetom oko 50.000 tona.

9

Tijekom proteklih desetak godina, Republika Hrvatska je, obzirom na relativno skromna financijska sredstva, uloila maksimalne napore i poduzeto je niz aktivnosti s ciljem rehabilitacije hrvatskih vodnih putova, to je rezultiralo slijedeim: Plovidba Dunavom se odvija bez prekida, uz ogranienja gaza kod niskih vodostaja (sektor Kopaki rit - Apatin), radi nedovoljnog stupnja ureenosti i nedovoljnog odravanja, to nije bilo mogue ostvariti zbog nepostojanja meudravnog sporazuma sa susjednom Republikom Srbijom - Sporazum izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Srbije o plovidbi vodnim putovima na unutarnjim vodama i njihovom tehnikom odravanju, je potpisan u Beogradu 13. listopada 2009., objavljen u NN Meunarodni ugovori br. 1/2010, te stupio na snagu 30. srpnja 2010. i u tijeku je izrada projektne dokumentacije. Punim gazom je mogua plovidba u 320 330 dana godinje (za hidroloki statistiki prosjenu godinu). Dunav udovoljava uvjetima meunarodne klase VIc. Plovidba Dravom takoer se odvija uz ogranienja gaza plovila za vrijeme niskih vodostaja zbog intenzivnog pronosa nanosa i nedovoljnog stupnja tehnikog odravanja. Na dijelu meunarodne dionice (od ua do Osijeka - 22 km), Drava samo do Luke Osijek, udovoljava uvjetima IV tj. minimalne meunarodne klase plovnosti. Vodni put rijeke Save ne udovoljava uvjetima IV meunarodne klase plovnosti cijelom svojom duljinom. Od 380,2 km meunarodnog vodnog puta, ak 244,3 km ne udovoljava uvjetima IV klase. Posebnu prepreku predstavlja dionica izmeu Slavonskog amca i Oprisavaca, na kojoj je mogunost plovidbe punim gazom od 250 cm ograniena na manje od 50% dana u statistiki prosjenoj hidrolokoj godini, to je ispod mjerila III klase plovnosti. Za vrijeme ljeta, na ovom sektoru, svake godine dolazi do prekida plovidbe za velika plovila. Nizvodno od Slavonskog amca plovidba je mogua uz ogranienja u kraim periodima u uvjetima IV klase, a od Oprisavaca, odnosno Slavonskog Broda uzvodno do Siska, plovidba se odvija u uvjetima III klase, to podrazumijeva smanjeni gaz kod niskih vodostaja uz krae prekide plovidbe do prosjeno 30 dana godinje. Sve dionice meunarodnih vodnih putova su obiljeene za dnevnu i nonu plovidbu u opsegu dovoljnom za sigurnu plovidbu ovisno o intenzitetu plovidbe. Za planirani vienamjenski kanal Dunav-Sava usvojena je Studija utjecaja na okoli i Prostorni plan, ime su steeni uvjeti za dovretak izrade tehnike domunetacije, ishoenje potrebnih dozvola za granje, rjeavanje izvora financiranja i poetak graenja. Izgradnjom VKDS-a RH planira: - poboljati povezivanje Dunavske europske mree vodnih putova sa Siskom i

nastavno kopnenim putem s Jadranskim morem, - povezati mreu hrvatskih vodnih putova u jedinstvenu mreu (sada je mrea

razdvojena i povezana je Savom i Dunavom preko susjedne drave tj. Republike Srbije),

- skratiti plovidbu od Siska i Slavonskog Broda prema Srednjoj Europi (uzvodno od Vukovara) za 417 km, a prema nizvodnim lukama (nizvodno od Beograda) za 85 km.

Agencija za vodne putove je kandidirala tri kapitalna projekta za financiranje iz EU-fondova: 1. Obnova i modernizacija vodnog puta na rijeci Savi od Rainovaca do Siska; 2. Nabava specijaliziranih plovila za obiljeavanje i nadzor plovnih putova; 3. Puna implementacija RIS-a na vodnom putu rijeke Save. U slijedeem trogodinjem razdoblju planira se:

10

- radovima tehnikog odravanja odravati plovnost u okvirima postojee klase plovnosti svakog pojedinog vodnog puta, te odravati postojee objekte sigurnosti plovidbe. U sluaju neodravanja, dolazi do smetnji u plovidbi (uska grla), naroito na pliacima na kojima je intenzivno taloenje nanosa, - obiljeavanjem i ophodnjom vodnih putova na postojeim obiljeenim dionicama odravati sustav, uz tehnika unapreenja koja su nuna radi praenja razvoja tehnologije u plovidbi, - graenje objekata sigurnosti za poboljanje uvjeta plovidbe na dionicama vodnih putova koji predstavljaju smetnje u plovidbi radi nedovoljne dubine s ciljem poveanja broja plovidbenih dana u godini. Radovi se sastoje od iskopa vrstog dna korita rijeke na pliacima, izgradnje objekata sigurnosti za poboljanje uvjeta plovidbe (regulacijske graevine: pera, uzdune graevine, pragovi i obaloutvrde). Planirano je dovriti zapoete gradnje T-pera na desnoj obali Dunava u zoni Kopakog rita i nastaviti radove na formiranju prokopa rijeke Drave kod Luke Osijek. Izgradnjom se otklanjaju smetnje u plovidbi i poveava razina sigurnosti plovidbe. - nabava tri plovila koja e biti opremljena opremom za sigurno manipuliranje plutaama kao i skladinim dijelom za smjetaj plutaa. Uz plovila se planira i nabava tri pontona koja e sluiti kao vez navedenim plovilima. Pontoni e biti smjeteni u Osijeku, Slavonskom Brodu i Vukovaru. (Planirana vrijednost investicije iznosi cca. 2,2 milijuna EUR). - razvoj RIS-a(CRORIS) na rijeci Savi, koji e omoguiti sigurniju plovidbu. (Planirana vrijednost investicije 1,6 milijuna EUR). Republika Hrvatska upravlja izgradnjom, odravanjem i modernizacijom infrastrukture luka unutarnjih voda putem lukih uprava unutarnjih voda u gradovima gdje su prirodno smjetene luke od meunarodnog znaaja: Sisak, Vukovar, Slavonski Brod i Osijek. Bitno obiljeje hrvatskog lukog sustava na unutarnjim vodama je njegova prometna razjedinjenost pa se moe posebno govoriti o lukama u savskom bazenu sa lukama Sisak i Slavonski Brod, koji se nalazi na sjecitu dva Pan-Europska prometna koridora (X i Vc), i u dunavskom sustavu, koji ukljuuje luke Vukovar (smjetene na Koridoru VII), Osijek, te potencijalne upanijske luke i pristanita (Ilok, Batina, Aljma, itd). Luki sustav u savskom bazenu mora se promatrati kao posebna cjelina jer ga sainjavaju i luke susjednih graninih drava (luke Brko, amac, itd.). Usklaenost razvojnih strategija savskih luka je preduvjet za njihovu trinu konkurentnost. U tom smislu bitnu ulogu ima Meunarodna komisija za sliv rijeke Save sa sjeditem u Zagrebu. Sadanje stanje i poziciju hrvatskog lukog sustava karakteriziraju sljedea obiljeja: tehniko-tehnoloka zastarjelost i manjak kapaciteta; neuravnoteena trina potranja za transportom roba na Savi i Dunavu; porast interesa za specijalizacijom lukih usluga; uvoenje Rijenih informacijskih usluga na rijekama Dunavu i Dravi uz uvjet da se poveu u zajedniku informatiku mreu na razini EU-a i ukljue u logistike transportne lance; problemi koji umanjuju funkcionalnost ukupnog lukog sustava (vlasniki odnosi na lukom podruju, nepostojanje financijske snage za pokretanje razvojnog ciklusa, nejednaki status svih javnih luka - s obzirom na obiljeja, financijsku snagu i opa ekonomska naela nije mogue sve etiri luke istovremeno razvijati, nedovoljno izgraena luka infrastruktura, slaba tehnoloka opremljenost, odravanje vodnih putova i prilaza lukama, ispunjavanje uvjeta iz AGN ugovora). Stoga razvoj luka treba planirati na nain da se osigura atraktivnost luke i lukog sustava u cjelini, a u skladu s odgovarajuim dokumentima prostornog ureenja, te trina neovisnost o uspjenosti poslovanja samo jednog operatera. Pored toga,

11

svaka javna luka, a pogotovo E-luka mora imati prostor za komplementarne djelatnosti u lukom podruju odnosno u okviru gospodarske zone. Razvoj luka je permanentni proces. U tu svrhu u slijedeem trogodinjem razdoblju planiraju se slijedee aktivnosti i projekti, promatrano po lukama unutarnjih voda: LUKA VUKOVAR: - rekonstrukcija luke Vukovar Nova luka Istok, - rjeavanje imovinsko pravnih odnosa kojima se zemljite na lukom podruju

dovodi u vlasnitvo Republike Hrvatske, - izrada idejnog i glavnog projekta komunalnog pristanita i pristanita tijela dravne

uprave na podruju Vukovara, - projektiranje terminala za prihvat i zbrinjavanje otpada s brodova u teretnoj luci

Vukovar, - nabava odgovarajue opreme za spreavanje zagaenja te opreme za poveanje

sigurnosti rada u luci Vukovar, - projektiranje 2. faze projekta Rekonstrukcija luke Vukovar-Nova luka Istok izrada

idejnog projekta i studije utjecaja na okoli, - projektiranje i graenje industrijskog pristanita u Iloku (planirano u Srednjoronom

planu razvitka vodnih putova i luka unutarnjih voda RH), - tehniko odravanje - obuhvaa prihvat i obradu kaljunih i fekalnih voda sa

brodova te odravanje cesta, operativne obale i odvodnje, - projektiranje i izgradnja zgrade administracije Luke uprave Vukovar. LUKA SLAVONSKI BROD: - izgradnja luke infrastrukture, - rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa otkupom zemljita potrebnog za izgradnju

terminala za opasne terete i kontejnerskog terminala u lukom podruju Slavonski Brod,

- izrada idejnog rjeenja putnikog pristanita i pristanita za potrebe tijela dravne uprave,

- tehniko odravanje lukog podruja - provodi se kontinuirano svake godine radi sigurnosti u lukom podruju,

- operativno upravljanje odnosi se na obavljanje potrebnih aktivnosti za obavljanje javne slube Luke uprave Slavonski Brod,

- IPA tehnika pomo - odnosi se na pomo pri izradi projekata kandidiranih za predpristupne fondove Europske unije iz programa IPA, komponenta IIIa,

- priprema projekata za financiranje iz strukturnih fondova - odnosi se na pripremu projekata koje je Luka Uprava Slavonski Brod kandidirala za strukturne fondove Europske unije.

LUKA OSIJEK kandidirala je tri kapitalna projekta za financiranje iz EU-fondova: 1/ Rekonstrukcija june obale 2/ Izgradnja terminala za rasute terete 3/ Izgradnja intermodalne infrastrukture zapadnog dijela luke. U sljedeem razdoblju planiraju se provesti slijedee aktivnosti: - tehniko odravanje lukog podruja ( odravanje eljeznikog kolosijeka, cesta,

rasvjete, operativne obale i dr. u luci te pristanitima) - provodi se kontinuirano svake godine radi sigurnosti u lukom sustavu,

- nabava zatitnih plutajuih brana za putnika pristanita, - otvaranje turistikog pristanita Kopaki rit, - opremanje i otvaranje novih sportskih pristanita na rijeci Dravi,

12

- izgradnja pristupne ceste (2 km) do tvornice bioetanola (amerika investicija vrijedna 110 milijuna EUR) te opremanje privremenog pristana za utovar etanola u tankerske bare,

- tehniko i kadrovsko jaanje kapaciteta luke uprave radi to uspjenijeg operativnog upravljanja i apliciranje prema EU fondovima.

LUKA SISAK je jedina luka unutarnjih voda koja jo nema master plan te je izrada istog prihvaena za financiranje iz EU pretpristupnog fonda IPA 2010 komponenta III. Takoer, RH planira: - Nova luka Sisak - rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa, proglaenje Lukog

podruja, izrada studije, - nastavak realizacije projekta gradnje Hrvatskog rijenog nautikog centra (izgradnju

javnog putnikog pristanita - u tijeku, izgradnju komunalnog pristanita na Kupi u Sisku radi sigurnog vezivanja plovila koja su dosada nekontrolirano, neadekvatno i nesigurno vezana na raznim nedoputenim lokacijama),

- izgradnja i postavljanje plutajuih pontona u Sisako Moslavakoj upaniji za siguran silazak i ulazak na turistika plovila uzdu rijeka Kupe i Save i postavljanje pontona na lokacijama koja obuhvaaju ostala podruja nadlenosti Luke uprave Sisak - Zagrebake upanije, Krapinsko-zagorske upanije, Karlovake upanije, kao i za sva nespomenuta podruja unutarnjih voda. Za podruje Nacionalnog parka Krka iz ibensko-kninske upanije planira se otvaranje turistikog pristanita.

- projektiranje i izrada sustava za izvlaenje brodova u Nacionalnom parku Plitvika Jezera, gdje ne postoji prikladna lokacija na kojoj se mogu izvlaiti i sukladno zahtjevima Hrvatskog registra brodova remontirati plovni objekti. Svi zahvati te vrste pod strogim su zahtjevima slube za zatitu okolia. Potrebno je projektirati i izraditi demontani sustav za izvlaenje i porinue elektrobrodova unutar Nacionalnog parka,

- daljnji razvoj Luke Crnac predvia: projektiranje obale, veza i pristupa, nabavka komponenti, rekonstrukcija i izvedba sustava pontona za prihvat objekata, te aktiviranje opsrbe plovila pogonskim gorivom,

- razvoj Lukog podruja Sisak i to prvenstveno: izgradnja operativne obale u bazenu Galdovo,

- zavretak izgradnje boksera sa opremom za vatrozatitu luke Crnac, - izgradnja nove Luke Sisak (proglaenje lukog podruja, rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa, nasipavanje terena, zatitna ograda). 1.1.4. Ulaganje u infrastrukturu vodnih putova i luka unutarnjih voda iz pretpristupnih i strukturnih fondova EU Uz nacionalne investicije, projekti unutarnje plovidbe se sufinanciraju sredstvima Europske unije u sklopu pretpristupnih programa, a njihovo daljnje sufinanciranje predvia se kroz strukturne instrumente koje e RH koristiti nakon stupanja u lanstvo Europske unije. U ovom sektoru, iz sredstava IPA 2007.-2013. financirat e se priprema dokumentacije za slijedee projekte : - Obnova i poboljanje plovnog puta- Rijeka Sava U sklopu istog projekta kroz Okvirni ugovor, u vrijednosti od 198.814,00 eura u periodu 2009.-2011. pregledana je postojea tehnika dokumentacija koja sadrava idejni projekt, Studiju utjecaja na okoli, te Studiju izvedivosti s analizom isplativosti. Rezultati okvirnog ugovora su ugraeni u natjeajnu dokumentaciju za drugi ugovor. Okvirni ugovor je zavren u svibnju 2011. godine, a plaanje je obavljeno krajem prosinca 2011. godine. Provedbom okvirnog ugovora pregledana je postojea

13

dokumentacija i kroz Zavrno izvjee dan prikaz pregledanog. Provedbom drugog ugovora pripremit e se projektno-tehnika dokumentacija za rehabilitaciju i unaprjeenje plovnog puta rijeke Save od Brkog do Siska, za graevinsku dozvolu, za izvoenje radova, te projektna aplikacije za radove, koja e se predloiti za sufinanciranje u okviru strukturnih instrumenata. Ova dokumentacija e se pripremiti u svrhu podizanja plovnog puta Save na IV klasu plovnosti. Drugi ugovor za usluge, u fazi je odobravanja pripremljene natjeajne dokumentacije od strane DEU, radi provedbe natjeaja. Potpisivanje ugovora predvieno je krajem 2012. godine, a predvieno trajanje provedbe je oko 20 mjeseci. - Modernizacija i obnova luke infrastrukture luke Vukovar- Nova luka istok Za Luku Vukovar Novu luka istok, kroz Okvirni ugovor iz IPA-e pregledana je postojea tehnika dokumentacija koja se sastoji od idejnog projekta, Studije utjecaja na okoli, te Studije izvedivosti sa analizom isplativosti. Projekt je zavren u srpnju 2011. godine, konano plaanje je obavljeno u studenom 2011. godine, a rezultati okvirnog ugovora su ugraeni u natjeajnu dokumentaciju za drugi ugovor ugovor o uslugama kojim e se izraditi projektno-tehnika dokumentacija za graevinsku dozvolu, za izvoenje radova, te projektna aplikacije za radove, koja e se predloiti za sufinanciranje u okviru strukturnih instrumenata. Ovom dokumentacijom e se pripremiti modernizacije i obnove luke, za gradnju luke infrastrukture, obale, cestovne, eljeznike i komunalne infrastrukture, izgradnju upravne zgrade, parkiralita, lukog kontrolnog centra i novog ulaza u luku. Drugi ugovor za usluge, u fazi je odobravanja pripremljene natjeajne dokumentacije od strane DEU, radi provedbe natjeaja. Potpisivanje ugovora o uslugama predvieno je krajem 2012. godine. - Modernizacija i obnova luke infrastrukture luke Osijek Za luku Osijek, kroz Okvirni ugovor iz IPA-e pregledana je sva tehnika dokumentacija (Studija izvedivosti, Studija isplativosti, Studija utjecaja na okoli) od strane konzultanata. Projekt je zavren u prosincu 2011. godine., a nalazi Studije iz okvirnog ugovora slue kao podloga za izradu tehnike dokumentacije ugovora o uslugama. Predmet ugovora je izrada same tehnike dokumentacije za rekonstrukciju luke infrastrukture. Postupak ugovaranja je pokrenut i ugovor se oekuje u jesen 2012. godine. - Modernizacija i obnova luke infrastrukture luke Slavonski Brod - Terminal za opasne terete Putem financiranja iz IPA-e predviena je izrada dijela poetne tehnike dokumentacije za terminal opasnog tereta pri rijenoj luci Sl. Brod. Ukupna planirana vrijednost projekta je 200.000,00 eura. - Modernizacija i obnova luke infrastrukture luke Sisak - Master plan za novu luku Sisak Putem financiranje iz IPA-e predviena je izrada tehnike dokumentacije koja e sadravati pripremu razvojnog plana (Master plana) za novu luku Sisak, idejnog rjeenja luke, odnosno koncepta luke, pripremu elaborata izvlatenja i parcelacije, Studiju utjecaja na okoli, Studiju izvedivosti sa analizom isplativosti. Potpisivanje ugovora o uslugama predvieno je u 2012. godine u planiranoj vrijednosti od 1,45 milijuna eura.

14

Za programsko razdoblje 2014.-2020. Republika Hrvatska planira pripremiti novi Operativni program kao osnovu za sufinanciranje projekata prometne infrastrukture za koje je projektna dokumentacija pripremljena kroz IPA-u, i to:

Naziv projekta Ukupna vrijednost (mil)

Rekonstrukcija luke Vukovar Izgradnja Nove luka istok 24,17

Izgradnja terminala za opasne terete u lukom podruju Slavonski Brod 4,00

Izgradnja luke infrastrukture u lukom podruju Slavonski Brod 15,00

Izgradnja i rekonstrukcija june obale- luka Osijek - izgradnja I. i II. faze 16,00

Izgradnja terminala za rasute terete- luka Osijek 12,09

Izgradnja intermodalne infrastrukture-zapadni dio luke Osijek 60,00

Obnova i unaprjeenje plovnog puta rijeke Save izvoenje radova 55,00

UKUPNO: 186,26

1.1.5. Ulaganje u izgradnju i modernizaciju infrastrukture u morskim lukama otvorenim za javni promet i utvrivanje granica pomorskog dobra U narednom trogodinjem razdoblju nastavit e se zapoeti projekti izgradnje i modernizacije infrastrukture u est morskih luka dravnog znaaja (Rijeka, Zadar, ibenik, Split, Ploe i Dubrovnik), pruanje potpora za izgradnju infrastrukture u lukama upanijskog znaaja i ribarskim lukama. Polazei od postojeeg stanja kao i od oekivanoga budueg razvoja Republike Hrvatske i susjednih drava, Ministarstvo, kao svoje temeljne ciljeve u podruju unapreenja lukog sustava, utvruje modernizaciju luke Rijeka radi poveanja tranzitnog tereta posebice kontejnerskog i ro-ro prometa, poveanje prometa rasutih tereta i kontejnera kroz luku Ploe za potrebe ostalih drava na paneuropskom prometnom koridoru Vc, modernizaciju i rekonstrukciju putnikog terminala u luci Dubrovnik, dovretak izgradnje nove luke Zadar, rekonstrukciju ostalih luka od dravnog i upanijskog znaaja za potrebe povezivanja obale i otoka te otoka meusobno. U cilju upoznavanja postojeeg stanja po pojedinim dravnim lukama istie se dosadanja realizacija kao i planovi daljnjeg ulaganja u luku infrastrukturu. LUKA RIJEKA U Rijeci se realizira Rijeka Gateway Projekt (RGP I i RGP II) ija ukupna vrijednost iznosi 190 mln EUR-a. Ovim projektom modernizirani su kapaciteti luke Rijeka radi poveanja tranzitnog tereta kroz luku posebice kontejnerskog i Ro-Ro prometa. U okviru ovoga Projekta je do 2009. godine zavren putniki terminal koji sadri 2 veza za putnike brodove i trajekte, zgradu putnikog terminala, kao i novi most na lukobranu. U tijeku su radovi na izgradnji II faze kontejnerskog terminala na Brajdici, zavretkom kojeg e se dobiti operativna obala ukupne duine 630 m dok e se povrina

15

novoizgraenog dijela terminala prostirati na 50.000 m2. Predvieni rok zavretka ovoga Projekta je 2015. godina. Odabir izvoaa radova za projektiranje i izvoenje radova na Zagrebakom pristanitu novog kontejnerskog terminala, je zavren. Terminal se planira zavriti u 2017. godini, a izgradnjom istog dobit e se novih 400 m obale i 17 ha skladine povrine. Priprema natjeajne dokumentacije za odabir investitora za izgradnju podruja Delte i luke Baross je u tijeku. Investitor odabran na temelju provedenog javnog natjeaja e, sukladno urbanistikim planovima, na reenom prostoru graditi komercijalne sadraje (hotel, poslovni i stambeni prostor, te nautiki centar) za koje se oekuje poetak gradnje I faze poetkom 2013. godine. Osim modernizacije lukog podruja Projekt predvia i izgradnju cestovnih prometnica prema Rijekoj luci, te nabavu potrebne luke opreme. Projekt Rijeka Gateway se ostvaruje Zajmom Svjetske banke i uz potporu Vlade RH (190 mln od ega je 158 mln zajam Svjetske banke, a 32 mln domai udio iz prorauna RH). Godinji promet tereta luke Rijeka u 2011. godini iznosio je 9,4 mln t tereta i 171.400 putnika. LUKA ZADAR Nova luka Zadar-Gaenica obuhvaa 250.000 m2 povrine, 12 gatova od kojih 6 za lokalni promet, 3 za duobalni i meunarodni promet, a 3 za Ro-Ro brodove i brodove na krunim putovanjima. U okviru ovog projekta planira se i gradnja novog kontejnerskog terminala. Projekt izgradnje putnike luke odvija se kroz 3 faze. Prva faza, koja obuhvaa zemljane radove (nasipanje, iskapanje) i izgradnju sekundarnog lukobrana, zavrena je u svibnju 2011. godine. Radovi na drugoj fazi (obalne konstrukcije, pristupne ceste, osnovna infrastruktura terminala) zapoeti su krajem 2010. godine, a zavretak se planira u proljee 2013. godine. Trea faza izgradnje, koja se odnosi na zgradu terminala, trebala bi zapoeti nakon zavretka meunarodnog natjeaja. Dovretak ukupne izgradnje trajektnog terminala predvia se za kraj 2014. godine. Nova putnika luka doprinijet e rastereenju gradske luke od automobilskog prometa, te e otvoriti mjesta za brzobrodske linije prema otocima, kao i za manje brodove na krunim putovanjima, jahte, turistike brodove, a implementacijom cijelog Projekta luka se direktno povezuje na novu autocestu. Vrijednost ukupnog projekta je 236 mln EUR-a, a financira se sredstvima zajmova Europske investicijske banke (100,0 milijuna eura) i njemake razvojne banke KfW (120,0 milijuna eura), dok ostatak od 16,0 milijuna osigurava Luka uprava Zadar iz sredstava Dravnog prorauna. LUKA IBENIK Luka ibenik nema kvalitetno rjeenje pomorskog putnikog prometa. Glavnina putnikog prometa prema otocima odvija se preko gata Krka, koji se nalazi u samom centru ibenika, a trajektni promet se odvija preko gata Vrulje. Postojei kapaciteti u luci ne omoguavaju pristajanje brodovima veih dimenzija i brodovima na krunim putovanjima. U tijeku je izgradnja putnikog terminala na novoj obali Vrulje procijenjene vrijednosti 12 mln EUR-a. U 2010. godini potpisan je Ugovor o kreditu izmeu Luke uprave ibenik i EBRD-a. Potpuna implementacija Projekta oekuje se do kraja 2013. godine. Procjenjuje se da e budui putniki terminal imati vrijednost 25 mln EUR-a, a gradio bi se na temelju natjeaja za koncesiju. LUKA SPLIT Luka Split se prostire na povrini od 18,1 km2 s maksimalnim gazom od 10 m. U 2010. godini zavren je Projekt rekonstrukcije i dogradnje gata sv. Duje u Gradskoj

16

luci Split ijom realizacijom se dobiva vei broj vezova (2 veza za brodove u meunarodnoj plovidbi i na krunim putovanjima) u gradskoj luci, dodatnih 150 m operativne obale, omoguuje se promet brodova na krunim putovanjima. Vrijednost ovoga Projekta je 28 mln kuna. U 2011. godini izrauje se projektna dokumentacija za izgradnju vanjskih vezova na lukobranu Gradske luke, rekonstrukciju glavne luke prometnice u Sjevernoj luci Split, sanaciju i rekonstrukciju kolosijeka i skretnica, rekonstrukciju vezova 26 i 27 u Gradskoj luci Split, te tehnika dokumentacija za izgradnju meunarodnog pomorsko-putnikog terminala. Provedba ovih aktivnosti predviena je u razdoblju 2012.-2014. godine. Godinji promet tereta je oko 3.000.000 tona, te oko 4.100.000 putnika i 700 000 vozila. LUKA PLOE U 2005. godini zapoele su aktivnosti na Projektu integracije trgovine i transporta na temelju Sporazuma izmeu Vlade Republike Hrvatske i Svjetske Banke te Europske banke za obnovu i razvoj iji je cilj poveati kapacitet, uinkovitost i kvalitetu usluga uz juni dio Koridora Vc, s naglaskom na luku Ploe kao njegovom polaznom tokom. Projekt dolazi kao odgovor na trendove razvoja gospodarstva unutar gravitacijskog podruja luke Ploe, a posebno zbog injenice da su, nakon ulaska velikih multinacionalnih korporacija u strukturu vlasnitva vanih lukih korisnika na podruju metalurgije u Bosni i Hercegovini, znatno poveane koliine roba koje prometuju preko luke, nadmaujui pri tom postojee kapacitete. Razvoj infrastrukture u luci Ploe: - Izgradnja/obnova cestovne/eljeznike/energetske infrastrukture na podruju luke i izgradnja ulaznih lukih objekata Izgraena je glavna luka cesta od glavnog ulaza u luku do kontejnerskog terminala. U planu je poetak radova na izgradnji ulaznog kompleksa, a zavretak se planira krajem 2013. godine.

Kontejnerski / vienamjenski terminal Vienamjenski/kontejnerski terminal ija je prva faza zavrena 2010. godine na nain da je izgraena obala u duljini od 280 m, irine 27 m, s Ro-Ro rampom i skladinim kapacitetom od 60.000 TEU godinje. Koncesijskim ugovorom sklopljenim 18. sijenja 2010. izmeu davatelja koncesije- Luke uprave i koncesionara- Luke Ploe d.d. definirane su obveze proirenja i razvoja kontejnerskog terminala tako da bi se u konanoj fazi terminal protezao na 23 hektara sa godinjim kapacitetom od priblino 500.000 TEU. Na temelju prvenstvene koncesije za izgradnju, poslovanje, upravljanje i razvoj kontejnerskog terminala na rok od 32 godine, koncesionar Luka Ploe d.d. je poetkom 2011. poeo sa koritenjem terminala i u prvoj godini je nabavio kontejnersku dizalicu za pretovar Post Panamax brodova. Terminal za rasute terete Terminal za rasute terete izgradit e se na jugoistonom dijelu luke na desnoj obali kanala Vlaka. Poetak izgradnje Terminala oekuje se u prvoj polovici 2012. godine, a izgradnja e trajati 26 mjeseci. Cjelokupni terminal izgradit e se u dvije faze i imati e kapacitet od 6,5 milijuna tona godinje. Prva faza terminala izgraditi e se s reduciranom prekrcajnom opremom i kapacitetom od 4,6 milijuna tona godinje. Duina obale biti e 350 m sa mogunou prihvata brodova do 180.000 DWT. Terminal e se moi koristiti u izravnom i neizravnom prekrcaju, s mogunou obrade dvaju brodova istovremeno to e u ovom segmentu tereta osigurati znaajnu konkurentnost ploanskoj luci. Godinji promet luke Ploe: 3.600.000 t tereta i 110.000 putnika. LUKA DUBROVNIK

17

U cijelosti je izgraena obalna infrastruktura unutar Grukog zaljeva u luci Dubrovnik. Realizacijom projekta dobivena je nova operativna obala u duini 900 m i nova povrina od 15.400 m2 (istovremena mogunost prihvata do 3 broda na krunim putovanjima, iskrcaj/ukrcaj 10.000 putnika istovremeno). Vrijednost projekta je 26,2 mln . U sijenju 2011. zapoeti su radovi na realizaciji Projekta izgradnje luke infrastrukture na podruju veza 17 (Batahovine). Projekt je financiran sredstvima iz kredita EBRD - a (dodatak osnovnom ugovoru sa EBRD-om). Nova operativna obala biti e namijenjena linijskom i trajektnom putnikom prometu. Procjena vrijednosti projekta je 8 mln . Projekt je u prosincu 2011. u potpunosti dovren.Godinji promet luke Dubrovnik je 20.000 t tereta i 1.300.000 putnika. Zavretak navedenih infrastrukturnih projekata osigurao je podlogu za ulaganje u luku suprastrukturu, kako je predvieno sveobuhvatnim projektom razvoja moderne putnike luke Dubrovnik. Gradnja ostale luke infrastrukture luka temeljit e se na zahtjevima trita i utvrenim kriterijima, te kvalitativnoj i tehnolokoj modernizaciji, prometnom povezivanju s glavnim cestovnim i eljeznikim koridorima radi ostvarenja bolje integracije s gospodarskim zaleem kako bi se stvorili preduvjeti za razvitak intermodalnog prometa. Prioritet u izgradnji i rekonstrukciji, te modernizaciji infrastrukture u lukama otvorenim za javni promet upanijskog i lokalnog znaaja su luke u kojima pristaju brodovi koji obavljaju javni obalni linijski pomorski promet. Utvrivanje granice pomorskog dobra posebice u urbanim sredinama i na dijelovima obale interesantnim za investiranje, a koji su predvieni dokumentima postornog ureenja. Cilj je u narednom trogodinjem razdoblju u potpunosti implementirati GIS bazu podataka kao alata za donoenja odluka o upravljanju pomorskim dobrom, te zatiti istoga. 1.1.6. Ulaganje u infrastrukturu aerodroma U Republici Hrvatskoj u funkciji je sedam meunarodnih aerodroma, dva manja aerodroma te letjelita i helidromi. Situacija na aerodromima zahtijeva kontinuirano ulaganje u infrastrukturu, kako bi se zadovoljile potrebe sigurnog i efikasnog zranog prometa, a koje za sada nisu u potpunosti zadovoljene zbog uskih grla odlaznog i dolaznog prostora za putnike, nedostatka zatitnih ograda i protupoarnih pojasa, nedovoljne irine uzletno sletnih staza, manevarskih povrina i slino. U cilju poboljanja aerodromske infrastrukture u proteklom razdoblju su, kroz sufinanciranje sredstvima dravnog prorauna, podravani projekti (zahtjevi) aerodroma, koji su se odnosili na izradu projektne dokumentacije, otkup zemljita za proirenje uzletno-sletnih staza i stajanki te izvoenje radova na ostaloj prateoj infrastrukturi za prihvat putnika i zrakoplova na aerodromima, helidromima manjim i regionalnim (otonim) aerodromima. Broj podranih projekata (zahtjeva) aerodroma u proteklom razdoblju ovisio je o veliini projekta i kretao se u rasponu od 3 do 7 projekata godinje. Infrastrukturne projekte na aerodromima uglavnom i u najveoj mjeri financiraju sami aerodromi uz sufinanciranje drave proraunskim sredstvima. Polazei od postojeeg stanja u budunosti je potrebno mijenjanje i nadopunjavanje dotrajale aerodromske opreme kao i proirenja i gradnja novih graevina i povrina, kako na velikim, tako i na malim aerodromima u zemlji. Tim aktivnostima stvorit e se uvjeti da aerodromi u Republici Hrvatskoj ostvare svoj strateki cilj poveanja opsega prometa i poveanja broja zranih prijevoznika. Na poboljanje aerodromske infrastrukture u sljedee tri godine, utjecat e se kroz poveanje broja sufinanciranih,

18

odnosno podranih projekata (zahtjeva) aerodroma te helidroma koji su od dravnog i lokalnog znaaja. 1.1.7. Razvoj cestovne infrastrukture Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske dugoroni je planski dokument koji odreuje osnovne smjernice razvitka i cestovne infrastrukture. Od strane Hrvatskog Sabora usvojena je 1999. godine i temelj je za donoenje srednjoronih razvojnih planova, programa graenja i odravanja javnih cesta za etverogodinja razdoblja. Vlada Republike Hrvatske donijela je tri etverogodinja programa za razdoblja 2001.- 2004., 2005.-2008. i 2009.-2012. Tijekom 2012. godine donijet e se novi etverogodinji plana za razdoblje 2013.-2016. sa ciljevima i programima za to razdoblje. Operativne godinje planove graenja i odravanja javnih cesta donose upravitelji: autocesta Hrvatske autoceste d.o.o. i upravitelji dravnih cesta Hrvatske ceste d.o.o. donose uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske, a upravitelji upanijskih i lokalnih cesta uz suglasnost Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture. Program graenja i odravanja javnih cesta za razdoblje od 2009. do 2012. nastavak je prethodnih programa tijekom kojih je provedena projektna priprema za ostvarenje nove izgradnje, izvanrednog i redovnog odravanja javnih cesta planiranih u razdoblju od 2009. do 2012. godine. Ciljevi razvitka javnih cesta iz prethodnog Programa u svim su segmentima ostvareni: od izgradnje autocesta i dravnih cesta do odravanja, rekonstrukcije i modernizacije javnih cesta, ime je stanje ukupne postojee mree javnih cesta znaajno poboljano. Prema Strategiji odrivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09), koju je Hrvatski sabor usvojio u oujku 2009. godine, u Republici Hrvatskoj je dostignuta visoka razvijenost mree autocesta, a mreu dravnih, upanijskih i lokalnih cesta treba dalje razvijati. U Hrvatskoj je nakon novog razvrstavanja iz travnja 2012. godine u javne ceste razvrstano ukupno 26.815,8 km cesta i to: - 1.478,5 km autocesta, - 6.584,6 km dravnih cesta, - 9.788,4 km upanijskih cesta i - 8.964,3 km lokalnih cesta. Upravljanje javnim cestama prema Zakonu o cestama povjereno je: Hrvatskim cestama d.o.o. za dravne ceste, Hrvatskim autocestama d.o.o. za autoceste, te upanijskim upravama za ceste i Gradu Zagrebu za upanijske i lokalne ceste. Autocestama A2, A1 na sektoru Zagreb (vorite Luko)-Bosiljevo, A6, A7 s mostom Krk te Istarskim ipsilonom (A8 i A9), koje su u koncesiji, upravljaju koncesionari Autocesta Zagreb-Macelj d.o.o, Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. i Bina Istra d.d. Navedeni subjekti provode Program graenja i odravanja javnih cesta za razdoblje 2009.-2012. Izvori financiranja tako postavljenog cestovnog sustava utvreni su Zakonom o cestama kako slijedi: godinja naknada za uporabu javnih cesta koja se plaa pri registraciji motornih i prikljunih vozila, cestarina za uporabu autoceste i objekta s naplatom (most, tunel, vijadukt i slino), naknada za uporabu javnih cesta motornim i prikljunim vozilima registriranim izvan Republike Hrvatske, naknada za izvanredni prijevoz, naknada za prekomjernu uporabu, korisnika naknada, naknada za koritenje cestovnog zemljita, naknada za obavljanje prateih djelatnosti, naknada za koncesije, sredstva dravnog prorauna, naknada za financiranje graenja i

19

odravanja javnih cesta iz dravnog prorauna u visini od 1,20 kuna na energente i naknada za osnivanje prava slunosti i prava graenja na javnoj cesti, U tekuem etverogodinjem razdoblju 2009.-2012. sve aktivnosti vezane uz izgradnju i odravanje javnih cesta ograniene su mogunostima financiranja koje su, zbog globalne financijske krize i recesije, nepovoljnije nego u prethodnim etverogodinjim razdobljima. Ovim Programom prioritet u realizaciji dan je dovravanju pojedinih aktivnosti zapoetih u prethodnom programskom razdoblju sukladno ogranienim okvirima financiranja, uz rjeavanje najkritinijih dionica i objekata s posebnim naglaskom na rjeavanje cestovne infrastrukture u prigradskim i gradskim podrujima te kvalitetno povezivanje otoka s kopnom. Provedba navedenih aktivnosti predvienih planova u najveem dijelu se oslanja na prihode od naknade za graenje i odravanje javnih cesta koju ine naknade iz goriva od 1,2 kune po svakoj litri goriva, a jednako je dijele Hrvatske autoceste d.o.o. i Hrvatske ceste d.o.o. Dio naknade iz goriva u iznosu od 0,60 kn/l goriva osnovni je izvor sredstava kojima Hrvatske ceste d.o.o. financiraju ulaganja u izgradnju, odravanje i trokove upravljanja dravnim cestama i naknada iz goriva ini gotovo 96% ukupnih izvora sredstava financiranja poslovanja Hrvatskih cesta d.o.o. Ostalo su vlastita sredstva, oko 4% ukupnih sredstava, ostvarena poslovanjem u skladu s Zakonom o cestama. U slijedeem etverogodinjem razdoblju Hrvatske ceste d.o.o. u programe graenja i odravanja dravnih cesta, za sufinanciranje razvoja upanijskih i lokalnih cesta te za upravljanje uloit e 4,59 mlrd kuna. Izgradnja autocesta za razdoblje 2012.-2014. predvia obuhvat kako slijedi: - Na autocesti A1 Zagreb - Split Ploe predvien je nastavak ulaganja s ciljem odravanja kontinuiteta izgradnje i dovretka pravca do vora Ploe, kao i radovi na dionici vor Ploe granica s BiH u duljini od 17 km, - Pri gore navedenom pravcu u izgradnji je i spojna cesta Zagvozd Baka Voda. U sklopu ovog projekta izvodi se sjeverni i juni dio spojne ceste u duljini 6 km i tunel Sv. Ilija duljine 4 km, - Aktivnosti na Vc koridoru predviaju izgradnju dionice Sredanci granica BiH duljine 3 km, ukljuujui i most preko Save, - Na autocesti A11 Zagreb - Sisak duljine 47 km, predvia se dovretak izgradnje dionice Jakuevac Velika Gorica jug i poddionice Buevec Lekenik duljine 11 km. Nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, predvia se ukljuivanje projekata iz ovog sektora u sufinanciranje EU fondovima. Planski dokument koji se priprema s ciljem definiranja stanja i potreba u svim sektorima prometa je Operativni program Promet za strukturne instrumente, odnosno za sufinanciranje kroz Europski fond za regionalni razvoj ili Kohezijski fond. Njegovo usvajanje od strane Europske komisije predvieno je za 2012. godinu, a stupanje na snagu danom pristupanja RH Europskoj uniji.

20

Pokazatelji rezultata (output):

TABLICA POKAZATELJA REZULTATA (OUTPUT)

Opi cilj 1. Odrivi razvoj prometnog sustava

Posebni cilj 1.1. Ujednaen razvoj prometne infrastrukture

Naini ostvarenja

Pokazatelj rezultata (output) Definicija Jedinica

Polazna vrijednost Izvor

Ciljana vrijednost

(2013.)

Ciljana vrijednost

(2014.)

Ciljana vrijednost

(2015.)

1.1.1.1. Broj kilometara obnovljenih i osuvremenjenih eljeznikih pruga

Poveanjem broja godinje moderniziranih kilometara mree, mjerenih kroz broj obnovljenih i osuvremenjenih kilometara pruga godinje, unaprijed e se tehniko-tehnoloka razina eljeznike mree, to e se pozitivno e se odraziti na obujam i brzinu odvijanja eljeznikog prometa.

km obnovlje

nih i osuvremenjenih pruga

44 MPPI HI 30 50 60 1.1.1. Odravanje i osuvremenjivanje eljeznike infrastrukture i iara, regulacija prometa i izgradnja novih pruga i iara

1.1.1.2. Prosjena doputena infrastrukturna brzina

Poveanjem brzina prometovanja vlakova unapreuje se kvaliteta eljezn.mree i prua via razina usluge prijevoza

km/h 75 MPPI HI 75 80 80

1.1.2.1. Obnova i rekonstrukcija pruge na dionici Okuani-Novska (pruni radovi, kontaktna mrea, signalno-sigurnosni i telekomunikacijski radovi)

Obnovljenim i rekonstruiranim km pruge postii e se maksimalnadoputena brzina vlaka 160 km/h

km 0 HI 19,78 19,78 19,78

1.1.2.2. Izgraeni km drugog kolosijeka i rekonstruirani km eljeznike pruge na dionici Dugo Selo-Krievci

Obnovljenim i rekonstruiranim km pruge postii e se maksimalna doputena brzina vlaka 160 km/h

km 0 MPPI HI 0 19,03 38,03

1.1.2. Ulaganje u eljezniku infrastrukturu kroz projekte

sufinancirane iz pretpristupnih i

strukturnih fondova EU

1.1.2.3. Broj odobrenih konanih izvjetaja o provedenim ugovorima

Na kraju provedbe zakljuenog ugovora o izvrenja usluga donosi se i odobrava konano izvjee.

Broj 0

Izvjea o

praenju projekta

4 6 10

1.1.3.1. Stupanj izgraenosti luke infrastrukture lukog podruja Slavonski Brod

Postotak izvrenosti planiranih radova po godini. Uloena sredstva/planirana sredstva.

% 20 LU 24 29 35

1.1.3.2. Broj dana plovnosti u godini po odreenoj klasi plovnosti

Broj dana plovnosti na rijeci Savi s minimalnim gazom od 160cm za III klasu plovnog puta

Broj 208 AVP 220 240 260

1.1.3. Ulaganja u infrastrukturu vodnih putova i luka unutarnjih voda

1.1.3.3. Broj rijenih kilometara obiljeenih za sigurnu plovidbu na r. Dunav, Sava, Drava, Una i Kupa

Radovima obiljeavanja postii e se vei stupanj sigurnosti plovidbe za sudionike u plovidbi

rkm 725 AVP 725 725 725

21

1.1.4. Ulaganje u infrastrukturu vodnih putova i luka unutarnjih voda iz pretpristupnih fondova EU

1.1.4.1. Broj odobrenih konanih izvjetaja o provedenim ugovorima

Na kraju provedbe zakljuenog ugovora o izvrenja usluga donosi se i odobrava konano izvjee. Porast broja odobrenih izvjea govori o poveanju broja projekata koji se provode i financiraju sufinancirane iz pretpristupnih i strukturnih fondova EU

Broj 0

Izvjea o

praenju projekta

5 7 7

1.1.5.1. Stupanj izgraenosti infrastrukturnih objekata u luci Rijeka (Gateway projekt)

Modernizacijom luka stvorit e se preduvjet za razvitak intermodalnog prometa

% 30 MPPI/LU Rijeka 67,9 86,5 100

1.1.5.2. Stupanj izgraenosti infrastrukturnih objekata u luci Gaenica

Poveanjem izgraenosti infrastrukturnih objekata u luci Gaenica doi e do rastereenja gradske luke i poveanje prometa u Luci

% 10 MPPI 80 100 100

1.1.5. Ulaganje u izgradnju i

modernizaciju infrastrukture u

morskim lukama

otvorenim za javni promet i utvrivanje

granica pomorskog

dobra 1.1.5.3. Stupanj izgraenosti terminala za rasute terete Luke Ploe

Izgradnjom terminala za rasute terete Luke Ploe stvorit e se uvjeti za poveanje prometa u Luci

% 10 MPPI 80 90 100

1.1.6. Ulaganje u infrastrukturu aerodroma

1.1.6.1. Broj podranih projekata (zahtjeva) za sufinanciranje aerodromske infrastrukture

Poveanjem broja podranih projekata (zahtjeva) za sufinanciranje aerodromske infrastrukture poveat e se postojei kapaciteti aerodroma te osigurati sigurniji i bri protok putnika i zrakoplova

Broj 3 MPPI 5 5 5

1.1.7. Razvoj cestovne infrastrukture

Broj km izgraenih dionica autoceste

Sukladno prijedlogu Plana graenja AC za razdoblje 2009.-2015.

km 1.478,5 HAC 1.519,5 1.529,5 1.529,5

Pokazatelji uinka (outcome):

TABLICA POKAZATELJA UINKA (OUTCOME)

Opi cilj 1. Odrivi razvoj prometnog sustava

Posebni cilj Pokazatelj uinka (outcome) Definicija Jedinica Polazna

vrijednost Izvor Ciljana

vrijednost (2013.)

Ciljana vrijednost

(2014.)

Ciljana vrijednost

(2015.)

1.1. Ujednaen razvoj

MPPI

22

prometne infrastrukture

1.2. Visoka kvaliteta prometa i razvijeno trite prometnih usluga Visoka kvaliteta i razvijeno trite prometnih usluga predstavlja najvaniji rezultat razvijene i moderne infrastrukturne mree prometnica, ali je istovremeno i preduvjet razvitka gospodarstva i stvaranja boljih uvjeta ivota stanovnitva. Dananje trite prometnih usluga u RH obiljeeno je prisustvom velikog broja javnih i privatnih operatera u svim vidovima prometa. Razvitak prometnih usluga ovisi o komplementarnoj razini razvitka pojedinih vrsta prometa pri emu se nastoji svaku od pojedinih vrsta prometa razvijati i unapreivati ravnomjernom zastupljenou kako bi prometna djelatnost poluila optimalne rezultate. Naini ostvarenja postavljenog cilja: 1.2.1. Poticanje pomorske prometne povezanosti i razvoj pomorske putnike flote kroz uvoenje novih tehnologija Odravanjem i poveanjem uestalosti postojeih te uvoenjem novih linija u pomorskom prometu osigurava se bolja mobilnost stanovnitva, bri i ekonominiji prijevoz tereta, ujednaeni razvoj regija, povezanost raznih vidova prometa (intermodalni transport) te poticanje turistikog razvoja. Javni prijevoz u linijskom obalnom pomorskom prometu u Republici Hrvatskoj obuhvaa 56 dravnih linija u ijem odravanju sudjeluje 12 brodara sa flotom od 77 brodova. Radi se o Jadroliniji, Rijeka trgovakom drutvu u vlasnitvu RH kao najveem putnikom brodaru (u ukupnom prometu putnika Jadrolinija sudjeluje s 82%, a u prometu vozila s udjelom od oko 86%) i 11 putnikih brodara. Pravo na obavljanje javnog prijevoza temelji se na davanju koncesija ime su stvorene pretpostavke za trini pristup i stvaranje konkurencije u obavljanju javnog obalnog linijskog pomorskog prometa u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama RH. Do konca 2011. godine koncesionirano je svih 16 brzobrodskih linija, iji ugovori istiu 2012./2013. godine, a od 13 klasinih linija koncesionirane su etiri, nekoncesionirano je est dok su tri linije samo planirane. U prvoj polovici 2012. godine, biti e zavren natjeaj za koncesioniranje 24 trajektne linije. Poveanjem udjela koncesioniranih linija u ukupnom broju linija u javnom obalnom linijskom pomorskom prometu poveava se kvaliteta pomorskog putnikog prometa kao rezultat trine utakmice meu brodarima. U javnom obalnom linijskom pomorskom prometu na Jadranu u 2011. godini prevezeno je ukupno 11.129.145 putnika, to je za 1,8% vie u odnosu na prethodnu godinu, prevezeno je 2.796.999 vozila to je takoer 1,8% vie u odnosu na 2010. godinu. Donoenjem mjera koje olakavaju brodarima izgradnju i modernizaciju flote i tehnologije prijevoza bitno se doprinosi kvaliteti pruenih usluga pomorskog prometa tereta i putnika i unapreenju gospodarskih djelatnosti. S obzirom da je Program obnove putnike flote za potrebe Jadrolinije, Rijeka (2004. 2008.) u cijelosti realiziran i zavren, u okviru budue planirane reforme sustava javnog obalnog linijskog pomorskog prometa u cjelini u narednom razdoblju nastavit e se i nadalje s modernizacijom putnike flote u cilju smanjenja njene starosne

23

strukture i poveanja sigurnosti plovidbe. U tom smislu u tijeku su pripreme na izradi novog Programa obnove putnike flote koji e se temeljiti na novom nainu i modelu financiranja za koji e odgovarajua proraunska sredstva biti potrebno osigurati u Dravnom proraunu Republike Hrvatske za 2013. 2015. godinu. U okviru ovoga Programa ve tijekom ove godine, planira se izraditi idejni projekt odgovarajueg plovila koji e imati mogunost ukrcaja i tereta za manje otoke sa slabom ili bez cestovne infrastrukture na otocima koje e povezivati ovakav tip plovila (tzv. klasini brodovi). Ministarstvo je od 2005. godine do danas provodilo nekoliko programa izgradnje i rekonstrukcije pomorske flote za potrebe hrvatskih privatnih brodara-poduzetnika. U razdoblju 2005. 2011. godine dodijeljena je potpora brodarima za 64 novogradnje i 21 rekonstrukciju plovila. Cilj i svrha Programa je jaanje hrvatskih brodara kako bi mogli biti spremni te konkurirati na Jadranu stranim brodarima kada Republika Hrvatska postane punopravna lanica Europske zajednice, te kada isteknu prijelazna razdoblja za otvaranje trita u nacionalnom pomorskom prometu. Veina izletnikih brodara u Republici Hrvatskoj djeluje organizirano kroz est Udruga iji lanovi su 2005. godine raspolagali s ukupnom flotom od preko 350 brodova, jahti i brodica (298 brodara) s ukupnim kapacitetom od preko 1800 leajeva. Izletnikom flotom se moe prevesti preko 4500 izletnika jednim ukrcajem. Imajui u vidu i novoizgraene brodove, lanovi Udruga danas raspolau s ukupnim kapacitetom od gotovo 400 brodova, jahti i brodica, s preko 2000 leajeva kojima se moe prevesti preko 5000 izletnika jednim ukrcajem. Tijekom proteklih godina dolo je do znaajnog porasta kapaciteta putnike flote, a time i poveanje kvalitete pruenih usluga. Kako bi se ojaala konkurentnost brodara radi njihove lake integracije u europsko trite, Ministarstvo provodi i druge odgovarajue mjere: nadoknaivanje razlike u cijeni pogonskog goriva brodarima koji obavljaju gospodarsku djelatnost u nacionalnoj plovidbi. Naime, mali privatni brodari koji obavljaju ovu djelatnost optereeni su trokovima pune cijene kotanja pogonskog goriva, te je namjera davatelja potpore s osnova subvencioniranja razlike u cijeni goriva izjednaavanje uvjeta poslovanja sa stranim brodarima iz zemalja EU u cilju pripreme hrvatskih brodara za ulazak na zajedniko Europsko trite i sprjeavanje naruavanja trinog natjecanja. U razdoblju 2013. - 2015. Ministarstvo planira nastaviti s provedbom navedenih programa kroz poticanje potpora male vrijednosti u sektoru pomorskog gospodarstva. S druge strane u vidu unaprijeenja pomorskog prometa i pomorskog prijevoza u okviru EU programa provode se i dva znaajna EU projekta. Prvi projekt je projekt Razvoj autocesta mora za Jadran; acronim AdriaticMoS koji se realizira u okviru IPA 2009. programa Jadranske prekogranine suradnje. Cilj projekta je stvaranje nacrta Strategije razvoja autocesta mora za Jadran u svrhu povezivanja Hrvatske sa susjednim regijama koristei potencijale morskih koridora u jadranskoj regiji. Nadalje, u okviru programa IPA 2008 TAIB FPPRAC program, kandidiran je projekt izrade nove Strategije pomorskog razvitka, ije ugovaranje se oekuje tokom drugog kvartala 2012. godine. Obzirom da Republika Hrvatska kao primarno pomorska zemlja eli svoju razvojnu strategiju temeljiti na punoj valorizaciji pomorskih djelatnosti uz kontinuirano unaprjeenje konkurentnosti pomorskog gospodarstva i zatitu mora kao prirodnog resursa, sadrajno, Strategija pomorskog prometa obuhvatiti e sljedea podruja: funkciju pomorskog prometa u odnosu na gospodarski i drutveni razvoj, trite pomorskog prometa, brodarski sektor, te s tim u vezi i pitanje pomoraca, sigurnost i zatita Jadrana, razvoj otoka, pomorsko putniki

24

promet, prostorno planiranje i pomorska infrastruktura, integralno upravljanje obalnim podrujem te pitanje integralne pomorske politike. 1.2.2. Uvoenje informatizacije u sustav javnog obalnog linijskog pomorskog prometa, te edukacija i osposobljavanje strunog kadra u pomorskom prometu Iniciran je projekt informatizacije obalnog linijskog pomorskog prometa koji e omoguiti graanima jednostavniju kupnju karata, otvoriti mogunost rezervacije karata, a za otoane e biti predvien posebni pokaz. Sustav e takoer omoguiti kontrolirani ukrcaj na brodove to e unaprijediti sigurnost plovidbe, te doprinijeti osiguranju transparentnosti subvencioniranja linijskog promet. Kroz predvieni projekt stvoriti e se pretpostavka poveanja efikasnosti sustava, poveanja dostupnosti usluga, poveanja transparentnosti sustava, te osiguranja efikasnijeg nadzora sustava linijskog pomorskog prijevoza RH. S tim u vezi Ministarstvo e sa nadlenom Agencijom za obalni linijski pomorski prijevoz definirati standarde Sustava, te zakonske propise potrebne za uspostavljanje Sustava. Ujedno, izvriti e se analiza luka na temelju postavki projekta, te e se s tim u vezi definirati dinamika implementacije sustava po fazama, uspostaviti e se sustav otokih i drugih kartica, implementirati e se sustav WEB i ostalih tehnologija prodaje karata, definirati e se potpuni putniki IS sustav za lokalni pomorski linijski prijevoz sa HH (Handheld) i / ili kontroliranim prolazima i dr. U konanici, Sustav bi trebao biti u primjeni u svim lukama ne kasnije od poetka 2016. godine, u smislu potpunog koritenja sustava upravljanja i prodaje karata. Poticanjem kolovanja i specijalistike naobrazbe dovoljnog broja kadra u prometu (dodjela kolarina i stipendija) postie se potreban nivo znanja i vjetina za pruanje kvalitetnih prometnih usluga. Ovaj cilj postii e se, izmeu ostaloga, koritenjem novoizgraenog (2010. godine) i suvremeno opremljenog kolskog broda Kraljica mora, na kojem se provodi obuka i struna praksa za pomorska i brodarska zanimanja. Stipendije za uenike srednjih pomorskih kola i studente pomorskih fakulteta dodjeljuju se od 2006. godine. U 2012. godini stipendiju prima ukupno 547 stipendista (444 uenika po 800 kuna mjeseno i 103 studenta po 1.200 kuna mjeseno). Planirana sredstva u Dravnom proraunu RH za 2012. godinu iznose 6.000.000 kuna, a projekcije za 2013. i 2014. godinu takoer su na istoj razini. Nastavit e se s programom stipendiranja uenika i studenata pomorskih kola i fakulteta. Jednako tako, osigurat e se opremanje pomorskih kola i fakulteta potrebnom opremom, sukladno novim meunarodnim standardima. 1.2.3. Modernizacija flote i jaanje konkurentnosti unutarnje plovidbe Stanje komercijalne flote hrvatskih rijenih brodara je u nezavidnom poloaju: sastoji se od svega ezdesetak brodova prosjene starosti preko 40 godina, s ukupnim kapacitetom od oko 50.000 tona. Ovaj kapacitet nije dovoljan za dugorono zadovoljavanje potranje prijevoza do i iz hrvatskih rijenih luka, tako da domai prijevoznici trenutno sudjeluju u prijevozu tereta sa svega 20%, dok ostali prijevoz obavljaju strani prijevoznici. Kako bi se za brodare osigurala konkurentna pozicija na jedinstvenom europskom tritu, posebna pozornost e se posvetiti izgradnji i modernizaciji flote, te implementaciji inovacija u tehnologiji i upravljanju prijevoza u skladu s novim tehnikim standardima. Podrka razvoju mora se postii zajednikim projektima inovacija u brodarstvu i brodogradnji, istraivanju i razvoju, te zatiti okolia, uz zajedniko sudjelovanje privatnih investitora i drave u obliku posebnih

25

financijskih sredstava za ovu namjenu. Rezultati tih projekata biti e transparentni i u skladu s Europskim akcijskim programom (NAIADES). Na unutarnjim vodnim putovima nalaze se ruralna podruja uz unutarnje vodne putove u kojima nije izgraena prometna infrastruktura (mostovi) sa svrhom prometne povezanosti lijeve i desne obale rijeka, to je rijeeno prometovanjem skela namijenjenih za siguran ukrcaj, prijevoz i iskrcaj osoba, ivotinja i stvari izmeu dviju rijenih obala. Na vodnom putu s meunarodnim reimom plovidbe nakon ulaska u EU biti e dozvoljena samo plovidba skela koje plove slobodno, tj. na samostalni pogon. Da bi ispunile izmijenjene zakonske propise, jedinice lokalne i regionalne samouprave imaju relativno visoke trokove za izvrenje preinaka na plovilima za prijevoz putnika i robe preko meunarodnog vodnog puta, s jedne obale na drugu. Stoga drava sudjeluje u sufinanciranju trokova preinaka plovila na skelskim prijelazima u svrhu usklaivanja s propisanim tehnikim normama kao i trokova izgradnje upanijskih luka i putnikih pristanita te odravanja postojeih. U razdoblju 2013 2015. Ministarstvo planira daljnje usklaivanje prometa skelama sa Zakonom o plovidbi i lukama unutarnjih voda (N.N. 109/07 i 132/07) i Pravilnikom o plovidbi na unutarnjim vodama (N.N. 138/08 i 8/10). Ministarstvo e u slijedeem trogodinjem razdoblju nastojati stvoriti uvjete za modernizaciju i obnovu flote plovila na unutarnjim vodama RH. Takoer se planira, zajedno s jedinicama lokalne i regionalne samouprave, sufinanciranje modernizacije i odravanja plovila na skelskim prijelazima (podruja bez cestovnih mostova). Ministarstvo provodi i odgovarajue mjere putem osnivanja posebnog fonda za rijeni promet sukladno odredbama za provedbu Akcijskog plana, poveanja broja malih brodara. Novim programom Potpora brodarima unutarnje plovidbe u nacionalnom prijevozu se nastoji pomoi brodarima u RH koji se bave komercijalnom prijevozom puten subvencioniranja cijene pogonskog goriva u dijelu koji se odnosi na javna davanja za izgradnju cesta i autocesta i time im omoguiti priliku za ravnopravan poloaj s konkurencijom stranim brodarima i brodarima iji brodovi plove u meunarodnoj plovidbi, te su u mogunosti nabavljati pogonsko gorivo bez javnih davanja za izgradnju cesta i autocesta. 1.2.4. Poticanje strunog kadra i razvoj novih tehnologija u vodnom prometu Poticanjem kolovanja i specijalistike naobrazbe dovoljnog broja kadra u prometu (dodjela kolarina i stipendija) postie se potreban nivo znanja i vjetina za pruanje kvalitetnih prometnih usluga. Smanjenje interesa za stjecanje zvanja u brodarstvu predstavlja vrlo ozbiljan problem i ogranienje za daljnji razvoj rijenog prometa. Ovaj problem najee negativno utjee na brodare, ali i na druge sudionike u prijevozu unutarnjim vodnim putovima (luke, luke uprave, luke kapetanije, brodogradnju itd). Odgovarajui struni administrativni profil takoer je potrebno ojaati u institucijama iz sektora unutarnje plovidbe. Kvaliteta obrazovanja strunjaka predstavlja dugoroan proces u kojem svi sudionici u prijevozu unutarnjim vodnim putovima moraju sudjelovati. U tom smjeru od 2008. godine Ministarstvo dodjeljuje stipendije putem javnog natjeaja, a prema utvrenim kriterijima za dodjeljivanje stipendija redovnim studentima preddiplomskog i diplomskog sveuilinog studija vodnog smjera Fakulteta prometnih znanosti Zagreb, kao i uenicima srednjih kola nautikog smjera. U 2013. godini planira se isplata stipendija za 5 studenata vodnog smjera po 1200 kn mjeseno po studentu i 30 uenika po 800 kuna mjeseno po ueniku. U tijeku je nominacija projekta Akcijski plan za razvoj brodarstva u pretpristupni fond IPA 2010 - komponenta I, kojim se planira:

26

- izrada analiza administrativnih, upravnih i tehnikih kapaciteta postojeih brodara, - izrada analize trenutnog tehnikog stanja flote (prema podacima Hrvatskog registra brodova), - izrada smjernica za modernizaciju flote, - izrada prezentacija inovacija u transportu unutarnjim vodnim putovima, - izrada smjernica za implementaciju novih tehnikih zahtjeva za plovila unutarnje plovidbe, - izrada smjernica koje e pomoi brodarima postizanje konkurentnosti na

zajednikom europskom tritu. U slijedeem trogodinjem razdoblju Ministarstvo planira izraditi potrebnu dokumentaciju i uskladiti propise te provesti mjere Akcijskog plana ovisno o okolnostima. 1.2.5. Ouvanje zrane povezanosti regija kroz odvijanje domaeg linijskog zranog prijevoza U Republici Hrvatskoj jedini zrani prijevoznik koji obavlja redoviti zrani prijevoz, Croatia Airlines d.d., nema poslovnog interesa za obavljanje redovitog zranog prijevoza na odreenim linijama. S obzirom da se odreene linije smatraju vitalnim za gospodarski i socijalni razvoj regija unutar Republike Hrvatske, temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske i Rjeenja Agencije za trino natjecanje, zranom prijevozniku Croatia Airlines d.d. odreena je obveza obavljanja javne usluge (PSO) na domaim redovitim zranim linijama u razdoblju od 2007. do 2011. godine i to na razini operacija ostvarenih u 2006. godini i za fiziki promet od 6.857 letova godinje. Kako je obavljanje redovitog zranog linijskog prijevoza od velikog znaaja za gospodarski i socijalni razvoj regija unutar Republike Hrvatske, u sljedeem trogodinjem razdoblju nastojat e se zadrati isti broj linija u domaem linijskom zranom prijevozu, odnosno fiziki promet od 6.857 letova godinje. 1.2.6. Poticanje eljeznikog prijevoza Sadanju situaciju eljeznikog transportnog trita karakterizira prisustvo dvaju eljeznikih operatera; jedan u putnikom prijevozu H Putniki prijevoz d.o.o. i jedan u teretnom (robnom) prijevozu H Cargo d.o.o. Oba drutva, sukladno Zakonu o eljeznici, obavljaju aktivnost od opeg gospodarskog interesa, a to su aktivnosti eljeznikog prijevoza putnika i eljezniki kombinirani prijevoz robe. Obzirom na navedeno, postoji obaveza Dravnog prorauna da osigurava potrebna financijska sredstva za opisanu namjenu. Novi model financiranja, koji je djelomino ve u primjeni, obuhvaa direktno ugovaranje i postavljanje financijskog okvira kroz ugovor o subvencioniranju ili ugovor o obvezi pruanja javne usluge. Ministarstvo i eljezniki putniki operater H-Putniki prijevoz d.o.o. na razini godine sklapaju ugovor o subvencioniranju eljeznikog putnikog prometa. Tijekom 2011. godine u eljeznikom putnikom prijevozu prevezeno je 49,96 milijuna putnika i ostvareno je 1.536 milijuna putnikih kilometara (pkm). U ovoj vrsti prijevoza naglaene su komparativne prednosti eljeznice time to omoguava brz, pouzdan i ekoloki prihvatljiv oblik prijevoza. Postojei vozni park H-Putnikog prijevoza d.o.o. obiljeava dotrajalost i prosjena starost vagona od 29 godina. Na raspolaganju je ukupno 388 putnikih vagona, od ega je u aktivnom stanju 285 vagona. Zbog potreba izvoenja remonata vagona, kao i zbog njihove dotrajalosti prisutan je nedostatak vagona odreenih karakteristika kako bi se postojei vozni red mogao redovito odvijati. Zbog toga je iznimno potrebno pokrenuti novi ciklus ulaganja u prijevozne kapacitete.

27

Tijekom 2011. godine drutvo H-Cargo d.o.o prevezlo je 12,09 milijuna tona robe i realiziralo 2.521 milijuna tonskih kilometara. Zbog ope gospodarske situacije i nepovoljnih prijevoznih trendova u regiji, prisutan je trend smanjenje robnog prijevoza. Prosjena starost vunih vozila kree se 38 godina kod dizel-lokomotiva, 35 godine kod elektrinih lokomotiva, 33 godine kod elektrinih motornih vlakova i 25 godine kod dizel-motornih vlakova. Loe stanje kapaciteta uzrokovano je starosnom strukturom, nepovoljnom razinom odravanja te je prisutan veliki broj tehnikih kvarova. Evidentno je tehniko i tehnoloko zaostajanje to e za posljedicu imati nespremnost za meunarodnu konkurenciju, pa je nuna modernizacija postojeih prijevoznih kapaciteta. U sljedeem trogodinjem razdoblju prioritetne aktivnosti u podruju eljeznikog putnikog prometa obuhvaaju unapreenje poslovanja na trinim naelima i stvaranje dugorono odrivih konkurentskih prednosti, informatizacija prodaje prijevoznih karata do 2014.g, te uvoenje motornih vlakova u gradskom i regionalnom prijevozu do 2016.g. Sukladno napretku u predpristupnom procesu, eljezniko transportno trite postepeno e se harmonizirati sa zakonodavstvom Europske unije te ujedno pripremati za liberalizaciju. Nastavljaju se provoditi aktivnosti preuzimanja pravne steevine u domae zakonodavstvo, izrade stratekih dokumenata i planova razvitka sa glavnom namjerom prilagodbe postojeih eljeznikih kompanija buduim okolnostima liberaliziranog trita. Reforme sektora, koje predstoje, podrazumijevaju i provedbu procesa restrukturiranja, kojim e se postojee eljeznike kompanije uiniti efikasnim i odrivim i u konanici smanjiti potrebe za javnim financiranjem. Restrukturiranje eljeznikih kompanija unutar sustava H Holding d.o.o. potrebno je ubrzati kako bi se iste djelotvorno pripremile za liberalizaciju trita i izazove lanstva u EU. Sukladno napretku u procesu pridruivanja EU i preuzimanja sve veeg broja odredbi pravne steevine EU u domae zakonodavstvo, budui PSO ugovori (ugovori o pruanju usluga javnog prijevoza) biti e detaljnije usklaeni s europskom praksom, a najbolji ponuditelj biti e izabran putem javnog nadmetanja. Vaan dio odgovornosti u ovom procesu odnosi se na ukljuenost svih razina lokalne vlasti po pitanju regulacije i organizacije javnog prijevoza na svom teritoriju, to pretpostavlja i odreenu decentralizaciju. Ulaganjima u modernizaciju postojeeg voznog parka potie se via razina kvalitete pruanja usluge. Ulaganjima u prijevozne kapacitete, odnosno modernizaciju vagona, lokomotiva, EMV i DMV na adekvatan nain se pripremaju domae prijevoznike kompanije za budue trine uvjete, a u konanici pridonosi unapreenju kvalitete i sigurnosti eljeznikog prometa. Pokazatelji rezultata (output):

TABLICA POKAZATELJA REZULTATA (OUTPUT)

Opi cilj 1. Odrivi razvoj prometnog sustava

P