05. aristotel
Post on 29-Jan-2017
243 views
Embed Size (px)
TRANSCRIPT
ARISTOTEL
383 322. g. p.n.e.
Aleksandar ukovi, Ekonomski fakultet, Subotica
2
Podela znanja
Podela znanja se vri prema predmetu:
TEORIJSKE NAUKE (FILOZOFIJE)
njihovi principi se nalaze u predmetu
prva filozofija (teologija, kasnije: metafizika) prouava prva poela i
uzroke, odnosno bie kao bie
fizika (druga filozofija) ukljuuje astronomiju prouava prirodna bia,
odnosno pokretnu materiju
matematika prouava nepokretnu formu, odnosno broj
3
Podela znanja
PRAKTIKE NAUKE
Njihovi principi se nalaze delom u delatniku, a delom u predmetu.
etika se bavi pojedincem
ekonomika se bavi porodicom
politika se bavi dravom i pitanjima:
ustavotvornim
rukovodstvenim (savetodavnim i pravosudnim)
Ukljuuju i volju (poriv ili udnju) i odnose se na ljude.
Njihov predmet je promenljivo bivstvo to je u potencijalnosti, te se ova
znanja odnose na neto budue.
Nain saznanja praktikog delanja nisu nauivi, jer zavise od posebnosti
konkretne situacije, te se kroz niz situacija izgrauju.
4
Podela znanja
POIETIKE NAUKE
Njihovi principi se nalaze u tvoritelju.
umetnosti
zanati
vetine (graevinarstvo, lekarstvo, retorika, gramatika)
Predmet su im promenljiva bivstva to su u potencijalnosti, a odnose se na
neto budue.
Tvorba se odnosi na stvari.
Naini saznanja su nauivi, jer je re o vetinama.
5
Podela znanja
Podela znanja se vri prema predmetu:
TEORIJSKE NAUKE (FILOZOFIJE) (iji se principi nalaze u predmetu):
prva filozofija (teologija, kasnije: metafizika) prouava prva poela i uzroke, odnosno bie kao bie
fizika (druga filozofija) ukljuuje astronomiju prouava prirodna bia, odnosno pokretnu materiju
matematika prouava nepokretnu formu, odnosno broj
PRAKTIKE NAUKE (iji se principi nalaze delom u delatniku, a delom u predmetu):
etika se bavi pojedincem
ekonomika se bavi porodicom
politika se bavi dravom i pitanjima:
ustavotvornim
rukovodstvenim (savetodavnim i pravosudnim)
POIETIKE NAUKE (iji se principi nalaze u tvoritelju):
umetnosti
zanati
vetine (graevinarstvo, lekarstvo, retorika, gramatika)
6
Aristotelova podela nije obuhvatila:
Logiku (orue ispravnog miljenja, forma a ne sadraj)
Zakoni i oblici ljudskog miljenja i procesi formiranja pojmova, sudova i zakljuaka
Gnoseologiju ili teoriju saznanja (novovekovno razvrgavanje jedinstva Sub. i Ob.)
Priroda i mogunost saznanja; odnos znanja i realnosti; pretpostavke saznanja;
kriterijumi istinitosti (razlika u odnosu na fiziologiju i psihologiju)
Estetika (bit, ciljevi i smisao umetnosti; uslovi i kriterijumi estetskog stvaranja,
doivljavanja i vrednovanja)
Filozofiju nauke, filozofiju religije, filozofiju istorije, filozofiju prava i dr.
7
vegetativni (ivotinje, biljke, ovek)
nerazumni deo poudni (ili voljni: kod moralnog oveka podreen razumu)
etike vrline (tiu se oseanja htenja i delanja)
DUA
umee (znanje proizvoenja moguih stvari)
razumni deo rasudbeni razboritost (sposobnost moralnog delanja)
dijanoetike vrline (tiu se moguih i promenljivih stvari u vidljivom svetu, usmerene na nalaenje istine)
saznajni znanost (dedukcijom do sigurnog zakljuka)
umnost (indukcijom do najoptijih naela)
Podela due i vrlina
8
Etika
Etika vrlina je:
odabiraka naklonost volje (individualna slobodna odgovornost)
koja se dri sredine podesne za sopstvenu prirodu (mera odreuje vrlinu u odnosu na
porok)
a koja je odreena razmiljanjem razumnog oveka (univerzalnost kriterijuma)
Vrlina je u ontolokom smislu sredina, a u aksiolokom smislu maksimum.
(Sredina izmeu krajnosti, ali to se vrednosti tie to je ono najbolje, a ne nekakva osrednjost)
Primeri:
hrabrost je sredina izmeu plaljivosti i smelosti (koja je nerazumna)
umerenost je sredina izmeu neosetljivosti i razuzdanosti
dareljivost je sredina izmeu krtosti i rasipnosti
ponos je sredina izmeu poniznosti i oholosti itd.
9
Etika
Vrlina upuuje na ispravan cilj, a razboritost na to da se prema njemu dela.
Razlikovanje:
prirodnih vrlina (i dete moe da bude hrabro)
moralnih vrlina (za koje je neophodna razboritost)
Sokrat Aristotel
jednaka vrlini RAZBORITOST preduslov vrline
rasudbena
(iskljuivo saznajna)VRLINA
razborita
(i saznajna i delatna)
10
Metafizika
Poreklo rei metafizika
Nije koristio naziv metafizika, nego prva filozofija ili teologija
Naziv prva filozofija najvaniji problemi, u ontolokom i logikom smislu
Naziv metafizika Andronik sa Rodosa, aleksandrijski bibliotekar koji je klasifikovao
Aristotelove spise
Nauka o biu kao biu
Svojim filozofskim prethodnicima Aristotel je priznao da su postavili pitanje o bitku bia
(zbog ega ih je i smatrao filozofima), ali im je zamerio to su ga izjednaili sa nazivom
pojedinanog elementa.
Bitak:
nije nikakvo pojedinano bie
on prethodi svim biima kao njihova izvorna priroda i bit
Ipak, bia nisu iscrpljena bitkom, jer bogatstvo svojih svojstava bia pokazuju tek u
ontikom stavu Nema bia bez bitka, ali ni bitka bez bia. ontoloka diferencija
11
Metafizika: Bog
Najvie bie je ono bie na kojem, jo bolje nego na prirodnom biu,
postaje vidljivo ono to je bitak bia u temelju.
To bie ne moe se iskusiti putem ula, ve jedino u miljenju. Nepokretni,
samostalni i veni bitak postoji da bi uvek postojalo vreme i kretanje. Bog
nuno postoji, kree se u krugu, sav je u aktualnosti (delatnosti) i ista je
misao.
nuno postojanje (nikada i nigde nije otvoren nekoj mogunosti ne-bitka)
kruno kretanje (prostorno kretanje, jer svako drugo kretanje doputa i mogunost
drugaijeg bitka, a ovde je prvo i poslednje uvek isto)
aktualnost (kada bi bog sadrao neke neostvarene mogunosti, odnosno kada bi
kod njega bilo mogue uoiti ikakvu potencijalnost, on ne bi bio ostvaren, tj.
savren)
ista misao (bez tvari je da bi bio vean)
12
Metafizika: Bie kao bie
Sva bia postoje na teleoloki nain: svako bie tei za prisutnou bitka,
jer ga to dovodi do ispunjenja njegove svrhe i bivstva.
Prisutnost bitka se pokazuje kao nepokretni pokreta koji pokree kao ono
voljeno i u tom smislu sainjava i prvi (formalni), a ne samo poslednji
(finalni) uzrok.
(To se odnosi na celokupno iskustvo od bdenja, preko opaanja do
miljenja.)
ovek: Bitak je prisutan u umu samo kada um misli samog sebe.
Bog: Uvek misli samog sebe i samo to ini, budui da on i nije nita drugo
do miljenje miljenja.
13
Metafizika: bivstvovanje i miljenje
Bit miljenja se sastoji u tome da mislei miljenje (autorefleksivnost)
uviamo prisutnost bitka.
Miljenje je isto to i ono miljeno. Forma je jednaka sadraju.
Postoje dva osnovna naina prisutnosti bitka, odnosno dva pristupa bitku:
opaanje (zajedno su prisutni forma (eidos) i materija (hyle)
miljenje (prisutna je samo forma (eidos)
Bitak se odreuje kao najvii sadraj saznanja, kao ISTINA
(prihvata se Parmenidov identitet miljenja i bia).
Miljenje ---------------------- Bie (Bivstvujue)
Miljenje miljenja --------- Bie kao bie apstrahovanje
Bog ---------------------------- Bitak
14
Priznao je svojim filozofskim prethodnicima da su postavili pitanje o uzronosti,
ali im zamera to nijedan od njih nije otkrio sva etiri uzroka stvari.
Prvi razlikuje:
uzroke
elemente
poela
to e mu omoguiti sistematian pregled i uspostavljanje ontoloke razlike
etiri primarna uzroka su:
1. ono iz ega neto nastaje tvarni (materijalni) uzrok
2. ono to se nalazi u pojmovnoj odredbi tastvo oblik ili uzor formalni uzrok
3. ono to pokree pokretaki (eficijentni) uzrok
4. ono poradi ega najvii uzrok (zbog kojeg sve ostalo) svrni (finalni) uzrok
Metafizika: teorija uzroka
ta? formalni uzrok
unutranji Iz ega? materijalni uzrok
Uzroci
spoljanji emu? svrni uzrok
Otkuda? pokretaki uzrok
15
Metafizika
Primer: Uzroci kue
1. materijalni uzrok: graa (cigle, grede, cement, pesak)
2. formalni uzrok: plan ili nacrt kue (koji izrauje projektant)
3. pokretaki uzrok: majstori
4. finalni uzrok: stanovanje (kao svrha radi koje svi ostali uzroci i postoje)
Sve se konkretno pojedinano ustrojava na taj nain to pokretaki uzrok spaja u jedno
Svrni uzrok odreuje svrhu u odnosu na ta se oni spajaju
U prirodi se to zbiva samo od sebe
U umeu ili proizvoenju to obavlja tvoritelj
Posao fiziara je da razlikuje i istrauje sva etiri uzroka (i u prirodi i u umeu) da bi mogao da objasni kretanje, odnosno promenu.
16
Logika
Logika problematika izloena ve u Metafizici, ali glavni deo tek u spisu Organon (orue)
Ovaj spis smatrao je preduslovom znanja, pa se ne pominje u podeli znanja i nauka
Izraz logika je kasnijeg datuma i pripisuje se stoicima
Znaajni doprinosi Sokrata i Platona, stvaranju logike kao celovite nauke, koja obuhvata
sve elementarne oblike miljenja:
poimanje
suenje
zakljuivanje
Uoavanje razlike izmeu dva oblika miljenja:
ono koje polazi od utvrenih premisa: pouzdana znanja (Analitike)