04.03. metodika odgoja u slobodnom vremenu

Upload: sandro-trifkovic

Post on 29-Oct-2015

61 views

Category:

Documents


1 download

DESCRIPTION

odgoj

TRANSCRIPT

PowerPoint-Prsentation

METODIKA ODGOJA U SLOBODNOMVREMENUSadrzaj: Pojam slobodnog vremenaDefinicija slobodnog vremenaFunkcije slobodnog vremenaDokolica, besposlica, slobodno vrijemePedagogija slobodnog vremenaZadaci pedagogije slobodnog vremena Oznacava vrijeme koje pojedinac ispunjava i oblikuje prema vlastitim zeljama, bez bilo kakve obaveze ili nuzde.Dio zivota svakog covjeka, ali razlicito s obzirom na dob, spol, zanimanje, mjesto boravka, razvijenost sredine, stepen interesa, ciljeve drustvenog poretka i njegove mogucnosti.

Pojam slobodnog vremenaDefinicija slobodnog vremenaKako ga je u osnovi odredio jo prije etrdesetak godina francuski sociolog Joffre Dumazedier, to je, dakle, vrijeme izvan radnih obveza, obiteljskih dunosti i fiziolokih potreba, koje pojedincu ostaje za njegovo slobodno i samostalno odluivanje i opredjeljivanje ime e se baviti. Previi, Vlatko (2000). Slobodno vrijeme izmeu pedagogijske teorije i odgojne prakse. Napredak, 141, 4/2000. 403 410)

Definicija slobodnog vremenaSlobodno vrijeme je vrijeme u kojemu je ovjek osloboen radnih i profesionalnih obveza, odnosno vrijeme kojim on moe manje vie slobodno raspolagati. Plenkovi, Juraj (1997). Slobodno vrijeme i odgoj. Zadar: Filozofski fakultet

Funkcije slobodnog vremenaOdmaranjeRazonodaRazvoj licnosti

Funkcije slobodnog vremenaOdmaranjeOtklanja zamor nastao usljed razlicitih aktivnosti.Covjek se odmaranjem oporavlja od tjelesnih i nervnih ostecenja nastalih pri profesionalnom radu koji zna biti veoma monoton.Sve cesci psihicki zamor posljedica je ritma i uvjeta industrijskog rada i kompliciranih uvjeta zivota u velikom gradu.

Funkcije slobodnog vremenaRazonodaUsmjerena na prekrivanje sivila i monotonije sadasnjice a usmjerena na razonodu i zabavu.Dvije vrste razonode:Razonoda koja bitno utice na stil zivota pojedinca (putovanja, igre, sport)Razonoda u dodiru s umjetnickim sadrzajem (citanje, kino, kazaliste)

Funkcije slobodnog vremenaRazvoj licnostiSlobodno vrijeme omogucava nesmetan i slobodan razvoj licnosti, njenu samorealizaciju i stvaralacko i drustveno ukljucivanje. Djelatnosti s podrucja: zdravstvenog, fizickog opceg, moralnog, estetskog, znanstvenog, politickog itd. Pedagogija slobodnog vremenaPedagoska disiplina koja se bavi odgojem u slobodnom vremenu. (Tomic, R./ Hasanovic, I. 2007: 7)Njeno podrucje djelovanja se odnosi na izucavanje, odredjivanje i istrazivanje sklonosti, zelja, potreba i motiva s ciljem organizacije slobodnog vremena;Posebna naucna disciplina, koja proucava zakonitosti procesa vaspitanja (samovaspitanja) za koristenje slobodnog vremena. (Brankovic, D./ Ilic, M. 2003, prema Tomic, R./ Hasanovic, I. 2007: 7) Pedagogija slobodnog vremenaIma status znanstvene discipline,Posebna znanstvena disciplina koja pripada sistemu pedagoske znanosti,Proucava zakonitosti procesa odgoja i samoodgoja u slobodnom vremenu, Proucava zakonitosti odgoja i samoodgoja za koristenje slobodnog vremena. Pedagogija slobodnog vremenaCilj pedagogije slobodnog vremena je: proucavanje odgoja u slobodnom vremenu radi otkrivanja novih spoznaja i razvoja teorije, unapredjivanje odgojne djelatnosti na tom podrucju iVrednovanje teoretskih i prakticnih postignuca. Zadaci pedagogije slobodnog vremena

Zadaci pedagogije slobodnog vremena

Povezanost izmedju socijalnog statusa i ucesca u kulturnim, obrazovnim i aktivnostima slobodnog vremena za djecu i mlade

KonceptFokus na empirijskim podacima, koji tematiziraju povezanost ucesca u razlicitim kulturnim, edukativnim i rekreativnim ponudama za djecu i mlade i socijalnog statusa.

KonceptFokus usmjeren na sl. podrucja:Obrazovanje (Ukljucujuci kurseve jezika, tematska izlaganja i sl.) Umjetnost/ Kultura (Kurs umjetnosti, teatar i gluma) Muzika (Ukljucenost u bendove, hor) Ples (Kurs plesa, balet, folklor) Sport (Bavljenje sportom, sportski klub) Ostale struktuirane ponude slobodnog vremenaStrukturaWorld Vision Kinderstudie 2010Shell Jugendstudie 2010

World Vision Kinderstudie 2010MetodikaKvantitativno i kvalitativno istrazivanjeN = 2529Starost 6 - 11 godinaKratki upitnik (roditelji)

World Vision Kinderstudie 2010Rezultati Clanstvo u udruzenjima/ grupama/ klubovima80 % djece izmedju 6 i 11 godina su clanovi nekog udruzenja ili jedne organizirane grupe. 45 % djece su clanovi u jednom, 23% u dva i svako deseto dijete u vise od dva udruzenja, kluba i tome sl. Razlike u spolovima: djecaci su cesce ukljuceni u jedan klub (udruzenje), ali rjedje u vise od dva za razliku od djevojcica.

World Vision Kinderstudie 2010Rezultati Clanstvo u udruzenjima/ grupama/ klubovimaSportski klubovi su najposjecenije grupe 2/3 djece uzrasta 6 -11 godina redovno koristi ponude razlicitih sportskih klubova. 23% djece istog uzrasta ukljuceno je muzicku skolu ili neki muzicki sastav.10% djece istog uzrasta je ukljuceno u crkvene grupe10% djece istog uzrasta je ukljuceno u plesne klubove (npr. balet)

World Vision Kinderstudie 2010Rezultati Clanstvo u udruzenjima/ grupama/ klubovimaU sportskim klubovima su cesce ukljuceni djecaciDjevojcice su brojnije u plesnim grupama, crkvenim udruzenjima i muzickim skolamaWorld Vision Kinderstudie 2010Rezultati Clanstvo u udruzenjima/ grupama/ klubovima u odnosu na socijalni statusVeoma velike razlike95% djece gornjeg sloja je ukljuceno aktivno u neko udruzenje/ grupu ili klub.42% djece donjeg sloja je ukljuceno aktivno u neko udruzenje/ grupu ili klub. Razlike takodjer prisutne kod djece iz doseljenickih i lokalnih porodica

World Vision Kinderstudie 2010Rezultati Povezanost izmedju clanstva u udruzenjima/ grupama/ klubovima i odnosa sa roditeljima Evidentno da su ona djeca koja naglasavaju dovoljan stepen briznosti od strane njihovih roditelja tendenciozno su ukljuceni u neko udruzenje/ grupu ili klub.Shell Jugendstudie 2010

Metodika:Schell studija se sprovodi kontinuirano od 1953. godine2010. godine 16. izdanjeKvantitavno istrazivanje2604 ispitanika uzrasta od 12 25 godinaOd 18 aktivnosti ispitanici odabiru 5 koje najcesce sprovode u toku jedne sedmice20 studija slucaja

Shell Jugendstudie 2010Rezultati:60% surfanje internetom60% druzenje56% slusanje muzike54% gledanje TV5% odlazak u Dom za mlade

Shell Jugendstudie 2010Rezultati:4 kategorije mladih:Kreativni (citanje knjiga, umjetnicko stvaralastvo, sport, porodicna druzenja itd.)Druzeljubljivi (druzenje, odlazak u diskoteke, kafice, shopping)Usmjereni na medije (gledanje TV, odlazak u kino, ljencarenje, surfanje internetom) Angazirani (sportski klubovi, volonterski rad, rad na kompjuteru, projektni rad itd.)

30Shell Jugendstudie 2010

Kako graani BiH koriste svoje slobodno vrijemeBosanci i Hercegovci najee svoje slobodno vrijeme provode sa rodbinom i prijateljima.Prema istraivanju GfK BH Centra za istraivanje trita, ak 82% graana barem jednom sedmino odlazi u posjetu rodbini ili prijateljima. S druge strane kina, pozorita, koncerti i izlobe su najmanje posjeeni - 60% graana nikad ne ide u kina, 48% nikad ne posjeuje koncerte, a preko 70% graana nikad ne posjeuje pozorita i izlobe.

Anketa1. Spol ispitanika M 2. Godina roenja ispitanika3. U kojem ste naselju ivjeli tijekom pohaanja osnovne kole?4. Koju ste osnovnu kolu pohaali?5. U kojim ste slobodnim aktivnostima sudjelovali u okviru vae kole?6. Koje su organizirane aktivnosti koritenja slobodnog vremena postojale u mjestu vaeg prebivalita?7. U kojim od navedenih aktivnosti ste Vi sudjelovali?8. Da li ste se vie igrali samostalno ili u drutvu?9. Koje ste igre igrali u djetinstvu?10. Nabrojite igrake koje ste u to doba imali?11. Kakav ste bicikl imali?12. Gdje ste gledali televiziju?13. to ste gledali na televiziji?14. Gdje ste provodili vie slobodnog vremena unutar kue ili u prirodi?15. Koliko je radio prijemnika bilo u Vaem kuanstvu i jeste li imali vlastiti?16. U kojim ste narodnim obiajima sudjelovali (npr. hodanje po kuama za makare)?17. Koliko esto ste kao osnovnokolac pili alkoholna pia (gemit, pivo i ostalo)?18. Koliko esto ste kako osnovnokolac puili cigarete?19. Da li je u vrijeme Vaeg osnovnog kolovanja u vaem mjestu bila prisutna droga?20. Koliko ste slobodnog vremena izvan kole koristili za uenje? Koliko za igru? Koliko za pomaganje u obiteljskim poslovima?21. Koliko ste deparca dobivali (ukoliko ne znate iznos napiite to ste time mogli kupiti)?22. to ste dobivali kao boine poklone?23. Koje ste kune ljubimce imali?24. Kakve ste filmove gledali u kinu?25. to ste gledali u kazalitu?26. Koje ste muzeje posjetili?