04-histologija 1. dio

29
Histologija - Histologija - znanost znanost o tkivima o tkivima

Upload: vanja-lucic-zovko

Post on 14-Aug-2015

149 views

Category:

Documents


4 download

TRANSCRIPT

Page 1: 04-Histologija 1. Dio

Histologija - Histologija - znanost o znanost o tkivimatkivima

Page 2: 04-Histologija 1. Dio

Tkivo skup istovrsnih ili raznovrsnih stanicaistovrsnih ili raznovrsnih stanica, koje obavljaju istu funkciju, a međusobno su povezane središnjim lamelama.

U nekim tkivima mogu postojati idioblasti idioblasti - pojedinačne stanice ili grupe stanica koje odstupaju po svojstvima od ostalih stanica tkiva.

U pravom smislu riječi tkiva postoje samo u stablašica.

Biljke koje nisu stablašice (npr. alge) sve stanice vrše sve funkcije,

U smeđih alga tijelo je izgrađeno od primitivnih tkiva, ali to ipak nisu prava tkiva.

Histologija - znanost o tkivima

Page 3: 04-Histologija 1. Dio

U nižih biljaka – talofita, postoje skupine stanica s različitim stupnjevima međusobne povezanosti, od kojih su neke u filogenetskom pogledu prethodile tkivima.

To su: cenobije, plazmodiji, kolonije, plektenhim i pseudoparenhim.

Cenobiji - (grč- koinos = zajednički; bios = život) su labavi skupovi stanica obavijeni zajedničkim ovojem unutar kojeg svaka stanica zadržava svoju samostalnost. Karakteristični za cijanobakterije (Cyanobacteriae).

Plazmodiji (grč. eidos = izgled) skupovi koji nastaju fuzijom ili agregacijom većeg broja golih plazmi. Plazmodiji obilježavaju gljive služnjače (Myxomicetes).

Page 4: 04-Histologija 1. Dio

Kolonije – su skupovi koji nastaju tako da se stanice nakon diobe ne odvajaju. Razlikuju se dva tipa kolonija: monomorfne i polimorfnemonomorfne i polimorfne.

U monomorfnihmonomorfnih sve su stanice iste građe i imaju istu funkciju. Stanice izdvojene iz kolonije mogu samostalno živjeti i razvijati novu koloniju.

U polimorfnih kolonijapolimorfnih kolonija stanice se razlikuju po građi i funkciji, a stanice izdvojene iz kolonije ne mogu samostalno živjeti.

Najsloženija polimorfna kolonija je volvoks (Volvox sp.). Volvoks je kuglasta kolonija s podjelom rada. Stanice na jednom polu služe razmnožavanju, a na drugom prehrani i kretanju. Uz to sve su stanice volvoska međusobno povezane citopazmatskim nitima u jednu cjelinu.

Volvox sp. – kolonija alga

Page 5: 04-Histologija 1. Dio

Tkiva se razlikuju po obliku, sadržaju te svojstvima elemenata stanične stjenke.

Biljka na višem stupnju organizacije ima više vrsta tkiva.

Za procjenu stupnja organizacije nekog organizma uzima se mnogolikost njegovih dijelova – brojnost vrsta stanica i tkiva koja čine dotični organizam.

Page 6: 04-Histologija 1. Dio

KORMOFITI najviši organizacijski stupanj kojem pripadaju

papratnjače i cvjetnjače s izdiferenciranim tkivima za život na kopnu.

Tijelo je raščlanjeno na vegetativne organe korijen, stabljiku i list.

Vrste tkiva u kormofita: stanice s specijalnom funkcijom nisu pojedinačne

nego su obično združene.

Razlikujemo:1. TVORNA TKIVATVORNA TKIVA i 2. TRAJNA TKIVATRAJNA TKIVA

Page 7: 04-Histologija 1. Dio
Page 8: 04-Histologija 1. Dio

Tvorna tkiva ili meristemi

Page 9: 04-Histologija 1. Dio

I.Tvorna tkiva ili meristemi (grč. merizo = dijelim; stema =tkivo)

Mlade, embrionalne stanice s tankom stjenkom (od pektina i hemiceluloze), bogate citoplazmom, s velikom jezgrom i bez vakuola. iz kojih se diferenciraju trajna tkiva, imaju sposobnost mitotske diobemitotske diobe.

Nakon diobe jedna od stanica zadrži meristemskimeristemski karakter, a druga se diferencira u trajnu stanicutrajnu stanicu, pa od njih nastaju trajnatrajna tkiva.

Nalaze se u vegetacijskim točkama izdankaizdanka i i korijenakorijena (apikalno ili terminalno i bazalno), kao i interkalarnointerkalarno na mjestima biljka raste u duljinu.

stanice meristema imaju iste osobine kao i embrionske stanice (tanka stjenka, puno protoplazme i sposobnost dijeljenja).

razvojem klice pojedini dijelovi meristemskih stanica prelaze u trajne.

Podjela meristema: 1. PRIMARNI ILI PRAMERISTEMI - od početka imaju karakter meristema. 2. ZAOSTALI MERISTEMI - u trajnom tkivu zaostaju embrionalne stanice.3. SEKUNDARNI MERISTEMI - neke st. nakon mirovanja ponovno se počinju

se dijeliti.4. MERISTEMOIDI - iz njih diferencijacijom nastaju puči, dlake, zameci listova.

Page 10: 04-Histologija 1. Dio
Page 11: 04-Histologija 1. Dio

U početku cijela klica se sastoji samo od meristemskih stanica, a kasnije veći broj tih stanica prijeđe u trajne.

Meristemske se stanice zadrže samo na vegetacijskom vršku korijenka i vegetacijskom vršku pupoljka. Tu trajno zadrže meristemski karakter. To su primarni, vršni primarni, vršni ili apikalni apikalni meristemimeristemi.

Diobama stanica primarnih meristema biljka raste u dužinu, stabljika u visinu, korijen u dubinu.

Iz njih se diferenciraju organi (listovi, bočni ogranci i cvjetovi).

Samo se iznimno neki primarni meristemi nalaze umetnuti između trajnog staničja, dakle nemaju vršni položaj. To su umetnutiumetnuti ili interkalarni meristemiinterkalarni meristemi.

Primarni meristemi - zameću se još u klici iz staničja koje zovemo prameristemprameristem ili promeristempromeristem.

Page 12: 04-Histologija 1. Dio

Vegetacijski vršak stabljike je konusnog oblika, od 90 do 3,5nm, na vrhu glavne stabljike, svake grane, ogranka i grančice.

Izvana je obavijena tunikom tunikom iliili periblemom periblemom – tkivo s dva ili više nizova pravilno raspoređenih, izodijametričnih stanica.

Unutrašnjost je ispunjena tkivom korpusom korpusom iliili pleromompleromom.

Oko 65 % dvosupnica ima dvoslojnu tuniku.

Na vrhu tunike i korpusa nalazi se po jedna centralno smještena tzv. inicijalna stanica koja se neposredno dijeli, od početka do kraja života i nikada ne prelazi u trajnu stanicu. Njezinim se diobama vegetacijski vršak stalno obnavlja.

Vanjski sloj tunike je protoderma ili dermatogen.

Page 13: 04-Histologija 1. Dio

Vegetacijski vršak stabljike (primarni meristem) apikalne ili terminalne vegetacijske točke, uključuje: inicijalne st. (ili kompleks) na samom vrhu, stalno se

dijele i one obnavljaju vršak.

periklinskim diobama (usporedno s površinom) dalje od inicijalnih st. formira se KORPUS (CORPUS).

antiklinskim diobama (okomito na površinu) formira se TUNIKA koja obavija korpus.

tjemenište korijena zaštićeno je KORJENOVOM KAPOM ili KALIPTROM, koja obavija vegetacijski vršak. Vanjske se st. stalno ljušte.

na udaljenosti od tjemena vrška stvaraju se intercelulari (determinacijska zona), a već susjedna zona (diferencijacije) predstavlja mjesta gdje nastaju trajna tkiva.

Page 14: 04-Histologija 1. Dio
Page 15: 04-Histologija 1. Dio
Page 16: 04-Histologija 1. Dio

Iz protoderme nastaje epiderma – primarno kožno tkivo, iz ostalih dijelova tunike nastaje primarna kora.

Iz korpusa nastaje centralni ili središnji cilindar odnosno provodno tkivo.

Na bazi vegetacijskog vrška nalaze se lisni zameci ili primordiji u oblik izbočina, nastaju periklinskim diobama, a potom se diferenciraju u mlade listove koji obavijaju vegetacijski vršak, tvoreći pup.

U pazušcima primordija zameću se zameci bočnih ogranaka iz kojih nastaju grane, ogranci i grančice.

Vegetacijskom vršku iz kojeg nastaje stabljika s listovima sličan je vegetacijski vršak iz kojeg nastaje cvijet i cvat.

To je zato jer cvijet i cvat nisu ništa drugo nego metamorfozirani dijelovi izdanka.

Page 17: 04-Histologija 1. Dio
Page 18: 04-Histologija 1. Dio

Tjemenište korijena (vegetacijski

vršak korijena) služi rastu korijena u dubinu. Kao i vegetacijski vršak stabljike sastoji od periblema ili tunike i pleroma ili korpusa.

Vanjski sloj periblema je dermatogen iz kojeg se razvija rizoderma koja

odgovara epidermi, iz periblema primarna kora, a iz pleroma centralni cilindar.

vegetacijski vršak korijena obavijen je korjenovom kapom ili kaliptrom, koja obavija sami vegetacijski vrh.

U većine papratnjača vegetacijski vrh korijena sastoji se od tjemenice koja ima oblik trostrane piramide.

U golosjemenjača i kritosjemenjača tjemenište korijena nema stanicu tjemenicu, nego se na tom mjestu u nalaze jasno odijeljena skupina inicijalnih stanica.

Page 19: 04-Histologija 1. Dio

ZAOSTALI MERISTEMIZAOSTALI MERISTEMI

Iz promeristema zaostaju pojedine st. koje imaju stalnu diobenu sposobnost.

1. Umetnute (interkalarne) Umetnute (interkalarne) zone rasta u monokotiledona su bazalni dijelovi članaka stabljike.

2. Fascikularni kambijFascikularni kambij u dikotiledona je baza za rast stabljike u debljinu. Kambijske stanice se neprestano tangencijalno dijele. Stvaraju nove elemente prema vani i prema unutra stabljike.

3. Perikambij (pericikal)Perikambij (pericikal) - za razvitak postranog korijenja

Page 20: 04-Histologija 1. Dio

Sekundarni meristemimeristemi Nastaju od diferenciranih trajnih stanica, najčešće parenhimskih koje su

naknadno stekle sposobnost dijeljenja ili od primarnih meristema koji su jedno vrijeme bili u stanju mirovanja.

Stanice im sliče stanicama primarnih meristema, ali su u pravilu produžene

(prozenhimske) st. s velikim vakuolama. (imaju vakuolu koje nema u st. primarnih meristema).

Sekundarni meristemi su:

Žilni Žilni ili vaskularni kambij (i vaskularni kambij (interfascikularni kambij) - nterfascikularni kambij) - nastaje iz parenhima traka srčike.

Plutni kambij Plutni kambij ili felogenfelogen.

S obzirom na položaj i smjer djelovanja, oba označujemo lateralnimlateralnim ili bočnim bočnim meristemimameristemima..

Page 21: 04-Histologija 1. Dio

MERISTEMOIDIMERISTEMOIDI

Male skupine stanica koje su zadržale sposobnost diobe ili su tu sposobnost naknadno stekle.

Njihovom aktivnošću (diferencijacijom) nastaju puči, dlake, zameci listova (primordija) i zrake srčike.

Page 22: 04-Histologija 1. Dio

Umetnuti ili interkalarni Umetnuti ili interkalarni meristemimeristemi Nalaze se između dvije susjedne insercije listova:

neposredno iznad nodija u trava (Poaceae), u sredini internodija u nekih kopriva (Urticaceae) ili u gornjem dijelu internodija u nekih usnjača (Lamiaceae).

Nalaze se između trajnog tkiva, kao zone nediferenciranih stanica koje služe dodatnom rastu stabljike u dužinu.

Značajne su za jednogodišnje biljke koje za kratko vrijeme trebaju izrasti i donijeti cvijet i plod, te za podizanje poleglih stabljika, naročito u žitarica.

Page 23: 04-Histologija 1. Dio

Kambij

Unutar stabljike i korijena, omogućuje im rast i širinu.

Ako je stabljika jedna žila, kambij je kontinuirani cilindar, ako postoji više žila, kambij je isprekidan ili kontinuizani cilindar (fascikularni ili žilni kambij).

Bundeve (Cucurbitaceae) imaju samo mali sekundarni rast pri kraju sezone koji se zasniva na aktivnosti fascikularnog kambija (rebraste stabljike), a nikada se ne formira interfascikularni kambij.

Većina biljaka stvaraju vaskularni kambij (od fascikularnog i interfascikularnog kambija), gdje se najprije stvori interfascikularni kambij, a tek se kasnije aktivira i fascikularni kambij.

Page 24: 04-Histologija 1. Dio

Fascikularni ili žilni kambij

Page 25: 04-Histologija 1. Dio
Page 26: 04-Histologija 1. Dio

Felogen ili plutni kambijFelogen ili plutni kambij

Nalazi se unutar stabljike i korijena (kao i kambij),

Ima oblik cilindra, ali se zameće bliže površini, najčešće u prvom subepidermalnom sloju, rjeđe u epidermi,

Producira staničje prema vani - pluto ili felem) i prema unutra – felodermu,

ili samo prema vani (pluto ili felem).

Page 27: 04-Histologija 1. Dio

Felogen ili plutni kambijFelogen ili plutni kambij

Page 28: 04-Histologija 1. Dio

•Fascikularni ili žilni kambij

•Felogen ili plutni kambijFelogen ili plutni kambij

Page 29: 04-Histologija 1. Dio