04. gradnja pristupne telekomunikacijske kanalizacije

7/24/2019 04. Gradnja Pristupne Telekomunikacijske Kanalizacije

1/34

1

Infrastruktura komunikacija

PREDAVANJE 4.

Gradnja pristupne telekomunikacijske mree

Planiranje i projektovanje pristupnih mrea

Mjesna telekomunikacijska infrastruktura obuhvata infrastrukturu pristupnih mrea o objekta

korisnika (svi pristupni kabeli s pripaajudom opremom). Svaka pristupna mrea treba a ima

primarni i sekunarni io mree, pri emu se primarni io onosi na io mree o pristupnog vora

o izvonog ormara, nekog izvonog poruja, a sekunarni io se onosi na io mree o izvonog

ormara o korisnika. Zaatak pri realizaciji novih i rekonstrukciji postojedih pristupnih mrea, u

pogleu korisnika (poslovni, posebni i reziencijalni) je a osigura pristup irokom spektru

telekomunikacijskih interaktivnih i distribucijskih usluga i da omogudi:

- pouzdanu komunikaciju izmeu krajnjih korisnika, uz minimalno vrijeme uspostavljanja

usluga i kanjenja signala,

- razmjenu informacija u formatu pogonom za prijem i eksploataciju na korisnikim

terminalima, uz ogovarajudi kvalitet usluga zahtjevanih od strane korisnika,

- pruanje oatnih usluga u sklau sa zahtjevima korisnika uz visoku fleksibilnost,

- jenostavno oravanje uz minimalnu vjerovatnodu otkaza.

Prema vrsti pristupnog medija, pristupna mrea se moe realizovati ino i beino. Beinevarijante

pristupa se najede preferiraju u situacijama nemogudnosti inog pristupa ili kaa su velike

terenske razuenosti krajnjih korisnika.

Kaa je u pitanju propusni opseg, pristupne mree se mogu realizovati koritenjem uskopojasnog i

irokopojasnog pristupa. Uskopojasni pristup je potrebno u potpunosti izbjegavati uvoenjem

tehnologija koje omogudavaju premotenje ka irokopojasnim uslugama, uz koritenje postojedih

pristupnih mrea. Pri planiranju i projektovanju novih, ali i rekonstrukciji i proirenju postojedih

pristupnih mrea potrebno je oreiti najpovoljniju varijantu koja de obezbijeiti ugorono

rjeenje, koje nede zahtijevati dodatna ulaganja pri pojavi novih usluga ili korisnika. Promjena

aktivne opreme i njen buudi tehnoloki razvoj,takoer treba uzeti u obzir, kako bi te promjene bile

mogude bez znaajnih oatnih ulaganja.

Planiranje pristupnih mrea prestavlja proces, koji pore kapaciteta ukljuuje i efektivne trokove

izgranje (to manji primarni i sekunarni trokovi), ime se treba osigurati usklaen ra, razvoj,

obim i kvalitet usluga uzprihvatljive cijene, s ciljem povedanja prihoa i dobiti. Rezultati procesa

planiranja se koriste kao osnova za oluivanje o investiranju. Prilikom planiranja pristupnih mrea,

treba se voditi rauna o tomea je svaka o njih specifina i razliita o rugih (broj pretplatnika,

konfiguracija terena, uina kablova, sastav stanovnitva, naina stanogranje, it.). Zbog toga je

potrebno svaku o pristupnih mrea posebno analizirati i izvrit i detaljan proraun.Planiranje novih

pristupnih mrea se mora posmatrati kako sa finansijskog, tako i sa aspekta uvoenja novih

tehnologija i usluga. Planiranje buudih mrea sloen je tehniko-ekonomski problem, jer izvorno

jenoznani zadaci prenosa govora putem mree izraene o simetrinih parica, te televizijskih


2/34

2

signala putem mree koaksijalnih metalnih kablova, transformiraju se u vienamjenske mree kojim

pristupaju grupe razliitih korisnika na razliitim lokacijama i uz razliite zahtjeve za uslugama.

Prilikom planiranja i projektovanja treba uzeti u obzir planove za proirivanje, ogranju i izmjene

ijelova mree viih nivoa prenosa, te potreba prenosa za mobilnu mreu, kako bi sesmanjili trokovi

dodatnih iskopa i drugih nepotrebnih dodatnih radova. Ovaj princip treba da vai i u obrnutomsmjeru. Kritina taka planiranja je oreivanje topologije i kapaciteta kablovske mree s optikim

vlaknima, koje de osigurati perspektivni razvoj mree i usluga bez potrebe za modificiranjem ili uz

jednostavne i manje moifikacije prvobitnog rjeenja.Kod planiranja pristupnih mrea potrebno je

uzeti u obzir sljeede:

- specifine poslovne koncepte sobzirom na trite,

- zahtjeve korisnika,

- tehnologije,

- standarde,

-

operativnu porku,

- trokove.

Pristupni vorovi trebaju se planirati na vie lokacija, onosno to blie krajnjem korisniku. Pristupni

vor moe biti realizovan kao:

- lokalna komutacija,

- udaljeni stepen,

- fleksibini multiplekser,

- IP vori

- radio pristup.

Pristupne mree mogu se graiti za tri osnovne grupe objekata u kojim se nalaze korisnici:

- veliki objekti (sa 200 ili vie poslovnih ili reziencijalnih korisnika) ko kojih optiko vlakno

olazi o objekta, a o tog mjesta se voi o vie unutranjih optikih mrenih jeinica

(ONT) ili se vri optiko-elektrina pretvorba rai aljeg razvoa bakarnim kablovima,

- srednji objekti(sa 10 - 200 poslovnih ili reziencijalnih korisnika) u kojima se optikavlakna

o pristupnog vora spajaju irektno na ONT, po potrebii

- rezidencijalni objektikada se optiko vlakno ovoi o grupe korisnika, kaa se vri optiko-

elektrina pretvorba i alji razvo bakarnim kablovima ili po potrebi i zahtjevu korisnika

optikim vlaknom o pojeinanih objekata.

Svako projektovanje treba a bue kompromis izmeu kvaliteta iekonominosti, uz prilagoavanje

nacionalnim (npr. bosansko-hercegovakim stanarima - BAS) i meunaronim preporukama i

standardima (ITU-T, ETSI, IEC, itd.).

Pristupne mree se mogu projektovati za sluajeve:

- manje ruralne sredine,

- vede ruralne sreine,

- pregraa velikih naselja i zaokruenih urbanih cjelina velikih graova,

- velikih stambenih objekata,

- planske izgradnje novih naselja.


3/34

3

Glavni projekat pristupne mree obuhvata detaljnu razradu tehnikog rjeenja na efinitivno

utvrenoj lokaciji sa specifikacijom opreme, materijala i radova, te s neophodnim detaljima

potrebnim za njihovu kvalitetnu ugradnju. Glavni projekat treba a sari:

- opte okumente,

-

ulazne dokumente,- urbanistiku i ruge saglasnosti,

- opis tehnikog rjeenja,

- predmjer i predraun materijala, opreme, raova i usluga,

- grafike priloge,

- mjere zatite na rau i zatite o poara,

- ekoloke aspekte izgranje.

Opti okumenti obuhvataju:

- sudsku registraciju projektne organizacije,

-

rjeenje o imenovanju projektanta voitelja i projektanata pojedinih faza,

- okaze o poloenom strunom ispitu,

- rjeenje nalenog organa o imenovanju vrilaca unutranje kontrole ,

- potvru o izvrenoj unutranjoj kontroli.

Ulazni dokumenti mogu biti:

- revidovani projektni zadatak,

- eventualne izmjene i dopune projektnog zadatka,

- zapisnici, dopisi i drugi relevantni dokumenti koji nastanu kao posljedica komunikacije,

ogovora i razjanjenja investitora i projektanta u fazi projektovanja,- izvodi iz plansko-urbanistike okumentacije,

- podaci i saglasnosti iz prethonih faza projektovanja i slino,

- provjera, izmjena i dopuna spiskova vlasnika stambenih i poslovnih objekata i prostora,

- popis ulica, broj spratova graevinskih objekata, broj stanova, broj omadinstava, broj

stanovnika,

- identifikacija i ucrtavanje na karti postojedih, novih, poruenih, zapoetih i planiranih

objekata,

- vrste lokalnih puteva (asfalt, makadam, itd.),

- kategoriju zemljita,

-

prelazi vodotokova,

- trase komunalne infrastrukture iz katastra podzemnih instalacija, puteva, vodovoda,

- trase kanalizacije, elektrodistribucije, plina, grijanja,

- trase alekovoa, elektrovue, it.,

- analizu postojede pristupne (telefonske) mree (spiskovi pretplatnika sa brojevima telefona,

dvojnika),

- situacione karte,

- broj nerealizovanih zahtjeva,

- dokumentaciju postojedeg stanja i r.


4/34

4

Glavni projekat treba a sari urbanistiku saglasnost i sve ostale saglasnosti u skladu sa

urbanistikom ozvolom koje su uslov za pribavljanje ozvole za graenje.

Opis tehnikog rjeenja sari:

- analizu ulaznih podataka i podataka prikupljenih od strane projektanta,

-

analizu mogudih rjeenja,

- obrazloenja,

- potrebne proraune,

- okaze a je oabrano tehniko rjeenje usaglaeno sa stanarima, propisima i zahtjevima

projektnog zadatka,

- opis materijala, opreme i radova,

- posebne upute i napomene izvoau raova u cilju izbjegavanja nekvalitetne ugranje

materijala i izgranje uopte, te zagaenja okoline koje je izazvano nesavjesnim i nestrunim

radom.

Premjer i preraun sari etaljnu i kompletnu specifikaciju:

- projektovanih materijala,

- opreme,

- radova, i

- usluga.

Grafiki prilozi obuhvataju:

- situacione nacrte,

- crtee etalja,

-

skice,

- fotografije (ako su potrebne).

Prilozi se pripremaju u razmjeri zahtjevanoj projektnim zaatkom i u sklau sa vaedim propisima i

standardima. U sluaju kablovske mrene infrastrukture, za situacije se koriste geoetske pologe

najvedeg nivoa etaljnosti koje su ostupne u Geoetskoj upravi, za ato poruje. Grafiki prilozi se

obavezno rae u boji, uz koritenje softverskih alata i tehnologija obrae, koji omogudavaju lociranje

objekata i trasa pomodu GPS ureaja. Crtei obuhvataju grafike prikaze, situacione planove, eme

veza i planove polaganja i sline prikaze koji imaju zaatak a poslue pojanjenju tekstualnog ijela

projekta.

Organizacija i preporuke kod realizacije pristupnih mrea

Pristupna mrea moe biti organizirana kao:

- centralizovana(svi pretplatnici jenog mjesta sa bliom okolinom povezani su na jean

pristupni vor) i

- ecentralizovana(pretplatnici jenog mjesta sa bliom okolinompovezani su na jean ili vie

pristupnih vorova).


5/34

5

Za utvrivanje organizacije ecentralizovane mree neophono je sainiti vie varijanti iejnih

rjeenja, za svako izraunati trokove (komutacije, spojnih voova, primarne mree, sekunarne

mree, zgraa, napajanja, potrebnih karova i r.), te utvriti optimalno rjeenje nakon utvrivanja

ukupnih trokova za svaku varijantu rjeenja. Nakon utvrivanja pristupnog poruja, nekom o

poznatih metoa (npr.metoom teita, simetrala i r.) potrebno je utvriti lokaciju pristupnih

vorova.

Moe se primijeniti jena o topologija pristupnih mrea:

- zvijeza (u sluaju kaa su korisnici gusto koncentrisani oko pristupnog vora, sa

pojenakim ualjenostima o vora),

- stablo (u sluaju velikih naselja u okviru obuhvata pristupnog vora, gje postoji vie grupa

gusto koncentrisanih korisnika, iji se izvoi, koji napajaju pojeine grupe, napajaju

posebnim kablom koji krede o pristupnog vora),

- razgranato stablo (u sluaju velikih naselja u okviru obuhvata pristupnog vora, gdje postoji

vie grupa gusto koncentrisanih korisnika, iji se izvoi, koji napajaju pojeine grupe,

napajaju posebnim kablom koji nastaje odgranjavanjem od kabla vedeg kapaciteta koji je

krenuo iz vora).

Pristupni vorovi se sa ostatkom mree najede povezuju optikim kablom ili beino

(irokopojasnim pristupom), i to u petljastoj (mash) ili prstenastoj topologiji.

Prilikom projektovanja primarne mree korisno je (ko nekih operatera i obavezno) priravati se

sljeedeg:

- koristiti bakarne kablove koji poravaju irokopojasni prenos sa oreenim maksimalnim

kapacitetom parica (npr. 200 parica), a u iznimnim sluajevima, iktiranim rjeavanjem

elektroenergetskih uticaja na iste i sl., ozvoljeno je koristiti i vede kapacitete uz

obrazloenje iz elaborata elektro-energetskih uticaja (u sluaju potrebe vedih kapaciteta,

previjeti upotrebu optikih kablova i PON vorova),

- izradu nastavaka treba planirati sa spojnim modulima i toplo-skupljajudim spojnicama,

- broj nastavaka na kablovima, od pristupnog vora o kablovskih izvoda, planiranjem

kapaciteta kablova svesti na najmanju mogudu mjeru,

- prilikom skretanja kablova po vedim uglom potrebno je na tim mjestima koristiti pomodna

kablovska okna, imenzionisana prema ozvoljenom prenik savijanja za kabel sa najvedim

kapacitetom,

-

u urbanim sreinama na mjestima gje istom trasom prolazi ili se previa prolaenje vedekoliine razliitih kablova, treba planirati kablovsku kanalizaciju, koja treba biti

dimenzionisana za potrebe u periodu ne manjem od 50 godina,

- kablove obavezno polagati u cijevi, uz planiranje najmanje dvije dodatne cijevi u primarnom

ijelu pristupne mree za potrebe spojnih puteva (optiki kablovi) ili proirenja pristupne

mree (optiki ili bakarni kabel),

- ispred razvodnih ormara obavezno predvidjeti kabelovsko okno ogovarajudih imenzija,

- u sklopu rjeavanja pristupne mree, gje se poklapaju trase primarne mree i optikog

spojnog kabla, u rov polagati pore PEHD cijevi za potrebe primarne mree i optikog kabla i

dvije rezervne cijevi, itd.


6/34

6

Ko projektovanja sekunarne pristupne mree, potrebno je sljeede:

- trasu, po pravilu, planirati van zemljita u privatnom vlasnitvu, a ako to nije mogude,

planirati je granicom izmeu istih, te u to vedoj mjeri koristiti zajeniku trasu sa kablovima

primarne mree;

-

kablove sekunarne mree uvlaiti u cijevi PEHD 32 mm za svakog rezidencijalnogkorisnika posebno, a ako se vie korisnika nalazi u istom objektu, moe biti upotrijebljena

cijev vedeg promjera, i u oba sluaja treba poloiti i jenu rezervnu cijev istog promjera;

- a je ubina rova za polaganje sekunarnih (korisnikih) kablova 80 cm;

- kapacitet vanjskih izvonih ormara ne treba biti vedi o 20 parica, osim u iznimnim

situacijama;

- kapacitet unutranjih ormara u objektima se oreuje brojem reziencijalnih korisnika i

poslovnih korisnika u objektu, po svakom ulazu, uz rezervu za nadogradnju i redovno

oravanje (20% o ukupnog kapaciteta i rezerve za naogranju);

- prikljunu kutiju za korisnike montirati na nain koji ne ugroava estetski izgle objekta, na

visini koja omogudava ra bez koritenja pomagala;- pri prikljuenju stambenih zgraa, svaki ulaz treba imati svoj prikljuni ormar (osim u

iznimnim sluajevima, uz aekvatno obrazloenje), koji se ugraujeu prizemlju zgrade i

uzemljivakim uetom spaja na uzemljivazgrae, osim u sluaju a isti ne postoji, kaa

treba na osnovu prorauna uzemljenja izvesti zasebno uzemljenje;

- ispred izvodnih ormara i na mjestima uvoda kablova u stambene objekte projektovati okna

ogovarajudih imenzija;

- previjeti zatitu na izvou prenaponskim tropolnim ovonicima, samo na osnovu

elaborata o prenaponskoj zatiti;

- ostvariti uzemljenje plata kabla na sabirnicu za uzemljenje izvodnog ormara;

- uzemljenje izvodnih ormara izvesti prema proraunu o uzemljenju.

Prilikom projektovanja treba se priravati i sljeedeg:

- broj, vrsta i kapacitet pristupnih vorova se oreuju veliinom naselja, brojem vojnikih

prikljuaka (ko rekonstrukcije postojede mree), srenjoronim planom razvoja

posmatranog lokaliteta, vrstom i obimom usluga koje se planiraju plasirati na tom poruju,

te raijusom obuhvata (najede o 800 m, a u iznimnim sluajevima o 1.200 m),

- u gusto naseljenoj sreini pristupni vor vanjske izvebe treba imenzionisati na nain koji

obezbjeuje ozvoljeni obuhvat (npr. o 800 m),

-

svi pristupni vorovi se povezuju optikim kablom- koristiti kablove sa bakrenim provonicima prenika koji omogudava slabljenje o 8,2 B, na

ukupnu uinu kabla

- optike kablove koristiti u svim sluajevima kaa je to tehniki i ekonomski opravano,

- kablovsku kanalizaciju koncipirati kao mreu sa oknima u voritima grananja, na lokacijama

izvonih ormara, ispre objekata pristupnog vora, sa ogovarajudim razmacima (npr. o

150 m),

- okna realizirati kao montana betonska, PVC okna ili previjeti izrau istih, prema

stanarnim imenzijama uz zaovoljenje nasmetanog izvoenja montanih raova,

- kablovsku kanalizaciju izvoiti sa cijevima: PVC 110 mm, PEHD 75 mmi PEHD 50 mm,


7/34

7

- broj cijevi pristupne mree treba a ogovara broju kablova koji se u njih uvlae i jo vije

cijevi za rezervu,

- u slobone PVC cijevi u postojedoj kanalizaciji uvlaiti PE cijevi o 20 mm o 50 mm,

zavisno o kapaciteta uvlanih optikih kablova,

- maksimalno koristiti tehnologiju mikro cijevi i mikro-cijevnih sistema (snopova mikrocijevi) u

optikoj pristupnoj mrei u cilju efikasnijeg koritenja PE cijevi malog i velikog promjera,

- uvuene PE cijevi treba privrstiti na konzole u oknima i sjedi ih 20 cm od usta PVC cijevi (u

koju su uvuene), te ih povezati vezicama,

- prilikom uvlaenja optikog kabla treba ostaviti ovoljnu rezervu za montau spojnice (u

oknima, ne manje od 20 m) ili ODF-a (u zavisnosti o njegovog poloaja u objektu),

- nije dozvoljeno direktno uvlaenje optikih kablova u cijev velikog promjera, vedse

prethodno moraju instalirati PE cijevi malog promjera ili mikro cijevi,

- raio pristup koristiti za poruja sa razuenim korisnicima, te za brza privremena rjeenja,

odnosno gdje je ovakvo rjeenje ekonomski opravano,

-

o velikih korisnika ili o vedih grupa korisnika koristiti sisteme pristupa po optikimkablovima, a po potrebi i beine irokopojasne sisteme pristupa,

- ko proirenja i rekonstrukcije pristupnih mrea obavezno koristiti postojede kablove za

novo rjeenje, bez obzira na starost, izuzev u sluajevima ka se ne mogu ovesti u stanje

propisanog kvaliteta,

- ukoliko trasa novoprojektovane pristupne mree prolazi porujem koje je pod uticajem

elektroenergetskih vodova i postrojenja, potrebno je izraditi elaborat o elektroenergetskim

uticajima na mreu, te prilagoiti tehniko rjeenje rezultatima obivenim u eleboratu,

- projektovati zatitu pristupne mree o prenapona nastalih kao posljeica atmosferskih

pranjenja i uticaja elektro-energetskih voova i postrojenja, na osnovu prorauna koji de

definisati uslove pod kojim to treba obaviti i

- u sluaju a je opravano, previjeti mogudnost izvlaenja sektora ili jezgre pojeinih

bakarnih kablova koji svojim tehnikim karakteristikama ili kapacitetom ne obezbjeuju alji

razvoj TK mree i uvlaenje ogovarajudih optikih kablova (ovo primjenjivati u sluaju a

trokovi i nemogudnost realizacije kopanja trase prevazilaze trokove izvlaenja sektora ili

jezgre bakarnog kabla).

Kablovska kanalizacija

Danas je granja mjesne mree nezamisliva bez graenja kablovske kanalizacije. Kablovska

kanalizacija prestavlja mreu pozemnih cijevi o ogovarajudeg materijala, a sastoji se o:

- kanalizacijske cijevi

- kablovskih okna galerija.

Kablovska kanalizacija slui za:

- postavljanje novih telekomunikacijskih kablova,

- brzu i jenostavnu zamjenu postojedih telekomunikacijskih kablova,

- popravke telekomunikacijskih kablova bez otedenja vanjskih povrina plonika i kolnika i

bez ometanja saobradaja,- zatitu telekomunikacijskih kablova o mehanikih otedenja.


8/34

8

U graskim porujima kablovi se polau u PEHD cijevi ili u kablovsku kanalizaciju, a kabelovski

ormari, po pravilu, se postavljaju u objekte. U seoskim i prigraskim porujima, o pristupnog vora

do kablovskih izvoda, kablove treba uvlaiti u PEHD ili plastine cijevi, a kablovske izvode graditi kao

slobono stojede ormare iz kojih se vri razvo o objekata (korisnika).

Trase za polaganje novih kablova u potpunosti treba prilagoiti, gje go je to mogude, trasamapostojedih kablova, te a one to vie prate komunikacije i javne povrine.Dakle, novoprojektovanu

kablovsku infrastrukturu pristupnih mrea planirati i projektovati gdje godje mogude kroz postojedu

kablovsku kanalizaciju. Mreni operateri najede postavljaju kablove koji imaju karakteristike prema

oreenom stanaru, npr. bakarni kablovi koji se koriste u pristupnoj mrei mogu imati

karateristike prema standardu IEC 62255, a optiki kablovi u pristupnoj mrei mogu imati

karakteristike prema preporuci ITU-T G.652D.

Kablovske kanalizacije su se do prije dvadesetak godina gradile od betonskih blokova i

azbestcementnih cijevi (PVC i PEHD). Plastine cijevi su cijevi o sintetikih materijala novijeg

atuma i s toga ine savremeni materijal za izvebe kanalizacijskih mrea,onosno sistema

ovonje.Ko plastinih cijevi u onosu na sirovinu o koje su izgraene postoji vie vrsta,o kojih su

osnovne prikazane na donjoj slici.

Slika. Osnovne vrste materijala plastinih cijevi

Do sada se kablovska kanalizacija gradila samo u gradovima, a anas se izrauje gotovo na svim

ionicama trase telekomunikacijske mree. U kanalizacijskoj praksi dominiraju tvrdi polivinilklorid,

PVC-U (unplasticise PVC) i termoplastian PE.

Preporuke za udaljenosti od drugih podzemnih instalacija

Posebnu pozornost treba obratiti na udaljenost od drugih podzemnih instalacija, radi za titekablovske kanalizacije i kabla od smetnji i otedenja. Poloaj kablovske kanalizacije u odnosu na

ostale graevine komunalne i prometne infrastrukture iskazat de se u njihovim najmanjim

vrijednostima.

Prilikom projektovanja je potrebno primjenjivati propise kojima se ureuje graska infrastruktura,

kao propise i za zatitu priroe i okoline, uz preporuku o udaljenosti kablova iz tabele. Ako se u

posebnim sluajevima ne mogu orati ualjenosti naveene u Tabeli, taa ti sluajevi moraju biti

detaljno prikazani u projektu, sa svim potrebnim podacima.


9/34

9

Tabela: Udaljenost kablova i drugih objekata

Projektovanje trase telekomunikacijskih kablova paralelno s kablovima za prenos elektrine energije,

u pravilu, treba izbjegavati, a ako se paralelnost ili pribliavanje kablova ne moe izbjedi, ualjenost

izmeu tih kablova mora biti veda o 0,5m, kada se radi o elektroenergetskim kablovima napona do

1 kV. Ako u iznimnim sluajevima oba ova kabla moraju biti poloena u isti rov, taa se moraju

poloiti na razliitim visinama, uz obaveznu primjenu ogovarajude mehanike i termike zatite

(jedan od dva kabla mora biti u FeZn cijevi).

Paralelno polaganje telekomunikacijskih bakarnih kablova sa elektro-energetskim kablovima viih

napona o 1 kV, u istom rovu, nije ozvoljeno, osim u iznimnim situacijama na to kradim

rastojanjima i uz adekvatno provoenje mehanike i elektrine zatite.Projektovanje i izgranja TK infrastrukture na mjestima ukrtanja trase kablova s podzemnim i

nazemnim objektima mora biti u sklau sa vaedim bosansko-hercegovakim stanarima (BAS) i

ITU-T preporukama serije K, te evropskim normama prEN 5031 (proraun i metoe mjerenja uticaja

energetskih objekata na telekomunikacije) i prEN 5032, a ualjenosti izmeu pojeinih objekata

moraju ogovarati vrijenostima naveenim u Tabeli, naroito u onosu na energetske kablove,

voedi pritom rauna o sastavu zemljita.


10/34

10

Tabela: Ualjenost izmeu objekata

Pri rjeavanju problema uticaja elektro-energetskih vodova i postrojenja, na novoprojektovanu

pristupnu mreu, obavezno koristiti ugogoinja iskustva u planiranju i projektovanju koja su

pretoena u uputstva i propise institucija koje se bave ovom tematikom, izvriti ogovarajude

proraune i u tom smislu neophona mjerenja, kao i provjere obijenih atesta.

Pri projektovanju uzemljenja u svim telekomunikacijskim objektima i postrojenjima potrebno je

primijeniti optimalno rjeenje za ogovarajudi sistem uzemljenja, koristedi se izmjerenim poacima o

karakteristikama zemIjita, te pravilnim oabirom vrste uzemljivaa, u sklau s vaedim uputstvima u

Bosni i Hercegovini i najnovijim uputstvima Evropskog instituta za standarde (ETS 300 253 ili

novijim).

Oprema, kablovi i materijali treba a buu visokog kvaliteta, a ispunjavaju omade, evropske i

svjetske standarde i preporuke (ITU-T, ETSI, BAS), te da budu atestirani. Telekomunikaciona mjerenjase trebaju vriti po savremenim metoama, atestiranim i baarenim instrumentima.

Oblik i dimenzije PVC cijvi

Plastine, a time cijevi od polivinilklorida (PVC), sare neka naroita svojstva koja im aju prenost

u onosu na ruge vrste cijevi,a o kojih se svojstava posebno istiu:

- izuzetno velika otpornost prema koroziji,a time i velika postojanost,

- obre hiraulike osobine kao posljeica glatkosti unutarnjih stijenki,

-

mala masa, to u mnogome olakava transport,manipulaciju i ugradnju,- otpornost na mraz zbog ega su priklane i za polaganje kod temperatura i ispod 0 celzijusa

(imaju simbol ledenog kristala),

- ielektrinost,

- mali koeficijent toplinske voljivosti, to omoguduje a se cijevi postavljaju na manju ubinu,

smanjujudi tako trokove izgradnje,

- lagana montaa (obraa,rezanje,spajanje),

- mogudnost recikliranja materijala (zaovoljenje ekolokih kriterija).

PVC sistem kanalizacijskih cijevi promatrat de se kroz slijeedih 11 parametara:


11/34

11

Slika. PVC sistem

Dakle, PVC cijevi se izrauju o termoplastinih masa. Koriste se za izvedbu kablovske kanalizacije,amogu se i koristiti i za zatitu kabla na pojedinim dionicama.

Cijevi za kabelsku kanalizaciju su beavne,krunog presjeka, izraene o tvrog PVC-a ogovarajudih

mehanikih i rugih znaajki. Izrauju se s utinim naglavkom i spajaju lijepljenjem te s utinim

naglavkom u koji se postavlja brtveni prsten.

Slika. PVC cijevi

Prednosti ovih cijevi pred cijevima od konvencionalnih materijala su:

- veoma jenostavno meusobno spajanje i brza i laka montaa

-

neosjetljivost na lutajude struje

- obar su elektrini izolator, pa ne olazi o galvanskih struja


12/34

12

- otporne su na koroziju pa ih se moe ugraivati u voi, agresivnim sreinama i betonu

- veoma su otporne na udarac

- imaju glatke stijenke,a zbog toga i mali koeficijent trenja pri uvlaenju kabla

- otporne su na starenje

- nepropusne na vodu.

Oreeni neostaci PVC kanalizacijskih cijevi jesu:

- neotpornost na visoke temperature(smanjenje vrstode,istezanje,zapaljivost),tako a se ove

cijevi mogu koristiti pri temperaturi otpane voe o najvie 60 stepeni

- krutost cijevi pri niskim temperaturama(-10 stepeni).

PVC sistem kanalizacijskih cijevi proizvodi se postupkom jednoslojnog istiskivanja prema visokim

standardima kvalitete austrijskih normi.Proizvodni postupak se sastoji u tome da se ugrijani granulat

polivinil kloria istiskuje kroz mlaznicu,zvanu ekstruer, i potom hlai.Cijevi se moraju uslklaititi na

ravnoj polozi o najvie 2.0 m u visinu s istosmjerno ili naizmjenino postavljenim kolacima.

Slika. Slaganje cijevi sa istosmjerno poloenim kolacima

Ko slaganja sa istosmjerno poloenim kolacima,kao to je prikazano na slici, treba paziti a svaki

re sloenih cijevi bue oslonjen u najmanje tri take na rvene umetke irine najm anje 10 cm.

Izmjeninim reanjem smaknutih kolaka postie se priblino puna povrina nalijeganja pojeinih

reova cijevi,tako a rveni umeci nisu potrebni izmeu reova cijevi.

Promjer PVC cijevi jednak je vanjskom promjeru cijevi.Za izvedbu kablovske kanalizacije najede se

koriste PVC cijevi promjera 110 mm, debljine stijenke cijevi 3,2 mm i duljine cijevi 6 i 12 m.

Za izvebu kudne prikljune kanalizacije koriste se PVC cijevi promjera 50 mm i ebljine stijenke 5,3

mm.PVC cijevi koje imaju kanal na proirenom ijelu cijevi za spajanje koristi brtvene prstenove koji

se obino izrauju o sintetinoga kauuka, a spoj stvaraju voonepropusnim.Za uvo u kabelski

okno koriste se posebne uvodnice.

Oblik i dimenzije PE cijevi

Imajudi na umu klasine kabele i njihovu armaturu (mehaniku zatitu), namede se problem po

konstrukciji ranjivijega kabla sa svjetlovodnim vlaknima. Iskustvo je pokazalo da je kabele sa

svjetlovonim vlaknima poeljno uvlaiti ili upihivati u zatitne cijevi. U tu svrhu koriste se

polietilenske cijevi (PE). Polietilenske cijevi izraene su o polietilena visoke gustode,a koriste se za:


13/34

13

- uvlaenje u postojedu kabelsku kanalizaciju (izmeu okna)

- polaganje izravno u zemlju (na meumjesnim mreama).

Polietilenske cijevi su vrlo znaajne jer imaju malu specifinu teinu, veliku otpornost na lom i

vanjske uare, postojanost u agresivnom zemljitu te mogudnost jenostavne montae i mogudnost

transporta.Isporuuju se u kolutima.

Slika . Sistem polietilenske PE cijevi

Slika. Presjek polietilenske cijevi

Polietilenske cijevi promjera 32/28 mm i 40/35 mm (debljine stijenki 2,0 i 2,5 mm) koriste se pri

uvlaenju u postojedu kabelsku kanalizaciju o PVC cijevi (unutarnjeg promjera 100mm)kao zatita

kabla s optikim vlaknima.Polietilense cijevi promjera 50/42 mm s posebnim uzunim (spiralnim)

ljebovima (sl.4.4.) za smanjenje trenja (koeficijent trenja: pomazano 0,12,nepomazano 0,25)

koriste se za polaganje izravno u zemlju pri ugim meumjesnim mreama. Izrauju se ulj ine preko

500m i transportiraju na laganim kovinskim bubnjevima rastavljive konstrukcije ili na drvenim

bubnjevima.

Prednosti sistema spiralnog uljebljenja su:

- seameset puta manja povrina nalijeganja

- smanjena snaga izvlaenja i trenja

- vede uljine upuhivanja (povlaenja) kabla

- ujenaena brzina upuhivanja

- smanjena mogudnost mehanikog otedenja svjetlovonoga kabla

- minimalno povedanje temperature zbog trenja.

PE cijevi spajaju se ogovarajudim spojnim elementima ili vrstim spojevima (zavarivanjem).


14/34

14

Oblik i dimenzije fleksibilnih rebrastih cijevi (FC)

U novije vrijeme na tritu se pojavljuju i razliiti tipovi fleksibilnih cijevi. Cijevi su rebraste, a izrauju

se u promjerima o 40 o 110 mm i uljinama o 6 i 50 m. Dvostrukih su stijenki to pojaava

vrstodu na tlak i osigurava obru izolaciju o utjecaja vlage. Unutarnja povrina stijenki je glatka to

omoguduje obru kliznost pri povlaenju kabla. Unutar cijevi je poloena elina ica koja omoguduje

i runo povlaenje kabla.

Najede se koriste pri izradbi male kablovske kanalizacije (uporabom cijevi i manjih promjera),

odnosno spojeva izmeu okna i izvonih ormarida po kudama,iako se mogu koristiti i za spojeve

izmeu okna velike kanalizacije (upotrebom cijevi vedih promjera).

Cijevi mogu podnijeti pritisak o 6,5 bara to omoguduje uvlaenje kabla tehnologijom upuhivanja.

Slika. Oblik fleksibilne rebraste (PE) cijevi

Slika. Cijevi za telekomunikacijske mree

Prednosti fleksibilnih rebrastih FC cijevi su:

- otpornost na kemijske agense,

- otpornost na toplinu,

- otpornost na abraziju,

- termika iletacija,

- niske temperature.

Ko fleksibilnih cijevi, pak, eformacija osie vrlo osjetljive vrijenosti, uzgon potpornog materijalaza punjenje zapravo ograniava samu eformaciju. Opteredenje je smanjeno, podjednako je


15/34

15

rasporeeno i pretvara se u kompresionu silu (sila koja jeluje po itavom obimu cijevi). Stoga je ko

polaganja cijevi, vano obiti ovoljan kontrast tako a na ogovarajudi nain nabijemo zemlju

kojom se puni rov, na taj nain ograniimo deformaciju, tako da ona bude prihvatljiva. Dakle, to je

veda tvroda zemlje za punjenje rova i strukture oko cijevi, vedi je i otpor cijevi na vanjske utjecaje.

Kablovska okna

Kablovska okna (zdenci) pozemne su prostorije viestruke namjene. Postavljaju se:

- na mjestima nastavljanja ili krianja telekomunikacijskih kabla,

- na mjestima promjene pravca ili krianja kablovske kanalizacije,

- ispred kabelskih razdjelnika ili telefonskih centrala,

- ispre graevina u koje se uvoi telekomunikacijska kanalizacija.

Pri oreivanju razmaka izmeu okna prethono je potrebno provjeriti izraunatu vunu silu kojom

se kabel uvlai u cijev kablovske kanalizacije. Ona ne smije biti veda o oputene vune sile za vrstu

kabla koji se uvlai.

Oblik i dimenzije kabelskih okna uslovovane su:

- brojem i veliinom kabla,

- brojem i presjekom cijevi kanalizacije,

- spojnicama kabla,

- poloajem okna u mrei i vrstom kanalizacije za koju se rai okno,

- mjesnim prilikama (irinom plonika).

Oprema kablovskog okna

Kabelski okna imaju opremu, koja je po svojoj funkciji ientina, ali razliita po konstrukciji. Kabelski

okna magistralne kanalizacije opremaju se nosaima kabla, epovima za zatvaranje cijevi

kanalizacije, poklopcima te uvodnicama cijevi kabla koje se po obliku razlikuju od onih za kabelske

zdence distribucijske kanalizacije.

Nosai slue za noenje kabla koji se polau po njima. Postavljaju se po bonim ziovima okna i

galerija. Trebaju osigurati lahko montiranje i sigurno noenje kabla i nastavaka. U oknama

magistralne kanalizacije, a prema konstrukcija nosaa,moemo posmatrati obine i sloene nosae.Obini nosai koji se sastoje o konzole i papue. Konzola mora biti izraena o ogovarajudeg

elinog profila i oreene kvalitete. Jean kraj konzole treba imati poseban oblik za postavljanje

izravno u zi. Drugi kraj konzole mora biti poesno obraen sa zaobljenim rubovima kako se ne bi

otetio kabel ili ozlijeio ranik koji rai u zencu. Sloeni nosai se sastoje od postolja, vijaka za zid,

konzole i papue. Postolje mora biti izraeno o elinog lima oreenog oblika i kvalitete. Na njega

se na jenostavan nain postave konzole. Postolja se postavljaju na bonim ziovima kebelskih okna

ili galerija i privrduju se pomodu vijaka. Postavljaju se na meusobnom razmaku o 30 o 50 cm.


16/34

16

Slika. Nosai kabla

Papua nosaa kabla treba biti izraena o plastine mase pogonog oblika i ogovarajudekvalitete

sa gleita starenja, mehanikih osobina i nezapaljivosti. Na njoj lee kabeli kojetiti o otedenja.

Papua mora biti montirana gibljivo tako a osigurava leanje kabla na to vedoj povrini.

Nosai u oknama distribucijske kanalizacije su znatno manji, a mogu imati uspravni i vodoravni

poloaj, ovisno o potrebi.

epovi za zatvaranje cijevi kablovske kanalizacije upotrebljavaju se rai spreavanja proiranaja

voe i neistoda u unutranjosti kablovske kanalizacije. Ovisno o namjeni mogu sluiti za:

- zatvaranje slobonih cijevi a sastoje se o jenog ijela i izraeni su o plastine mase,

- zatvaranje zauzetih cijevi a sastoje se o vie rasklopivih ijelova ( tlanih segmenata, brtvi i

vijaka). Svaki ep ima po va para segmenata o tvrog polietilena. Pomicanjem segmenata

zatvara se otvor izmeu cijevi i kabla i spreava proor neistoda u cijev.

U novije se vrijeme za zatvaranje praznih ili zauzetih cijevi kablovske kanalizacije rade plinski jastuci.

Oni trajno tite otvore cijevi o neistoda. Mogu se lahko prilagoavati raznim profilima cijevi.

Slika. epovi za zatvaranje PVC cijevi

Poklopac za zatvaranje okna kablovske kanalizacije omoguduje laki pristup u kabelski okno,

povoljniji polumjer savijanja kabla koji se uvlai u cijev kablovske kanalizacije i provjetravanje

kablovskog okna. Poklopac mora biti nepropusan za vou i mora ponijeti inamika opteredenja

koja nastaju o prolaza vozila (kolnikom), onosno pjeaka ( plonikom).


17/34

17

Slika. Poklopci za zatvaranje okna

Uvodnice ili uvone ploe (sl. ) razliitih oblika i imenzija rabe se za uvoenje cijevi kablovske

kanalizacije u zdence. One su satavni dio okna, a rabe se za uvod PVC cijevi promjera 110 mm i PE

cijevi promjera 50 mm u kabelski okno.

Pri distribucijskoj telekomunikacijskoj kanalizaciji najede su ugraene po etiri spojnice za PVC

cijevi promjera 110 mm i PE cijevi promjera 50 mm iako po potrebi postoje i druge kombinacije.

Spoj kanalizacijske cijevi i okna obavlja se utiskivanjem cijevi u uvodnicu ili uvonu plou. Da bi spoj

bio vodonepropustan obavlja se lijepljene spoja.

Izvedba kablovskog okna

Pri gradnji telekomunikacijske kanalizacije najede se koriste okna od betona. Oni se mogu graditi

na mjestu ali mogu biti i montani. Postoji razlika u izvedbi okna magistralne i distribucijskekanalizacije. Okna magistralne kanalizacije velikih su imenzija, a najede se grae na mjestu, za

razliku od okna istribucijske telekomunikacijske kanalizacije koji su montani i znatno manjih

dimenzija.Okna magistralne kanalizacije, zbog svoje veliine, najede se grae betoniranjem na

mjestu iako se sve vie primjenjuju okna o montanih elemenata.

Slika. Montani armiranobetonski kabelski okno

(1 donji element, 2 gornji element, 3- boni element, 4 uvodnica, 5 poklopac)


18/34

18

Opis gradnje okna na terenu je opisan u nastavku. Nakon iskopa graevinske jame (za okno) dno se

izravna i postavi se zatitni sloj. Donja ploa izvoi se o betona ebljine 15 cm,a u zemljitu slabije

nosivosti ebljine 20cm. Gornja povrina ploe mora biti glatka.Ziovi okna se betoniraju ili zidaju od

betonskih blokova s cementnim mortom.Debljina zidova ovisi o vrsti zemljita, povrini ziova i

opteredenju. Pri betoniranju ziova potrebno je paziti na ulaz cijevi kablovske kanalizacije u okno. Po

zavretku granje ziova izvoi se stopna ploa koja se armira prema statikom raunu. Debljina

stopne ploe ne smije biti manja od 12 cm za okno u ploniku ili zelenoj povrini, a 15 cm za okno u

kolniku. Na stropnoj se ploi ostavlja otvor imenzija 60*60 cm kao ulazni otvor u okno.

Ulaz u okno obino se betonira istoobno sa stropnom armiranobetonskom ploom okna. Pritom

treba paziti na tano oreivanje visine ulaznoga grla u onosu na okolni teren. Okno mora biti

ualjen o ostalih infrastrukturnih graevina najmanje 0,5 m (i vooravno i uspravno).

Preoit de se jean iealiziran oblik velikog okna kako bi se mogao uoiti raspore kabla u njemu i

osnovne potrebe za prostorom. Unutarnje dimenzije kablovskog okna oreuju se na temelju izraza:

a = 2A + M(n) -duljina kablovskog okna (m)

b = 2K + A -irina kablovskog okna (m)

h = B + D + 5V -visina kablovskog okna (2,10 m )

Uvoenje novih tehnologija rezultira novim koncepcijama granje telekomunikacijskih mrea.

Naputanje kovinskih kabla velikih kapaciteta i velikog promjera voia te uvoenjem svjetlovonih

kabla, granja novih mrea prilagouje se novim uslovima.

Voedi rauna o tipovima i kapacitetima kabla koji de nadi primjenu u telekomunikacijskoj mrei,nuno je izvesti nove vrste okna montanog tipa ije se imenzije prilagouju novim uslovima. Tako

se u novije vrijeme, za potrebe gradnje distribucijske telekomunikacijske kanalizacije, koriste

montani armiranobetonski okna razliitih veliina i oblika, ovisno o broju kabla koji ulaze u okno i o

poloaju na kojemu se nalaze.

Tipski montani okna sastoje se o sljeedih elemenata:

- onji element s ponom ploom i etiri zia s otvorima,

- gornji element s etiri puna zia i ulaznim otvorom u okno,

- ploa za uvo cijevi kanalizacije,

-

poklopac koji se ugrauje na ulazni otvor okna.

Montani elementi okna moraju biti od betona bez pukotina i drugih nedostataka koji mogu utjecati

na vrstodu okna. Doirne povrine elemenata trebaju obro nalijegati kako bi se okno mogao

kvalitetno sklopiti. Ugradnja tipskoga montanog okna poinje s pripremom graevinske jame koja

mora biti prilagoena imenzijama okna. Pritom treba paziti na dubinu jame kako bi se gornja

povrina okna uskladila s okolnim terenom. U iskopanu jamu dubine oko 100 cm nabija se podloga i

postavlja pijesak ebljine 10 cm. Pripremljena pologa treba biti na ubini o 80 cm uvedano za

debljinu poklopca i cementnog morta koji se postavlja ispod poklopca. Na pripremljenu podlogu

postavlja se onji element montanog okna i u njegove zine otvore ulau uvone ploe. Zatim se

polae gornji element montanog okna.


19/34

19

Slika. Elementi montanog okna distribucijske kanalizacije(tip MZ DO)

Gradnja magistralne i distribucijske kablovske kanalizacije

Povezivanje kabelskih okna u kabelsku kanalizaciju obavlja se uglavnom PVC i PE cijevima. Kablovska

kanalizacija izvodi se u graovima i naseljima graskog obiljeja. Granje magistralne i istribucijske

kablovske kanalizacije razlikuju se u svojim pojeinim elementima pa de se prikazai svaka ovojeno.

Kablovska kanalizacija (magistralna i distribucijska) moraju udovoljiti uslovima:

- trajnosti,

- mehanike vrstode,

- nepropusnosti na vodu i plin,

- izolacije kabla o lutajudih struja,

- netetnog jelovanja materijala kanalizacije na kabel,

- glatkode unutarnjih povrina cijevi,

- jednostavnosti gradnje,

- mogudnosti ogranje ,

- ekonominosti granje i eksploatacije.

Gradnja magistralne kablovske kanalizacije

Gradnja magistralne kablovske kanalizacije izvodi se PVC cijevima. Prije gradnje potrebno je sagledati

potrebe mree za ulje vrijeme kako bi se ugraio potreban broj cijevi. Rov za polaganje kanalizacije


20/34

20

od PVC cijevi moe biti pravocrtan ili uz upotrebu lukova. Dimenzije rova ovise o mjestu ugrabe,

broju cijevi, nainu polaganja cijevi i r. Rov mora biti toliko ubok a najmanja ualjenost o

povrine zemlje o tjemena cijevi u gornjem redu iznosi:

- 50 cmza cijevi postavljene ispo plonika

-

80 cmza cijevi postavljene ispod kolnika prometnice.

Pri oreivanju ubine rova treba uzeti u obzir:

- ebljinu pjeane pologe

- broj redova cijevi

- meusobnu ualjenost izmeu reova cijevi

- ualjenost o povrine tla.

Pri oreivanju irine rova treba uzeti u obzir:

- broj cijevi u jednom redu

- ualjenost izmeu cijevi

- irinu prostora potrebnog za manipulaciju cijevima

- dubinu rova.

irina prostora za manipulaciju cijevima iznosi 10 cm sa obje strane cijevi ( mjerene od krajnje cijevi

o ruba rova). Za rovove ubine vede o 1,25 m potrebno je obaviti razupiranje rova i povedati

njegovu irinu po 15 cm s obje strane.

Slika. Rov za izvoenje kanalizacije PVC cijevima

Najmanja irina rova, ovisno o njegovoj dubini, iznosi:

- 0,35 m za rov dubine do 1,0 m

-

0,60 m za rov dubine od 1,0 do 2,0 m- 0,70 m za rov dublji od 2,0 m.


21/34

21

Rov se za kabelsku kanalizaciju kopa kao otvoreni rov. Kopanje rova moe se obaviti runo i strojno,

ovisno o terenskim prilikama. Iskopani materijal odbacuje se na jednu stranu, i to najmanje 50 cm od

ruba rova.

Asfalt, krupno kamenje i ostali nepotreban materijal izdvajaju se posebno pokraj rova, a zatim

ovoze na eponij. Ako postoji opasnost o zaruavanja rova,potebno je izvesti njegovo razupiranje.

Prije polaganja cijevi treba oistiti unutranjost zaprljanih cijevi. Pritom valja paziti a se ne oteti

unutarnja povrina cijevi. Rubovi cijevi trebaju biti pravilno obraeni, a spojnice neotedene. Prije

polaganja cijevi treba pregleati i pologu u koju se cijevi polau. Pologa mora biti ravna i bez

premeta koji bi mogli otetiti cijevi kanalizacije.

Pologa za polaganje PVC cijevi sastoji se o sloja pijeska veliine zrna o 0,3 o 0,7 mm ebljine oko

10 cm. Pijesak je potrebno lagano nabiti i gornju povrinu poravnati. Pologa treba biti iznivelirana.

U posebnim sluajevima, kaa postoji opasnost a pijesak bue ispran pozemnom voom, pologa

se izrauje o mjeavine cementa i pijeska u omjeru 1: 20. Istom mjeavinom se oblau i cijevi. Ako

se pologa posatvlja u zemljite male nosivosti, ona se sastoji o armiranobetonskog sloja najmanje

debljine 10 cm.

Polaganje cijevi izvoi se tako a se prvi re cijevi postavlja u pijesak na meusobnom razmaku cijevi

o 3 cm. Razmak se orava pomodu raa razmaka. Oblik i veliina raa razmaka ovise o

vanjskom promjeru cijevi i nainu slaganja cijevi. Drai razmaka cijevi postavljaju se na ualjenosti

od 1,5 m kod zasipanja cijevi pijeskom, a na udaljenosti od 3 m ko oblaganja cijevi mjeavinom

cementa i pijeska.

Slika. Izgle raa razmaka cijevi i nain postavljanja

Debljina sloja pijeska izna cijevi iznosi 3 cm. Razmak izmeu reova je 3 cm i oava se pomodu

raa razmaka. Izna gornjeg rea cijevipostavlja se sloj pijeka debljine 10 cm.


22/34

22

Nakon nabijanja sloja pijeska iznad cijevi zatrpava se rov zemljom u slojevima 2030 cm debljine uz

obro nabijanje. Ukoliko je ualjenost izmeu gornjeg ruba cijevi i povrine zemlje manja o 50 cm

ko plonika, onosno 80 cm ko kolnika, moraju se primjeniti zatitne mjere.

Slika. Zatitine mjere pri polaganju kanalizacije o PVC cijevi

PVC cijevi su savitljive i imaju mali koeficijent trenja, to omoguduje a kanalizacija izmeu vaju

okna ne mora uvijek biti pravocrtna. Ualjenost izmeu susjenih okna ovisi o vrsti kanalizacije i

terenskim prilikama. Pogodnim izborom trase broj okna moe se znatno smanjiti, a time izveba

kanalizacije olakati i smanjiti trokovi izvoenja. Kabelsku kanalizaciju treba postavljati to je

mogude vie u plonik.

Slika. Stanarni naini polaganja kabla izravno u zemlju


23/34

23

Ako kanalizacija nije pravocrtna, potrebno je obaviti savijanje cijevi ili uporabiti PVC lukove. Manje

promjene pravca kanalizacije izvode se savijanjem cijevi. Na mjestu luka malog polumjera treba

uporabiti dulje cijevi, a spojno mjesto se ne smije nalaziti u sredini luka. Cijevi se moraju savijati

polahko i ravnomjerno a se ne bi pojavila neoputena naprezanja u materijalu. Svako spojno

mjesto treba uvrstiti kolidem a spojnica ne bue opteredena tijekom aljnjih raova. Cijevi

vanjskog promjera od 110 mm i debljine stijenki 3,2 mm mogu se savijati do polumjera luka R>5 m, a

cijevi vanjskog promjera 50 mm i debljine stijenki 1,8 mm mogu se savijati do polumjera R>2,3 m.

Manji polumjeri luka nisu oputeni jer pri savijanju cijevi mijenjaju popreni presjek. Za vede

promjene pravca kablovske kanalizacije rabe se PVC lukovi, koji su najede po kutom 90ili 45.

Gradnja distribucijske kablovske kanalizacije

Distribucijska telekomunikacijska kanalizacija izvodi se u gradovima i naseljima gradskog obiljezja

prigodom gradnje novih stambenih i poslovnih zgrada kao sastavni dio komunalne infrastrukture.

esto se naziva mala kablovska kanalizacija a koristi se za pretplatnike telekomunikacijske voove i

vodove za kabelsku televiziju. Kapacitet ove kanalizacije je osam cijevi za glavni smjer i pet cijevi za

sporedni smjer. Kod glavnog smjera koriste se:

- 4 PVC cijevi promjera 110 mm;

- 4 PE cijevi promjera 50 mm.

Jedna PVC cijev se koristi za razvo nove ili postojece pretplatnicke mreze koja se razgrauje na

podrucju zahvata, dok preostale tri sluze za prolazak kabla nove ili postojece pretplatnicke mreze koji

se razgrauju izvan porucja zahvata.

Jedna PE cijev sluzi za distribuciju radijskih i televizijskih signala, dvije sluze za razvod

telekomunikacijskog kabla i TV kabla do susjednog okna i dalje kroz sporedni smjer, dok je jedna

cijev rezervna. Kako se kroz sporedni smjer kabel uvodi u zgradu, u sporednom smjeru se koriste

dvije PVC cijevi i tri PE cijevi.

U gradovima i naseljima gradskog obiljezja distribucijska telekomunikacijska kanalizacija gradi se s

ulicne strane ili dvorisne strane zgrada gradjene jedna pokraj druge i sa svih strana okruzene

ulicama. Kada su stambeno-poslovne zgrade razdvojene ili kada se radi o individualnoj stambenoj

gradnji, kanalizacija se gradi s ulicne strane ili u zelenoj povrsini ispred zgrada. Dubina polaganja PE

cijevi u mjesnim mreama:

-

U plocniku se PEHD cijevi polazu tako da je gornji rub cijevi u odnosu na razinu plocnika na

najmanjoj dubini od 60 cm. Iznad cijevi mora biti najmanje 10 cm pijeska ili rahle zemlje.Tada

se iznad cijevi polazu PVC stitnici. Iznad stitnika nanosi se sloj od 20 cm zemlje i nabija rucno

ili strojno.

- Postavlja se PVC traka upozorenja te jos jedan sloj s nabijanjem. Zavrsava se betonom ili

sljunkom te zavrsnim slojem plocnika.

- U kolniku gornji rub cijevi treba biti najmanje na dubini 100 cm ispod ruba kolnika. U kolnik

se ne smije ugraivati PVC cijev bez ovoljnoga zastitnog sloja sto je nemoguce osigurati o

tuneliranja. Ostali su elementi kao kod plocnika.

-

U zelenom pojasu gornji rub cijevi treba biti najmanje na dubini 75 cm. Svi ostali elementi sukao u plocniku.


24/34

24

- Najmanja dubina gornjeg ruba cijevi u plocniku treba biti 30 cm. Cijevi se zasticuju slojem

posnog betona zute boje i stavljaju se na sloj pijeska.

- U kolniku se cijevi stavljaju na sloj pijeska. Gornji rub cijevi treba biti najmanje na 40 cm od

razine kolnika. Cijevi se zasticuju slojem posnog betona zute boje, a stavlja se i PVC traka

upozorenja.

-

U zelenom pojasu cijevi se polazu tako da gornji rub cijevi bude najmanje na 50 cm ispod

razine okolnog zemljista.

Cijevi se zatiduju slojem pijeska i pokrivaju slojem betona zute boje.U kolniku se cijevi oblazu

betonom MB 15 sve do kote asfaltnog sloja. Debljina asfaltnog sloja je 5 cm. Dubina rova ovisi o:

- debljini podloge od pijeska ili betona,

- broju redova cijevi,

- medjusobnoj udaljenosti izmedju redova cijevi,

- udaljenosti tjemena cijevi od povrsine zemlje.

irina rova ovisi o:

- broju cijevi u jednom redu,

- razmaku izmedju cijevi,

- irini prostora potrebnog za manipulaciju.

Na sljeedim slikama imamo jasan prikaz poprenih presjeka DTK ispo zemljane povrine, ispo

kolnika i ispod pjeacke povrine:

Slika. Popreni presjek istribucijske kablovske kanalizacije ispod: a) zemljane povrine, b) kolnika, c)

pjeake povrine

Uvlaenje kabla u cijevi kablovske kanalizacije

Koeficijent trenja ovisi o vrstama materijala koji meusobno klize, polumjeru zakrivljenosti,

sredstvima i intenzitetu podmazivanja. Kablovi s vanjskim PE omotaem ne bi se u pravilu smjeli

uvlaiti u dulje plastine cijevi bez podmazivanja bududi da zagrijavanje zbog trenja moe prouzroiti

ljepljenje vaju materijala. Veliina otpora trenja izmeu kabla i kablovske kanalizacije ovisi o :


25/34

25

- koeficijentu trenja izmedju kabla i kablovske kanalizacije,

- teini kabla,

- geometrijskom obliku kanalizacije.

Na vooravnoj trasi bez zavoja jeluje samo otpor sile trenja izmeu kabla i kanalizacijske cijevi. Prije

uvlaenja kabla u kablovsku kanalizaciju moraju se obaviti sve pripremne radnje koje osiguravaju

normalne uslove rada, a to su:

- priprema ulaska u okno,

- kontrola ispravnosti okna,

- idenje i provjera promjera cijevi.

Prije otvaranja okna potrebno je postaviti cestovnu signalizaciju, ograditi prostor oko okna

postavljanjem zatitne ograe, a po potrebi postaviti i ator izna okna. Nakon postavljanja zatitne

ograe iste se rupe na poklopcima okna i otvara okno. Provjera ispravnosti okna obuhvada

provjetravanje okna . Stoga je neophono koristiti ureaje za ventiliranje okna kako u njemu ne bizaostali tetni ili zapaljivi plinovi. To se utvruje posebnim pokazivaima. Da bi se uvlaenje kabla u

cijevi moglo ovijati brzo i bez otedenja kabla, prije uvlaenja kabla je potrebno provjeriti istodu

cijevi i njezin unutranji promjer. Za idenje cijevi postoji nizpomodnih naprava. To mogu biti:

- cilinrina etka,

- spiralna elina etka,

- poesivi ista cijevi,

- struga i izglaiva cijevi.

Ove pomodne naprave se koriste ovisno o stupnju zamazanosti cijevi i vrsti kablovske kanalizacije.

Prije uvlaenja kabla u cijev potrebno je na cijeloj njezinoj duljini provjeriti unutarnji promjer, jer je u

tijeku izvoenja raova na postavnjanju cijevi moglo odi o smanjenja unutarnjeg promjera.

Najedi razlozi smanjenom promjeru cijevi su mali polumjeri zakrivljenosti trase, loe izveeni

spojevi cijevi ( zemlja prodira u kanalizaciju), zgnjeene cijevi i slino. Za kontrolu unutarnjeg

promjera cijevi koristi se mjera unutarnjeg promjera cijevi. Mjera se sastoji o nekoliko raijalno

pokretnih peraja koje slijee unutarnji promjer cijevi. Najmanji promjer cijevi oita se na ljestvici

mjeraa . Mjera se kroz cijev moe vudi naprije i natrag ukoliko se zaglavi u cijevi. Mjera se kroz

cijev povlai s pomodu plastine trake ili pomodnoga elinog ueta, ali uvijek iza etaka za idenje

cijevi kako ne bi olo o netanogmjerenja ili otedenja mjeraa.

Kablovska kanalizacija je u prvo vrijeme raena o betonskih blokova s rupama promjera 8 ili 10 cm.Betonski blokovi su vrlo teki, pa su se kasnije poele upotrebljavati cijevi. Meu cijevima kablovske

kanalizacije treba zarati oreeni razmak - 3 cm, to se postie pomodu istantnog elja.

Slika . Distantni ealj za polaganje ciljevi kablovske kanalizacije


26/34

26

Cijevi kablovske kanalizacije polau se na oreenoj ubini, tj. treba ostaviti zatitni razmak o

povrine zemlje, koji iznosi:

- na kolniku 80 cm,

- na nogostupu (ploniku) te na zelenim povrinama50 cm.

U sluajevima kaa se ne moe postidi potreban zatitni razmak, izvoi se posebna zatita o betona.

Najznaajnije sile koje djeluju na kabel

Najznaajnije sile koje djeluju na kabel prilikom njegovog uvlaenja u cijevi kablovske kanalizacije su:

- sila trenja,

- vuna sila na kablu,

- potisna sila.

Duljina uvlaenja oreuje se izrazom:

= +

Trenje ima vanu ulogu u procesu uvlacenja i znatno utjece na duljinu uvlacenja. Stoga trenje treba

biti sto je moguce manje kako bi se postigla velika duljina uvlacenja.Razlikuje se trenje u ravnim

cijevima i savijenim cijevima.Vuna sila na vodoravnoj trasi u pravcu ovisi o duljini kabelske trase,

specifinoj tezini kabla te o koeficijsntu trenja:

= ()

Neovisno o kablu koji se uvlai, temeljnu vaznost ima vucna sila na pocetku uvlacenja. Ona se odnosi

na pocetak povlacenja uzeta, odnosno pokretanje kablovskog bubnja i kabla. Empirijska vrijednost

uzima se 500 N.

Visinske razlike kabelske trase, u odnosu na kabelsku trasu bez visinskih razlika i u pravcu, mijenjaju

vucnu silu. Trasa u usponu povecava vucnu silu, a trasa u padu je smanjuje. Za izracunavanje vucne

sile, odnosno naprezanja nakon polaska kroz zakrivljenje koristi se izraz:

= ()

Na mjestu promjene pravca trase osim povedanja vune sile na kablu (Fk=Fp*o). Pojavljuje se i

raijalna sila Fn koja izaziva gnjeenje kabla . Raijalna sila Zn izraunava se po izrazu:

Zn =

*

o

Maksimalni radijus savijanja - najvedi raijus o kojeg se kabel i sl., moe saviti, a da se pri tome ne

degradiraju njegove prenosne karakteristike. Uobiajeno je a se on izraava u funkciji vanjskog

promjera kablova i sl.


27/34

27

Da bi reucirala vuna sila Fn, odnosno radijalna sila Zn, potrebno je :

- pri skretanju kabla u zencu koristiti ogovarajude valjke, lukove, ili koloture za kablove s

optikim vlaknima ija primjena treba osigurati najmanji polumjer zakrivljenosti o 0,2 o

0,3 m

-

pri skretanju kabla u otvorenom rovu koristiti 2-4 komada kutnih valjaka s tim da se postignepolumjer zakrivljenosti najmanje 2,0-2,5 m.

Nakon definiranja trase, potrebno ju je poijeliti na ionice uvlaenja s tim a niti u jenoj o njih

vuna sila ne prelazi maksimalnu oputenu vrijenost. Preliminarne ionice uvlaenja mogu se

oreiti na temelju oblika trase. Pritom se kao granice izmeu ionica biraju mjesta najvedih lomova

trase. Definitivne ionice uvlaenja oreuju se nakon prorauna vunih sila. Nakon prorauna

vune sile pojeine ionice, koji se u pravilu izraunavaza oba smijera uvlaenje kabla u kanalizaciju,

oabire se uvijek onaj smijer uvlaenja kabla pri kojemu je vuna sila manja.

Polaganje i montaa kabla

Kroz jenu cijev kanalizacije uvlai se uglavnom jean kabel, a moe i vie njih ako im zajeniki

promjer ne prelazi 60 mm. Kabel ne smije imati nastavak u rasponu izmeu va okna. Redoslijed

zauzimanja cijevi u kanalizaciji obavlja se u vertikalnim redovima odozdo prema gore.

Kablovska kanalizacija se prvo mora osposobiti za uvlaenje kabla - provjetravanjem okna (dizanjem

poklopca), te idenjem cijevi (etkama i valjcima). Kabel se uvlai u cijev pomodu elinog ueta to

se privrsti za kabal posebnim elinim arapama koje su zatvorene (mogu se montirati samo na

kraj kabla) ili otvorene (mogu se montirati i na sredini kabla).

Slika. Razliiti tipovi kablovskih arapa

Prije uvlaenja kabel se premazuje vazelinom. Uvlaenje kabla obavlja se ravnomjernim povlaenjem

vunog ueta, runo ili pomodu vitla (runi pogon ili motor).

Pri izboru trase za povlaenje zranih kablova treba voiti rauna o sljeedem:

- ne smiju idi usporeno s voovima jake struje ako je razmak izmeu njih mali,

- najmanja visina kabla mora biti 3 m (od tla) ako je na plonikuili 6 m ako je na kolniku,

-

najmanja udaljenost od ograda mora biti 3 m.


28/34

28

Slika. Uvlaenje kabla u kablovsku kanalizaciju

Prije povlaenja kabla montiraju se krajnji i prolazni nosai. Zatim se potegne nosivo elino ue ili

sam kabel ako je samonosiv, i to runo ili pomodu vitla. Na kraju se obavi zatezanje i definitivno

privrdenje kabla.

Montani kablovi povezuju pojeine ureaje onosno ijelove pojeinih ureaja. Osnovni principipri polaganju tih kablova su:

- montane kablove treba polagati uvijek u snopovima, simetrino, to manje upaljivo (uz

nosae postolja) i sa to manje krivina,

- u snopu ne smije odi o krianja meu pojeinim kablovima, onosno izmeu pojeinih

slojeva,

- savijanje kabla mora biti s ogovarajudim polumjerom krivine, uz pomodrvenoga kalupa,

- uvijek se mora previjeti prostor za naknano polaganje montanih kabla, do popunjenja

krajnjega kapaciteta ureaja.

Prvi re montanih kabla privrduje se neposreno na nosivu konstrukciju postolja prethono

navotenim konopom posebnom iglom. Na onim mjestima na kojima postoji opasnost o otedenja

treba snop montanih kabla zatititi ljebovima.

Nastavljanje kabla i vodia

Kako su kablovi ogranienih uljina, moraju se u oreenim razmacima nastavljati. Pritom se

razlikuju vije osnovne ranje: nastavljanje voia u kablu te nastavljanje ostalih dijelova kabla

(plat, armatura i zatitni slojevi).

Voii u kablu mogu se nastavljati na vie naina:

- uvijanjem tj. vrtnjom voia jenog oko rugog,

- lemljenjem,

- kovinskim cjevicama (stiskanje ili lemljenje),

- konektorima, koji se montiraju runim ili strojnim stiskanjem.

Preko neizoliranoga spojnog mjesta navlai se izolirna cjevica (osim konektora, ija konstrukcija

osigurava izolaciju spoja). Koji de o mogudih naina nastavljanja biti primijenjen, ovisi o promjeru

voia te o vanosti kabla.


29/34

29

Tehnologija uvlaenja kabla u kanalizaciju od PVC cijevi

Uvlaenje kabla u kablovsku kanalizaciju sastoji se od nekoliko faza:

- uvlaenje pomodnog ueta u cijev kablovske kanalizacije,

-

provlaenje vunog ueta,- uvlaenje kabla.

Postupak uvlaenja pomonog ueta

Pomodno ue postavlja se pokraj ulaza u okno i namotano je na malo pomodno vitlo. U

kanalizacijsku cijev promjera 110 mm uvlai se s pomodu ueta za preuvlaenje kabla ili pomodu

zrane rakete. Ue za preuvlaenje kabla izraeno je o kompozita (poliesterska smola ojaana

staklenim vlaknima) s malim koeficijentom trenja to omogudava uvlaenje u kablovske cijevi do 400

mm. Prije samog uvlaenja kabla treba u oknu obaviti pripreme koje se sastoje od

-

povezivanja vunog ueta s kablom- postavljana ureaja s pomodu kojih de se kabel uvudi u cijev

Uspjeno provlaenje kabla ovisi o nainu spajanja vunog ueta s kablom. Pri uvlaenju kabla kao

vuni element koriste se omota kabla i voii kabla.

Vuno ue se s kablom spaja s pomodu vune arapice ili vune glavekoja prenosi vunu silupreko

omotaa kabla. Sposobnost vunog opteredenja ne moe se potpuno iskoristiti pa se rabi za lake

uslove uvlaenja kabla u kanalizaciju. Za svaku vunu arapicu, ovisno o vrsti arapice proizvoa

propisuje oputenu vunu silu kako bi se iskljuila opasnost o prevelikog opteredenja omotaa

kabla. Vune glave prenose vunu silu izravno na voie. Promjer glave jenak je promjeru kabla ili

manji. Izna montirane glave navlai se termoskupljajuda zatitna cijev ili zatitna traka protivprodiranja vode i mulja u jezgru kabla. Da ne bi olo o otedenja omotaa kabla , o rubove okna i

kanalizacijskih cijevi obavezno se postavljaju klizni ureaji. Klizni ureaji sprjeavaju preveliko

savijanje kabla i smanjuju trenje prilikom uvlaenja kabla u cijev kablovske kanalizacije.

Slika. Nain postavljanja strojeva za uvlaenje kabla u kablovsku kanalizaciju

Prije poetka uvlaenja kabla potrebno je oreiti i smijer uvlaenja jer vuna sila nije ista ako se

uvlaenje izvoi s jene, ili s ruge strane. U naelu se oabire onaj pravac uvlaenja za koji jeizraunata manja vuna sila. Pritomtreba uvaiti sljeeda pravila:


30/34

30

- na trasi kanalizacije u usponu srtojeva za vuu treba postavljati na nioj strani

- na trasi kanalizacije koja ima lukove strojevi za vuu kabla postavljaju se tako da se kabal

uvlai najprije na onoj strani gje su lukovi blie poetnoj taki uvlaenja

Prije uvlaenja kabla treba bubanj s kablom postaviti iznad otvora okna u pravcu uvlaenja kabla i na

onoj strani okna koja lei u pravcu vue . Bubanj mora leati vooravno na 10-20 cm iznad zemlje.

Kabel se mora odmotavati s gornje strane bubnja. Stroj za vuu postavlja se u smjeru vue.

Postupak uvlaenja pomodnog ueta s pomodu 'zrane rakete' je opisan u nastavku. U cijev se uvue

trojelna brtvena glava, a zatim cijev zatvori brtvenim epom. Brveni ep ima otvore kroz koje

prolazi pomodno elino ue promjera 4 mm ( koje je privrdeno na trojelnu brtvenu glavu ) i

prikljuak na tlaeni zrak oko 7 bara (koji olazi iz kompresora). Ukljuivanjem kompresora tlaeni

zrak ulazi u cijev kablovske kanalizacije, pokrede trojelnu brtvenu glavu (na koju je privrdeno

pomodno ue) brzinom 100 m u 1-2 minute. Pomodno elino ue u onosu na plastino ima

prednost zbog manjega koeficijenta trenja. Na kraju kanalizacijske cijevi (u susjednom oknu)

obavezno treba postaviti zatitni jastuk koji mora ublaiti uarac brtvene glave ka izlazi iz cijevikablovske kanalizacije.

Nakon to je pomodno ue uvueno u cijev kablovske kanalizacije (i olo o susjenog okna) spaja

se s vunim uetom. Namotavanjem pomodnog ueta u cijev se uvlai vuno ue koje de posluiti za

uvlaenje kabla u kablovsku kanalizaciju.

Maineza uvlaenje kabla

Uvlaenje kabla u kanalizaciju obavlja se vunim kablovskim mainama (strojevima). Oni mogu imati

runi ili motorni pogon. Maine s runim pogonom upotrebljavanju se uglavnom za lake kabele ,

ok se za veda vuna opteredenja preporuuje primjena strojeva s motornim pogonom. Maine

trebaju biti opskrbljeni mjernim instrumentima za stalnu kontrolu vune sile.

Kablovsko vitlo u tehnologiji uvlaenja kabla predstavlja jedan od bitnih elemenata. Koristi se za

uvlaenje pomodnog elinog ueta. Takoer, moe se koristiti za idenje kanalizacije, uvlaenje

kabla u cijevi i slino.

Slika. Uvlaenje kabla s pomodu motornih valjaka

Ako kablovska trasa ima mnogo zavoja i ako ne zaovoljava vuna sila motornog kabelovskog vitla ili

ako ne zaovoljava oputena vuna sila kabla ,tada se uz motorno kabelovsko vitlo koristi jedan ili

vie motornih valjaka koji aksijalno potiskuju kabal (stvaraju oatnu silu uvlaenja i pomau

motornom kabel vitlu pri uvlaenju ).


31/34

31

Postupak uvlaenja kabla

Pri uvlaenju kabla u kanalizaciju moraju biti zadovoljena dva uslova kako bi kabal ponio vuno

opteredenje bez otedenja. To su :

1. Na zavojima trase mora se odrati odreeni minimalni polumjer savijanja (koji ovisi o presjeku

kabla i vrsti omotaa kabla ) .

Taj uslov bit de zaovoljan ako se pri izvebi kablovske kanalizacije u zavojima ostavi dostatno velik

polumjer i ako se pri uvlaenju u lukovima upotrijebe pogoni klizni ureaji. Doputen i polumjer

savijanja za pojedine kablove po opteredenjem mora biti znatno vedi o vanjskog promjera kablova

(za kablove s polietilenskim omotaem R>10 pomnoen s vanjskim promjerom kablova).

2. Doputena vuna sila kabla ne smije biti vea od optereenja koje kabal moe bez oteenja

izdrati.

Taj uslov bit de zaovoljen ako su uljine kabla i pravca uvlaenja oreeni tako a se ne premauje

vuno opteredenje kabla . Uvlaenje poinje laganim pokretanjem stroja brzinom 3-5m/min, uzistodobno okretanje bubnja s kablom. Pritom treba stalno kontrolisati vunu silu. Brzina samog

uvlaenja je o 5 o 30 m /min .

Uvlaenje polietilenske(PE) cijevi u kablovsku kanalizaciju

Uvlaenje PE cijevi u kanalizaciju o PVC cijevi obavlja se na trasama gje ved izmeu korisnika

postoji kablovska kanalizaciju, a treba ih povezati kablom s optikim vlaknima .

PE cijevi se u kanalizaciju o PVC cijevi unutarnjeg promjera 100 mm ne uvlae pojeinano nego u

snopu o tri ili etiri cijevi:

2*32/28 mm (za uvlaenje kabla do 18 mm promjera)

2*40/35 mm (za uvlaenje do 25 mm promjera)

Za uvlaenje snopa cijevi koriste se posebne vune glave uz koritenje lijevaka za uvoenje snopa o

etiri cijevi u PVC cijev unutarnjeg profila 100 mm.Nakon uvlaenja PE cijevi u PVC cijev, PVC cijev se

fiksira i brtvi, a PE cijevi zatvaju epovima.

Postupak upuhavanja kablapoiva na tri fizikalna principa:1. Upuhavanje 'zrane rakete'na koju je privrdeno elino ue na koje se vee kabel.

'Zrana raketa' voi i uvlai kabel u cijev.

2. Aksijalni postupak na kabel obavlja se putem katapilarskog gusjeniara koji pomae osnovnom

pneumatskom potisku.

3. Struja zrakanosi kabel kroz PE cijev tako a se moe redi a kabel lebi u cijevi , ime se znatno

smanjuje koeficijent trenja izmeu kabla i cijevi.


32/34

32

Polaganje TK vodova u zgradama

Voenje TK voova po zgrai naziva se kudna instalacija. Na slici ispo prikazan je tipini primjer

kudnoga telefonskog razvoa. Pretplatniki kabel, koji olazi o ATC obino pozemno, zavrava u

zgrai u ormaridu, to se nalazi na mjestu koncentracije kudne instalacije(na kablovskoj glavi).

Slika. Kudni telefonski razvod

Prilikom polaganja instalacijskih kablova po zgradama, tj. pri izboru trase za instalacijski kabel treba

voiti rauna o sljeedem:

- pri horizontalnom polaganju kabla treba koristiti hodnike podruma, prizemlja ili potkrovlja

zgrada,

-

pri vertikalnom polaganju kabla treba koristiti svjetlarnike i vorine ziove zgraa,- pri polaganju kabla po unutarnjim zidovima zgrada treba izbjegavati otvore za ubacivanje

ogrjeva, prostorije u kojima su smjetene kotlovnice, akumulatorskebaterije i slino, te

ruge instalacije (plinovone, voovone, kanalizacijske, elektrine it.).

Polaganje kabla po ziovima moe biti pobukno ili nabukno. Pri pobuknom polaganju

potrebno je prije ponovnog bukanja snimiti poloaj kabla. Pri nabuknom polaganju kabla koriste

se obujmice, stremenke, kuke i konzole, ovisno o broju i promjeru kabla koji se privrduju za zid

avlima ili vijcima. Pri promjeni pravca polaganja kabla, bilo uzu ziova ili pri prolazu kroz ziove,

polumjer krivine mora biti najmanje vaeset puta vedi o promjera kabla koji se polae.

U ormaridu zavravaju i instalacijski voovi svakog stana obino na kabelskim letvicama (regletama).

Instalacijski voovi mogu se voiti po zgrai na vie naina:


33/34

33

- bez zatite (u tom sluaju to moraju biti kabeli),

- u instalacijskim cijevima (najedi sluaj osobito u stambenim zgraama),

- u instalacijskim kanalima (u poslovnim zgradama).

U sva tri sluaja voenje instalacijskih voova moe biti: pobukno i nabukno. Pobukni nain

voenja ostavlja ugoniji ojam, jer se instalacija ne vii, a instalacijski voovi su zatideni, ali to jeujeno i znatno skuplje. Nabukni nain voenja nije estetski, jer je instalacija vidljiva. Instalacijski

voovi su manje zatideni, ali je to znatno jeftinije. Taj nain se primjenjuje kao privremeno rjeenje

ili na zidovima od armiranog betona, na kojima nisu ostavljeni kanali za instalacije.

Prije su se mnogo upotrebljavale tzv. Bergmanove cijevi (kovinske, s izolacijskim ulokom), ali anas

se najvie koriste PVC cijevi, obino rebraste rai lakeg savijanja.

Ako se telefonske instalacije voe paralelno s rugim instalacijama, moraju se zarati minimalni

razmaci (slika):

-

od drugih TK instalacija 10 cm,- o elektrine instalacije 20 cm.

Slika. Postavljanje instalacijskih cijevi

Krianje telefonske instalacije s rugim instalacijama treba izbjegavati, a ako se ipak izvoi, ona to

treba initi po pravim kutom na razmaku o 1 cm ili najmanje 3 mm. U tom sluaju treba izmeu

instalacija ugraiti posebnu izolaciju. Promjena pravca izvoi se u luku, a na slobonim povrinama

samo s razvonim instalacijskim kutijama. Te kutije postavljaju se i na mjestima ravanja cijevi, tamo

gdje se mijenja dimenzija cijevi, kada cijev ima dva uzastopna luka, te ako je cijev dulja od 6 m.

Tipini nain postavljanja razvonih instalacijskih kutija pokazan je na slici

Slika. Postavljanje razvodnih instalacijskih cijevi


34/34

Instalacijski kanali mogu biti kovinski ili o plastinih masa (obino PVC). Obino imaju vie ljebova

(najede 3), koje pokriva zajeniki poklopac. Tipini nain postavljanja instalacijskih kanala prikazan

je na slici. S obzirom na nain voenja postoje:

- zidni instalacijski kanali i

-

podni instalacijski kanali.

Slika. Postavljanje instalacijskih kanala

Razliite instalacije mogu se voiti zajenikim kanalom ali u posebnim ljebovima, samo razvone

kutije ne smiju biti zajenike.

Slika. Zidni instalacijski kanal

U sluaju uporabe kovinskih instalacijskih kanala, kovinske ijelove treba obavezno uzemljiti.

04. gradnja pristupne telekomunikacijske kanalizacije

Documents