03 morfologija voćaka 0

7/22/2019 03 Morfologija voaka 0

1/45

Morfologija voaka

Zdravka Savi, dipl.ing.agr.


2/45

MORFOLOGIJA Podrazumijeva GRAU VOKE


3/45

to su voke?

Viegodinje drvenaste ili zeljaste biljke


4/45

Voka se sastoji od:

a) PODZEMNOG dijela

b) NADZEMNOG dijela


5/45


6/45

Prema izgledu nadzemnog dijelasve vokedijelimo na:

1. STABLA Kronjaste vone vrste (stablaice):Jabuka, Dunja, ljiva, Breskva, Marelica, Trenja,Vinja, Orah, Badem, Kesten, Agrumi, Maslina

2. GRMOVEGrmolike vone vrste: Lijeska, Nar(ipak), Ribiz, Ogrozd, Borovnica

3. POLUGRMOVEPolugrmolike vone vrste:Malina, Kupina


7/45

STABLA Kronjaste vone vrsteDEBLO (nerazgranati dio) i

KRONJA (razgranati dio)


8/45

GRMOVIGrmolike vone vrste NEMAJU DEBLO ve se kronja oblikuje

odmah iznad razine tla


9/45

POLUGRMOVIPolugrmolike vone vrsteStabljikerastu pojedinano ili rastreseno iznad

povrine tla


10/45


11/45

ORGANI VOKE


12/45

ORGANI VOKE

Dijele se u 2 grupe:

1. VEGETATIVNE

organi rasta (prehrambeni i provodni)

1. GENERATIVNE

organi razmnoavanja


13/45

Vegetativni organi

korijen

korijenov vrat ili zglavak deblo

kronja grane i izboji, lie, drvni i lisni pupovi

Generativni organi

cvjetni, cvatni i mjeoviti pupovi

cvijet plod

sjeme


14/45

VEGETATIVNI ORGANI VOKE


15/45

KORIJEN

podzemni organ voke

najvea masa korijenana dubini 40 70 cm

proljee poinje rastoko mjesec dana ranijeod nadzemnog dijela

aktivnost korijenapoinje natemperaturama 2 - 4 o C


16/45

Funkcija korijena:

1. Mehanikauvruje voku u tlo2. Provodnapretvorba i provoenje

hranjivih tvari

3. Fiziolokaishrana voke

4. Skladina akumulacija rezervnehranjive tvari


17/45

Korijen prema

postanku:

1. Pravi korijen

imaju voke ili podlogekoje su nastale iz

sjemena

1. Adventivni korijen imaju

voke koje su nastaleukorijenavanjem dijelova

stablijke ili su cijepljene

na podloge


18/45


19/45

Korijenje prema razvijenosti:

Skeletno korijenje je vee i obraslo je sa mnotvo sitnogvlasastog korijenja na kojemu su korijenove dlaice koje imaulogu primanja vode i u njoj otopljenih mineralnih tvari


20/45


21/45


22/45

Rast korijena

Tijekom godine ne raste podjednako

Intenzivniji rast ujesen i proljee

U to vrijeme zato provodimo dublju obradu ignojidbu da bi poboljali rast i razvijenostkorijenove mree


23/45

KORIJENOV VRAT

nalazi se na prijelazu izmeukorijena i debla

slui za orijentiranje pri sadnjivoaka treba biti u razini tla

pravi korijenov vratimaju voke ilipodloge uzgojene iz sjemena

(generativno razmnoene)

lani korijenov vrat imaju sorte ipodloge dobivene ukorijenjavanjem

dijelova stabljike (vegetativno

razmnoene)


24/45


25/45

DEBLO

Nerazgranati diovoke izmeukorijenova vrata i

prvih skeletnih

grana kronje


26/45

Uloga debla:

1. POVEZIVANJE KORIJENOM

SA KRONJOM

2. PROVOENJE I UVANJEHRANJIVA

3. ODRAVANJE KRONJE U

USPRAVNIM POLOAJU


27/45

Voke prema visini debla:

1.Voke s niskim deblom do 40 cm

2.Voke s poluniskim deblom 40 80 cm

3.Voke s srednje visokim deblom 80 do 120 cm

4.Voke s visokim deblom > 120 cm (do200m)


28/45

Visina debla ovisi o:

1. Uzgojnom obliku

2. Bujnosti sorte

3. Podlozi na koju je

cijepljena voka

U suvremenoj proizvodnji tei se za to kraim


29/45

U suvremenoj proizvodnji tei se za to kraimdeblom zbog niza prednosti:

1. Krai put za provod hranjiva

2. Jai razvoj kronje

3. Manja izloenost debla mrazu, bolestima i tetnicima

4. Manja izloenost kronje vjetrovima5. omoguuju lake pomotehnike zahvate vonjaku

(rezidba)


30/45

S druge strane vokes visokim deblom

omoguuju:

Laku manipulaciju uvonjaku

Bolju primjenu

mehanizacije

Manja oteenja odglodavaca


31/45

KRONJA

Razgranati dio stablaiznad debla

Sastoji se od grana

razliite veliine

Na granama surasporeeni pupovi, lie

cvijetovi i plodovi

Nositelj rodnosti voke


32/45

Od grana na kronji razlikujemo:

1.SKELETNE GRANE, dijele se na:

Provodnicu i

Postrane skeletne grane

2.OGRANKE (izboje)


33/45


34/45

Skeletne grane

Daju kronji osnovni oblik

Provodnicaje sredinja os, tj. grana kronje koja jeproduetak debla i na njoj su postrane skeletne grane(ne mora je biti vaza)

Produljnicaili vrni dio stabla je izboj koji se razvija izvrnog pupa provodnice ili skeletnih grana,a nastavak jetih grana.

Postrane skeletne granedaju kronji osnovni oblikzajedno sa provodnicom, a mogu biti grane 1.reda

(primarne), 2.reda (sekundarne), 3.reda (tercijarne) itd.


35/45

Svaka skeletna grana zavravaPRODULJNICOMkoja esto nije sama, tj. imakonkurentni izboj kojeg rezom uvijek

odstranjujemo

Produljnicekonkurentni izboji


36/45

O ( )


37/45

Ogranci (izboji)

Su granice koje se razvijaju na skeletnimgranama, a nose najmlae izboje spupovima, liem, cvijetovima i plodovima

Dijele se na RODNE i NERODNE GRANICE


38/45

Mladica izboj koji se razvijetokom jedne vegetacije i nosilistove, u ijem sepazucu razvijaju pupovi kojinormalno tjeraju slijedee godine

Jednogodinji drvenasti izboj(ljetorast) postaje mladica nakonto odrveni i odbaci

Ivanjski ili ljetni izboj (uranjeni izboj) izboj koji se razvija iz pupova upazucu lista mladice, kod breskve


39/45

OBLIK KRONJE

Najbolji je

stoasti oblik kronjejer je u njemusamo manji dio neosvijetljen i neproduktivan


40/45


41/45

Upiite u oznaena polja pojedine dijelove voke.


42/45


43/45


44/45

PITANJA ZA PONAVLJANJE

Kako smo podijelili voke s obzirom na izgled nadzemnog dijela?

Kako izgledaju stabla? Kako izgledaju polugrmovi, a kako grmovi? Kako smo podijelili organe voke? Koji su vegetativni, a koji generativni organi voke? Koja je funkcija korijena? Kakav moe biti korijen prema postanku? Kakav moe biti korijen prema razvijenosti? U koje doba godine je najintenzivniji rast korijena? to je korijenov vrat i emu slui? to je deblo i koja mu je uloga? Kako smo podijelili voke prema visini debla? Za kakvim deblom se tei u suvremenoj proizvodnji i zato? to je kronja i to sadri? Koje grane razlikujemo na kronji? to je produljnica? to su ogranci i kako se dijele? to je mladica, a to jednogodinji drvenasti izboj?


45/45

03 morfologija voćaka 0

Documents